Službeni list

Europske unije

1977-0588

doi:10.3002/19770588.2013.15.032.hrv

European flag

Hrvatsko izdanje

15.   Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja

Svezak 032

Posebno izdanje 2013.

 


Referenca

 

Sadržaj

 

Godina

SL

Stranica

 

 

 

 

Uvodna napomena

1

1976

L 115

73

 

 

31976D0431

 

 

 

(76/431/EEZ)
Odluka Komisije od 21. travnja 1976. o osnivanju Odbora za gospodarenje otpadom

3

1983

L 032

28

 

 

31983L0029

 

 

 

(83/29/EEZ)
Direktiva Vijeća od 24. siječnja 1983. o izmjeni Direktive 78/176/EEZ o otpadu iz industrije titan-dioksida

5

1983

L 091

30

 

 

31983L0129

 

 

 

(83/129/EEZ)
Direktiva Vijeća od 28. ožujka 1983. o uvozu koža nekih mladunaca tuljana i proizvoda od njih u države članice

6

1986

L 181

6

 

 

31986L0278

 

 

 

(86/278/EEZ)
Direktiva Vijeća od 12. lipnja 1986. o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi

8

1989

L 163

37

 

 

31989L0370

 

 

 

(89/370/EEZ)
Direktiva Vijeća od 8. lipnja 1989. o izmjeni Direktive 83/129/EEZ o uvozu koža nekih mladunaca tuljana i proizvoda od njih u države članice

15

1997

L 050

28

 

 

31997D0129

 

 

 

(97/129/EZ)
Odluka Komisije od 28. siječnja 1997. o uspostavi sustava prepoznavanja ambalažnih materijala u skladu s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (1)

16

1997

L 113

11

 

 

31997D0283

 

 

 

(97/283/EZ)
Odluka Komisije od 21. travnja 1997. o usklađenim mjernim metodama za određivanje masene koncentracije dioksina i furana u emisijama u zrak u skladu s člankom 7. stavkom 2. Direktive 94/67/EZ o spaljivanju opasnog otpada

20

1997

L 256

13

 

 

31997D0622

 

 

 

(97/622/EZ)
Odluka Komisije od 27. svibnja 1997. o upitnicima za izradu izvješća država članica o provedbi određenih direktiva u sektoru otpada (provedba Direktive Vijeća 91/692/EEZ)

21

1998

L 067

48

 

 

31998D0184

 

 

 

(98/184/EZ)
Odluka Komisije od 25. veljače 1998. o upitniku za izradu izvješća država članica o provedbi Direktive Vijeća 94/67/EZ o spaljivanju opasnog otpada (provedba Direktive Vijeća 91/692/EEZ) (1)

28

2000

L 298

24

 

 

32000D0738

 

 

 

(2000/738/EZ)
Odluka Komisije od 17. studenoga 2000. o upitniku za izradu izvješća država članica o provedbi Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (priopćena pod brojem dokumenta C(2000) 3318)

31

2000

L 302

35

 

 

32000R2630

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 2630/2000 od 30. studenoga 2000. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1420/1999 o utvrđivanju jedinstvenih pravila i postupaka koji se primjenjuju na pošiljke određenih vrsta otpada iz Europske zajednice u Bahrein, Haiti, Honduras, Libiju, Namibiju, Katar, Uzbekistan i Grad Vatikan (1)

34

2001

L 106

1

 

 

32001L0018

 

 

 

Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ

35

2001

L 203

18

 

 

32001D0573

 

 

 

(2001/573/EZ)
Odluka Vijeća od 23. srpnja 2001. o izmjeni Odluke Komisije 2000/532/EZ u pogledu popisa otpada

73

2001

L 282

77

 

 

32001D0753

 

 

 

(2001/753/EZ)
Odluka Komisije od 17. listopada 2001. o upitniku za dostavu izvješća država članica o provedbi Direktive 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima (priopćena pod brojem dokumenta C(2001) 3096) (1)

75

2001

L 303

11

 

 

32001R2243

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 2243/2001 od 16. studenoga 2001. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1420/1999 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1547/1999 u pogledu pošiljaka određenih vrsta otpada u Kamerun, Paragvaj i Singapur (1)

79

2002

L 050

94

 

 

32002D0151

 

 

 

(2002/151/EZ)
Odluka Komisije od 19. veljače 2002. o minimalnim zahtjevima za potvrdu o uništenju otpadnog vozila koja se izdaje u skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima (priopćeno pod brojem dokumenta C(2002) 518) (1)

84

2003

L 053

58

 

 

32003D0138

 

 

 

(2003/138/EZ)
Odluka Komisije od 27. veljače 2003. o utvrđivanju norme za obilježavanje dijelova i materijala u vozilu na temelju Direktive 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima (priopćeno pod brojem dokumenta C(2003) 620) (1)

86

2005

L 020

9

 

 

32005R0105

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 105/2005 od 17. studenoga 2004. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1420/1999 i Uredbe (EZ) br. 1547/1999 u pogledu pošiljaka određenih vrsta otpada u Kinu i Saudijsku Arabiju (1)

88

2005

L 254

69

 

 

32005D0673

 

 

 

(2005/673/EZ)
Odluka Vijeća od 20. rujna 2005. o izmjeni Priloga II. Direktivi 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima (1)

93

2006

L 264

20

 

 

32006L0044

 

 

 

Direktiva 2006/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o kvaliteti slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba (kodificirana verzija) (1)

97

2007

L 067

7

 

 

32007D0151

 

 

 

(2007/151/EZ)
Odluka Komisije od 6. ožujka 2007. o izmjeni odluka 94/741/EZ i 97/622/EZ o upitnicima za izradu izvješća o provedbi Direktive 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadu i o provedbi Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (priopćena pod brojem dokumenta C(2007) 634) (1)

109

2008

L 081

45

 

 

32008L0027

 

 

 

Direktiva 2008/27/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o izmjeni Direktive Vijeća 2001/18/EZ o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama, u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji

112

2008

L 081

62

 

 

32008L0033

 

 

 

Direktiva 2008/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o izmjeni Direktive 2000/53/EZ o otpadnim vozilima u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji

115

2008

L 225

10

 

 

32008D0689

 

 

 

(2008/689/EZ)
Odluka Komisije od 1. kolovoza 2008. o izmjeni Priloga II. Direktivi 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima (priopćeno pod brojem dokumenta C(2008) 4017) (1)

118

2009

L 023

30

 

 

32009D0063

 

 

 

(2009/63/EZ)
Odluka Komisije od 20. studenoga 2008. o definiranju formata u kojem države članice dostavljaju informacije u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) podtočkom iii. Uredbe (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2008) 6917) (1)

122

2009

L 126

5

 

 

32009R0398

 

 

 

Uredba (EZ) br. 398/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji

124

2010

L 020

7

 

 

32009L0147

 

 

 

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija)

128

2011

L 174

88

 

 

32011L0065

 

 

 

Direktiva 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (1)

147

2012

L 177

16

 

 

32012R0607

 

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 607/2012 od 6. srpnja 2012. o detaljnim pravilima za sustav dužne pažnje i učestalost i vrste provjera nadzornih organizacija, kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drva i proizvode od drva (1)

170

2012

L 242

13

 

 

32012R0792

 

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 792/2012 od 23. kolovoza 2012. o utvrđivanju pravila za oblikovanje dozvola, potvrda i drugih dokumenta predviđenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima te izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 865/2006

173

2012

L 342

1

 

 

32012R1194

 

 

 

Uredba Komisije (EU) br. 1194/2012 od 12. prosinca 2012. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zahtjevima za ekološki dizajn usmjerenih žarulja, LED žarulja i povezane opreme (1)

206

2012

L 349

57

 

 

32012D0795

 

 

 

(2012/795/EU)
Provedbena odluka Komisije od 12. prosinca 2012. o utvrđivanju vrste, oblika i učestalosti dostavljanja informacija koje države članice trebaju staviti na raspolaganje za potrebe izvješćivanja o provedbi Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 9181) (1)

228

2013

L 024

370

 

 

32013D0025

 

 

 

(2013/25/EU)
Provedbena odluka Komisije od 16. studenoga 2012. o donošenju trećeg ažuriranog popisa područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju (priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 8167)

237

2013

L 024

643

 

 

32013D0028

 

 

 

(2013/28/EU)
Provedbena odluka Komisije od 16. studenoga 2012. o donošenju prvog ažuriranog popisa područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju (priopćeno pod brojem dokumenta C(2012) 8232)

246

2013

L 024

740

 

 

32013D0030

 

 

 

(2013/30/EU)
Provedbena odluka Komisije od 16. studenoga 2012. o donošenju prvog ažuriranog popisa područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju (priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 8234)

250

2013

L 026

11

 

 

32013R0073

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 73/2013 od 25. siječnja 2013. o izmjeni priloga I. i V. Uredbi (EZ) br. 689/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o izvozu i uvozu opasnih kemikalija

254

2013

L 062

27

 

 

32013D0114

 

 

 

(2013/114/EU)
Odluka Komisije od 1. ožujka 2013. o utvrđivanju smjernica za države članice o izračunu obnovljive energije iz toplinskih crpki za različite tehnologije toplinskih crpki u skladu s člankom 5. Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćena pod brojem dokumenta C(2013) 1082) (1)

260

2013

L 169

1

 

 

32013R0578

 

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 578/2013 od 17. lipnja 2013. o suspenziji unošenja primjeraka nekih vrsta divlje faune i flore u Uniju

269

 


 

 

(1)   Tekst značajan za EGP


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

1



Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01

Opća, financijska i institucionalna pitanja

02

Carinska unija i slobodno kretanje robe

03

Poljoprivreda

04

Ribarstvo

05

Sloboda kretanja radnika i socijalna politika

06

Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

07

Prometna politika

08

Politika tržišnog natjecanja

09

Porezi

10

Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala

11

Vanjski odnosi

12

Energetika

13

Industrijska politika i unutarnje tržište

14

Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata

15

Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja

16

Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura

17

Pravo poduzećâ

18

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

19

Područje slobode, sigurnosti i pravde

20

Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007.

U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.

numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

Zakonodavstvo („L”),

Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

3


31976D0431


L 115/73

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 21. travnja 1976.

o osnivanju Odbora za gospodarenje otpadom

(76/431/EEZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

budući da Akcijski program Europske zajednice na području zaštite okoliša (1) naglašava potrebu za stvaranjem zajedničke politike Zajednice u području proizvodnog i komunalnog otpada;

budući da je potrebno obratiti posebnu pažnju zaštiti prirodnih resursa ustrajnim nastojanjima stvaranja što manje otpada te pogotovo poduzimanjem mjera za olakšavanje recikliranja i ponovne uporabe otpada;

budući da je, u svojoj Rezoluciji o energiji i okolišu (2) od 3. ožujka 1975., Vijeće naglasilo kako je vrlo važno promicati recikliranje i ponovnu uporabu otpadnih materijala u svrhu očuvanja energije;

budući da Komisija treba mišljenja visokokvalificiranih osoba u području gospodarenja otpadom,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Unutar Vijeća osniva se Odbor za gospodarenje otpadom (dalje u tekstu: „odbor”).

Članak 2.

Zadaća je odbora da Komisiji daje svoja mišljenja, bilo na zahtjev Komisije bilo na vlastitu inicijativu, o svim pitanjima koja se odnose na:

(a)

oblikovanje politike gospodarenja otpadom, uzimajući u obzir potrebu da se osigura najbolje moguće iskorištavanje resursa te sigurno i učinkovito zbrinjavanje otpada;

(b)

različite tehničke, gospodarske, administrativne i pravne mjere koje bi mogle spriječiti proizvodnju otpada ili osigurati njegovu ponovnu uporabu, recikliranje ili zbrinjavanje;

(c)

provedbu Direktiva o gospodarenju otpadom te na izradu novih prijedloga za Direktive u tom području.

Članak 3.

1.   Odbor se sastoji od 20 članova.

2.   Mjesta u odboru raspoređuju se kako slijedi:

 

dva mjesta Komisiji,

 

po dva mjesta svakoj državi članici.

Članak 4.

Članove odbora imenuje Komisija. Za svako prazno mjesto za članstvo predviđeno za države članice, Komisija, nakon savjetovanja s dotičnim državama članicama, imenuje članove iz redova vrhunskih stručnjaka te države, kompetentnih u poljima iz članka 2.

Članak 5.

Mandat članova odbora traje tri godine. Njihova se imenovanja mogu obnoviti. Nakon isteka te tri godine, članovi odbora ostaju na svom mjestu sve dok im se ne nađe zamjena ili dok im se imenovanje ne obnovi.

Mandat može završiti i prije isteka tri godine, ostavkom ili smrću.

U tom slučaju, takvog člana do isteka mandata mijenja osoba imenovana prema pravilima iz članka 4.

Za svoj rad u odboru članovi ne dobivaju naknadu.

Članak 6.

Komisija objavljuje popis članova odbora, u informativne svrhe, u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 7.

Odborom predsjedava predstavnik Komisije.

Članak 8.

Predsjednik može pozvati svaku osobu s posebnim kvalifikacijama u svakom području s dnevnog reda da se kao stručnjak uključi u rasprave odbora ili radnih skupina iz članka 9.

Stručnjaci sudjeluju u raspravi samo o onim pitanjima zbog kojih su pozvani.

Članak 9.

Odbor može formirati radne skupine.

Članak 10.

1.   Odbor i radne skupine saziva predsjednik odbora, a sastaju se u sjedištu Komisije.

2.   Predstavnici dotičnih odjela Komisije sudjeluju u sastancima odbora i njegovih radnih skupina.

3.   Obavljanje tajničkih poslova za odbor i njegove radne skupine osigurava Komisija.

Članak 11.

Na raspravama odbora se ne glasuje.

Kada traži mišljenje odbora Komisija može postaviti rok unutar kojeg se ta mišljenja moraju dostaviti.

Članak 12.

Ako ih predsjednik odbora obavijesti da je zatraženo mišljenje ili pitanje o kojem se raspravlja povjerljive prirode, članovi odbora obvezni su čuvati tajnu o dotičnim podacima, za koje su saznali kroz rad odbora ili njegovih radnih skupina, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 214. Ugovora.

U takvim slučajevima, sastancima smiju prisustvovati samo članovi odbora i predstavnici dotičnih odjela Komisije.

Članak 13.

Ova se Odluka stupa na snagu 1. svibnja 1976.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. travnja 1976.

Za Komisiju

Carlo SCARASCIA MUGNOZZA

Potpredsjednik


(1)  SL C 112, 20.12.1973., str. 28.

(2)  SL C 168, 25.7.1975., str. 2.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

5


31983L0029


L 032/28

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA VIJEĆA

od 24. siječnja 1983.

o izmjeni Direktive 78/176/EEZ o otpadu iz industrije titan-dioksida

(83/29/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegove članke 100. i 235.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da Komisija nije bila u mogućnosti do roka iz članka 9. stavka 3. Direktive 78/176/EEZ (3) dostaviti odgovarajuće prijedloge za usklađivanje programa za postupno smanjenje onečišćenja; budući da je stoga potrebno produžiti navedeni rok,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

U članku 9. stavku 3. Direktive 78/176/EEZ, rečenica „Programi navedeni u stavku 1. poslat će se Komisiji najkasnije do 1. srpnja 1980. tako da, u roku od šest mjeseci po primitku svih nacionalnih programa, Komisija može predati odgovarajuće prijedloge Vijeću…” zamjenjuje se sljedećim „Programi navedeni u stavku 1. šalju se najkasnije do 1. srpnja 1980. Komisiji, koja je do 15. ožujka 1983. obvezna dostaviti odgovarajuće prijedloge Vijeću …”.

Članak 2.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. siječnja 1983.

Za Vijeće

Predsjednik

H. W. LAUTENSCHLAGER


(1)  SL C 292, 8.11.1982., str. 101.

(2)  SL C 326, 13.12.1982., str. 1.

(3)  SL L 54, 25.2.1978., str. 19.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

6


31983L0129


L 091/30

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA VIJEĆA

od 28. ožujka 1983.

o uvozu koža nekih mladunaca tuljana i proizvoda od njih u države članice

(83/129/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 235.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da je Europski parlament donio rezoluciju o trgovini Zajednice proizvodima od tuljana, posebno proizvodima od mladunaca grenlandskog tuljana (Pagophilus groenlandicus) i tuljana mjehuraša (Cystophora cristata);

budući da u nekim državama članicama već postoje dragovoljne ili zakonom utvrđene mjere za ograničenje uvoza ili trgovine kožama još uvijek bijelih mladunaca grenlandskoga tuljana i tuljana mjehuraša („modroleđi”); budući da jedna država članica već zahtijeva označivanje svih proizvoda od tuljana;

budući da su razne studije pobudile dvojbe o populacijskoj situaciji grenlandskih tuljana i tuljana mjehuraša, a posebno s obzirom na utjecaj što ga netradicionalni način lova ima na očuvanje i populacijsko stanje grenlandskog tuljana;

budući da je iskorištavanje tuljana i drugih vrsta, ovisno o njihovoj sposobnosti da izdrže takvo iskorištavanje i ako se vodi računa o prirodnoj ravnoteži, prirodno i zakonito zanimanje, a u nekim dijelovima svijeta predstavlja važan dio tradicionalnog načina života i gospodarenja; budući da lov kakvim se tradicionalno bave Inuiti mladunce tuljana ostavlja neozlijeđenima pa je stoga primjereno pobrinuti se da se ne ugroze interesi inuitskog naroda;

budući da je poželjno provesti daljnja istraživanja o znanstvenim aspektima i posljedicama odstrela mladunaca grenlandskog tuljana i tuljana mjehuraša; budući da bi, ovisno o rezultatima tih istraživanja, trebao donijeti i održavati privremene mjere u skladu s rezolucijom Vijeća i predstavnika Vlada država članica od 5. siječnja 1983. (3);

budući da je uočeno da je lov mladunaca grenlandskog tuljana i tuljana mjehuraša već donekle ograničen; budući da je Vijeće od Komisije zatražilo da kroz stalne kontakte s dotičnim državama članicama nastavi tražiti rješenja koja će ograničenja uvoza učiniti suvišnima;

budući da će Vijeće ponovno razmotriti stanje na temelju izvješća koje mu Komisija treba podnijeti do 1. rujna 1983.,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Države članice donose i održavaju sve potrebne mjere kojima se osigurava da proizvodi navedeni u Prilogu nisu uvezeni na njihovo državno područje u komercijalne svrhe.

2.   Države članice o tim mjerama obavješćuju Komisiju.

Članak 2.

Ova se Direktiva primjenjuje od 1. listopada 1983. do 1. listopada 1985., osim ako Vijeće, na prijedlog Komisije, odlukom donesenom kvalificiranom većinom ne odluči drukčije, uzimajući u obzir izvješće koje Komisija treba podnijeti Vijeću prije 1. rujna 1983.

Članak 3.

Ova se Direktiva primjenjuje na proizvode koji nisu dobiveni tradicionalnim inuitskim načinom lova.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. ožujka 1983.

Za Vijeće

Predsjednik

J. ERTL


(1)  SL C 334, 20.12.1982., str. 132.

(2)  SL C 346, 31.12.1982., str. 1.

(3)  SL C 14, 18.1.1983., str. 1.


PRILOG

br.

br. zajedničke carinske tarife (CCT)

Opis

1

ex 43.01

ex 43.02 A

Sirovo krzno i krzno, štavljeno ili obrađeno s dlakom, uključujući i rašireno krzno ili križno krojeno ili drugog sličnog oblika:

bijelih mladunaca grenlandskog tuljana

mladunaca tuljana mjehuraša (‚modroleđi’)

2

ex 43.03

Predmeti izrađeni od krzna tuljana navedeni pod 1


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

8


31986L0278


L 181/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA VIJEĆA

od 12. lipnja 1986.

o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi

(86/278/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegove članke 100. i 235.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da je cilj ove Direktive regulirati upotrebu mulja iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda u poljoprivredi tako da se spriječe štetni učinci na tlo, biljke, životinje i čovjeka te istodobno poticati njegovu ispravnu upotrebu;

budući da razlike u odredbama država članica o upotrebi mulja iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda u poljoprivredi mogu utjecati na funkcioniranje zajedničkog tržišta; budući da bi stoga na tom području trebalo potaknuti usklađivanje zakona propisanih člankom 100. Ugovora;

budući da upotreba mulja iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda u poljoprivredi nije obuhvaćena Direktivom Vijeća 75/442/EEZ od 15. srpnja 1975. o otpadu (4);

budući da se mjere propisane Direktivom Vijeća 78/319/EEZ od 20. ožujka 1978. o toksičnom i opasnom otpadu (5) odnose i na mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji sadrži ili je onečišćen tvarima ili materijalima popisanima u Prilogu istoj Direktivi, a koji su takve prirode ili su prisutni u takvim količinama ili koncentracijama da predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju ili okolišu;

budući da bi trebalo pronaći posebna rješenja kako bi se osigurala potpuna zaštita ljudi, životinja, biljaka i okoliša od štetnih učinaka nekontrolirane upotrebe mulja;

budući da je cilj ove Direktive i uspostavljanje određenih početnih mjera Zajednice u vezi sa zaštitom tla;

budući da mulj može imati vrijedna agronomska svojstva pa je stoga opravdano poticati njegovu upotrebu u poljoprivredi ako se koristi ispravno; budući da upotreba mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ne smije narušiti kvalitetu tla i poljoprivrednih proizvoda;

budući da prisutnost nekih teških metala u usjevima može imati toksičan učinak na biljke i čovjeka i budući da je nužno utvrditi obavezne granične vrijednosti za te tvari u tlu;

budući da bi upotrebu mulja trebalo zabraniti kada koncentracija tih metala u tlu prekorači spomenute granične vrijednosti;

budući da je, nadalje, nužno spriječiti prekoračenje tih graničnih vrijednosti zbog upotrebe mulja; budući da je, u tu svrhu, nužno ograničiti količinu teških metala koji se dodaju obrađenoj zemlji određivanjem najviših količina za godišnje količine upotrijebljenog mulja, osiguravajući da se ne prelaze granične vrijednosti koncentracije teških metala u mulju, ili nastojeći osigurati da se ne prelaze granične vrijednosti za količine teških metala koji se godišnje smiju dodavati poljoprivrednim površinama na temelju 10-godišnjeg prosjeka;

budući da se mulj prije upotrebe u poljoprivredi mora obraditi; budući da države članice unatoč tomu mogu, pod određenim uvjetima, dopustiti upotrebu neobrađenog mulja, bez opasnosti za zdravlje ljudi ili životinja, ako se on ubrizgava ili utiskuje u zemlju;

budući da mora proći određeno vrijeme između upotrebe mulja i ispaše stoke ili branja krmnog bilja ili određenih usjeva koji su obično u izravnom dodiru s tlom i koji se obično jedu sirovi; budući da se mora zabraniti upotreba mulja na nasadima voća i povrća za vrijeme rasta, osim za voćke;

budući da bi se mulj trebao upotrebljavati pod uvjetima koji osiguravaju zaštitu tla i površinskih i podzemnih voda, u skladu s direktivama 75/440/EEZ (6) i 80/68/EEZ (7);

budući da je u tu svrhu nužno nadzirati kvalitetu muljeva i tala na kojima se koriste te izraditi analize i obavijestiti korisnike o određenim rezultatima;

budući da bi određenu količinu ključnih podataka trebalo zadržati kako bi se osiguralo bolje poznavanje upotrebe mulja u poljoprivredi i budući da bi takve podatke trebalo proslijediti Komisiji u obliku periodičnih izvješća; budući da, u svjetlu tih izvješća, Komisija prema potrebi sastavlja prijedloge kako bi osigurala veću zaštitu tla i okoliša;

budući da mulj iz malih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji prerađuju prvenstveno otpad iz kućanstava predstavlja malu opasnost za zdravlje ljudi, životinja i biljaka i za okoliš te bi stoga trebao biti izuzet od nekih od navedenih obveza koje se odnose na podatke i analize;

budući da bi države članice trebale moći sastaviti strože odredbe od onih navedenih u ovoj Direktivi; budući da o takvim odredbama trebaju obavijestiti Komisiju;

budući da zbog tehničkog i znanstvenog napretka može postati nužna brza prilagodba nekih od zahtjeva utvrđenih ovom Direktivom; budući da bi, radi lakšeg uvođenja mjera potrebnih u ovu svrhu, trebalo utvrditi proceduru kojom bi bilo moguće uspostaviti blisku suradnju između država članica i Komisije; budući da bi se takva suradnja trebala ostvariti unutar Odbora za prilagodbu tehničkom i znanstvenom napretku;

budući da Ugovor nije predvidio nužne ovlasti, osim onih iz članka 235.,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Svrha ove Direktive je da regulira upotrebu mulja iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda u poljoprivredi na način da spriječi štetne posljedice po tlo, biljke, životinje i čovjeka, time potičući ispravnu upotrebu takvog mulja.

Članak 2.

Za potrebe ove Direktive:

(a)

„mulj” znači:

i.

otpadni mulj iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda iz kućanstava ili gradova te iz drugih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda koje su sadržajem slične otpadnim vodama iz kućanstava i gradova;

ii.

otpadni mulj iz septičkih jama i drugih sličnih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda;

iii.

otpadni mulj iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda osim onih navedenih u točkama i. i ii.;

(b)

„obrađeni mulj” znači:

mulj koji je podvrgnut biološkoj, kemijskoj ili toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju ili bilo kojem drugom odgovarajućem postupku kojim se znatno smanjuje fermentabilnost i opasnost po zdravlje koji proizlazi iz njegove upotrebe;

(c)

„poljoprivreda” znači:

uzgoj bilo koje vrste usjeva za prehranu i prodaju, uključujući i one za prehranu stoke;

(d)

„upotreba” znači:

rasprostranjivanje mulja po tlu ili bilo kakvo drugo nanošenje mulja na i u tlo.

Članak 3.

1.   Mulj iz članka 2. stavka (a) točke i. može se upotrebljavati u poljoprivredi samo u skladu s ovom Direktivom.

2.   Ne dovodeći u pitanje direktive 75/442/EEZ i 78/319/EEZ:

mulj iz članka 2. stavka (a) točke ii. može se upotrebljavati u poljoprivredi uz bilo koje uvjete koje dotična država članica smatra potrebnima za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša,

mulj iz članka 2. stavka (a) točke iii. može se upotrebljavati u poljoprivredi samo ako njegovo korištenje regulira dotična država članica.

Članak 4.

Vrijednosti koncentracija teških metala u tlu na kojem se primjenjuje mulj, koncentracija teških metala u mulju i najviše godišnje količine takvih teških metala koji se smiju unositi u poljoprivredno tlo navedene su u prilozima I. A, I. B i I. C.

Članak 5.

Ne dovodeći u pitanje članak 12.:

1.

Države članice zabranjuju upotrebu mulja kada koncentracija jednog ili više teških metala u tlu prelazi granične vrijednosti koje države propisuju u skladu s Prilogom I. A te poduzimaju nužne korake kako bi osigurale da se kao posljedica upotrebe mulja ne prekorače te granične vrijednosti.

2.

Države članice reguliraju upotrebu mulja na način da nakupljanje teških metala u tlu ne dovede do prekoračenja graničnih vrijednosti iz stavka 1. Kako bi se to postiglo, one primjenjuju neku od procedura predviđenih u dolje navedenim točkama (a) i (b):

(a)

države članice određuju najveće količine mulja izražene u tonama suhe tvari koje se mogu primjenjivati na tlu po jedinici površine godišnje, poštujući granične vrijednosti koncentracije teških metala u mulju koje određuju u skladu s Prilogom I. B; ili

(b)

države članice osiguravaju poštovanje graničnih vrijednosti za količine metala unesenih u tlo po jedinici površine i jedinici vremena kako je propisano u Prilogu I. C.

Članak 6.

Ne dovodeći u pitanje članak 7.:

(a)

prije upotrebe u poljoprivredi mulj mora biti obrađen. Države članice mogu, međutim, pod uvjetima koje same utvrđuju, odobriti upotrebu neobrađenog mulja ako se on ubrizgava ili utiskuje u zemlju;

(b)

proizvođači mulja iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda redovito dostavljaju korisnicima sve podatke iz Priloga II. A.

Članak 7.

Države članice zabranjuju upotrebu mulja ili opskrbu muljem za upotrebu na:

(a)

travnjacima i pašnjacima koji se koriste za ispašu stoke, ili površinama na kojima se uzgaja krmno bilje ako će se krmno bilje brati prije isteka određenog vremenskog razdoblja. To razdoblje, koje određuju države članice posebno uzimajući u obzir svoju zemljopisnu i klimatsku situaciju, nipošto ne smije biti kraće od tri tjedna;

(b)

tlu na kojem rastu nasadi voća i povrća, uz iznimku voćaka;

(c)

tlu namijenjenom uzgoju voća i povrća koje je obično u izravnom dodiru sa tlom i koje se obično jede sirovo, u razdoblju od 10 mjeseci prije i za vrijeme berbe ili žetve.

Članak 8.

Pri upotrebi mulja poštuju se sljedeća pravila:

mulj se upotrebljava tako da se uzimaju u obzir potrebe biljaka za prehranjivanjem i da se ne nanosi šteta kvaliteti tla te površinskih i podzemnih voda,

gdje se mulj upotrebljava na tlu čija je pH vrijednost manja od 6, države članice uzimaju u obzir povećanu mobilnost teških metala i njihovu dostupnost usjevima te, prema potrebi, smanjuju granične vrijednosti koje su odredile u skladu s Prilogom I. A.

Članak 9.

Mulj i tlo na kojem se on upotrebljava analizira se prema smjernicama iz priloga II. A i II. B.

Referentne metode za uzorkovanje i analizu navedene su u Prilogu II. C.

Članak 10.

1.   Države članice osiguravaju izradu ažuriranih izvješća, koja bilježe:

(a)

količine proizvedenog mulja i količine mulja otpremljenog za upotrebu u poljoprivredi;

(b)

sastav i svojstva tog mulja u odnosu na parametre iz Priloga II. A;

(c)

način obrade, kako je određeno člankom 2. stavkom (b);

(d)

imena i adrese korisnika mulja i mjesta na kojima će se mulj upotrebljavati.

2.   Ta su izvješća dostupna nadležnim tijelima te čine temelj za pročišćeno izvješće iz članka 17.

3.   Podaci o metodama obrade i rezultatima analiza objavljuju se po zahtjevu upućenom nadležnim tijelima.

Članak 11.

Države članice mogu iz članka 6. točke (b) i članka 10. stavka 1. točaka (b), (c) i (d) i stavka 2., izuzeti mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda čiji je kapacitet ispod 300 kg BPK5 dnevno, što odgovara 5 000 ekvivalentnih stanovnika, a koji su namijenjeni prvenstveno obradi otpadnih voda iz kućanstava.

Članak 12.

Ako uvjeti tako zahtijevaju, države članice mogu poduzeti strože mjere od onih propisanih ovom Direktivom.

O bilo kakvoj odluci takve prirode obavješćuje se Komisija u skladu s postojećim sporazumima.

Članak 13.

Prilagodba tehničkom i znanstvenom napretku, u skladu s postupkom iz članka 15., obuhvaća odredbe Priloga ovoj Direktivi, osim parametara i vrijednosti navedenih u prilozima I. A, I. B i I. C, svih čimbenika koji bi mogli utjecati na procjenu vrijednosti, i parametara za analizu iz priloga II. A i II. B.

Članak 14.

1.   Ovime se osniva odbor za prilagođavanje ove Direktive tehničkom i znanstvenom napretku (dalje u tekstu „Odbor”). Sastoji se od predstavnika država članica, a njime predsjedava predstavnik Komisije.

2.   Odbor izrađuje vlastiti poslovnik.

Članak 15.

1.   U slučajevima kada je potrebno slijediti postupak propisan ovim člankom, predsjednik predmet dostavlja Odboru, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev predstavnika države članice.

2.   Predstavnik Komisije predaje Odboru nacrt mjera koje je potrebno usvojiti. Odbor dostavlja svoje mišljenje o nacrtu u roku koji određuje predsjednik, prema hitnosti predmeta. Odluku donosi većinom od 54 glasova, a glasovi država članica se vrednuju prema odredbama iz članka 148. stavka 2. Ugovora. Predsjednik ne glasuje.

3.

(a)

Komisija prihvaća predložene mjere kada su one u skladu s mišljenjem Odbora.

(b)

Ako predložene mjere nisu u skladu s mišljenjem Odbora ili ako mišljenje nije dano, Komisija odmah predlaže Odboru mjere na usvajanje. Odbor djeluje po načelu kvalificirane većine.

(c)

Ako tri mjeseca nakon što mu je dostavljen prijedlog Odbor ništa ne poduzme u vezi s njime, predložene mjere usvaja Komisija.

Članak 16.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom u roku od tri godine od njezinog priopćenja.

One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   Države članice Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba nacionalnog zakonodavstva koji donose u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 17.

Pet godina nakon priopćenja ove Direktive, te svake četiri godine nakon toga, države članice sastavljaju pročišćeno izvješće o upotrebi mulja u poljoprivredi navodeći korištene količine, kriterije koje su slijedile i bilo kakve poteškoće s kojima su se susrele; to izvješće prosljeđuju Komisiji, koja objavljuje podatke koji se u njemu nalaze. U svjetlu toga izvješća, Komisija prema potrebi dostavlja prikladne prijedloge za povećanu zaštitu tla i okoliša.

Članak 18.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 12. lipnja 1986.

Za Vijeće

Predsjednik

P. WINSEMIUS


(1)  SL C 264, 8.10.1982., str. 3. i SL C 154, 14.6.1984., str. 6.

(2)  SL C 77, 19.3.1984., str. 136.

(3)  SL C 90, 5.4.1983., str. 27.

(4)  SL L 194, 25.7.1975., str. 39.

(5)  SL L 84, 31.3.1978., str. 43.

(6)  SL L 194, 25.7.1975., str. 26.

(7)  SL L 20, 26.1.1980., str. 43.


PRILOG I.A

GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA KONCENTRACIJE TEŠKIH METALA U TLU

(mg/kg suhe tvari u reprezentativnom uzorku tla pH vrijednosti od 6 do 7, kako je utvrđeno u Prilogu II. C)

Parametri

Granične vrijednosti (1)

Kadmij

1 do 3

Bakar (2)

50 do 140

Nikal (2)

30 do 75

Olovo

50 do 300

Cink (2)

150 do 300

Živa

1 do 1,5

Krom (3)


(1)  Države članice mogu dopustiti prekoračenje graničnih vrijednosti koje su odredile u slučaju upotrebe mulja na tlu koje je u vrijeme priopćenja ove Direktive određeno za zbrinjavanje mulja ali na kojem se komercijalni usjevi uzgajaju isključivo za prehranu životinja. Države članice moraju obavijestiti Komisiju o broju i vrsti takvih mjesta. Također moraju nastojati osigurati da kao posljedica toga nema nikakvih opasnosti po zdravlje ljudi ili po okoliš.

(2)  Države članice mogu dopustiti prekoračenje graničnih vrijednosti koje su odredile s obzirom na ove parametre na tlu s pH vrijednošću trajno većom od 7. Najveće odobrene vrijednosti tih teških metala ne smiju ni u kojem slučaju prekoračiti te vrijednosti za više od 50 %. Države članice moraju također nastojati osigurati da kao posljedica toga nema nikakvih opasnosti po zdravlje ljudi ili na okoliš, a naročito na površinske vode.

(3)  U ovoj fazi nije moguće odrediti granične vrijednosti za krom. Vijeće će te granične vrijednosti odrediti kasnije, na temelju prijedloga koje dostavlja Komisija, u roku od godinu dana od priopćenja ove Direktive.


PRILOG I.B

GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA KONCENTRACIJE TEŠKIH METALA U MULJU KOJI SE KORISTI U POLJOPRIVREDI

(mg/kg suhe tvari)

Parametri

Granične vrijednosti

Kadmij

20 do 40

Bakar

1 000 do 1 750

Nikal

300 do 400

Olovo

750 do 1 200

Cink

2 500 do 4 000

Živa

16 do 25

Krom (1)


(1)  U ovoj fazi nije moguće odrediti granične vrijednosti za krom. Vijeće će te granične vrijednosti odrediti kasnije, na temelju prijedloga koje dostavlja Komisija, u roku od godinu dana od priopćenja ove Direktive.


PRILOG I.C

GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA KOLIČINE TEŠKIH METALA KOJE SE GODIŠNJE SMIJU DODAVATI POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA, NA TEMELJU 10-GODIŠNJEG PROSJEKA

(kg/ha/god.)

Parametri

Granične vrijednosti (1)

Kadmij

0,15

Bakar

12

Nikal

3

Olovo

15

Cink

30

Živa

0,1

Krom (2)


(1)  Države članice mogu dopustiti prekoračenje graničnih vrijednosti koje su odredile u slučaju upotrebe mulja na tlu koje je u vrijeme priopćenja ove Direktive određeno za zbrinjavanje mulja ali na kojem se komercijalni usjevi uzgajaju isključivo za prehranu životinja. Države članice moraju obavijestiti Komisiju o broju i vrsti takvih mjesta. Također moraju nastojati osigurati da kao posljedica toga nema nikakvih opasnosti po zdravlje ljudi ili po okoliš.

(2)  U ovoj fazi nije moguće odrediti granične vrijednosti za krom. Vijeće će te granične vrijednosti odrediti kasnije, na temelju prijedloga koje dostavlja Komisija, u roku od godinu dana od priopćenja ove Direktive.


PRILOG II.A

ANALIZA MULJA

1.   Mulj se mora analizirati najmanje jednom u 6 mjeseci. Ako dođe do promjena u karakteristikama otpadnih voda koje se obrađuju (pročišćivaju), učestalost analiza mora se povećati. Ako rezultati analiza ne variraju znatno kroz čitavih godinu dana, mulj se mora analizirati barem svakih 12 mjeseci.

2.   U slučaju mulja iz uređaja za pročišćavanje iz članka 11., ako 12 mjeseci prije početka provođenja ove Direktive u svim državama članicama nije izvršena analiza, ona se mora izvršiti unutar 12 mjeseci od početka provođenja, ili, prema potrebi, unutar 6 mjeseci od donošenja odluke kojom se odobrava upotreba mulja iz takvog uređaja u poljoprivredi. Države članice odlučuju o učestalosti daljnjih analiza na temelju rezultata prvih analiza, bilo kakvih promjena u prirodi obrađenih otpadnih voda ili bilo kakvih drugih relevantnih čimbenika.

3.   Podložno odredbama iz stavka 4., analiza treba obuhvaćati sljedeće parametre:

suhu tvar, organsku tvar,

pH vrijednost,

dušik i fosfor,

kadmij, bakar, nikal, olovo, cink, živu, krom.

4.   U slučaju bakra, cinka i kroma, ako se, na zadovoljstvo nadležnih tijela dotične države članice, pokaže da ti elementi nisu uopće prisutni ili da su prisutni tek u zanemarivim količinama u otpadnim vodama koje se obrađuju u uređajima za pročišćivanje otpadnih voda, države članice odlučuju o učestalosti daljnjih analiza.


PRILOG II.B

ANALIZA TLA

1.   Kad god se upotrebljava mulj osim onoga iz uređaja za pročišćivanje iz članka 11., države članice moraju prvo osigurati da količina teških metala u tlu ne prelazi granične vrijednosti utvrđene u skladu s Prilogom I. A. U tu svrhu, države članice odlučuju koje će se analize izvršiti, uzimajući u obzir raspoložive znanstvene podatke o karakteristikama i homogenosti tla.

2.   Države članice odlučuju o učestalosti budućih analiza, uzimajući u obzir količinu metala u tlu prije upotrebe mulja, količinu i sastav mulja koji se koristi te sve druge relevantne čimbenike.

3.   Analiza treba obuhvaćati sljedeće parametre:

pH vrijednost,

kadmij, bakar, nikal, olovo, cink, živu i krom.


PRILOG II.C

UZORKOVANJE I METODE ANALIZE

1.   Uzorkovanje tla

Reprezentativni uzorci tla za analizu trebaju se dobiti miješanjem 25 temeljnih uzoraka uzetih s područja ne većeg od 5 hektara koje je obrađeno u istu svrhu.

Uzorci moraju biti uzeti do dubine od 25 cm osim ako je dubina površinskog sloja zemlje manja od te dubine; ipak, dubina uzorkovanja u posljednjem slučaju ne smije biti manja od 10 cm.

2.   Uzorkovanje mulja

Uzorci mulja moraju se uzimati nakon obrade, ali prije isporuke korisniku, a moraju biti reprezentativni za proizvodnju mulja.

3.   Metode analize

Određivanje sadržaja teških metala mora se izvoditi nakon temeljite digestije kiselina. Referentna metoda analize mora biti atomska apsorpcijska spektrometrija, a granica za određivanje svakog metala ne bi smjela biti veća od 10 % njegove granične vrijednosti.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

15


31989L0370


L 163/37

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA VIJEĆA

od 8. lipnja 1989.

o izmjeni Direktive 83/129/EEZ o uvozu koža nekih mladunaca tuljana i proizvoda od njih u države članice

(89/370/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 83/129/EEZ (1), kako je izmijenjena Direktivom 85/444/EEZ (2), a posebno njezin članak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da se Direktivom 83/129/EEZ predviđa da države članice donesu i održavaju mjere potrebne da se proizvodi navedeni u njezinom Prilogu ne uvoze na njihova državna područja u komercijalne svrhe;

budući da Direktiva 83/129/EEZ prestaje vrijediti 1. listopada 1989.;

budući da je Europski parlament donio pisanu deklaraciju kojom poziva na produljenje važenja Direktive 83/129/EEZ na neodređeno vrijeme;

budući da u interesu svih strana treba izbjeći posljedice koje se mogu očekivati zbog prestanka važenja Direktive 83/129/EEZ;

budući da produljenje važenja Direktive 83/129/EEZ predstavlja korisnu dopunsku mjeru mjeri koju je kanadska vlada donijela radi zaustavljanja svakog lova „bjelokrznih” i „modroleđih” tuljana u komercijalne svrhe;

budući da postoje sve snažnije dvojbe oko učinaka koje netradicionalni lov ima na očuvanje grenlandskih tuljana u istočnom Atlantiku, Barentsovom moru i Bijelom moru, gdje ih, osim lova, pogađaju i osiromašenje broja ribljih vrsta koje oni love i zaplitanje u mreže duž norveške obale;

budući da je Komisija 26. kolovoza 1983. Vijeću podnijela izvješće, nakon kojeg je uslijedilo i dopunsko izvješće od 14. lipnja 1985.;

budući da je Komisija 24. ožujka 1988. Vijeću podnijela još jedno izvješće;

budući da bi Direktivu 83/129/EEZ trebalo izmijeniti tako da se ona primjenjuje sine die,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Članak 2. Direktive 83/129/EEZ zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Ova se Direktiva primjenjuje od 1. listopada 1983.”

Članak 2.

Ova je Direktiva upućena državi članici.

Sastavljeno u Luxembourgu 8. lipnja 1989.

Za Vijeće

Predsjednik

L. J. SAENZ COSCULLUELA


(1)  SL L 91, 9.4.1983., str. 30.

(2)  SL L 259, 1.10.1985., str. 70.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

16


31997D0129


L 050/28

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 28. siječnja 1997.

o uspostavi sustava prepoznavanja ambalažnih materijala u skladu s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu

(Tekst značajan za EGP)

(97/129/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2.,

budući da sustav prepoznavanja barem u prvom razdoblju treba biti dobrovoljan, ali će se preispitati treba li ga u nekoj kasnijoj fazi uvesti kao obveznog;

budući da će se sustav prepoznavanja redovito preispitivati i, ako je potrebno, revidirati u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21. Direktive 94/62/EZ;

budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem Odbora osnovanog prema članku 21. Direktive 94/62/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Cilj je ove Odluke, koja obuhvaća svu ambalažu obuhvaćenu Direktivom 94/62/EZ, utvrđivanje numeriranja i kratica na kojima se sustav prepoznavanja temelji, što ukazuje na vrstu korištenog(-ih) ambalažnog(-ih) materijala i točno određivanje materijala koji potpadaju pod sustav prepoznavanja.

Članak 2.

Za potrebe ove Odluke:

primjenjuju se, prema potrebi, definicije navedene u članku 3. Direktive 94/62/EZ,

višeslojna (kompozitna) ambalaža znači ambalaža napravljena od različitih materijala koji se ne mogu ručno razdvojiti, od kojih ni jedan ne prelazi određeni težinski postotak koji se utvrđuje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21. Direktive 94/62/EZ. Moguće iznimke za neke materijale mogu se utvrditi po istom postupku.

Članak 3.

Numeriranje i kratice sustava prepoznavanja utvrđeni su u prilozima.

Njihova je uporaba dobrovoljna za plastične materijale iz Priloga I., materijale od papira i kartona (ljepenke) iz Priloga II., metale iz Priloga III., drvne materijale iz Priloga IV., tekstilne materijale iz Priloga V., staklene materijale iz priloga VI. i višeslojne (kompozitne) materijale iz Priloga VII.

Odluka treba li se sustav prepoznavanja uvesti kao obvezan za bilo koji materijal ili materijale, može se donijeti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21. Direktive 94/62/EZ.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. siječnja 1997.

Za Komisiju

Ritt BJERREGAARD

Članica Komisije


(1)  SL L 365, 31.12.1994., str. 10.


PRILOG I.

Sustav numeriranja i kratica (1) za plastiku

Materijal

Kratice

Numeriranje

Polietilen tereftalat

PET

1

Polietilen visoke gustoće

HDPE

2

Polivinil klorid

PVC

3

Polietilen niske gustoće

LDPE

4

Polipropilen

PP

5

Polistiren

PS

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19


(1)  Upotrebljavaju se samo velika slova.


PRILOG II.

Sustav numeriranja i kratica (1) za papir i karton (ljepenku)

Materijal

Kratice

Numeriranje

Valovita ljepenka (karton)

PAP

20

Nevalovita ljepenka (karton)

PAP

21

Papir

PAP

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39


(1)  Upotrebljavaju se samo velika slova.


PRILOG III.

Sustav numeriranja i kratica za metale

Materijal

Kratice

Numeriranje

Čelik

FE

40

Aluminij

ALU

41

42

43

44

45

46

47

48

49


PRILOG IV.

Sustav numeriranja i kratica (1) za drvne materijale

Materijal

Kratice

Numeriranje

Drvo

FOR

50

Pluto

FOR

51

52

53

54

55

56

57

58

59


(1)  Upotrebljavaju se samo velika slova.


PRILOG V.

Sustav numeriranja i kratica (1) za tekstilne materijale

Materijal

Kratice

Numeriranje

Pamuk

TEX

60

Juta

TEX

61

62

63

64

65

66

67

68

69


(1)  Upotrebljavaju se samo velika slova.


PRILOG VI.

Sustav numeriranja i kratica (1) za staklo

Materijal

Kratice

Numeriranje

Bezbojno staklo

GL

70

Zeleno staklo

GL

71

Smeđe staklo

GL

72

73

74

75

76

77

78

79


(1)  Upotrebljavaju se samo velika slova.


PRILOG VII.

Sustav numeriranja i kratica (1) za višeslojne (kompozitne) materijale

Materijal

Kratice (2)

Numeriranje

Papir i karton/raznovrsni metali

 

80

Papir i karton/plastika

 

81

Papir i karton/aluminij

 

82

Papir i karton/bijeli lim

 

83

Papir i karton/plastika/aluminij

 

84

Papir i karton/plastika/aluminij/bijeli lim

 

85

 

86

 

87

 

88

 

89

Plastika/aluminij

 

90

Plastika/bijeli lim

 

91

Plastika/raznovrsni metal

 

92

 

93

 

94

Staklo/plastika

 

95

Staklo/aluminij

 

96

Staklo/bijeli lim

 

97

Staklo/raznovrsni metali

 

98

 

99


(1)  Upotrebljavaju se samo velika slova.

(2)  Višeslojni (kompozitni) materijali: Piše se C plus kratica za prevladavajući materijal (C/…)


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

20


31997D0283


L 113/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 21. travnja 1997.

o usklađenim mjernim metodama za određivanje masene koncentracije dioksina i furana u emisijama u zrak u skladu s člankom 7. stavkom 2. Direktive 94/67/EZ o spaljivanju opasnog otpada

(97/283/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 94/67/EZ od 31. prosinca 1994. o spaljivanju opasnog otpada (1), a posebno njezin članak 7. stavak 2.,

budući da, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Direktive 94/67/EZ, usklađene mjerne metode za određivanje masene koncentracije dioksina i furana u emisijama u zrak moraju biti dostupne na razini Zajednice u skladu s postupkom propisanim u članku 16.;

budući da, u izvršavanju te zadaće Komisiji pomaže odbor osnovan na temelju članka 16. Direktive 94/67/EZ;

budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem tog odbora,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Mjerne metode za određivanje masene koncentracije dioksina i furana u emisijama u zrak, pr EN 1948. (lipanj 1996.) „Emisije iz nepokretnih izvora: određivanje masene koncentracije PCDD/PCDF, 1. dio – uzorkovanje, 2. dio – ekstrakcija i čišćenje, 3. dio – utvrđivanje i kvantifikacija”, koje je izradio Europski odbor za normizaciju (CEN), predstavljaju usklađene mjerne metode iz članka 7. stavka 2. Direktive 94/67/EZ. Gore navedena referenca pr EN 1948. (lipanj 1996.) postat će EN 1948. nakon konačnog usvajanja od strane CEN-a.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. travnja 1997.

Za Komisiju

Ritt BJERREGAARD

Članica Komisije


(1)  SL L 365, 31.12.1994., str. 34.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

21


31997D0622


L 256/13

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 27. svibnja 1997.

o upitnicima za izradu izvješća država članica o provedbi određenih direktiva u sektoru otpada (provedba Direktive Vijeća 91/692/EEZ)

(97/622/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. o standardiziranju i racionaliziranju izvješća o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (1), a posebno članke 5. i 6. i Prilog VI.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 75/442/EEZ od 15. srpnja 1975. o otpadu (2), kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 96/350/EZ (3),

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/689/EEZ od 12. prosinca 1991. o opasnom otpadu (4), koja je zadnje izmijenjena Direktivom 94/31/EZ (5),

uzimajući u obzir Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (6),

budući da članak 8. stavak 1. Direktive 91/689/EEZ zahtijeva da države članice Komisiji šalju informacije o primjeni ove Direktive u kontekstu izvješća predviđenog člankom 16. stavkom 1. Direktive 75/442/EEZ;

budući da članak 17. Direktive 94/62/EZ zahtijeva da države članice Komisiji dostavljaju informacije o primjeni ove Direktive u skladu s člankom 5. Direktive 91/692/EEZ;

budući da je članak 16. Direktive 75/442/EEZ zamijenjen člankom 5. Direktive 91/692/EEZ koji zahtijeva da države članice Komisiji dostavljaju informacije o provedbi određenih direktiva Zajednice u obliku sektorskog izvješća;

budući da ovo izvješće mora biti izrađeno na temelju upitnika ili nacrta koji izrađuje Komisija u skladu s postupkom utvrđenim člankom 6. Direktive 91/692/EEZ;

budući da će prvo sektorsko izvješće obuhvaćati razdoblje od 1998. do kraja 2000.;

budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem Odbora koji je osnovan u skladu s člankom 6. gore spomenute Direktive,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovime se usvajaju upitnici priloženi ovoj Odluci koji se odnose na Direktivu 91/689/EEZ i Direktivu 94/62/EZ.

Članak 2.

Države članice koriste ove upitnike kao temelj za izradu sektorskih izvješća koja podnose Komisiji, sukladno članku 5. Direktive 91/692/EEZ i članku 17. Direktive 94/62/EEZ.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. svibnja 1997.

Za Komisiju

Ritt BJERREGAARD

Članica Komisije


(1)  SL L 377, 31.12.1991., str. 48.

(2)  SL L 194, 25.7.1975., str. 39.

(3)  SL L 135, 6.6.1996., str. 32.

(4)  SL L 377, 31.12.1991., str. 20.

(5)  SL L 168, 2.7.1994., str. 28.

(6)  SL L 365, 31.12.1994., str. 10.


PRILOG

POPIS UPITNIKA

1.

Upitnik koji se odnosi na Direktivu Vijeća 91/689/EEZ od 12. prosinca 1991. o opasnom otpadu (1), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 94/31/EZ (2).

2.

Upitnik koji se odnosi na Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (3).


(1)  SL L 377, 31.12.1991., str. 20.

(2)  SL L 168, 2.7.1994., str. 28.

(3)  SL L 365, 31.12.1994., str. 10.

UPITNIK

za izvješće država članica o prijenosu u nacionalno zakonodavstvo i provedbi Direktive 91/689/EEZ o opasnom otpadu kako je zadnje izmijenjena Direktivom 94/31/EZ

Nije potrebno ponavljati već dostavljene informacije, ali treba jasno naznačiti gdje i kada su pružene takve informacije.

I.   PRENOŠENJE U NACIONALNO ZAKONODAVSTVO

1.

(a)

Jesu li Komisiji dostavljeni nacionalni zakoni i propisi za provedbu Direktive 91/689/EEZ s izmjenama u nacionalnom zakonodavstvu?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Ne”, navedite razloge.

 

2.

(a)

Jesu li Komisiji dostavljeni nacionalni zakoni i propisi za provedbu Odluke Komisije 94/904/EZ o popisu opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4., prvom alinejom Direktive 91/689/EEZ, u nacionalnom zakonodavstvu?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Ne”, navedite razloge.

 

II.   PROVEDBA DIREKTIVE

3.

(a)

Je li se razmatralo da li i drugi otpad, osim onog navedenog u Odluci 94/904/EZ, pokazuje koje od svojstava navedenih u Prilogu III. Direktivi 91/689/EEZ, sukladno članku 1. stavku 4., drugoj alineji?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da”, je li Komisija obaviještena o takvom slučaju ili slučajevima?

 

 

(Da/Ne)

(c)

Ako je odgovor na gornje pitanje (b) „Ne”, navedite razloge.

 

4.

(a)

Jesu li usvojene mjere za razlikovanje opasnog otpada iz kućanstava od proizvodnog opasnog otpada?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da”, iznesite detalje.

 

5.

(a)

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 2. stavku 1.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da”, iznesite detalje.

 

(c)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Ne”, navedite razloge.

 

6.

(a)

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 2. stavcima 2. do 4.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da”, iznesite detalje.

 

(c)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Ne”, navedite razloge.

 

7.

(a)

Jesu li usvojena opća pravila za izuzeća u skladu s člankom 3. stavkom 2.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da”,iznesite detalje.

 

(c)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da” i ako pravila navedena u članku 3. stavku 2. nisu poslana Komisiji, navedite razloge.

 

8.

(a)

Jesu li obavljeni periodični inspekcijski nadzori kod proizvođača opasnog otpada, sukladno članku 4. stavku 1.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da”, iznesite detalje o učestalosti.

 

9.

(a)

Zahtijeva li se od proizvođača opasnog otpada, ustanova ili poduzeća navedenih u članku 4. stavku 2. vođenje evidencije sukladno članku 14. Direktive 75/442/EEZ?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da”, iznesite detalje, uključujući detalje o svakom propisanom obrascu koji se koristi.

 

10.

(a)

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 5. stavku 1.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da”, iznesite detalje.

 

(c)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Ne”, navedite razloge.

 

11.

(a)

Jesu li izrađeni planovi gospodarenja otpadom sukladno članku 6.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Ne”, navedite razloge.

 

(c)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da”, naznačite jesu li planovi gospodarenja otpadom izrađeni zasebno ili u okviru općih planova gospodarenja otpadom navedenih u članku 7. Direktive 75/442/EEZ.

 

(d)

Ako su planovi gospodarenja otpadom izrađeni zasebno od općih planova gospodarenja otpadom navedenih u članku 7. Direktive 75/442/EEZ, iznesite sljedeće detalje, gdje je to moguće, i naznačite je li koji od podataka dat kao procjena:

 

Image

 

(e)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da”, jesu li planovi gospodarenja otpadom javno objavljeni?

 

 

(Da/Ne)

(f)

Ako je odgovor na gornje pitanje (e) „Ne”, navedite razloge.

 

12.

(a)

Postoje li okolnosti u kojima su poduzeti potrebni koraci uključujući privremena odstupanja od Direktive 91/689/EEZ sukladno članku 7.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na gornje pitanje (a) „Da”, a Komisija o tome nije obaviještena, navedite razloge.

 

UPITNIK

za izradu izvješća država članica o provedbi i primjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu

Nije potrebno ponavljati već dostavljene informacije, ali jasno naznačite gdje i kada je informacija dostavljena.

I.   PROVEDBA U NACIONALNOM ZAKONODAVSTVU

1.

(a)

Jesu li Komisiji dostavljeni detalji o zakonima, propisima i upravnim odredbama uvedenim radi usklađivanja s Direktivom

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na pitanje (a) „Ne”, navedite razlog.

 

2.

(a)

Postoje li planovi za usvajanje daljnjih mjera, koje dolje nisu potanko opisane, u okviru Direktive i u opsegu obveze obavješćivanja prema članku 16.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na pitanje (a) „Da”, je li Komisija obaviještena o mjerama u skladu s člankom 16.?

 

(c)

Ako je odgovor na pitanje (b) „Ne”, navedite razlog.

 

3.

(a)

Ako su utvrđeni programi čiji ciljevi nadilaze ciljeve navedene u članku 6. stavku 1., podstavcima (a) i (b), je li Komisija obaviještena o tim ciljevima u skladu s člankom 6. stavkom 6.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na pitanje (a) „Ne”, navedite razlog.

 

II.   PRIMJENA DIREKTIVE

1.

(a)

Jesu li, osim mjera uvedenih u skladu s člankom 9., provedene i druge mjere za sprečavanje nastajanja ambalažnog otpada u skladu s člankom 4.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na pitanje (a) „Ne”, navedite razlog.

 

(c)

Opišite poduzete mjere i navedite savjetovanja s gospodarskim subjektima.

 

2.

(a)

Jesu li poduzete mjere za poticanje na sustave ponovne uporabe u skladu s člankom 5.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na pitanje (a) „Da”, opišite mjere.

 

3.

(a)

Jesu li poduzete potrebne mjere, sukladno članku 7., za uspostavu sustava za povrat i/ili sakupljanje uporabljene ambalaže i/ili ambalažnog otpada i sustava za ponovnu uporabu ili oporabu, uključujući recikliranje ambalaže i/ili sakupljenog ambalažnog otpada?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na pitanje (a) „Ne”, navedite razlog.

 

(c)

Iznesite detalje o poduzetim mjerama i uspostavljenim sustavima.

 

4.

 

U svezi s postizanjem ciljeva oporabe i recikliranja navedenih u članku 6., ispunite i priložite obrasce usvojene u skladu s člankom 12. stavkom 3. i naznačite metode koje ste koristili za dobivanje podataka.

 

5.

(a)

Potiče li se uporaba materijala dobivenih recikliranjem ambalažnog otpada, a u skladu s člankom 6. stavkom 2.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na pitanje (a) „Da”, opišite poduzete radnje.

 

6.

 

Kako su objavljene mjere i ciljevi navedeni u članku 6. stavku 1., podstavcima (a) i (b), u skladu s člankom 6. stavkom 4.? Opišite informativnu kampanju usmjerenu na javnost i gospodarske subjekte.

 

7.

 

Koje su mjere poduzete u skladu s člankom 13. da bi se osiguralo da korisnici ambalaže primaju informacije navedene u tom članku?

 

8.

(a)

Postoje li nacionalne norme koje se odnose na bitne zahtjeve, u skladu s člankom 9., i na razine koncentracije teških metala, u skladu s člankom 11.?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na pitanje (a) „Da”, je li Komisija o tome obaviještena?

 

 

(Da/Ne)

(c)

Ako je odgovor na pitanje (b) „Ne”, navedite razlog.

 

9.

(a)

Uključuju li planovi gospodarenja otpadom prema članku 7. Direktive 75/442/EEZ posebno poglavlje o gospodarenju ambalažom i ambalažnim otpadom, u skladu s člankom 14. Direktive 94/62/EZ?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na pitanje (a) „Ne”, navedite razlog.

 

10.

(a)

Jesu li usvojeni gospodarski instrumenti, u skladu s člankom 15., za postizanje ciljeva utvrđenih u Direktivi?

 

 

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na pitanje (a) „Da”, navedite usvojene mjere.

 


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

28


31998D0184


L 067/48

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 25. veljače 1998.

o upitniku za izradu izvješća država članica o provedbi Direktive Vijeća 94/67/EZ o spaljivanju opasnog otpada

(provedba Direktive Vijeća 91/692/EEZ)

(Tekst značajan za EGP)

(98/184/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. o standardiziranju i racionaliziranju izvješća o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (1), a posebno članke 5. i 6.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 94/67/EZ o spaljivanju opasnog otpada (2),

budući da članak 17. Direktive 94/67/EZ zahtijeva da države članice izvješćuju o provedbi ove Direktive u skladu s člankom 5. Direktive Vijeća 91/692/EEZ;

budući da se to izvješće mora temeljiti na upitniku ili nacrtu koji Komisija izrađuje u skladu s postupkom određenim člankom 6. Direktive 91/692/EEZ;

budući da će prvo izvješće obuhvaćati razdoblje od 1998. do kraja 2000.;

budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 6. gore navedene Direktive,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Usvaja se upitnik priložen ovoj Odluci koji se odnosi na Direktivu Vijeća 94/67/EZ o spaljivanju opasnog otpada.

Članak 2.

Države članice koriste ovaj upitnik kao temelj za izradu izvješća koje podnose Komisiji prema članku 5. Direktive Vijeća 91/692/EEZ i članku 17. Direktive Vijeća 94/67/EZ.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. veljače 1998.

Za Komisiju

Ritt BJERREGAARD

Članica Komisije


(1)  SL L 377, 31.12.1991., str. 48.

(2)  SL L 365, 31.12.1994., str. 34.


PRILOG

UPITNIK

za izradu izvješća država članica o prijenosu i provedbi Direktive 94/67/EZ o spaljivanju opasnog otpada

Potrebno je navesti informacije koje su već dostavljene Komisiji.

I.   PRENOŠENJE U NACIONALNO PRAVO

(a)

Jesu li Komisiji dostavljeni podaci o zakonima i drugim propisima koji su doneseni u svrhu usklađivanja s Direktivom?

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na (a) „Ne”, navedite razloge.

II.   PROVEDBA DIREKTIVE

(a)

Koje su mjere općenito poduzete u skladu s člankom 3. stavkom 1. kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša koje proizlazi iz izgradnje, opremanja i rada postrojenja za spaljivanje?

(b)

Ako su navedeni podaci raspoloživi, navedite broj dozvola koje su izdane u skladu s člankom 3. stavkom 1. i povezanim radnim kapacitetima.

(a)

Koji su zahtjevi općenito uvedeni sukladno članku 3. stavku 4. za izdavanje dozvola za suspaljivanje?

(b)

Jesu li izuzeća od postotka koji zahtijeva članak 3. stavak 3. odobrena u razdoblju od 6 mjeseci nakon početka rada u skladu s člankom 3. stavkom 4.?

(Da/Ne)

(c)

Ako je odgovor na (b) „Da”, navedite razloge.

(d)

Ako su dotični podaci raspoloživi, navedite broj dozvola i ukupnu odobrenu količinu otpada koji je suspaljen u skladu s člankom 3. stavkom 3.

3.   Koje su mjere općenito poduzete u skladu s člankom 4. kako bi se javnosti osigurao pristup informacijama iz ovog članka?

(a)

Koje su mjere općenito poduzete u skladu s člankom 5. kako bi se spriječili ili smanjili negativni učinci koje dostava i prihvat otpada imaju na okoliš?

(b)

Ako je moguće, navedite broj izuzeća od stavaka 2. i 3. članka 5. koji su odobreni u skladu s člankom 5. stavkom 4.

(a)

Jesu li u skladu s člankom 6. stavkom 4. odobreni neki drugi uvjeti osim onih koji su utvrđeni člankom 6. stavkom 2.?

(Da/Ne)

(b)

Ako je odgovor na (a) „Da”, navedite detaljne podatke o broju slučajeva i za svaki navedite odobrene uvjete kao i rezultate izvršenih provjera.

(c)

Koje su mjere općenito poduzete za potrebe usklađivanja s člankom 6. stavkom 3.?

(d)

Koje su mjere općenito poduzete u skladu s člankom 6. stavkom 6. kako bi se osiguralo da emisije ne prouzroče značajnu razinu prizemnog onečišćenja zraka?

(a)

Koje su mjere općenito poduzete za potrebe usklađivanja sa zahtjevima koji su utvrđeni člankom 6. stavkom 5. i člankom 7. stavkom 1. i 2.?

(b)

Koje su mjere poduzete u skladu s člankom 12. stavkom 2. u pogledu maksimalno dopuštenih vremenskih razdoblja za prekid rada, poremećaje ili kvarove u sustavu obrade otpadnih voda ili mjernim uređajima, kao i u pogledu neodgodivog informiranja nadležnih tijela, u skladu s člankom 12. stavkom 1., ako dođe do prekoračenja graničnih vrijednosti emisije koje su utvrđene člankom 6. stavkom 5. i člankom 7. stavcima 1. i 2?

(c)

Jesu li nacionalnim propisima određene granične vrijednosti za onečišćujuće tvari, osim onih koje su utvrđena člankom 7.?

(Da/Ne)

(d)

Ako je odgovor na (c) „Da”, detaljno opišite razloge i navedite vrijednost emisije za svaku onečišćujuću tvar.

(e)

Koje su mjere poduzete u pogledu utvrđivanja odgovarajućih graničnih ili okvirnih vrijednosti emisije u skladu s člankom 7. stavkom 4.

7.   Koje su mjere općenito poduzete kako bi se smanjilo ispuštanje otpadnih voda u skladu s člankom 8.?

(a)

Koje su mjere općenito poduzete u skladu s člankom 9. kako bi se osigurala usklađenost s direktivama 75/442/EEZ i 91/689/EEZ?

(b)

Ako su navedeni podaci raspoloživi, navedite da li se toplina koja nastaje spaljivanjem oporabljuje, način oporabe i učinkovitost.

9.   Koje su mjere općenito poduzete kako bi se osigurala usklađenost s mjernim zahtjevima u skladu s člankom 10., uključujući i zahtjeve iz Priloga III.?

10.   Vezano uz članak 13. stavak 2. navedite broj primljenih obavijesti o potpunom zatvaranju postrojenja, uključujući i kapacitet spaljivanja, broj sati i razdoblje rada.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

31


32000D0738


L 298/24

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 17. studenoga 2000.

o upitniku za izradu izvješća država članica o provedbi Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada

(priopćena pod brojem dokumenta C(2000) 3318)

(2000/738/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (1), a posebno njezin članak 15.,

budući da:

(1)

Članak 15. Direktive 1999/31/EZ zahtijeva da države članice Komisiji šalju izvješće o provedbi ove Direktive.

(2)

Navedeno izvješće se izrađuje na temelju upitnika ili nacrta koji Komisija pripremi u skladu s postupkom propisanim člankom 6. Direktive Vijeća 91/692/EEZ (2).

(3)

Prvo će izvješće obuhvaćati razdoblje od 16. srpnja 2001. do 2003.

(4)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 6. Direktive 91/692/EEZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovime se usvaja upitnik iz Priloga.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. studenoga 2000.

Za Komisiju

Margot WALLSTRÖM

Članica Komisije


(1)  SL L 182, 16.7.1999., str. 1.

(2)  SL L 377, 23.12.1991., str. 48.


PRILOG

Image

Image


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

34


32000R2630


L 302/35

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2630/2000

od 30. studenoga 2000.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1420/1999 o utvrđivanju jedinstvenih pravila i postupaka koji se primjenjuju na pošiljke određenih vrsta otpada iz Europske zajednice u Bahrein, Haiti, Honduras, Libiju, Namibiju, Katar, Uzbekistan i Grad Vatikan

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 259/93 od 1. veljače 1993. o nadzoru i kontroli pošiljaka otpada koje se otpremaju unutar Europske zajednice, ulaze u nju ili iz nje izlaze (1), kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 1999/816/EZ (2), a posebno njezin članak 17. stavak 3.,

budući da:

(1)

U siječnju je Europska komisija uputila „verbalnu notu” svim zemljama koje nisu članice OECD-a (te Mađarskoj i Poljskoj, koje još ne primjenjuju Odluku OECD-a C(92)39, završna verzija). Ta je „verbalna nota” imala trostruku svrhu: i. obavijestiti te zemlje o novim uredbama Zajednice; ii. zatražiti od spomenutih zemalja potvrdu o svojim stajalištima kako se predviđa prilozima obiju Uredbi; i iii. dobiti odgovore onih zemalja koje to nisu učinile 1994.

(2)

Među zemljama koje su odgovorile, sljedeće su obavijestile Komisiju da ne žele primati pošiljke otpada navedenog u Prilogu II. Uredbi (EEZ) br. 259/93:

1.

Bahrein (odgovor od 29. veljače 2000.);

2.

Haiti (odgovor od 1. ožujka 2000.);

3.

Honduras (odgovor od 23. ožujka 2000.);

4.

Libija (odgovor od 22. veljače 2000.);

5.

Namibija (odgovor od 20. veljače 2000.);

6.

Katar (odgovor od 9. svibnja 2000.);

7.

Uzbekistan (odgovor od 6. ožujka 2000.);

8.

Grad Vatikan (odgovor od 16. ožujka 2000.).

(3)

U skladu s člankom 17. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 259/93, Odbor osnovan na temelju članka 18. Direktive Vijeća 75/442/EEZ od 15. srpnja 1975. o otpadu (3), kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 96/350/EZ (4), obaviješten je o službenim zahtjevima tih zemalja 19. lipnja 2000.

(4)

Kako bi se uzela u obzir novonastala situacija u tim zemljama, potrebno je izmijeniti Uredbu Vijeća (EZ) br. 1420/1999 (5) o utvrđivanju jedinstvenih pravila i postupaka koji se primjenjuju na pošiljke određenih vrsta otpada,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1420/1999 mijenja se kako slijedi:

1.

Sljedeće zemlje dodaju se onima koje su navedene u Prilogu A uz napomenu „Sve vrste”:

„Bahrein, Haiti, Honduras, Libija, Namibija, Katar, Uzbekistan i Vatikan.”

2.

Sljedeće zemlje brišu se iz popisa u Prilogu B:

„Bahrein, Haiti, Honduras, Libija, Namibija, Katar, Uzbekistan i Vatikan.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenoga 2000.

Za Komisiju

Pascal LAMY

Član Komisije


(1)  SL L 30, 6.2.1993., str. 1.

(2)  SL L 316, 10.12.1999., str. 45.

(3)  SL L 194, 25.7.1975., str. 39.

(4)  SL L 135, 6.6.1996., str. 32.

(5)  SL L 166, 1.7.1999., str. 6.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

35


32001L0018


L 106/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA 2001/18/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 12. ožujka 2001.

o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora, s obzirom na zajednički tekst koji je Odbor za mirenje odobrio 20. prosinca 2000. (3),

budući da:

(1)

Izvješćem Komisije o preispitivanju Direktive Vijeća 90/220/EEZ od 23. travnja 1990. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama (4) usvojenim 10. prosinca 1996., utvrđen je niz područja koja treba unaprijediti.

(2)

Postoji potreba za pojašnjenjem područja primjene Direktive 90/220/EEZ i u njoj sadržanih definicija.

(3)

Direktiva 90/220/EEZ je izmijenjena. Budući da se sada u Direktivu unose nove izmjene, predmetne odredbe poželjno je preinačiti radi jasnoće i racionalizacije.

(4)

Živi organizmi, bez obzira na to uvode li se u okoliš u velikim ili malim količinama u svrhe pokusa ili kao komercijalni proizvodi, mogu se reproducirati u okolišu i prelaziti državne granice, čime utječu na druge države članice. Učinci tog uvođenja u okoliš mogu biti nepovratni.

(5)

Radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša potrebno je posvetiti dužnu pozornost kontroli rizika koji nastaju namjernim uvođenjem genetski modificiranih organizama (GMO) u okoliš.

(6)

Na temelju Ugovora, djelovanje Zajednice vezano uz okoliš trebalo bi se temeljiti na načelu poduzimanja preventivne mjere.

(7)

Potrebno je uskladiti zakone država članica o namjernom uvođenju GMO-a u okoliš i osigurati siguran razvoj industrijskih proizvoda u kojima se GMO-i koriste.

(8)

Načelo predostrožnosti uzeto je u obzir pri izradi ove Direktive i mora se uzeti u obzir pri njezinoj provedbi.

(9)

Posebno je važno poštovanje etičkih načela priznatih u državi članici. Države članice mogu uzeti u obzir etičke aspekte kada se GMO-i namjerno uvode ili stavljaju na tržište kao proizvodi ili u sastavu proizvoda.

(10)

Radi sveobuhvatnog i transparentnog zakonodavnog okvira, potrebno je osigurati da se Komisija ili države članice savjetuju s javnošću tijekom pripreme mjera i da je javnost obaviještena o mjerama poduzetima tijekom provedbe ove Direktive.

(11)

Stavljanje na tržište obuhvaća i uvoz. Proizvodi koji sadrže i/ili se sastoje od GMO-a obuhvaćenih ovom Direktivom ne mogu se uvoziti u Zajednicu ako nisu u skladu s njezinim odredbama.

(12)

Stavljanje GMO-a na raspolaganje za uvoz ili rukovanje u rasutom stanju, poput poljoprivrednih proizvoda, trebalo bi smatrati stavljanjem na tržište za potrebe ove Direktive.

(13)

U sadržaju ove Direktive propisno se uzimaju u obzir međunarodno iskustvo u tom području i međunarodne trgovačke obveze te bi trebalo poštovati uvjete Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenskog protokola) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Čim je to moguće, a najkasnije prije srpnja 2001., Komisija bi u kontekstu ratifikacije Protokola trebala predati odgovarajuće prijedloge za njegovu provedbu.

(14)

Smjernice o provedbi odredaba vezanih uz definiciju stavljanja na tržište u ovoj Direktivi trebao bi dati Regulatorni odbor.

(15)

Kod definiranja „genetski modificiranih organizama” za potrebe ove Direktive, ljudska bića ne bi trebalo smatrati organizmima.

(16)

Odredbe ove Direktive ne bi trebale utjecati na nacionalno zakonodavstvo u području odgovornosti za zaštitu okoliša, dok zakonodavstvo Zajednice u tom području treba nadopuniti pravilima koja se odnose na odgovornost za različite vrste štete za okoliš u svim područjima Europske unije. S tim ciljem Komisija se obvezala prije kraja 2001. godine uputiti zakonodavni prijedlog o odgovornosti za zaštitu okoliša koji će obuhvaćati i štetu od GMO-a.

(17)

Ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati na organizme dobivene određenim metodama genetske modifikacije koje se konvencionalno koriste u nizu primjena i duže vrijeme su dokazano sigurne.

(18)

Potrebno je utvrditi usklađene postupke i mjerila za ocjenu potencijalnih rizika nastalih namjernim uvođenjem GMO-a u okoliš za svaki pojedini slučaj.

(19)

Procjenu rizika za okoliš za svaki pojedini slučaj uvijek bi trebalo provesti prije uvođenja. Pritom bi trebalo uzeti u obzir potencijalne kumulativne dugoročne učinke vezane uz interakciju s drugim GMO-ima i okolišem.

(20)

Potrebno je utvrditi zajedničku metodologiju za provedbu procjene rizika za okoliš na temelju neovisnog znanstvenog savjeta. Također je potrebno utvrditi zajedničke ciljeve za praćenje GMO-a nakon njihova namjerna uvođenja ili stavljanja na tržište kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ. Praćenje potencijalnih kumulativnih dugoročnih učinaka trebalo bi smatrati obveznim dijelom plana praćenja.

(21)

Države članice i Komisija trebale bi osigurati provedbu sustavnog i neovisnog istraživanja potencijalnih rizika uključenih u namjerno uvođenje ili stavljanje na tržište GMO-a. Države članice i Zajednica trebale bi osigurati potrebna sredstva za to istraživanje u skladu sa svojim proračunskim postupcima, a neovisnim istraživačima trebalo bi dati pristup svim relevantnim materijalima, uz poštovanje prava intelektualnog vlasništva.

(22)

Pitanje gena otpornih na antibiotike trebalo bi posebno razmotriti pri provedbi procjene rizika GMO-a koji sadrže takve gene.

(23)

Namjerno uvođenje GMO-a u fazi istraživanja u većini je slučajeva potreban korak u razvoju novih proizvoda koji su dobiveni iz GMO-a ili koji sadrže GMO-e.

(24)

Uvođenje GMO-a u okoliš trebalo bi provesti po načelu „korak po korak”. To znači da se ograničavanje GMO-a smanjuje, a stupanj uvođenja postupno povećava, korak po korak, ali samo ako procjena ranijih koraka u smislu zaštite zdravlja ljudi i okoliša pokaže da se može poduzeti sljedeći korak.

(25)

Ni jedan GMO, bilo kao proizvod ili sastojak proizvoda, namijenjen za namjerno uvođenje ne može se razmatrati za stavljanje na tržište ako se prethodno ne podvrgne zadovoljavajućem terenskom ispitivanju u fazi istraživanja i razvoja u ekosustavima na koje bi njihovo korištenje moglo utjecati.

(26)

Provedbu ove Direktive trebalo bi provoditi u uskoj vezi s provedbom drugih relevantnih instrumenata, poput Direktive Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (5). U tom kontekstu, nadležna tijela koja provode ovu Direktivu i te instrumente, u okviru Komisije i na nacionalnoj razini, trebala bi što je moguće više koordinirati svoje djelovanje.

(27)

U pogledu procjene rizika za okoliš za dio C, tj. za upravljanje rizicima, označivanje, praćenje, informiranje javnosti i zaštitnu klauzulu, ova bi Direktiva trebala biti referentna točka za GMO-e kao proizvode ili sastojke proizvoda koji su odobreni drugim zakonodavstvom Zajednice, za koje bi se stoga trebala osigurati specifična procjena rizika za okoliš, koju treba provesti u skladu s načelima utvrđenim u Prilogu II. i na temelju podataka utvrđenih u Prilogu III. ne dovodeći u pitanje dodatne uvjete utvrđene gore navedenim zakonodavstvom Zajednice, a za zahtjeve u vezi s upravljanjem rizicima, označivanjem, praćenjem prema potrebi, informiranjem javnosti i zaštitnoj klauzuli da su barem jednaki onima utvrđenim u ovoj Direktivi. Radi toga je potrebno, u svrhu njezine provedbe, osigurati suradnju sa Zajednicom i tijelima država članica navedenim u ovoj Direktivi.

(28)

Potrebno je uspostaviti postupak izdavanja odobrenja Zajednice za stavljanje GMO-a, kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ na tržište ako namjeravana uporaba proizvoda obuhvaća namjerno uvođenje organiz(a)ma u okoliš.

(29)

Komisija se poziva na provedbu studije koja bi trebala sadržavati procjenu različitih opcija radi daljnjeg unapređenja dosljednosti i učinkovitosti ovog okvira, posebno se usredotočujući na centraliziran postupak izdavanja odobrenja za stavljanje GMO-a na tržište unutar Zajednice.

(30)

Kod sektorskog zakonodavstva, uvjeti praćenja možda će se morati prilagoditi pojedinom proizvodu.

(31)

Dio C ove Direktive ne odnosi se na proizvode obuhvaćene Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2309/93 od 22. srpnja 1993. o utvrđivanju postupaka Zajednice za odobravanje i nadzor lijekova za ljudsku i veterinarsku uporabu i o osnivanju Europske agencije za procjenu medicinskih proizvoda (6) pod uvjetom da obuhvaća procjenu rizika za okoliš jednaku onoj utvrđenoj u ovoj Direktivi.

(32)

Svaka osoba, prije namjernog uvođenja GMO-a u okoliš, ili stavljanja GMO-a na tržište, kao proizvodâ ili sastojka proizvodâ, ako namjeravana uporaba proizvoda obuhvaća namjerno uvođenje u okoliš, mora dostaviti prijavu nadležnom nacionalnom tijelu.

(33)

Ta prijava trebala bi sadržavati tehnički dosje informacija uključujući punu procjenu rizika za okoliš, odgovarajuću zaštitu i hitne mjere te, u slučaju proizvoda, precizne upute i uvjete korištenja, kao i predložene oznake i ambalažu.

(34)

Nakon prijave, namjerno uvođenje GMO-a trebalo bi se provesti samo ako je ishođena suglasnost nadležnog tijela.

(35)

Podnositelj prijave trebao bi moći povući svoj dosje u bilo kojoj fazi administrativnog postupka utvrđenog u ovoj Direktivi. Administrativni postupak trebalo bi prekinuti kada se dosje povuče.

(36)

Ako nadležno tijelo odbije prijavu za stavljanje GMO-a na tržište, kao proizvod ili sastojak proizvoda, to ne bi trebalo utjecati na predaju prijave o istom GMO-u drugom nadležnom tijelu.

(37)

Na kraju razdoblja posredovanja, ako nema više nikakvih prigovora, trebalo bi postići dogovor.

(38)

Odbijanje prijave nakon potvrđenog negativnog izvješća o procjeni ne bi trebalo utjecati na buduće odluke na temelju prijave o istom GMO-u drugom nadležnom tijelu.

(39)

U interesu nesmetanog funkcioniranja ove Direktive, države članice trebale bi moći iskoristiti različite odredbe radi razmjene informacija i iskustava prije pribjegavanja zaštitnoj klauzuli iz ove Direktive.

(40)

Kako bi se osiguralo da se prisutnost GMO-a u proizvodima koji sadrže genetski modificirane organizme ili se od njih sastoje primjereno označava, na oznaci ili na priloženom dokumentu trebalo bi jasno pisati „Ovaj proizvod sadrži genetski modificirane organizme”.

(41)

Trebalo bi izraditi sustav kroz postupak odgovarajućeg odbora, za dodjelu jedinstvene identifikacijske oznake GMO-ima, uzimajući u obzir relevantna događanja na međunarodnim forumima.

(42)

Potrebno je osigurati mogućnost praćenja u svim fazama stavljanja GMO-a na tržište kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ odobrenih na temelju dijela C ove Direktive.

(43)

U ovu je Direktivu potrebno uvesti obvezu provedbe plana praćenja radi ulaženja u trag i identificiranja svih izravnih ili neizravnih, neposrednih, odgođenih ili nepredviđenih učinaka GMO-a na ljudsko zdravlje ili okoliš, kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ nakon njihova stavljanja na tržište.

(44)

Države članice trebale bi moći, u skladu s Ugovorom, poduzeti dodatne mjere radi praćenja i inspekcijskog nadzora GMO-a kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ stavljenih na tržište, na primjer putem različitih službi.

(45)

Trebalo bi tražiti sredstva za osiguranje mogućnosti lakše kontrole GMO-a ili njihova povlačenja u slučaju ozbiljnog rizika.

(46)

Pri izradi mjera koje se dostavljaju Regulatornom odboru trebalo bi uzeti u obzir komentare javnosti.

(47)

Nadležno tijelo trebalo bi dati suglasnost tek nakon što se uvjerilo da će uvođenje biti sigurno za zdravlje ljudi i okoliš.

(48)

Administrativni postupak za davanje odobrenja za stavljanje GMO-a na tržište kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ trebalo bi se učiniti učinkovitijim i transparentnijim, a prvo odobrenje bi se trebalo dati na određeno razdoblje.

(49)

Za proizvode za koje je dano odobrenje na određeno razdoblje, za obnovu odobrenja trebalo bi primijeniti pojednostavljen postupak.

(50)

Postojeća odobrenja dana na temelju Direktive 90/220/EEZ moraju se obnoviti radi izbjegavanja različitosti između odobrenja danih na temelju te Direktive i onih danih na temelju ove Direktive i radi potpunog uzimanja u obzir uvjeta odobrenja danih na temelju ove Direktive.

(51)

Za navedenu obnovu potrebno je prijelazno razdoblje tijekom kojeg postojeća odobrenja dana na temelju Direktive 90/220/EEZ ostaju nepromijenjena.

(52)

Kada se obnavlja odobrenje, trebalo bi omogućiti preispitivanje svih uvjeta izvornog odobrenja, uključujući one vezane uz praćenje i vremensko ograničenje suglasnosti.

(53)

Trebalo bi donijeti odredbu o savjetovanju s relevantnim Znanstvenim odborom ili više njih utvrđenih Odlukom Komisije 97/579/EZ (7) o pitanjima koja bi mogla utjecati na zdravlje ljudi i/ili okoliš.

(54)

Sustav razmjene informacija sadržanih u prijavama, utvrđen na temelju Direktive 90/220/EEZ, pokazao se korisnim i trebao bi se nastaviti.

(55)

Važno je pažljivo pratiti razvoj i korištenje GMO-a.

(56)

Kad se proizvod koji sadrži GMO kao proizvod ili sastojak proizvoda stavlja na tržište i kad je taj proizvod propisno odobren na temelju ove Direktive, država članica ne može zabraniti, ograničiti niti spriječiti stavljanje GMO-a na tržište, kao proizvodâ ili sastojka proizvodâ, koji su u skladu s uvjetima ove Direktive. Trebalo bi omogućiti postupak zaštite u slučaju rizika za zdravlje ljudi ili okoliš.

(57)

Trebalo bi se savjetovati s Europskom skupinom za etiku u znanosti i novim tehnologijama pri Komisiji s ciljem dobivanja savjeta o etičkim pitanjima opće prirode vezano uz namjerno uvođenje ili stavljanje na tržište GMO-a. To savjetovanje ne bi trebalo utjecati na nadležnost država članica u vezi s etičkim pitanjima.

(58)

Države članice trebale bi moći savjetovati se sa svakim odborom koji su osnovale s ciljem dobivanja savjeta o etičkim implikacijama biotehnologije.

(59)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive imaju se usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. kojim se utvrđuju postupci za provedbu provedbenih ovlasti danih Komisiji (8).

(60)

Razmjena informacija utvrđena ovom Direktivom trebala bi obuhvaćati i iskustva stečena razmatranjem etičkih aspekata.

(61)

S ciljem povećanja efikasne primjene odredaba usvojenih na temelju ove Direktive, primjereno je utvrditi sankcije koje će države članice primjenjivati, uključujući i slučaj uvođenja ili stavljanja na tržište suprotno odredbama ove Direktive, posebno kao posljedicu nemara.

(62)

Izvješće koje Komisija izdaje svake tri godine, uzimajući u obzir informacije koje dostavljaju države članice, trebalo bi sadržavati zasebno poglavlje o socioekonomskim prednostima i nedostacima svake kategorije GMO-a odobrene za stavljanje na tržište, čime bi se primjereno uzeli u obzir interesi poljoprivrednika i potrošača.

(63)

Regulatorni okvir za biotehnologiju trebalo bi preispitati kako bi se utvrdila provedivost daljnjeg unapređenja dosljednosti i učinkovitosti tog okvira. Moguća je potreba prilagođavanja postupaka tako da se optimizira učinkovitost, te bi trebalo razmotriti sve opcije kojima bi se to moglo postići,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

DIO A

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Cilj

U skladu s načelom predostrožnosti, cilj ove Direktive jest uskladiti zakone i druge propise država članica i zaštititi zdravlje ljudi i okoliš pri:

namjernom uvođenju genetski modificiranih organizama u okoliš u bilo koju drugu svrhu osim stavljanja na tržište unutar Zajednice,

stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama kao proizvoda ili u sastavu proizvoda unutar Zajednice.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

1.

   „organizam” znači svaku biološku jedinicu sposobnu za razmnožavanje ili prijenos genetskog materijala;

2.

   „genetski modificirani organizam (GMO)” znači organizam, uz izuzetak ljudskih bića, u kojem je genetski materijal izmijenjen na način na koji se ne pojavljuje prirodnim putem razmnožavanjem i/ili prirodnom rekombinacijom.

U smislu ove definicije:

3.

   „namjerno uvođenje” znači namjerno uvođenje u okoliš GMO-a ili kombinacije GMO-a za koje se ne koriste nikakve posebne mjere sputavanja radi ograničenja njihova kontakta s općom populacijom i okolišem i za osiguranje veće razine sigurnosti za opću populaciju i okoliš;

4.

   „stavljanje na tržište” znači stavljanje na raspolaganje trećim stranama, uz naknadu ili besplatno.

Sljedeće djelatnosti ne smatraju se stavljanjem na tržište:

stavljanje na raspolaganje genetski modificiranih mikroorganizama za djelatnosti regulirane Direktivom Vijeća 90/219/EEZ od 23. travnja 1990. o ograničenoj uporabi genetski modificiranih mikroorganizama (9) uključujući zbirke kultura,

stavljanje na raspolaganje GMO-a osim mikroorganizama iz prve alineje, za uporabu isključivo za djelatnosti kod kojih se koriste odgovarajuće stroge mjere ograničavanja za ograničenje njihova kontakta s općom populacijom i okolišem i za osiguranje visoke razine sigurnosti za opću populaciju i okoliš, mjere se trebaju temeljiti na istim načelima sputavanja koja su utvrđena u Direktivi 90/219/EEZ,

stavljanje na raspolaganje GMO-a za korištenje isključivo za namjerno uvođenje u skladu s uvjetima utvrđenim u dijelu B ove Direktive;

5.

   „prijava” znači dostavljanje potrebnih informacija na temelju ove Direktive nadležnom tijelu države članice;

6.

   „podnositelj prijave” znači osoba koja predaje prijavu;

7.

   „proizvod” znači pripravak koji se sastoji od ili sadrži GMO ili kombinaciju GMO-a, koji se stavlja na tržište;

8.

   „procjena rizika za okoliš” znači procjena rizika za zdravlje ljudi i okoliš, izravnih ili neizravnih, neposrednih ili odgođenih, koje namjerno uvođenje ili stavljanje na tržište GMO-a može predstavljati i koje se provodi u skladu s Prilogom II.

Članak 3.

Izuzeci

1.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na organizme dobivene metodama genetske modifikacije navedenima u Prilogu I.B.

2.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na prijenos genetski modificiranih organizama željeznicom, cestom, unutarnjim vodenim tokovima, morem ili zrakom.

Članak 4.

Opće obveze

1.   U skladu s načelom predostrožnosti, države članice osiguravaju poduzimanje svih odgovarajućih mjera radi izbjegavanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš koji bi mogli nastati namjernim uvođenjem ili stavljanjem na tržište GMO-a. GMO-i se mogu namjerno uvoditi ili stavljati na tržište isključivo u skladu s dijelom B, odnosno, dijelom C.

2.   Prije predaje prijave na temelju dijela B ili dijela C, svaka osoba mora provesti procjenu rizika za okoliš. Informacije koje mogu biti potrebne za provedbu procjene rizika za okoliš navedene su u Prilogu III. Države članice i Komisija osiguravaju da se GMO-i koji sadrže gene koji izražavaju otpornost na antibiotike u uporabi za medicinsku ili veterinarsku terapiju posebno uzmu u obzir pri provedbi procjene rizika za okoliš, s ciljem utvrđivanja i postupnog ukidanja markera otpornosti na antibiotike u GMO-ima koji mogu imati štetne učinke na zdravlje ljudi i okoliš. Postupno ukidanje provodi se do 31. prosinca 2004. u slučaju GMO-a stavljenih na tržište u skladu s dijelom C, odnosno, do 31. prosinca 2008. u slučaju GMO-a odobrenih u skladu s dijelom B.

3.   Države članice i, ovisno o slučaju, Komisija, osiguravaju da se potencijalni štetni učinci za ljudsko zdravlje i okoliš, koji mogu nastati izravno ili neizravno prijenosom gena iz GMO-a na druge organizme, točno procijene za svaki pojedini slučaj. Ta procjena provodi se u skladu s Prilogom II. uzimajući u obzir utjecaj na okoliš prema prirodi organizma koji se uvodi i okoliša koji ga prima.

4.   Države članice određuju nadležno tijelo ili nadležna tijela odgovorna za usklađenost sa zahtjevima ove Direktive. Nadležno tijelo ispituje prijave određene dijelom B i dijelom C, i jesu li u skladu s uvjetima ove Direktive te je li procjena predviđena u stavku 2. primjerena.

5.   Države članice osiguravaju da nadležno tijelo organizira inspekcije i druge mjere kontrole prema potrebi, kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima ove Direktive. U slučaju uvođenja GMO-a ili stavljanja na tržište kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ za koje nije dano odobrenje, dotična država članica osigurava da se poduzmu potrebne mjere za prestanak uvođenja ili stavljanja na tržište, korektivne mjere ako je potrebno i o tome obavješćuje svoju javnost, Komisiju i druge države članice.

6.   Države članice poduzimaju mjere kojima će osigurati mogućnost ulaženja u trag, u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu IV., u svim fazama stavljanja na tržište GMO-a odobrenih na temelju dijela C.

DIO B

NAMJERNO UVOĐENJE GMO-A U BILO KOJU DRUGU SVRHU OSIM STAVLJANJA NA TRŽIŠTE

Članak 5.

1.   Članci od 6. do 11. ne odnose se na medicinske tvari i spojeve za ljudsku uporabu koji se sastoje od GMO-a ili sadrže GMO-e ili kombinaciju GMO-a pod uvjetom da je njihovo namjerno uvođenje u bilo koju svrhu osim stavljanja na tržište odobreno zakonodavstvom Zajednice koje predviđa:

(a)

određene procjena rizika za okoliš u skladu s Prilogom II. i na temelju vrste podataka utvrđene u Prilogu III. ne dovodeći u pitanje dodatne uvjete utvrđene navedenim propisima;

(b)

izričitu suglasnost prije uvođenja;

(c)

plan praćenja u skladu s relevantnim dijelovima Priloga III., s ciljem otkrivanja učinaka GMO-a na zdravlje ljudi ili okoliš;

(d)

na odgovarajući način, zahtjeve koji se odnose na postupanje s novim informacijama, informacijama za javnost, informacijama o rezultatima uvođenja, te na razmjene informacija, barem ekvivalentne onima sadržanima u ovoj Direktivi i u mjerama poduzetima u skladu s njom.

2.   Procjena rizika za okoliš koju predstavljaju te tvari i spojevi provodi se u koordinaciji s državnim tijelima i tijelima Zajednice navedenima u ovoj Direktivi.

3.   Postupci kojim se osigurava usklađenost određene procjene rizika za okoliš i ekvivalentnost s odredbama ove Direktive moraju se predvidjeti navedenim zakonodavstvom, koje se mora pozivati na ovu Direktivu.

Članak 6.

Standardni postupak odobrenja

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 5., svaka osoba mora, prije poduzimanja namjernog uvođenja GMO-a ili kombinacije GMO-a dostaviti prijavu nadležnom tijelu države članice na čijem državnom području će se provesti uvođenje.

2.   Prijava iz stavka 1. obuhvaća:

(a)

tehnički dosje kojim se dostavljaju informacije utvrđene u Prilogu III. potrebne za provedbu procjene rizika za okoliš namjernog uvođenja GMO-a ili kombinacije GMO-a, posebno:

i.

opće informacije uključujući informacije o osoblju i obuci;

ii.

informacije vezane za GMO(-e);

iii.

informacije vezane za uvjete uvođenja i potencijalni okoliš koji ih prima;

iv.

informacije vezane za interakcije između GMO-a i okoliša;

v.

plan praćenja u skladu s relevantnim dijelovima Priloga III. radi utvrđivanja učinaka GMO-a na zdravlje ljudi ili okoliš;

vi.

informacije o kontroli, korektivnim mjerama, zbrinjavanju otpada i planovima hitnih mjera u hitnim slučajevima;

vii.

sažetak dosjea;

(b)

procjena rizika za okoliš i zaključci potrebni u Prilogu II. odjeljak D, zajedno s cjelokupnom literaturom i naznakama korištenih metoda.

3.   Podnositelj prijave može dostaviti dodatne podatke koje smatra relevantnima ili se pozvati na podatke ili rezultate iz prijava koje su prethodno predale druge osobe, pod uvjetom da informacije, podaci i rezultati nisu povjerljive prirode ili da su te druge osobe dale svoju pisanu suglasnost.

4.   Nadležno tijelo može prihvatiti da se uvođenja istoga GMO-a ili kombinacije GMO-a na istom mjestu ili na različitim mjestima u istu svrhu i u određenom roku mogu prijaviti u samo jednoj prijavi.

5.   Nadležno tijelo potvrđuje datum primitka prijave i nakon razmatranja, uzimajući u obzir eventualne primjedbe drugih država članica, u skladu s člankom 11., odgovara pisanim putem osobi koja je predala prijavu u roku od 90 dana od primitka prijave, i to na jedan od slijedećih načina:

(a)

naznačivši da se uvjerilo da je prijava u skladu s ovom Direktivom i da se može krenuti s uvođenjem; ili

(b)

naznačivši da uvođenje ne ispunjava uvjete iz ove Direktive i da se prijava stoga odbija.

6.   U svrhu računanja razdoblja od 90 dana iz stavka 5. ne uzimaju se u obzir razdoblja tijekom kojih nadležno tijelo:

(a)

čeka daljnje podatke koje je zatražilo od podnositelja prijave; ili

(b)

provodi javnu istragu ili savjetovanje u skladu s člankom 9.; ta javna rasprava ili savjetovanje ne produžuju razdoblje od 90 dana iz stavka 5. za više od 30 dana.

7.   Ako nadležno tijelo zatraži nove informacije, mora istodobno navesti razloge za to.

8.   Podnositelj prijave može nastaviti s uvođenjem tek kad dobije pisanu suglasnost nadležnog tijela i u skladu s eventualnim uvjetima utvrđenim u toj suglasnosti.

9.   Države članice osiguravaju da se ni jedan materijal dobiven iz GMO-a koji su namjerno uvedeni u skladu s dijelom B ne stavi na tržište ako nije u skladu s dijelom C.

Članak 7.

Diferencirani postupci

1.   Ako se dobije dovoljno iskustva o uvođenju određenih GMO-a u određene ekosustave i ako ti GMO-i ispunjavaju mjerila utvrđena u Prilogu V., nadležno tijelo može Komisiji predati obrazložen prijedlog za primjenu diferenciranih postupaka na te vrste GMO-a.

2.   Na vlastitu inicijativu ili najkasnije 30 dana po primitku prijedloga nadležnog tijela, Komisija:

(a)

prosljeđuje prijedlog nadležnim tijelima, koja mogu, u roku od 60 dana, iznijeti primjedbe i istodobno;

(b)

stavlja prijedlog na raspolaganje javnosti koja, u roku od 60 dana, može iznijeti komentare; i

(c)

savjetuje se s relevantnim Znanstvenim odborom ili odborima koji mogu, u roku od 60 dana, dati svoje mišljenje.

3.   Odluka o svakom prijedlogu donosi se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2. Tom se odlukom utvrđuje minimalna količina tehničkih informacija iz Priloga III. potrebnih za procjenu svih predvidljivih rizika uvođenja, a posebno:

(a)

informacija vezanih za GMO-e;

(b)

informacija vezanih za uvjete uvođenja i potencijalni okoliš koji ih prima;

(c)

informacija o interakcijama između GMO-a i okoliša;

(d)

procjena rizika za okoliš.

4.   Odluka se donosi u roku od 90 dana od datuma prijedloga Komisije ili primitka prijedloga nadležnog tijela. U to razdoblje od 90 dana ne računa se razdoblje tijekom kojeg Komisija čeka primjedbe nadležnih tijela, komentare javnosti ili mišljenje Znanstvenih odbora, u skladu sa stavkom 2.

5.   Odlukom donesenom na temelju stavaka 3. i 4. utvrđuje se da podnositelj prijave može provesti uvođenje tek kad dobije pisanu suglasnost nadležnog tijela. Podnositelj prijave provodi uvođenje u skladu sa svim uvjetima potrebnima na temelju te suglasnosti.

Odlukom donesenom na temelju stavaka 3. i 4. može se utvrditi da se uvođenja GMO-a ili kombinacije GMO-a na istom mjestu ili na različitim mjestima u istu svrhu i u određenom roku mogu prijaviti u jednoj te istoj prijavi.

6.   Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 5., i dalje vrijedi Odluka Komisije 94/730/EZ od 4. studenoga 1994. o utvrđivanju pojednostavljenih postupaka o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih biljaka na temelju članka 6. stavka 5. Direktive Vijeća 90/220/EEZ (10).

7.   Ako država članica odlučuje hoće li koristiti postupak utvrđen u odluci donesenoj u skladu sa stavcima 3. i 4. za uvođenje GMO-a na svojem državnom području, o tome obavješćuje Komisiju.

Članak 8.

Postupanje u slučaju promjena i novih informacija

1.   U slučaju bilo kakve izmjene ili nenamjeravane promjene namjernog uvođenja GMO-a ili kombinacije GMO-a koje bi mogle imati posljedice vezane za rizik za zdravlje ljudi i okoliš, nakon što je nadležno tijelo dalo svoju suglasnost, ili ako su o tim rizicima postale dostupne nove informacije, bilo dok nadležno tijelo države članice preispituje prijavu ili nakon što je to tijelo dalo svoju pisanu suglasnost, podnositelj prijave odmah:

(a)

poduzima mjere potrebne radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša;

(b)

obavješćuje nadležno tijelo unaprijed o svakoj izmjeni ili čim se sazna za nenamjeravanu promjenu ili čim su na raspolaganju nove informacije;

(c)

revidira mjere utvrđene u prijavi.

2.   Ako su nadležnom tijelu na raspolaganju informacije iz stavka 1. koje bi mogle imati značajne posljedice vezano uz rizike za zdravlje ljudi i okoliš ili u okolnostima opisanima u stavku 1., nadležno tijelo procjenjuje te informacije i stavlja ih na raspolaganje javnosti. Ono može zatražiti od podnositelja prijave da izmijeni uvjete, obustavi ili prekine namjerno uvođenje i o tome obavijesti javnost.

Članak 9.

Savjetovanje i izvješćivanje javnosti

1.   Države članice se, ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 7. i 25., savjetuju s javnošću i, ovisno o slučaju, skupinama o predloženom namjernom uvođenju. Pritom države članice organiziraju to savjetovanje, uključujući i razuman rok, kako bi se javnosti ili skupinama dala mogućnost izražavanja mišljenja.

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 25.:

države članice javnosti stavljaju na raspolaganje informacije o svim uvođenjima GMO-a na temelju dijela B na njihovom državnom području;

Komisija stavlja javnosti na raspolaganje informacije sadržane u sustavu razmjene podataka na temelju članka 11.

Članak 10.

Izvješća podnositeljâ prijava

Po završetku uvođenja i nakon toga, u bilo kojim razmacima utvrđenim u suglasnosti na temelju rezultata procjene rizika za okoliš, podnositelj prijave šalje nadležnom tijelu rezultat uvođenja s obzirom na eventualni rizik za zdravlje ljudi ili okoliš s tim da, ako je prikladno, posebno navede i eventualne vrste proizvoda koje namjerava kasnije prijaviti. Obrazac za dostavu tog rezultata utvrđuje se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2.

Članak 11.

Razmjena informacija između nadležnih tijela i Komisije

1.   Komisija uspostavlja sustav razmjene informacija sadržanih u prijavama. Nadležna tijela šalju Komisiji, u roku od 30 dana od primitka, sažetak svake prijave primljene na temelju članka 6. Obrazac sažetka utvrđuje se i mijenja prema potrebi u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2.

2.   Komisija, najkasnije 30 dana po primitku, prosljeđuje te sažetke drugim državama članicama koje mogu, u roku od 30 dana, iznijeti primjedbe preko Komisije ili izravno. Na svoj zahtjev država članica može primiti primjerak pune prijave od nadležnog tijela odgovarajuće države članice.

3.   Nadležna tijela izvješćuju Komisiju o konačnim odlukama donesenima u skladu s člankom 6. stavkom 5. uključujući, ako je relevantno, razloge za odbijanje prijave i rezultate uvođenja primljene u skladu s člankom 10.

4.   Za uvođenja GMO-a iz članka 7. države članice Komisiji jednom godišnje šalju popis GMO-a koji su uvedeni na njihovom državnom području i popis prijava koje su odbijene, a Komisija ih prosljeđuje nadležnim tijelima drugih država članica.

DIO C

STAVLJANJE GMO-a NA TRŽIŠTE KAO PROIZVODA ILI U SASTAVU PROIZVODA

Članak 12.

Zakonodavstvo pojedinih sektorskih područja

1.   Članci od 13. do 24. ne vrijede ni za koji GMO kao proizvod ili sastojak proizvoda koji su odobreni zakonodavstvom Zajednice kojima se utvrđuje provedba određene procjene rizika za okoliš u skladu s načelima utvrđenima u Prilogu II. i na temelju informacija utvrđenih u Prilogu III., ne dovodeći u pitanje dodatne uvjete utvrđene gore navedenim zakonodavstvom Zajednice te zahtjeve vezane za upravljanje rizicima, označivanje, praćenje prema potrebi, obavješćivanje javnosti i zaštitnu klauzulu barem ekvivalentnu onoj utvrđenoj u ovoj Direktivi.

2.   U pogledu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2309/93, članci od 13. do 24. ove Direktive ne odnose se na ni na koji GMO kao proizvod ili sastojak proizvoda koji su odobreni tom Uredbom pod uvjetom da se provede posebna procjena rizika za okoliš u skladu s načelima utvrđenim u Prilogu II. ovoj Direktivi i na temelju vrste informacija utvrđenih u Prilogu III. ovoj Direktivi ne dovodeći u pitanje druge relevantne zahtjeve vezane uz procjenu rizika, upravljanje rizicima, označivanje, praćenje prema potrebi, obavješćivanje javnosti i zaštitnu klauzulu, utvrđene zakonodavstvom Zajednice vezanim uz medicinske proizvode za ljudsku i veterinarsku uporabu.

3.   Postupci kojim se osigurava da procjena rizika, zahtjevi vezani uz upravljanje rizicima, označivanje, praćenje prema potrebi, obavješćivanje javnosti i zaštitna klauzula budu ekvivalentni onim utvrđenim u ovoj Direktivi, uvode se u Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća. Buduće zakonodavstvo pojedinih sektorskih područja na temelju odredaba te Uredbe poziva se na ovu Direktivu. Do stupanja Uredbe na snagu, svaki GMO kao proizvod ili sastojak proizvoda, ako je odobren drugim zakonodavstvom Zajednice, stavlja se na tržište tek nakon što je prihvaćen za stavljanje na tržište u skladu s ovom Direktivom.

4.   Tijekom procjene zahtjeva za stavljanje na tržište GMO-a iz stavka 1. provode se savjetovanja s tijelima koja osnuje Zajednica na temelju ove Direktive i države članice u svrhu provedbe ove Direktive.

Članak 13.

Postupak prijave

1.   Prije stavljanja na tržište GMO-a ili kombinacije GMO-a kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ dostavlja se prijava nadležnom tijelu države članice u kojoj će se taj GMO staviti na tržište prvi put. Nadležno tijelo potvrđuje datum primitka prijave i odmah prosljeđuje sažetak dosjea iz stavka 2. točke (h) nadležnim tijelima drugih država članica i Komisiji.

Nadležno tijelo bez odlaganja ispituje je li prijava u skladu sa stavkom 2. i, prema potrebi, traži od podnositelja prijave dodatne informacije.

Ako je prijava u skladu sa stavkom 2., i najkasnije u trenutku kada šalje izvješće o procjeni u skladu s člankom 14. stavkom 2., nadležno tijelo prosljeđuje presliku prijave Komisiji koja je, u roku od 30 dana od primitka, prosljeđuje nadležnim tijelima drugih država članica.

2.   Prijava sadržava:

(a)

informacije potrebne na temelju priloga III. i IV. Te informacije uzimaju u obzir različitost mjesta uporabe GMO-a kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ i obuhvaćaju informacije o podacima i rezultatima dobivenima uvođenjima u svrhu istraživanja i razvoja u vezi s utjecajem uvođenja na zdravlje ljudi i okoliš;

(b)

procjenu rizika za okoliš i zaključke potrebne na temelju Priloga II. odjeljka D;

(c)

uvjete za stavljanje na tržište proizvoda, uključujući posebne uvjete uporabe i rukovanja;

(d)

vezano uz članak 15. stavak 4., predloženi rok za izdavanje suglasnosti ne smije biti duži od deset godina;

(e)

plan praćenja u skladu s Prilogom VII., uključujući prijedlog za razdoblje plana praćenja; to se razdoblje može razlikovati od predloženog razdoblja za suglasnost;

(f)

prijedlog za označivanje koji mora biti u skladu s uvjetima utvrđenima u Prilogu IV. Označivanje mora jasno navesti prisutnost GMO-a. Riječi „Ovaj proizvod sadrži genetski modificirane organizme” moraju biti navedene na oznaci ili u priloženom dokumentu;

(g)

prijedlog ambalaže koji sadrži zahtjeve utvrđene u Prilogu IV.;

(h)

sažetak dosjea. Obrazac sažetka utvrdit će se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2.

Ako na temelju rezultata bilo kojeg uvođenja prijavljenog na temelju dijela B ili na drugoj bitnoj, obrazloženoj znanstvenoj osnovi, podnositelj prijave smatra da stavljanje na tržište i uporaba GMO-a kao proizvoda ili u sastavu proizvoda ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi i okoliš, može predložiti nadležnom tijelu da ne dostavi dio ili sve podatke zatražene u Prilogu IV. odjeljku B.

3.   Podnositelj prijave u tu prijavu uključuje informaciju o podacima ili rezultatima uvođenja istih GMO-a ili iste kombinacije GMO-a koje je podnositelj prijave prethodno ili trenutačno prijavio i/ili proveo bilo unutar ili izvan Zajednice.

4.   Podnositelj prijave može se pozvati i na podatke ili rezultate iz prijava prethodno dostavljenih od drugih osoba koje su predale prijavu ili dostaviti dodatne podatke koje smatra bitnima, pod uvjetom da te informacije, podaci i rezultati nisu povjerljive prirode ili da su te druge osobe dale svoju pisanu suglasnost.

5.   Da bi se GMO ili kombinacija GMO-a koristili u svrhu različitu od one već utvrđene u prijavi, mora se dostaviti posebna prijava.

6.   Ako su na raspolaganju nove informacije vezane uz rizike GMO-a za zdravlje ljudi ili okoliš, prije davanja pisane suglasnosti, podnositelj prijave odmah poduzima potrebne mjere radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša i o tome obavješćuje nadležno tijelo. Osim toga, podnositelj prijave revidira informacije i uvjete utvrđene u prijavi.

Članak 14.

Izvješće o procjeni

1.   Po primitku i po potvrdi prijave u skladu s člankom 13. stavkom 2., nadležno tijelo je ispituje i utvrđuje je li ona u skladu s ovom Direktivom.

2.   U roku od 90 dana od primitka prijave, nadležno tijelo:

priprema izvješće o procjeni i šalje ga podnositelju prijave. Naknadno povlačenje prijave od strane podnositelja prijave ne utječe na eventualnu kasniju predaju prijave drugom nadležnom tijelu,

u slučaju navedenom u stavku 3. točki (a), svoje izvješće, zajedno s informacijama navedenim u stavku 4. i bilo kojim drugim informacijama na kojima temelji svoje izvješće, šalje Komisiji koja ga u roku od 30 dana od primitka prosljeđuje nadležnim tijelima drugih država članica.

U slučaju iz stavka 3. točke (b), svoje izvješće, zajedno s podacima navedenim u stavku 4. i sve druge informacije na kojima temelji svoje izvješće, nadležno tijelo šalje Komisiji najranije 15 dana nakon što pošalje izvješće o procjeni podnositelju prijave, a najkasnije 105 dana po primitku prijave. Komisija u roku od 30 dana od primitka prosljeđuje izvješće nadležnim tijelima drugih država članica.

3.   U izvješću o procjeni navodi se:

(a)

bi li se dotični GMO-i trebali stavljati na tržište i pod kojim uvjetima; ili

(b)

da dotične GMO-e ne bi trebalo stavljati na tržište.

Izvješća o procjeni ispostavljaju se u skladu sa smjernicama utvrđenim u Prilogu VI.

4.   U svrhu računanja roka od 90 dana iz stavka 2. ne uzimaju se u obzir rokovi tijekom kojih nadležno tijelo čeka daljnje informacije koje je zatražilo od podnositelja prijave. Nadležno tijelo obrazlaže svaki zahtjev za daljnjim informacijama.

Članak 15.

Standardni postupak

1.   U slučajevima iz članka 14. stavka 3., nadležno tijelo ili Komisija mogu zatražiti daljnje informacije, dati komentare ili iznijeti obrazložene prigovore stavljanju predmetnoga GMO-a na tržište u roku od 60 dana od datuma stavljanja u optjecaj izvješća o procjeni.

Komentari ili obrazloženi prigovori i odgovori prosljeđuju se Komisiji koja ih odmah prosljeđuje svim nadležnim tijelima.

Nadležna tijela i Komisija mogu razmotriti sva neriješena pitanja s ciljem postizanja dogovora u roku od 105 dana od datuma stavljanja u optjecaj izvješća o procjeni.

Rokovi tijekom kojih se čekaju daljnje informacije od podnositelja prijave ne uzimaju se u obzir u računanju konačnog roka od 45 dana za postizanje sporazuma. Svaki zahtjev za daljnjim informacijama se obrazlaže.

2.   U slučaju iz članka 14. stavka 3. točke (b), ako nadležno tijelo koje je pripremilo izvješće odluči da se GMO-i ne bi trebali staviti na tržište, prijava će se odbiti. Ta se odluka obrazlaže.

3.   Ako nadležno tijelo koje je pripremilo izvješće odluči da se proizvod može staviti na tržište, ako nema nikakvih obrazloženih prigovora države članice ili Komisije u roku od 60 dana od datuma stavljanja u optjecaj izvješća o procjeni iz članka 14. stavka 3. točke (a) ili ako se neriješena pitanja riješe u roku od 105 dana iz stavka 1., nadležno tijelo koje je pripremilo izvješće daje pisanu suglasnost o stavljanju na tržište i o tome obavješćuje druge države članice i Komisiju u roku od 30 dana.

4.   Suglasnost se daje najduže na razdoblje od deset godina počevši od datuma izdavanja suglasnosti.

U svrhu odobrenja GMO-a ili njegova potomstva namijenjenih samo za stavljanje na tržište njihova sjemenja na temelju relevantnih odredaba Zajednice, rok za prvu suglasnost završava najkasnije nakon deset godina od datuma prvog uključivanja prve biljne sorte koja sadrži GMO u službeni popis biljnih sorata pojedine države u skladu s Direktivama Vijeća 70/457/EEZ (11) i 70/458/EEZ (12).

U slučaju šumskog repromaterijala, rok prve suglasnosti završava najkasnije deset godina nakon datuma uključivanja temeljnog materijala koji sadrži GMO u službeni registar temeljnog materijala pojedine države u skladu s Direktivom Vijeća 1999/105/EZ (13).

Članak 16.

Mjerila i informacije za određene GMO-e

1.   Nadležno tijelo ili Komisija na svoju inicijativu mogu dati prijedlog o zahtjevima vezanima uz mjerila i informacije koje se moraju zadovoljiti u prijavi, odstupanjem od članka 13., za stavljanje na tržište određenih vrsta GMO-a kao proizvoda ili sastojka proizvodâ.

2.   Ta mjerila i zahtjevi u vezi s informacijama kao i svi odgovarajući zahtjevi u vezi sa sažetkom usvajaju se, nakon savjetovanja s relevantnim Znanstvenim odborom ili odborima, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2. Mjerila i zahtjevi u vezi s informacijama moraju biti takvi da osiguravaju visoku razinu sigurnosti za zdravlje ljudi i okoliš i moraju se temeljiti na raspoloživim znanstvenim dokazima o toj sigurnosti i iskustvima stečenima uvođenjem usporedivih GMO-a.

Zahtjeve utvrđene u članku 13. stavku 2. zamjenjuju oni gore usvojeni, a primjenjuje se postupak utvrđen u članku 13. stavcima 3., 4., 5. i 6. i člancima 14. i 15.

3.   Prije pokretanja postupka utvrđenog u članku 30. stavku 2. za donošenje odluke o mjerilima i zahtjevima u vezi s informacijama utvrđenima u stavku 1., Komisija stavlja prijedlog na raspolaganje javnosti. Javnost može dati komentare Komisiji u roku od 60 dana. Komisija sve takve komentare zajedno s analizom prosljeđuje Odboru osnovanom u skladu s člankom 30.

Članak 17.

Produljenje suglasnosti

1.   Odstupajući od odredaba članaka 13., 14. i 15., postupak utvrđen u stavcima od 2. do 9. primjenjuje se na produljenje:

(a)

suglasnosti danih na temelju dijela C; i

(b)

prije 17. listopada 2006. za suglasnosti dane na temelju Direktive 90/220/EEZ za stavljanje na tržište GMO-a kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ prije 17. listopada 2002.

2.   Najkasnije devet mjeseci prije isteka suglasnosti, u slučaju suglasnosti iz stavka 1. točke (a) odnosno prije 17. listopada 2006. u slučaju suglasnosti iz stavka 1. točke (b) podnositelj prijave na temelju ovog članka dostavlja prijavu nadležnom tijelu koje je primilo prvu prijavu, koja mora sadržavati:

(a)

primjerak suglasnosti za stavljanje GMO-a na tržište;

(b)

izvješće o rezultatima praćenja provedenog u skladu s člankom 20. U slučaju suglasnosti iz stavka 1. točke (b), ovo se izvješće dostavlja kada je praćenje provedeno;

(c)

bilo koje druge nove raspoložive informacije vezane uz rizike proizvoda za zdravlje ljudi i/ili okoliš; te

(d)

ovisno o slučaju, prijedlog za izmjenu ili dopunu uvjeta prvobitne suglasnosti, između ostalog uvjeta u vezi s budućim praćenjem i vremenskim ograničenjem suglasnosti.

Nadležno tijelo potvrđuje datum primitka prijave i, ako je obavijest u skladu s ovim stavkom, bez odlaganja prosljeđuje primjerak prijave i svoje izvješće o procjeni Komisiji, koja ih, u roku od 30 dana od primitka, prosljeđuje nadležnim tijelima drugih država članica. Svoje izvješće o procjeni Komisija šalje i podnositelju prijave.

3.   U izvješću o procjeni navodi se:

(a)

bi li se dotični GMO-i trebali stavljati na tržište i pod kojim uvjetima; ili

(b)

da dotične GMO-e ne bi trebalo stavljati na tržište.

4.   Druga nadležna tijela ili Komisija mogu tražiti daljnje informacije, davati komentare ili iznositi obrazložene prigovore u roku od 60 dana od datuma stavljanja u optjecaj izvješća o procjeni.

5.   Svi komentari, obrazloženi prigovori i odgovori moraju se proslijediti Komisiji, koja ih odmah prosljeđuje svim nadležnim tijelima.

6.   U slučaju stavka 3. točke (a) i ako nema obrazloženog prigovora države članice ili Komisije u roku od 60 dana od datuma stavljanja u optjecaj izvješća o procjeni, nadležno tijelo koje je pripremilo izvješće prenosi podnositelju prijave konačnu odluku u pisanom obliku i o tome obavješćuje druge države članice i Komisiju u roku od 30 dana. Valjanost suglasnosti u načelu nije duža od deset godina i iz određenih razloga može se prema potrebi ograničiti ili produljiti.

7.   Nadležna tijela i Komisija mogu raspraviti sva neriješena pitanja s ciljem postizanja suglasnosti u roku od 75 dana od datuma stavljanja u optjecaj izvješća o procjeni.

8.   Ako se neriješena pitanja riješe u roku od 75 dana iz stavka 7., nadležno tijelo koje je pripremilo izvješće prenosi podnositelju prijave svoju konačnu odluku u pisanom obliku i o tome u roku od 30 dana obavješćuje druge države članice i Komisiju. Valjanost suglasnosti se prema potrebi može ograničiti.

9.   Nakon prijave za produljenje suglasnosti u skladu sa stavkom 2., podnositelj prijave može nastaviti stavljati GMO-e na tržište pod uvjetima utvrđenim u toj suglasnosti do donošenja konačne odluke o prijavi.

Članak 18.

Postupak Zajednice u slučaju prigovora

1.   U slučajevima kada nadležno tijelo ili Zajednica iznese i održi prigovor u skladu s člancima 15., 17. i 20., odluka se donosi i objavljuje u roku od 120 dana u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2. Ta odluka sadrži one iste informacije koje su navedene u članku 19. stavku 3.

U svrhu računanja roka od 120 dana ne uzima se u obzir rok tijekom kojeg Komisija očekuje daljnje informacije koje je zatražila od podnositelja prijave ili traži mišljenje Znanstvenog odbora s kojim se savjetuje u skladu s člankom 28. Komisija obrazlaže svaki zahtjev za daljnjim informacijama i obavješćuje nadležna tijela o svojim zahtjevima upućenim podnositelju prijave. Rok tijekom kojeg Komisija čeka mišljenje Znanstvenog odbora ne smije biti duži od 90 dana.

Vrijeme koje Vijeće treba kako bi postupilo u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2. ne uzima se u obzir.

2.   Ako je donesena pozitivna odluka, nadležno tijelo koje je pripremilo izvješće daje pisanu suglasnost za stavljanje na tržište ili za produljenje suglasnosti, prosljeđuje ju podnositelju prijave i o tome obavješćuje druge države članice i Komisiju u roku od 30 dana od objave odluke ili od obavijesti o odluci.

Članak 19.

Suglasnost

1.   Ne dovodeći u pitanje zahtjeve na temelju drugog zakonodavstva Zajednice, samo ako se za stavljanje GMO-a na tržište kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ daje pisana suglasnost, taj se proizvod može koristiti bez daljnje prijave u Zajednici pod uvjetom da se strogo pridržava posebnih uvjeta uporabe i okoliša i/ili zemljopisnih područja utvrđenih u tim uvjetima.

2.   Podnositelj prijave može nastaviti sa stavljanjem na tržište tek kada dobije pisanu suglasnost nadležnog tijela u skladu s člancima 15., 17. i 18. te u skladu sa svim uvjetima traženim u toj suglasnosti.

3.   U pisanoj suglasnosti iz članaka 15., 17. i 18. u svakom se slučaju izričito utvrđuje:

(a)

opseg suglasnosti, uključujući identitet GMO-a koji se stavljaju na tržište kao proizvodi ili sastojci proizvodâ, i njihova jedinstvena oznaka;

(b)

rok valjanosti suglasnosti;

(c)

uvjete za stavljanje proizvoda na tržište, uključujući sve posebne uvjete uporabe, rukovanja i pakiranja GMO-a kao proizvodâ ili sastojka proizvodâ, te uvjete za zaštitu pojedinih ekosustava/okoliša i/ili zemljopisnih područja;

(d)

da, ne dovodeći u pitanje članak 25., podnositelj prijave na zahtjev dostavlja kontrolne uzorke na raspolaganje nadležnom tijelu;

(e)

zahtjeve u vezi s označivanjem, u skladu sa zahtjevima utvrđenim u Prilogu IV. U oznaci se jasno mora navesti da je GMO prisutan. Riječi „Ovaj proizvod sadrži genetski modificirane organizme” moraju biti navedene na oznaci ili u dokumentu koji prati proizvod ili druge proizvode koji sadrže GMO-e;

(f)

zahtjeve u vezi s praćenjem u skladu s Prilogom VII., uključujući obveze izvješćivanja Komisije i nadležnih tijela, rok za plan praćenja i, prema potrebi, sve obveze osobe koja prodaje proizvod ili korisnika proizvoda, između ostalog u slučaju uzgojenoga GMO-a, u vezi s razinom informacija koje se smatraju primjerenim na određenoj lokaciji.

4.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se pisana suglasnost i odluka iz članka 18., prema potrebi, stave na raspolaganje javnosti i da su uvjeti navedeni u pisanoj suglasnosti i odluci ispunjeni.

Članak 20.

Praćenje i postupanje u slučaju novih informacija

1.   Nakon stavljanja na tržište GMO-a kao proizvodâ ili sastojka proizvodâ, podnositelj prijave osigurava da se praćenje i izvješćivanje o GMO-u provode u skladu s uvjetima utvrđenim u suglasnosti. Izvješća o tom praćenju moraju se dostavljati Komisiji i nadležnim tijelima država članica. Na temelju tih izvješća, u skladu sa suglasnošću i unutar okvira plana praćenja navedenog u suglasnosti, nadležno tijelo koje je primilo prvu prijavu može prilagoditi plan praćenja nakon prvog razdoblja praćenja.

2.   Ako su dostupne nove informacije, od korisnika ili iz drugih izvora, vezano uz rizike GMO-a za zdravlje ljudi ili okoliš nakon davanja pisane suglasnosti, podnositelj prijave odmah poduzima mjere potrebne za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša, te o tome obavješćuje nadležno tijelo.

Osim toga, podnositelj prijave revidira informacije i uvjete utvrđene u prijavi.

3.   Ako su nadležnom tijelu dostupne informacije koje bi mogle imati za posljedicu rizik GMO-a za zdravlje ljudi ili okoliš, ili u okolnostima opisanim u stavku 2., ono odmah prosljeđuje informacije Komisiji i nadležnim tijelima drugih država članica te, ako su informacije stavljene na raspolaganje prije pisane suglasnosti, može iskoristiti odredbe članaka 15. stavka 1. i 17. stavka 7. ako je primjereno.

Kada informacije postanu dostupne nakon davanja suglasnosti, nadležno tijelo u roku od 60 dana po primitku novih informacija Komisiji prosljeđuje svoje izvješće o procjeni u kojem navodi treba li i na koji način izmijeniti uvjete suglasnosti ili se suglasnost ukida, a Komisija ga u roku od 30 dana od primitka, prosljeđuje nadležnim tijelima drugih država članica.

Komentari ili obrazloženi prigovori na daljnje stavljanje na tržište GMO-a ili na prijedlog za izmjenu uvjeta suglasnosti se u roku od 60 dana nakon stavljanja u optjecaj izvješća o procjeni prosljeđuju Komisiji koja ih odmah prosljeđuje svim nadležnim tijelima.

Nadležna tijela i Komisija mogu raspraviti sva neriješena pitanja s ciljem postizanja suglasnosti u roku od 75 dana od datuma stavljanja u optjecaj izvješća o procjeni.

Ako nema nikakvog obrazloženog prigovora od države članice ili Komisije u roku od 60 dana nakon datuma stavljanja u optjecaj novih informacija ili ako se neriješena pitanja riješe u roku od 75 dana, nadležno tijelo koje je pripremilo izvješće mijenja suglasnost u skladu s prijedlogom, prosljeđuje izmijenjenu suglasnost podnositelju prijave i o tome obavješćuje druge države članice i Komisiju u roku od 30 dana.

4.   Kako bi se osigurala transparentnost, rezultati praćenja provedenog na temelju dijela C Direktive stavljaju se na uvid javnosti.

Članak 21.

Označivanje

1.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da u svim fazama stavljanja na tržište oznake i ambalaža GMO-a stavljenih na tržište kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ budu u skladu s relevantnim zahtjevima utvrđenim u pisanoj suglasnosti navedenoj u člancima 15. stavku 3., 17. stavku 5. i 8., 18. stavku 2. i 19. stavku 3.

2.   Za proizvode u kojima se ne mogu isključiti slučajni ili tehnološki neizbježni tragovi odobrenih GMO-a može se utvrditi minimalni prag ispod kojeg se ti proizvodi ne moraju označivati u skladu s odredbom stavka 1. Pragovi se utvrđuju u skladu s pojedinim proizvodom i to u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2.

Članak 22.

Slobodni optjecaj

Ne dovodeći u pitanje članak 23., države članice ne mogu zabraniti, ograničiti niti ometati stavljanje na tržište GMO-a, kao proizvodâ ili sastojka proizvodâ, koji ispunjavaju uvjete ove Direktive.

Članak 23.

Zaštitna klauzula

1.   Kada država članica, na temelju dostupnosti novih ili dodatnih informacija stavljenih na raspolaganje od datuma suglasnosti koje utječu na procjenu rizika za okoliš ili ponovnu procjenu postojećih informacija na temelju novih ili dodatnih znanstvenih spoznaja, ima detaljne osnove da može smatrati da GMO kao proizvod ili sastojak proizvoda koji je na primjeren način prijavljen i za koji je dobivena pisana suglasnost na temelju ove Direktive, predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš, ta država članica može na svojem državnom području privremeno ograničiti ili zabraniti uporabu i/ili prodaju toga GMO-a kao proizvoda ili sastojka proizvoda.

Država članica osigurava da se u slučaju ozbiljnog rizika primijene hitne mjere, poput suspenzije ili prestanka stavljanja na tržište, uključujući i obavješćivanje javnosti.

Država članica odmah izvješćuje Komisiju i druge države članice o mjerama poduzetima na temelju ovog članka i obrazlaže svoju odluku, dostavljajući svoje preispitivanje procjene rizika za okoliš u kojoj navodi treba li izmijeniti uvjete suglasnosti i kako, ili treba ukinuti suglasnost i, prema okolnostima, nove ili dodatne informacije na kojima se njezina odluka temelji.

2.   Odluka o tom pitanju donosi se u roku od 60 dana u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2. U svrhu računanja roka od 60 dana ne uzima se u obzir rok u kojem Komisija čeka daljnje informacije koje je zatražila od podnositelja prijave ili traži mišljenje Znanstvenog/ih odbora s kojim/a se savjetuje. Vrijeme tijekom kojeg Komisija čeka mišljenje Znanstvenog odbora s kojim se savjetuje ne prelazi 60 dana.

Jednako tako, ne uzima se u obzir ni vrijeme koje Vijeće treba za postupanje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2.

Članak 24.

Obavješćivanje javnosti

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 25., po primitku prijave u skladu s člankom 13. stavkom 1, Komisija odmah stavlja na raspolaganje javnosti sažetak iz članka 13. stavka 2. točke (h). Komisija također javnosti daje na uvid izvješća o procjeni u slučaju navedenom u članku 14. stavku 3. točki (a). Javnost može dati komentare Komisiji u roku od 30 dana. Komisija odmah prosljeđuje komentare nadležnim tijelima.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 25., za sve GMO-e za koje je dobivena pisana suglasnost za stavljanje na tržište ili čije je stavljanje na tržište kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ na temelju ove Direktive odbijeno, izvješća o procjeni provedena za te GMO-e i mišljenje/a dobiveno/a od Znanstvenih odbora u postupku savjetovanja moraju se staviti na uvid javnosti. Za svaki proizvod, moraju se jasno odrediti jedan ili više GMO-a sadržanih u tim proizvodima i njihov/i način/i uporabe.

DIO D

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Povjerljivost

1.   Komisija i nadležna tijela trećim stranama ne otkrivaju nikakve povjerljive informacije objavljene ili razmijenjene na temelju ove Direktive te štite prava intelektualnog vlasništva vezana uz primljene podatke.

2.   Podnositelj prijave može u prijavi predanoj na temelju ove Direktive označiti informacije čije bi objavljivanje moglo ugroziti njegov konkurentan položaj i koje bi stoga trebalo tretirati kao povjerljive. U takvim slučajevima mora se dati obrazloženje koje se može provjeriti.

3.   Nakon savjetovanja s podnositeljem prijave nadležno tijelo odlučuje koje će se informacije smatrati povjerljivima te o svojim odlukama obavješćuje i podnositelja prijave.

4.   Sljedeće informacije, ako se dostave u skladu s člancima 6., 7., 8., 13., 17., 20. ili 23., ni u kojem se slučaju ne mogu smatrati povjerljivima:

opći opis jednog ili više GMO-a, naziv i adresa podnositelja prijave, svrha uvođenja, lokacija uvođenja i namjeravane uporabe,

načini i planovi praćenja jednog ili više GMO-a i hitne mjere,

procjena rizika za okoliš.

5.   Ako, iz bilo kojih razloga, podnositelj prijave tu prijavu povuče, nadležna tijela i Komisija moraju poštovati povjerljivost dostavljenih informacija.

Članak 26.

Označivanje GMO-a iz članka 2. stavka 4. drugog podstavka

1.   GMO-i koji se stavljaju na raspolaganje za djelatnosti iz članka 2. stavka 4. drugog podstavka podliježu odgovarajućim uvjetima označivanja u skladu s relevantnim odjeljcima Priloga IV. radi dostavljanja, na oznaci ili u pratećem dokumentu, jasnih informacija o prisutnosti GMO-a. U tom smislu, riječi „Ovaj proizvod sadrži genetski modificirane organizme” pojavljuju se na oznaci ili u pratećem dokumentu.

2.   Uvjeti za provedbu stavka 1. se, bez dupliciranja ili stvaranja nedosljednosti s postojećim odredbama o označivanju, utvrđuju u postojećem zakonodavstvu Zajednice i određuju u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2. Pritom, ako je primjereno, treba uzeti u obzir odredbe o označivanju koje su države članice utvrdile u skladu sa zakonodavstvom Zajednice.

Članak 27.

Prilagodba prilogâ tehničkom napretku

Odjeljci C i D Priloga II., priloga III. do VI. i odjeljak C Priloga VII. prilagođavaju se tehničkom napretku u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2.

Članak 28.

Savjetovanje sa Znanstvenim odborom/odborima

1.   U slučajevima kada nadležno tijelo ili Komisija iznesu prigovor vezano uz rizike GMO-a za zdravlje ljudi ili okoliš i prigovor se zadrži u skladu s člankom 15. stavkom 1., člankom 17. stavkom 4., člankom 20. stavcima 3. ili 23. ili kada se u izvješću o procjeni iz članka 14. navede da se određeni GMO ne bi trebao staviti na tržište, Komisija se na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice o tom prigovoru savjetuje s nadležnim Znanstvenim odborom/odborima.

2.   Komisija se s relevantnim Znanstvenim odborom/odborima na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice može savjetovati o svakom pitanju u okviru ove Direktive koje bi moglo štetno utjecati na zdravlje ljudi i okoliš.

3.   Stavak 2. nema utjecaja na administrativne postupke utvrđene u ovoj Direktivi.

Članak 29.

Savjetovanje s Odborom/Odborima za etička pitanja

1.   Ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica u pogledu etičkih pitanja, Komisija se na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća savjetuje s odborom koji je osnovala s ciljem dobivanja savjeta o etičkim implikacijama biotehnologije, npr. Europskom skupinom za etiku u znanosti i novim tehnologijama, o etičkim pitanjima opće prirode.

To se savjetovanje može održati i na zahtjev države članice.

2.   To se savjetovanje provodi prema jasnim pravilima otvorenosti, transparentnosti i dostupnosti javnosti. Ishod savjetovanja mora biti dostupan javnosti.

3.   Stavak 1. nema utjecaja na administrativne postupke utvrđene u ovoj Direktivi.

Članak 30.

Postupak odbora

1   Komisiji pomaže odbor.

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

3.   Odbor usvaja vlastiti poslovnik.

Članak 31.

Razmjena informacija i izvješćivanje

1.   Države članice i Komisija redovito se sastaju i razmjenjuju informacije o iskustvu stečenom u vezi sa sprečavanjem rizika koji se odnose na uvođenje i stavljanje GMO-a na tržište. Ta razmjena informacija obuhvaća i iskustva stečena primjenom članka 2. stavka 4. drugog podstavka, procjenom rizika za okoliš, praćenjem i pitanjem savjetovanja i obavješćivanja javnosti.

Smjernice o primjeni članka 2. stavka 4. drugog podstavka prema potrebi može dati odbor osnovan na temelju članka 30. stavka 1.

2.   Komisija osniva jedan ili više registara u svrhu bilježenja informacija o genetskim modifikacijama u GMO-ima navedenima u točki A br. 7 Priloga IV. Ne dovodeći u pitanje članak 25., jedan ili više registara sadrže dio kojem javnost ima pristup. Detaljne aranžmane za funkcioniranje registra utvrđuju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2. i točku A br. 7 Priloga IV.,

(a)

države članice uspostavljaju javne registre u kojima bilježe lokaciju uvođenja GMO-a na temelju dijela B;

(b)

države članice također uspostavljaju javne registre za bilježenje lokacije uzgoja GMO-a na temelju dijela C, između ostalog tako da se mogući učinci tih GMO-a na okoliš mogu pratiti u skladu s odredbama članka 19. stavka 3. točke (f) i članka 20. stavka 1. Ne dovodeći u pitanje te odredbe u člancima 19. i 20., navedene lokacije:

moraju se prijaviti nadležnim tijelima, i

moraju se objaviti javnosti

na način koji nadležna tijela smatraju primjerenim i u skladu s nacionalnim propisima.

4.   Svake tri godine države članice Komisiji šalju izvješće o mjerama koje su poduzele za primjenu odredaba ove Direktive. To izvješće obuhvaća kratko činjenično izvješće o njihovom iskustvu s GMO-ima koji su stavljeni na tržište kao proizvodi ili sastojci proizvodâ na temelju ove Direktive.

5.   Svake tri godine Komisija objavljuje sažetak na temelju izvješća iz stavka 4.

6.   Izvješće o iskustvima država članica s GMO-ima stavljenim na tržište na temelju ove Direktive Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću 2003. godine i svake tri godine nakon toga.

7.   Pri dostavljanju tog izvješća u 2003. godini Komisija istodobno dostavlja i posebno izvješće o primjeni dijela B i dijela C, uključujući procjenu:

(a)

svih njihovih implikacija, posebno uzimajući u obzir raznolikost europskih ekosustava i potrebu nadopune regulatornog okvira u tom području;

(b)

izvedivost različitih opcija za daljnje poboljšanje dosljednosti i učinkovitosti tog okvira, uključujući centraliziran postupak odobravanja na razini Zajednice i aranžmana za konačno odlučivanje od strane Komisije;

(c)

je li prikupljeno dovoljno iskustva o provedbi diferenciranih postupaka iz dijela B da se može opravdati odredba o implicitnoj suglasnosti u tim postupcima i dijela C da se može opravdati primjena diferenciranih postupaka; i

(d)

socioekonomskih implikacija namjernog uvođenja i stavljanja GMO-a na tržište.

8.   Komisija Europskom parlamentu i Vijeću svake godine šalje izvješće o etičkim pitanjima iz članka 29. stavka 1.; uz to izvješće, ako je primjereno, može se dostaviti prijedlog s ciljem izmjene ove Direktive.

Članak 32.

Primjena Kartagenskog protokola o biološkoj sigurnosti

1.   Komisija je pozvana da što je prije moguće, a svakako najkasnije do srpnja 2001., uputi detaljan zakonodavni prijedlog za primjenu Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenskog protokola). Prijedlogom se dopunjuju i, prema potrebi, mijenjaju odredbe ove Direktive.

2.   Taj prijedlog uključuje posebno odgovarajuće mjere za provedbu postupaka utvrđenih u Kartagenskom protokolu, a u skladu s Protokolom, njime se od izvoznikâ Zajednice traži da osiguraju ispunjavanje svih zahtjeva u pogledu postupka za dobivanje suglasnosti na temelju prethodne obavijesti, kako je utvrđeno u člancima od 7. do 10., 12. i 14. Kartagenskog protokola.

Članak 33.

Sankcije

Države članice određuju sankcije koje će se primjenjivati na povrede nacionalnih odredaba usvojenih na temelju ove Direktive. Te su sankcije učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 34.

Prijenos

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 17. listopada 2002. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 35.

Prijave u tijeku

1.   Prijave za stavljanje na tržište GMO-a kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ na temelju Direktive 90/220/EEZ za koje postupci iz te Direktive nisu završeni do 17. listopada 2002., podliježu odredbama ove Direktive.

2.   Do 17. siječnja 2003. podnositelji prijava moraju svoje prijave dopuniti u skladu s ovom Direktivom.

Članak 36.

Stavljanje izvan snage

1.   Direktiva 90/220/EEZ stavlja se izvan snage 17. listopada 2002.

2.   Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu VIII.

Članak 37.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 38.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. ožujka 2001.

Za Europski parlament

N. FONTAINE

Predsjednica

Za Vijeće

L. PAGROTSKY

Predsjednik


(1)  SL C 139, 4.5.1998., str. 1.

(2)  SL C 407, 28.12.1998., str. 1.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 11. veljače 1999. (SL C 150, 28.5.1999., str. 363.), Zajedničko stajalište vijeća od 9. prosinca 1999. (SL C 64, 6.3.2000., str. 1.) i Odluka Europskog parlamenta od 12. travnja 2000. (SL C 40, 7.2.2001., str. 123.). Odluka Europskog parlamenta od 14. veljače 2001. i Odluka Vijeća od 15. veljače 2001.

(4)  SL L 117, 8.5.1990., str. 15. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 97/35/EZ (SL L 169, 27.6.1997., str. 72.).

(5)  SL L 230, 19.8.1991., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 1999/80/EZ (SL L 210, 10.8.1990., str. 13.).

(6)  SL L 214, 24.8.1993., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 649/98 (SL L 88, 24.3.1998., str. 7.).

(7)  SL L 237, 28.8.1997., str. 18.

(8)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(9)  SL L 117, 8.5.1990., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 98/81/EZ (SL L 330, 5.12.1998., str. 13.).

(10)  SL L 292, 12.11.1994., str. 31.

(11)  Direktiva Vijeća 70/457/EEZ od 29. rujna 1970. o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 225, 12.10.1970., str. 1.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/96/EZ (SL L 25, 1.2.1999., str. 27.).

(12)  Direktiva Vijeća 70/458/EEZ od 29. rujna 1970. o stavljanju na tržište sjemena povrća (SL L 225, 12.10.1970., str. 7.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/96/EZ.

(13)  Direktiva Vijeća 1999/105/EZ od 22. prosinca 1999. o stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog repromaterijala (SL L 11, 15.1.2000., str. 17.).


PRILOG I.A

TEHNIKE IZ ČLANKA 2. STAVKA 2.

DIO I.

Tehnike genetske modifikacije iz članka 2. stavka 2. točke (a) između ostalog su:

1.

tehnike rekombinantne nukleinske kiseline koje uključuju stvaranje novih kombinacija genetskog materijala unošenjem molekula nukleinske kiseline bilo kojim načinima izvan organizma u virus, bakterijski plazmid ili drugi vektorski sustav i njihovo uključivanje u organizam domaćina u kojem se ne pojavljuju prirodno, ali u kojem su sposobni za kontinuirano razmnožavanje;

2.

tehnike koje uključuju izravno unošenje u organizam nasljednog materijala pripremljenog izvan tog organizma uključujući mikroinjekciju, makroinjekciju i mikroenkapsulaciju;

3.

staničnu fuziju, (uključujući fuziju protoplasta), ili tehnike hibridizacije kod kojih se žive stanice s novim kombinacijama nasljednoga genetskog materijala stvaraju fuzijom dvije ili više stanica pomoću metoda koje se ne pojavljuju prirodno.

DIO II.

Tehnike iz članka 2. stavka 2. točke (b) za koje se ne smatra da dovode do genetske modifikacije, pod uvjetom da ne obuhvaćaju korištenje rekombinantnih molekula nukleinske kiseline ili genetski modificiranih organizama dobivenih tehnikama/metodama različitima od onih isključenih Prilogom I.B:

1.

oplođivanje in vitro;

2.

prirodni procesi poput konjugacije, transdukcije, transformacije;

3.

indukcija poliploidije.


PRILOG I.B

TEHNIKE IZ ČLANKA 3.

Tehnike/metode genetske modifikacije kojima se dobivaju organizmi koji se moraju isključiti iz Direktive, pod uvjetom da ne obuhvaćaju korištenje rekombinantnih molekula nukleinske kiseline ili genetski modificiranih organizama različitih od onih proizvedenih jednom ili više tehnika/metoda navedenih u nastavku su:

1.

mutageneza;

2.

stanična fuzija, (uključujući fuziju protoplasta), biljnih stanica organizama koji mogu razmjenjivati genetski materijal tradicionalnim uzgojnim metodama.


PRILOG II.

NAČELA ZA PROCJENU RIZIKA ZA OKOLIŠ

U ovom Prilogu općenito se opisuje cilj koji treba postići, elementi koje treba razmotriti, te opća načela i metodologija koje treba poštovati za provedbu procjene rizika za okoliš spomenute u člancima 4. i 13. Ovaj će se Prilog dopuniti smjernicama koje će se izraditi u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2. Te će smjernice biti gotove do 17. listopada 2002.

S ciljem davanja doprinosa zajedničkom shvaćanju izraza „izravno, neizravno, neposredno i odgođeno” u provedbi ovog Priloga, ne dovodeći u pitanje daljnje smjernice u tom smislu, a posebno vezano uz opseg u kojem neizravni učinci mogu i trebaju biti uzeti u obzir, ti izrazi se opisuju kako slijedi:

„izravni učinci” odnose se na primarne učinke na zdravlje ljudi ili okoliš koji su posljedica samoga GMO-a i ne nastaju uzročno-posljedičnim slijedom događaja,

„neizravni učinci” odnose se na učinke na zdravlje ljudi ili okoliš koji nastaju uzročno-posljedičnim slijedom događaja, mehanizmima poput interakcije s drugim organizmima, prijenosa genetskog materijala ili promjena u korištenju ili upravljanju.

Uočavanje neizravnih učinaka može nastupiti s odgodom:

„neposredni učinci” odnose se na učinke na zdravlje ljudi ili okoliš koji se uoče tijekom razdoblja uvođenja GMO-a. Neposredni učinci mogu biti izravni ili neizravni,

„odgođeni učinci” odnose se na učinke na zdravlje ljudi ili okoliš koji se ne mogu uočiti tijekom razdoblja uvođenja GMO-a, ali postaju očiti kao izravan ili neizravan učinak bilo u kasnijoj fazi ili nakon prestanka uvođenja.

Još jedno opće načelo za procjenu rizika za okoliš jest da se mora provesti analiza „kumulativnih dugoročnih učinaka” bitnih za uvođenje i stavljanje na tržište. „Kumulativni dugoročni učinci” odnose se na akumulirane učinke suglasnosti na zdravlje ljudi i okoliš, uključujući između ostalog floru i faunu, plodnost tla, razlaganje organskog materijala u tlu, hranidbeni lanac, biološku raznolikost, zdravlje životinja i probleme otpornosti u odnosu na antibiotike.

A.   Cilj

Cilj procjene rizika za okoliš je, za svaki pojedinačni slučaj, identificirati i procijeniti potencijalne štetne učinke GMO-a, bilo izravne ili neizravne, neposredne ili odgođene, na zdravlje ljudi i okoliš koji mogu nastati namjernim uvođenjem ili stavljanjem na tržište GMO-a. Procjenu rizika za okoliš treba provesti s ciljem utvrđivanja ima li potrebe za upravljanje rizicima i ako ima, najprimjerenijim metodama koje će se koristiti.

B.   Opća načela

U skladu s načelom opreza, u provedbi procjene rizika za okoliš treba se pridržavati sljedećih općih načela:

utvrđene karakteristike GMO-a i njegovo korištenje koji imaju potencijal za uzrokovanje štetnih učinaka treba usporediti s onima koje predstavlja nemodificiran organizam iz kojeg je dobiven i njegovo korištenje u odgovarajućim situacijama,

procjenu rizika za okoliš treba provesti na znanstveno utemeljen i transparentan način na temelju raspoloživih znanstvenih i tehničkih podataka,

procjenu rizika za okoliš treba provesti za svaki pojedinačni slučaj, što znači da potrebne informacije mogu varirati ovisno o vrsti GMO-a, njihovoj namjeravanoj uporabi i potencijalnom okolišu koji ih prima, uzevši u obzir između ostalog i GMO-e koji su već u tom okolišu,

ako se dobiju nove informacije o GMO-u i njegovim učincima na zdravlje ljudi ili okoliš, procjena rizika za okoliš možda će se morati ponoviti radi:

utvrđivanja je li se rizik promijenio,

utvrđivanja ima li potrebe za izmjenom upravljanja rizikom u skladu s tim.

C.   Metodologija

C.1.   Karakteristike GMO-a i uvođenja

Ovisno o slučaju, u procjeni rizika za okoliš moraju se uzeti u obzir relevantne tehničke i znanstvene pojedinosti o karakteristikama:

primateljskog ili jednog ili više roditeljskih organizama,

jedne ili više genetskih modifikacija, bez obzira na to radi li se o uključivanju ili brisanju genetskog materijala, te relevantnih informacija o vektoru i donoru,

GMO-a,

namjeravanog uvođenja ili korištenja uključujući i razmjere,

potencijalnog primateljskog okoliša, i

interakcije gore navedenog.

Podaci o uvođenju sličnih organizama i organizama sa sličnim obilježjima i njihovoj interakciji sa sličnim okolišima mogu biti od koristi u procjeni rizika za okoliš.

C.2.   Koraci u procjeni rizika za okoliš

U donošenju zaključaka za procjenu rizika za okoliš iz članaka 4., 6., 7. i 13. treba provesti sljedeće korake:

1.   Uočavanje karakteristika koje mogu uzrokovati štetne učinke:

Moraju se izdvojiti sve karakteristike GMO-a povezane s genetskom modifikacijom koje bi mogle uzrokovati štetne učinke na zdravlje ljudi ili na okoliš. Uspoređivanje karakteristika GMO-a s karakteristikama nemodificiranih organizama u odgovarajućim uvjetima uvođenja ili korištenja pomoći će u određivanju potencijalnih štetnih učinaka koji su posljedica genetske modifikacije u GMO-u. Važno je ne zanemariti ni jedan potencijalni štetni učinak zato što je vjerojatnost njegova pojavljivanja mala.

Mogući štetni učinci GMO-a razlikuju se od slučaja do slučaja, a mogu uključivati:

bolest kod ljudi, uključujući alergijske ili toksične učinke (vidjeti na primjer točke II.A.11. i II.C.2.(i) u Prilogu III.A i B 7. u Prilogu III.B),

bolest kod životinja i biljaka, uključujući toksične i, ako je primjereno, alergijske učinke (vidjeti na primjer točke II.A.11. i II.C.2.(i) u Prilogu III.A i B 7. i D 8. u Prilogu III.B),

učinke na dinamiku populacija vrsta u primateljskom okolišu i na genetsku raznolikost svake od tih populacija (vidjeti na primjer točke IV.B 8., 9. i 12. u Prilogu III.A),

izmijenjenu podložnost patogenima koji olakšavaju širenje zaraznih bolesti i/ili stvaranje novih spremnika ili vektora,

ugrožavanje profilaktičkih ili terapijskih medicinskih ili veterinarskih tretmana ili tretmana zaštite bilja, na primjer prijenosom gena koji omogućuju otpornost na antibiotike korištene u medicini ili veterini (vidjeti na primjer točke II.A.11(e) i II.C.2(i)(iv) u Prilogu III. A),

učinke na biogeokemiju, (biogeokemijske cikluse), posebno na recikliranje ugljika i dušika kroz promjene u razlaganju organskog materijala u tlu (vidjeti na primjer točke II.A.11(f) i IV.B.15. u Prilogu III.A i D.11. u Prilogu III.B).

Štetni učinci mogu se pojaviti izravno ili neizravno, mehanizmima koji mogu uključivati:

širenje GMO-a u okoliš,

prijenos umetnutoga genetskog materijala u druge organizme ili u isti organizam bez obzira na to je li genetski modificiran ili ne,

fenotipsku i genetsku nestabilnost,

interakcije s drugim organizmima,

promjene u upravljanju, uključujući, ako je primjenjivo, poljoprivrednu praksu.

2.   Procjena potencijalnih posljedica svakog štetnog učinka, ako se pojavi

Potrebno je procijeniti opseg posljedica svakog potencijalnog štetnog učinka.

Procjenom treba pretpostaviti da će se takav štetni učinak pojaviti. Na važnost posljedica vjerojatno utječe okoliš u koji se GMO/i namjerava/ju uvoditi i način uvođenja.

3.   Procjena vjerojatnosti pojave svakog uočenog potencijalnog štetnog učinka

Jedan od glavnih čimbenika u procjeni vjerojatnosti ili mogućnosti pojave štetnih učinaka su karakteristike okoliša u koji se GMO namjerava uvesti, te način uvođenja.

4.   Procjena rizika koji predstavlja svaka od uočenih karakteristika GMO-a

Procjena rizika za zdravlje ljudi ili za okoliš koji predstavlja svaka uočena karakteristika GMO-a koja može izazvati štetne učinke treba biti što opsežnija, s obzirom na najnovije znanstvene spoznaje, uz kombiniranje vjerojatnosti pojave štetnog učinka i važnosti posljedica ako se pojavi.

5.   Primjena strategija upravljanja rizicima od namjernog uvođenja ili stavljanja GMO-a na tržište

Procjenom rizika mogu se utvrditi rizici kojima je potrebno upravljati i kako njima najbolje upravljati pa je potrebno odrediti strategiju upravljanja rizikom.

6.   Određivanje sveukupnog rizika dotičnog ili dotičnih GMO-a

Potrebno je provesti procjenu sveukupnog rizika GMO-a uzimajući u obzir sve predložene strategije upravljanja rizicima.

D.   Zaključci o potencijalnom utjecaju koji uvođenje GMO-a ili stavljanje GMO-a na tržište može imati na okoliš

Na temelju procjene rizika za okoliš provedene u skladu s načelima i metodologijom navedenim u odjeljcima B i C, u prijavu treba uključiti podatke o točkama iz odjeljaka D.1 ili D.2, ako je primjereno, s ciljem pružanja pomoći u donošenju zaključaka o utjecaju koji uvođenje GMO-a ili stavljanje GMO-a na tržište može imati na okoliš:

D.1.   U slučaju GMO-a različitih od viših biljnih vrsta

1.

Vjerojatnost da GMO postane postojan i invazivan u prirodnim staništima u uvjetima predloženog/predloženih uvođenja.

2.

Sve selektivne prednosti i nedostaci dani GMO-u i vjerojatnost ostvarenja istih u uvjetima predloženog uvođenja.

3.

Potencijal prijenosa gena na druge vrste u uvjetima predloženog uvođenja GMO-a i sve selektivne prednosti i nedostaci koje te vrste imaju.

4.

Potencijalni neposredni i/ili odgođeni utjecaj izravnih i neizravnih interakcija između GMO-a i ciljanih organizama (ako ih ima).

5.

Potencijalni neposredni i/ili odgođeni utjecaj izravnih i neizravnih interakcija između GMO-a i neciljanih organizama, uključujući utjecaj na populacijske razine konkurenata, plijena, domaćina, simbionta, predatora, parazita i patogena.

6.

Mogući neposredni i/ili odgođeni učinci na zdravlje ljudi nastali iz potencijalnih izravnih i neizravnih interakcija GMO-a i osoba koje s njim rade, dolaze u kontakt ili su u blizini uvođenja GMO-a.

7.

Mogući neposredni i/ili odgođeni učinci na zdravlje životinja i posljedice za hranidbeni lanac nastali konzumiranjem GMO-a i bilo kojeg proizvoda dobivenog iz njega, ako se namjerava koristiti kao hrana za životinje.

8.

Mogući neposredni i/ili odgođeni učinci na biogeokemijske procese nastali iz potencijalnih izravnih i neizravnih interakcija GMO-a i ciljanih i neciljanih organizama u blizini uvođenja GMO-a.

9.

Mogući neposredni i/ili odgođeni, izravni ili neizravni učinci na okoliš posebnih tehnika korištenih za upravljanje GMO-ima ako se razlikuju od onih korištenih za ne-GMO organizme.

D.2.   U slučaju genetski modificiranih viših biljnih vrsta (GMVBV-a)

1.

Vjerojatnost da genetski modificirana viša biljna vrsta postane postojanija od primatelja ili roditeljskih biljaka u poljoprivrednim staništima ili invazivnija u prirodnim staništima.

2.

Sve selektivne prednosti i nedostaci dani genetski modificiranoj višoj biljnoj vrsti.

3.

Potencijal prijenosa gena na istu ili druge spolno kompatibilne biljne vrste u uvjetima sađenja genetski modificirane više biljne vrste i sve selektivne prednosti i nedostaci koje te biljne vrste imaju.

4.

Mogući neposredni i/ili odgođeni utjecaj na okoliš nastao iz izravnih i neizravnih interakcija između genetski modificirane više biljne vrste i ciljanih organizama, poput predatora, parazitoida i patogena (ako ih ima).

5.

Mogući neposredni i/ili odgođeni utjecaj na okoliš nastao iz izravnih i neizravnih interakcija između genetski modificirane više biljne vrste i neciljanih organizama, (uzimajući u obzir i organizme koji su u interakciji s ciljanim organizmima), uključujući utjecaj na populacijske razine konkurenata, biljojeda, simbionata, (ako ih ima), parazita i patogena.

6.

Mogući neposredni i/ili odgođeni utjecaji na zdravlje ljudi nastali iz potencijalnih izravnih i neizravnih interakcija genetski modificirane više biljne vrste i osoba koje s njim rade, dolaze u kontakt ili su u blizini ispuštanja genetski modificiranih viših biljnih vrsta.

7.

Mogući neposredni i/ili odgođeni učinci na zdravlje životinja i posljedice za hranidbeni lanac nastali konzumiranjem GMO-a i bilo kojeg proizvoda dobivenog iz njega, ako se namjerava koristiti kao hrana za životinje.

8.

Mogući neposredni i/ili odgođeni učinci na biogeokemijske procese nastale iz potencijalnih izravnih i neizravnih interakcija između GMO-a i ciljanih i neciljanih organizama u blizini uvođenja GMO-a.

9.

Mogući neposredni i/ili odgođeni, izravni ili neizravni učinci na okoliš posebnih tehnika uzgoja, upravljanja i žetve koje su korištene za genetski modificirane više biljne vrste ako se razlikuju od onih korištenih za druge biljne vrste.


PRILOG III.

INFORMACIJE TRAŽENE U PRIJAVI

Prijava iz dijela B ili dijela C ove Direktive treba sadržavati, ako je primjereno, podatke navedene u dijelovima prilogâ u nastavku.

Ne vrijedi svaka točka za svaki slučaj. Očekuje se da će se u pojedinim prijavama navoditi samo određen podskup pitanja koji odgovara pojedinim situacijama.

Razina potrebnih detalja u odgovoru na svaki podskup pitanja također se razlikuje prema prirodi i razmjerima predloženog uvođenja.

Možda će za daljnji napredak u području genetske modifikacije ovaj Prilog trebati prilagoditi tehničkom napretku ili izraditi smjernice o ovom Prilogu. Daljnja diferencijacija informacija potrebnih za različite vrste GMO-a, na primjer jednostanične organizme, ribe ili kukce, ili za pojedino korištenje GMO-a, npr. razvoj cjepiva, bit će moguća kada se u Zajednici steknu dovoljna iskustva s prijavama za uvođenje pojedinih GMO-a.

Opis korištenih metoda ili upućivanje na ujednačene ili međunarodno priznate metode navodi se i u dosjeu, zajedno s nazivom jednog ili više tijela odgovornih za provedbu studijâ.

Prilog III. A odnosi se na sve vrste genetski modificiranih organizama osim viših biljnih vrsta. Prilog III. B odnosi se na uvođenje genetski modificiranih viših biljnih vrsta.

Izraz „više biljne vrste” znači biljke koje pripadaju taksonomskoj skupini Spermatophytae (Gymnospermae i Angiospermae).

PRILOG III.A

INFORMACIJE TRAŽENE U PRIJAVAMA O UVOĐENJU GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA UZ IZNIMKU VIŠIH BILJNIH VRSTA

I.   OPĆI PODACI

A.

Ime i adresa podnositelja prijave (trgovačko društvo ili ustanova)

B.

Ime, kvalifikacije i iskustvo odgovornog znanstvenika ili više njih

C.

Naziv projekta

II.   INFORMACIJE VEZANE UZ GMO

A.   Karakteristike (a) donora, (b) primatelja ili (c) (ako ga ima) roditeljskog/ih organizma/organizama:

1.

znanstveni naziv;

2.

taksonomija;

3.

ostali nazivi (uobičajeni naziv, naziv vrste itd.);

4.

fenotipski i genetski markeri;

5.

stupanj povezanosti između donora i primatelja ili između roditeljskih organizama;

6.

opis tehnika identifikacije i otkrivanja;

7.

osjetljivost, pouzdanost (u kvantitativnom smislu) i specifičnost tehnika otkrivanja i identifikacije;

8.

opis zemljopisne raspodjele i prirodnog staništa organizma, uključujući informacije o prirodnim predatorima, plijenu, parazitima i konkurentima, simbiontima i domaćinima;

9.

organizmi kod kojih je poznato da do prijenosa genetskog materijala dolazi u prirodnim uvjetima;

10.

provjera genetske stabilnosti organizama i čimbenika koji na nju utječu;

11.

patološka, ekološka i fiziološka svojstva:

(a)

klasifikacija opasnosti prema postojećim pravilima Zajednice o zaštiti zdravlja ljudi i/ili okoliša;

(b)

generacijsko vrijeme u prirodnim ekosustavima, spolni i nespolni reproduktivni ciklus;

(c)

informacije o preživljavanju, uključujući sezonsko preživljavanje i sposobnost stvaranja struktura preživljavanja;

(d)

patogenost: infektivnost, toksigenost, virulentnost, alergenost, prijenosnik (vektor) patogena, mogući prijenosnici, raspon domaćina uključujući neciljani organizam. Moguća aktivacija latentnih virusa (provirusa). Sposobnost stvaranja kolonija s drugim organizmima;

(e)

otpornost na antibiotike i potencijalno korištenje tih antibiotika kod ljudi i domaćih organizama za profilaksu i terapiju;

(f)

uključenost u procese u okolišu: primarna proizvodnja, razmjena hranjivih sastojaka, razlaganje organske tvari, disanje itd.;

12.

priroda urođenih vektora:

(a)

sekvenca;

(b)

učestalost mobilizacije;

(c)

specifičnost;

(d)

prisutnost gena koji prenose otpornost;

13.

povijest prethodnih genetskih modifikacija.

B.   Karakteristike vektora

1.

priroda i izvor vektora;

2.

sekvenca transpozona, vektora i drugih nekodiranih genetskih segmenata korištenih za izgradnju GMO-a i izradu uvedenog vektora i umetanje funkcije u GMO;

3.

učestalost mobilizacije umetnutog vektora i/ili sposobnosti genetskog prijenosa i metoda determinacije;

4.

informacija o stupnju do kojeg je vektor ograničen na DNK potrebnu za provedbu namjeravane funkcije.

C.   Karakteristike modificiranog organizma

1.

Podaci vezani uz genetsku modifikaciju:

(a)

metode korištene za modifikaciju;

(b)

metode korištene za izgradnju i uvođenje jednog ili više inserata u primatelja ili brisanje sekvence;

(c)

opis inserta i/ili konstrukcija vektora;

(d)

čistoća inserta od svake nepoznate sekvence i informacija o stupnju do kojeg je umetnuta sekvenca ograničena na DNK potrebnu za provođenje namjeravane funkcije;

(e)

metode i mjerila korišteni za selekciju;

(f)

sekvenca, funkcionalni identitet i lokacija jednog ili više izmijenjenih/umetnutih/brisanih segmenata nukleinske kiseline s posebnom uputom na bilo koju poznatu štetnu sekvencu.

2.

Informacije o konačnom GMO-u:

(a)

opis genetske/ih značajke/i ili fenotipskih karakteristika, a posebno novih značajki i karakteristika koje se mogu izraziti ili se više ne izražavaju;

(b)

struktura i količina bilo kojeg vektora i/ili donatorske nukleinske kiseline koja preostaje u konačnoj izgradnji modificiranog organizma;

(c)

stabilnost organizma u smislu genetskih značajki;

(d)

brzina i razina ekspresije novog genetskog materijala. Metoda i osjetljivost mjerenja;

(e)

aktivnost izraženog ili izraženih proteina;

(f)

opis tehnika identifikacije i otkrivanja, uključujući tehnike identifikacije i otkrivanja umetnute sekvence i vektora;

(g)

osjetljivost, pouzdanost, (u kvantitativnom smislu), i specifičnost tehnika otkrivanja i identifikacije;

(h)

povijest prethodnih uvođenja ili korištenja GMO-a;

(i)

razmatranja vezana uz zdravlje ljudi i životinja, kao i zdravlje biljaka:

i.

toksični ili alergijski učinci GMO-a i/ili njihovih metaboličkih proizvoda;

ii.

usporedba modificiranog organizma s donorom, primateljem ili, (ako je primjereno), roditeljskim organizmom u pogledu patogenosti;

iii.

sposobnost kolonizacije;

iv.

ako je organizam patogen za ljude koji su imunokompetentni:

bolesti uzrokovane patogenošću i mehanizam patogenosti uključujući invazivnost i virulentnost,

prenosivost,

infektivna doza,

raspon domaćina, mogućnost mijenjanja,

mogućnost preživljavanja izvan ljudskog domaćina,

prisutnost vektora ili načina širenja,

biološka stabilnost,

uzorci otpornosti na antibiotike,

alergenost,

raspoloživost odgovarajućih terapija.

v.

ostale opasnosti proizvoda.

III.   INFORMACIJE VEZANE UZ UVJETE UVOĐENJA I PRIMATELJSKI OKOLIŠ

A.   Podaci o uvođenju

1.

opis predloženog namjernog uvođenja, uključujući svrhe i predviđene proizvode;

2.

predviđeni datumi uvođenja i vremensko planiranje pokusa, uključujući učestalost i trajanje uvođenja;

3.

priprema lokacije prije uvođenja;

4.

veličina lokacije;

5.

metoda/e koja/e će se koristiti za uvođenje;

6.

količine GMO-a koje će se uvoditi;

7.

poremećaj na lokaciji (vrsta i način uzgoja, miniranje, navodnjavanje ili druge djelatnosti);

8.

mjere zaštite radnika poduzete tijekom uvođenja;

9.

obrada lokacije nakon uvođenja;

10.

tehnike predviđene za uklanjanje ili deaktiviranje GMO-a na kraju pokusa;

11.

informacije i rezultati prethodnih ispuštanja GMO-a, posebno različitog obujma i u različitim ekosustavima.

B.   Podaci o okolišu (na samoj lokaciji i u širem okolišu):

1.

zemljopisni položaj i koordinatno upućivanje na lokacije (u slučaju prijave iz dijela C lokacija/e uvođenja mora/ju biti predviđena područja korištenja proizvoda);

2.

fizička ili biološka blizina ljudima i drugim značajnim biotama;

3.

blizina sličnim biotopima, zaštićenim područjima ili izvorima vode za piće;

4.

klimatske karakteristike regije/a koja/e bi mogla/e biti zahvaćena/e;

5.

zemljopisne, geološke i pedološke karakteristike;

6.

flora i fauna, uključujući usjeve, domaće životinje i migracijske vrste;

7.

opis ciljanih i neciljanih ekosustava koji bi mogli biti zahvaćeni;

8.

usporedba prirodnog staništa organizma primatelja s jednom ili više predloženih lokacija uvođenja;

9.

bilo koji poznati razvoj događaja ili promjene u korištenju zemljišta u regiji koji bi mogli utjecati na djelovanje uvođenja na okoliš.

IV.   INFORMACIJE VEZANE UZ INTERAKCIJE GMO-A I OKOLIŠA

A.   Karakteristike koje utječu na preživljavanje, umnožavanje i širenje

1.

biološke značajke koje utječu na preživljavanje, umnožavanje i širenje;

2.

znani ili predviđeni uvjeti okoliša koji mogu utjecati na preživljavanje, umnožavanje i širenje (vjetar, voda, tlo, temperatura, pH itd.);

3.

osjetljivost na pojedine tvari.

B.   Interakcije s okolišem

1.

predviđeno stanište GMO-a;

2.

studije ponašanja i karakteristike GMO-a i njihovog ekološkog utjecaja provedene u simuliranim prirodnim okružjima, poput mikrokozma, uzgajališta, staklenika;

3.

sposobnost genetskog prijenosa

(a)

prijenos genetskog materijala iz GMO-a u organizme u zahvaćenim ekosustavima nakon uvođenja;

(b)

prijenos genetskog materijala iz urođenih organizama u GMO-e nakon uvođenja;

4.

vjerojatnost selekcije nakon uvođenja koja vodi ekspresiji neočekivanih i/ili neželjenih značajki kod modificiranog organizma;

5.

mjere korištene za osiguranje i provjeru genetske stabilnosti. Opis genetskih značajki kojima se može spriječiti ili minimalizirati širenje genetskog materijala. Metode provjere genetske stabilnosti;

6.

putovi biološkog širenja, poznati ili potencijalni načini interakcije s uzročnikom širenja, uključujući inhalaciju, gutanje, površinski dodir, ukopavanje itd.;

7.

opis ekosustava u koje se GMO-i mogu širiti;

8.

potencijal prekomjernog povećanja populacije u okolišu;

9.

konkurentna prednost GMO-a u odnosu na nemodificiranog primatelja ili jedan ili više roditeljskih organizama;

10.

identifikacija i opis ciljanih organizama, ako ih ima;

11.

očekivan mehanizam i rezultat interakcije između uvedenih GMO-a i jednog ili više ciljanih organizama, ako ih ima;

12.

identifikacija i opis neciljanih organizama na koje uvođenje GMO-a može štetno utjecati i očekivanih mehanizama bilo koje utvrđene štetne interakcije;

13.

vjerojatnost pomaka u biološkim interakcijama ili u dosegu domaćina nakon uvođenja;

14.

poznate ili predviđene interakcije s neciljanim organizmima u okolišu, uključujući konkurente, plijen, domaćine, simbionte, predatore, parazite i patogene;

15.

poznata ili predviđena uključenost u biogeokemijske procese;

16.

ostale potencijalne interakcije s okolišem.

V.   INFORMACIJE O PRAĆENJU, KONTROLI, OBRADI OTPADA I PLANOVIMA HITNIH MJERA

A.   Tehnike praćenja

1.

metode ulaženja u trag GMO-ima i praćenja njihovih učinaka;

2.

specifičnost, (s ciljem identificiranja GMO-a i njihovog razlikovanja od donora, primatelja ili, ako je primjereno, od roditeljskog organizma), osjetljivost i pouzdanost tehnika praćenja;

3.

tehnike za otkrivanje prijenosa doniranoga genetskog materijala drugim organizmima;

4.

trajanje i učestalost praćenja.

B.   Kontrola uvođenja

1.

metode i postupci za izbjegavanje i/ili minimaliziranje širenja GMO-a izvan lokacije uvođenja ili područja određenih za uporabu;

2.

metode i postupci za zaštitu lokacije od ulaska neovlaštenih osoba;

3.

metode i postupci za sprečavanje ulaska drugih organizama na lokaciju.

C.   Obrada otpada

1.

vrsta otpada koji se stvara;

2.

očekivana količina otpada;

3.

opis predviđenog načina obrade.

D.   Planovi hitnih mjera

1.

metode i postupci za kontrolu GMO-a u slučaju neočekivanog širenja;

2.

metode za dekontaminiranje pogođenih područja, na primjer istrebljenje GMO-a;

3.

metode za odlaganje ili sanaciju biljaka, životinja, tla itd. izloženih tijekom ili nakon širenja;

4.

metode za izolaciju područja pogođenih širenjem;

5.

planovi za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša u slučaju nastanka neželjenog učinka.

PRILOG III.B

INFORMACIJE TRAŽENE U PRIJAVAMA O UVOĐENJU GENETSKI MODIFICIRANIH VIŠIH BILJNIH VRSTA (GMVBV) (GYMNOSPERMAE I ANGIOSPERMAE)

A.   OPĆE INFORMACIJE

1.

Ime i adresa podnositelja prijave (tvrtka ili ustanova)

2.

Ime, kvalifikacije i iskustvo jednog ili više odgovornih znanstvenika

3.

Naziv projekta

B.   INFORMACIJE VEZANE UZ (A) PRIMATELJA ILI (B), (OVISNO O SLUČAJU), RODITELJSKE BILJKE

1.

Puni naziv:

(a)

naziv obitelji;

(b)

rod;

(c)

vrsta;

(d)

podvrsta;

(e)

kultivar/uzgojni red;

(f)

uobičajeni naziv.

2.

(a)

Informacije o reprodukciji:

i.

način/i reprodukcije;

ii.

eventualni posebni čimbenici koji utječu na reprodukciju;

iii.

generacijsko vrijeme.

(b)

Spolna kompatibilnost s drugim kultiviranim ili divljim biljnim vrstama, uključujući distribuciju kompatibilnih vrsta u Europi.

3.

Preživljavanje:

(a)

sposobnost stvaranja struktura za preživljavanje ili mirovanje;

(b)

eventualni posebni čimbenici koji utječu na preživljavanje.

4.

Širenje:

(a)

načini i opseg, (na primjer, procjena kako se održiv pelud i/ili sjemenke smanjuju s udaljenošću), širenja;

(b)

eventualni posebni čimbenici koji utječu na širenje.

5.

Zemljopisna raspodjela biljke.

6.

U slučaju biljnih vrsta koje se obično ne uzgajaju u državama članicama, opis prirodnog staništa biljke, uključujući informacije o prirodnim predatorima, parazitima, konkurentima i simbiontima.

7.

Ostale potencijalne interakcije, bitne za GMO, biljke s organizmima u ekosustavu u kojem se obično uzgaja, ili drugdje, uključujući informacije o toksičnom djelovanju na ljude, životinje i druge organizme.

C.   INFORMACIJE VEZANE UZ GENETSKU MODIFIKACIJU

1.

Opis metoda korištenih za genetsku modifikaciju.

2.

Priroda i izvor korištenog vektora.

3.

Veličina, izvor (naziv) jednog ili više donorskih organizama i namjeravana funkcija svakog sastavnog fragmenta regije namijenjene za umetanje.

D.   INFORMACIJE VEZANE UZ GENETSKI MODIFICIRANU BILJKU

1.

Opis značajke/i i karakteristika koje su uvedeni ili modificirani.

2.

Podaci o sekvencama koje su stvarno unesene/brisane:

(a)

veličina i struktura umetka i metoda korištenih za njegovu karakterizaciju, uključujući informacije o svim dijelovima vektora uvedenim u GMVBV ili bilo kojeg nositelja ili strane DNK preostale u GMVBV-u;

(b)

u slučaju brisanja, veličina i funkcija jednog ili više izbrisanih područja;

(c)

broj preslike umetka;

(d)

jedna ili više lokacija jednog ili više umetaka u stanice biljke, (integrirani u kromosom, kloroplaste, mitohondrije ili zadržani u neintegriranom obliku), i načini njihova određivanja.

3.

Informacije o ekspresiji umetka:

(a)

informacije o razvojnoj ekspresiji umetka tijekom životnog ciklusa biljke i metode korištene za njegovu karakterizaciju;

(b)

dijelovi biljke u kojima je umetak izražen (npr. korijen, stabljika, pelud itd.).

4.

Informacije o tome kako se genetski modificirana biljka razlikuje od biljke primatelja u:

(a)

načinu/načinima i/ili brzini reprodukcije;

(b)

širenju;

(c)

preživljavanju.

5.

Genetska stabilnost umetka i fenotipska stabilnost GMVBV-a.

6.

Svaka promjena sposobnosti GMVBV-a za prijenos genetskog materijala drugim organizmima.

7.

Informacija o svim toksičnim, alergijskim i drugim štetnim učincima za zdravlje ljudi nastalim iz genetske modifikacije.

8.

Informacija o sigurnosti GMVBV-a za zdravlje životinja, posebno u pogledu eventualnih toksičnih, alergijskih ili drugih štetnih učinaka nastalih iz genetske modifikacije, pri čemu je GMVBV namijenjen za korištenje u hrani za životinje.

9.

Mehanizam interakcije između genetski modificirane biljke i ciljanih organizama (ako ih ima).

10.

Potencijalne promjene interakcije GMVBV-a i neciljanih organizama nastale genetskom modifikacijom.

11.

Potencijalne interakcije s abiotičkim okolišem.

12.

Opis tehnika otkrivanja i identificiranja za genetski modificiranu biljku.

13.

Informacije o dosadašnjim uvođenjima genetski modificirane biljke, ako ih ima.

E.   INFORMACIJE O MJESTU UVOĐENJA (SAMO ZA PRIJAVE PREDANE NA TEMELJU ČLANAKA 6. I 7.)

1.

Lokacija i veličina mjesta/â uvođenja.

2.

Opis ekosustava mjesta uvođenja, uključujući klimu, floru i faunu.

3.

Prisutnost spolno kompatibilnih divljih srodnika ili kultiviranih biljnih vrsta.

4.

Blizina službeno priznatih biotopa ili zaštićenih područja koja bi mogla biti pod utjecajem.

F.   INFORMACIJE O UVOĐENJU (SAMO ZA PRIJAVE PREDANE NA TEMELJU ČLANAKA 6. I 7.)

1.

Svrha uvođenja.

2.

Predviđen/i datum/i i trajanje uvođenja.

3.

Metoda kojom će se genetski modificirane biljke uvoditi.

4.

Metoda za pripremu i upravljanje mjestom uvođenja prije, tijekom i nakon uvođenja, uključujući praksu uzgoja i metode žetve.

5.

Približan broj biljaka (ili biljke po m2).

G.   INFORMACIJE O KONTROLI, PRAĆENJU, POSTUPANJU NAKON UVOĐENJA I PLANOVI OBRADE OTPADA (SAMO ZA PRIJAVE PREDANE NA TEMELJU ČLANAKA 6. I 7.)

1.

Sve poduzete mjere opreza:

(a)

udaljenost(i) od spolno kompatibilnih biljnih vrsta, kako divljih srodnika tako i usjeva;

(b)

sve mjere za minimaliziranje/sprečavanje raspršivanja reproduktivnih organa GMVBV-a (na primjer peludi, sjemena, gomolja).

2.

Opis metoda za obradu mjesta nakon uvođenja.

3.

Opis metoda obrade nakon uvođenja za genetski modificiran biljni materijal uključujući otpad.

4.

Opis planova i tehnika praćenja.

5.

Opis svih planova hitnih mjera.

6.

Metode i postupci za zaštitu lokacije.


PRILOG IV.

DODATNI PODACI

Ovim se Prilogom općenito opisuju dodatni podaci koje treba dostaviti u slučaju prijave za stavljanje na tržište i podaci za zahtjeve u vezi s označivanjem u pogledu GMO-a kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ koji se stavljaju na tržište, te GMO-a izuzetih na temelju članka 2. stavka 4. drugog podstavka. Ovaj će se Prilog dopuniti smjernicama, u pogledu, između ostalog, opisa o tome kako se proizvod namjerava koristiti, koje će se izraditi u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2. Zahtjevi u pogledu označivanja izuzetih organizama traženog člankom 26. ispunjavaju se odgovarajućim preporukama i ograničenjima uporabe:

A.

Sljedeće informacije daju se u prijavi za stavljanje na tržište GMO-a kao proizvodâ ili sastojka proizvodâ, dodatno uz informacije iz Priloga III.:

1.

predloženi trgovački nazivi proizvoda i nazivi GMO-a sadržanih u proizvodu, te svaka posebna identifikacija, naziv ili šifra koju podnositelj prijave koristi za identifikaciju GMO-a. Nakon suglasnosti, svi novi trgovački nazivi moraju se dostaviti nadležnom tijelu;

2.

naziv i puna adresa osobe sa sjedištem u Zajednici koja je odgovorna za stavljanje na tržište, bilo da se radi o proizvođaču, uvozniku ili distributeru;

3.

naziv i adresa dobavljača(-â) kontrolnih uzoraka,

4.

opis o tome kako se proizvod ili GMO kao proizvod ili sastojak proizvoda namjeravaju koristiti. Potrebno je naglasiti razlike u korištenju ili upravljanju GMO-om u usporedbi sa sličnim genetski nemodificiranim proizvodima;

5.

opis jednog ili više zemljopisnih područja i vrsta okoliša u kojima se proizvod namjerava koristiti unutar Zajednice uključujući, ako je moguće, procijenjenu razinu korištenja u svakom pojedinom području;

6.

namijenjene kategorije korisnika proizvoda, npr. industrija, poljoprivreda i obrti, potrošnja od strane javnosti općenito;

7.

podaci o genetskoj modifikaciji u svrhe upisa u jedan ili više registara modifikacija organizama, koji se mogu koristiti za otkrivanje i identificiranje pojedinih GMO proizvoda radi lakše kontrole i inspekcije nakon stavljanja na tržište. Među tim informacijama moraju biti, ovisno o slučaju, dostava uzoraka GMO-a ili njegova genetskog materijala kod nadležnog tijela i detalje nukleotidnih sekvenci ili druga vrsta informacija potrebnih za identificiranje GMO proizvoda i njegova potomstva, na primjer metodologija za otkrivanje i identificiranje GMO proizvoda, uključujući eksperimentalne podatke koji pokazuju specifičnost metodologije. Potrebno je navesti i informacije koje se zbog povjerljivosti ne mogu staviti u javnosti dostupan dio registra;

8.

predloženo označivanje na etiketi ili u pratećem dokumentu. To mora obuhvaćati, barem u sažetom obliku, trgovački naziv proizvoda, izjavu da „Ovaj proizvod sadrži genetski modificirane organizme”, naziv GMO-a i podatke iz točke 2., te oznakom treba naznačiti kako pristupiti podacima u javno dostupnom dijelu registra.

B.

Sljedeće informacije moraju se, kada je relevantno, dostaviti u prijavi dodatno uz podatke iz točke A, u skladu s člankom 13. ove Direktive:

1.

mjere koje treba poduzeti u slučaju nenamjernog uvođenja ili zloporabe;

2.

posebne upute ili preporuke za skladištenje i rukovanje;

3.

posebne upute za provedbu praćenja i izvješćivanje za podnositelja prijave i, ako je potrebno, nadležnog tijela, tako da nadležna tijela mogu biti učinkovito informirana o svakom štetnom učinku. Ove upute moraju biti u skladu s Prilogom VII. dijelom C;

4.

predložena ograničenja u odobrenoj uporabi GMO-a, na primjer, gdje se proizvod može koristiti i u koje svrhe;

5.

predložena ambalaža;

6.

procijenjena proizvodnja i/ili uvoz u Zajednicu;

7.

predložene dodatne oznake. To može obuhvaćati, barem u sažetom obliku, informacije iz točaka A 4., A 5., B 1., B 2., B 3. i B 4.


PRILOG V.

MJERILA ZA PRIMJENU DIFERENCIRANIH POSTUPAKA (ČLANAK 7.)

Mjerila iz članka 7. stavka 1. navode se u nastavku:

1.

Taksonomski status i biologija, (na primjer, način reprodukcije i oprašivanja, sposobnost križanja s povezanim vrstama, patogenost), nemodificiranog organizma, (primatelja), moraju biti dobro poznati.

2.

Moraju postojati dostatne spoznaje o sigurnosti za zdravlje ljudi i okoliš roditeljskog organizma, ako postoji, odnosno, organizma primatelja u okolišu uvođenja.

3.

Moraju biti dostupne informacije koje su posebno bitne za procjenu rizika, uključujući roditeljski organizam, ako postoji, i organizam primatelja, te druge organizme u ekosustavu eksperimentalnog uvođenja.

4.

Moraju biti dostupne informacije koje pokazuju da je bilo koji umetnuti genetski materijal dobro karakteriziran. Informacije o konstrukciji bilo kojih prijenosnih sustava ili sekvence genetskog materijala korištenog s DNK nositeljem moraju biti dostupne. Ako genetska modifikacija obuhvaća brisanje genetskog materijala, opseg brisanja mora biti poznat. Također moraju biti dostupne i dostatne informacije o genetskoj modifikaciji kako bi se omogućila identifikacija GMO-a i njegova potomstva tijekom uvođenja.

5.

GMO ne smije predstavljati dodatne ni povećane rizike za zdravlje ljudi ili okoliš u uvjetima eksperimentalnog uvođenja koje ne predstavlja uvođenje odgovarajućih roditeljskih organizama, ako ih ima, odnosno organizama primatelja. Nijedna sposobnost širenja u okoliš i prodiranje u druge nepovezane ekosustave ni sposobnost prijenosa genetskog materijala na druge organizme u okolišu ne smije dovesti do štetnih učinaka.


PRILOG VI.

SMJERNICE ZA IZVJEŠĆA O PROCJENI

Izvješće o procjeni na temelju članaka 13., 17., 19. i 20. trebalo bi obuhvaćati posebno sljedeće:

1.

Identifikaciju karakteristika organizma primatelja koje su bitne za procjenu pojedinoga GMO-a ili više njih. Identifikacija eventualnih poznatih rizika za zdravlje ljudi i okoliš nastalih uvođenjem u okoliš nemodificiranog organizma primatelja.

2.

Opis rezultata genetske modifikacije u modificiranom organizmu.

3.

Procjenu je li genetska modifikacija dovoljno karakterizirana u svrhu procjene eventualnih rizika za zdravlje ljudi i okoliš.

4.

Identifikaciju eventualnih novih rizika za zdravlje ljudi i okoliš koji mogu nastati uvođenjem jednog ili više predmetnih GMO-a u usporedbi s uvođenjem odgovarajućih nemodificiranih organizama, na temelju procjene rizika za okoliš provedene u skladu s Prilogom II.

5.

Zaključak o tome treba li predmetni GMO ili više njih staviti na tržište ili kao proizvod(e) ili sastojak proizvoda i pod kojim uvjetima, je li se predmetni GMO-i ne smiju stavljati na tržište i traže li se mišljenja drugih nadležnih tijela i Komisije za pojedina pitanja u procjeni rizika za okoliš. Ovi aspekti moraju se specificirati. U zaključku treba jasno navesti predloženu uporabu, upravljanje rizicima i predložen plan praćenja. U slučaju da je zaključeno da se GMO-i ne trebaju staviti na tržište, nadležno tijelo svoj zaključak obrazlaže.


PRILOG VII.

PLAN PRAĆENJA

Ovim se Prilogom općenito opisuje cilj koji treba postići i opća načela koja treba poštovati u izradi plana praćenja iz članka 13. stavka 2., članka 19. stavka 3., i članka 20. Nadopunit će ga smjernice koje će se izraditi u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2.

Te smjernice moraju biti završene do 17. listopada 2002.

A.   Cilj

Cilj plana praćenja je:

potvrditi je li bilo koja pretpostavka u pogledu nastanka i utjecaja potencijalnih štetnih učinaka GMO-a ili njihova korištenja u procjeni rizika za okoliš točna; i

identificirati nastanak štetnih učinaka GMO-a ili njegove uporabe na zdravlje ljudi ili okoliš koji nisu predviđeni u procjeni rizika za okoliš.

B.   Opća načela

Praćenje iz članaka 13., 19. i 20. odvija se nakon davanja suglasnosti za stavljanje GMO-a na tržište.

Tumačenje podataka prikupljenih praćenjem treba razmatrati s obzirom na druge postojeće uvjete okoliša i djelatnosti. Ako se uoče promjene u okolišu, potrebno je razmotriti daljnju procjenu da bi se utvrdilo jesu li posljedica GMO-a ili njegove uporabe budući da takve promjene mogu biti posljedica okolišnih faktora različitih od stavljanja GMO-a na tržište.

Iskustvo i podaci stečeni praćenjem uvođenja GMO-a u eksperimentalne svrhe mogu pomoći u izradi režima praćenja potrebnog za stavljanje GMO-a na tržište kao proizvodâ ili sastojka proizvodâ.

C.   Izrada plana praćenja

Izrada plana praćenja treba:

1.

biti detaljna za svaki pojedini slučaj uzimajući u obzir procjenu rizika za okoliš;

2.

uzeti u obzir karakteristike GMO-a, svojstva i opseg njegove namjeravane uporabe i raspon relevantnih uvjeta okoliša u kojem se očekuje uvođenje GMO-a;

3.

obuhvaćati opći nadzor neočekivanih štetnih učinaka i, prema potrebi, praćenje specifično za svaki pojedinačni slučaj, usmjereno na štetne učinke utvrđene u procjeni rizika za okoliš:

3.1.

s obzirom da praćenje specifično za svaki pojedinačni slučaj treba provoditi tijekom dovoljno vremena radi otkrivanja neposrednih i izravnih kao i, ovisno o slučaju, odgođenih i neizravnih učinaka utvrđenih u procjeni rizika za okoliš;

3.2.

s obzirom da bi nadzor, ovisno o slučaju, mogao iskoristiti već uspostavljenu rutinsku praksu nadzora poput praćenja poljoprivrednih kultivara, zaštite biljaka ili veterinarskih i medicinskih proizvoda. Potrebno je navesti objašnjenje o tome kako će se relevantne informacije prikupljene utvrđenom rutinskom praksom nadzora staviti na raspolaganje nositelju suglasnosti;

4.

olakšati sustavno motrenje uvođenja GMO-a u okoliš koji ga prima i tumačenje tih motrenja u odnosu na sigurnost za zdravlje ljudi ili okoliš;

5.

utvrditi tko će, (podnositelj prijave, korisnici), provoditi različite zadatke potrebne na temelju plana praćenja i čija je odgovornost osigurati da se plan praćenja utvrdi i pravilno provodi, te da postoji putanja kojom će se imatelj suglasnosti i nadležno tijelo obavješćivati o svim uočenim štetnim učincima za zdravlje ljudi i okoliš. (Moraju se naznačiti vremenske točke i intervali za izvješćivanje o rezultatima praćenja.);

6.

razmotriti mehanizme za utvrđivanje i potvrđivanje svih uočenih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš i omogućiti nositelju suglasnosti ili nadležnom tijelu, ovisno o slučaju, poduzimanje mjera potrebnih za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša.


PRILOG VIII.

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 90/220/EEZ

Ova Direktiva

Članak 1. stavak 1.

Članak 1.

Članak 1. stavak 2.

Članak 3. stavak 2.

Članak 2.

Članak 2.

Članak 3.

Članak 3. stavak 1.

Članak 4.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6. stavci od 1. do 4.

Članak 6.

Članak 6. stavak 5.

Članak 7.

Članak 6. stavak 6.

Članak 8.

Članak 7.

Članak 9.

Članak 8.

Članak 10.

Članak 9.

Članak 11.

Članak 10. stavak 2.

Članak 12.

Članak 11.

Članak 13.

Članak 12. stavci od 1. do 3. i 5.

Članak 14.

Članak 13. stavak 2.

Članak 15. stavak 3.

Članak 15. stavci 1., 2. i 4.

Članak 16.

Članak 17.

Članak 13. stavci 3. i 4.

Članak 18.

Članak 13. stavci 5. i 6.

Članak 19. stavci 1. i 4.

Članak 12. stavak 4.

Članak 20. stavak 3.

Članak 14.

Članak 21.

Članak 15.

Članak 22.

Članak 16.

Članak 23.

Članak 24. stavak 1.

Članak 17.

Članak 24. stavak 2.

Članak 19.

Članak 25.

Članak 26.

Članak 20.

Članak 27.

Članak 28.

Članak 29.

Članak 21.

Članak 30.

Članak 22.

Članak 31. stavci 1., 4. i 5.

Članak 18. stavak 2.

Članak 31. stavak 6.

Članak 18. stavak 3.

Članak 31. stavak 7.

Članak 32.

Članak 33.

Članak 23.

Članak 34.

Članak 35.

Članak 36.

Članak 37.

Članak 24.

Članak 38.

Prilog I.A

Prilog I.A

Prilog I.B

Prilog I.B

Prilog II.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog II A

Prilog III.A

Prilog II.B

Prilog III.B

Prilog III.

Prilog IV.

Prilog V.

Prilog VI.

Prilog VII.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

73


32001D0573


L 203/18

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA VIJEĆA

od 23. srpnja 2001.

o izmjeni Odluke Komisije 2000/532/EZ u pogledu popisa otpada

(2001/573/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/689/EEZ od 12. prosinca 1991. o opasnom otpadu (1), a posebno njezin članak 1. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)

Popis otpada Zajednice utvrđen je Odlukom Komisije 2000/532/EZ od 3. svibnja 2000. koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ o popisu otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ o popisu opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (2).

(2)

Člankom 1. stavkom 4. Direktive 91/689/EEZ zahtijeva se od država članica da Komisiju obavijeste o otpadu koji nije uključen u popis opasnog otpada za koji one smatraju da pokazuje jedno ili više svojstava navedenih u Prilogu III. toj Direktivi. Nekoliko je država članica prijavilo otpad koji sadrži klorosilane, otpad koji sadrži silikone i građevinske materijale koji sadrže azbest, te je zatražilo da se popis otpada prilagodi u skladu s tim.

(3)

Radi jasnoće treba izričito odrediti da se neopasnim otpadom može smatrati isključivo mješavine masti i ulja iz separatora ulje/voda, koje sadrži samo jestivo ulje i masnoće.

(4)

Odluku 2000/532/EZ treba na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom nisu u skladu s mišljenjem Odbora koji je osnovan na temelju članka 18. Direktive 74/442/EEZ od 15. srpnja 1975. o otpadu (3). Stoga, na temelju četvrtog stavka članka 18. Direktive 75/442/EEZ, te mjere mora usvojiti Vijeće,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Odluci 2000/532/EZ izmjenjuje se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2002.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. srpnja 2001.

Za Vijeće

Predsjednica

A. NEYTS-UYTTEBROECK


(1)  SL L 377, 31.12.1991., str. 20. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 94/31/EZ (SL L 168, 2.7.1994., str. 28.).

(2)  SL L 226, 6.9.2000., str. 3. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2001/119/EZ (SL L 47, 16.2.2001., str. 32.).

(3)  SL L 194, 25.7.1975., str. 39. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 96/350/EZ (SL L 135, 6.6.1996., str. 32.).


PRILOG

Prilog Odluci 2000/532/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

stavka pod brojem 06 08 02 pod nazivom „otpad koji sadrži klorosilane” zamjenjuje se sljedećim:

„06 08 02*

otpad koji sadrži opasne silikone”

2.

stavka pod brojem 07 02 16 pod nazivom „otpad koji sadrži silikone” zamjenjuje se sljedećim:

„07 02 16*

otpad koji sadrži opasne silikone

07 02 17

otpad koji sadrži silikone osim onih koji su navedeni pod 07 02 16”

3.

stavka pod brojem 17 06 05 pod nazivom „građevinski materijali koji sadrže azbest” zamjenjuje se sljedećim:

17 06 05*

građevinski materijali koji sadrže azbest (1)

4.

stavka pod brojem 19 08 09* pod nazivom „mješavine masti i ulja iz separatora ulje/voda koje sadrže jestiva ulja i masnoće”zamjenjuje se sljedećim:

„19 08 09

mješavine masti i ulja iz separatora ulje/voda, koje sadrži samo jestivo ulje i masnoće”.


(1)  Što se tiče odlaganja otpada, države članice mogu odlučiti odgoditi stupanje na snagu ove stavke do utvrđivanja odgovarajućih mjera za obradu i zbrinjavanje otpada od građevinskih materijala koji sadrže azbest. Te se mjere utvrđuju u skladu s postupkom navedenom u članku 17. Direktive Vijeća 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.) i moraju se usvojiti najkasnije do 16. srpnja 2002.„


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

75


32001D0753


L 282/77

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 17. listopada 2001.

o upitniku za dostavu izvješća država članica o provedbi Direktive 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima

(priopćena pod brojem dokumenta C(2001) 3096)

(Tekst značajan za EGP)

(2001/753/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (1), a posebno njezin članak 9.,

budući da:

(1)

Prema Direktivi 2000/53/EZ države članice Komisiji dostavljaju izvješće o provedbi ove Direktive.

(2)

Izvješćem treba iscrpno obuhvatiti kako način ugradnje Direktive u nacionalno pravo tako i njezinu provedbu.

(3)

Mjere utvrđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 6. Direktive Vijeća 91/692/EEZ (2),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Države članice izrađuju svoja izvješća o provedbi Direktive 2000/53/EZ na temelju upitnika u Prilogu.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. listopada 2001.

Za Komisiju

Margot WALLSTRÖM

Članica Komisije


(1)  SL L 269, 21.10.2000., str. 34.

(2)  SL L 377, 31.12.1991., str. 48.


PRILOG

UPITNIK

za dostavu izvješća država članica o prenošenju i provedbi Direktive 2000/53/EZ o otpadnim vozilima

Ranije dostavljene informacije nije potrebno ponavljati, ali molimo navedite gdje i kada je informacija dostavljena.

1.   Ugradnja u nacionalno pravo

Jesu li Komisiji dostavljeni nacionalni zakoni i propisi kojima se Direktiva 2000/53/EZ provodi u nacionalnom pravu? (Da/Ne)

1.1.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.1. „Da”, navedite pojedinosti.

1.1.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.1. „Ne”, navedite razloge.

1.2.   Je li država članica prenijela koju od odredaba navedenih u članku 10. stavku 3. putem sporazuma između nadležnih tijela i relevantnoga gospodarskog sektora? (Da/Ne)

1.3.   Ako je odgovor na pitanje 1.2. „Da”, navedite pojedinosti.

Ima li proizvođača i vozila koji su izuzeti od članka 7. stavka 4. i članaka 8. i 9., sukladno mogućim dozvoljenim izuzećima prema članku 3. stavku 3. Direktive 2000/53/EZ? (Da/Ne)

1.4.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.4. „Da”, navedite pojedinosti.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 4. stavku 1.? (Da/Ne)

1.5.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.5. „Da”, navedite pojedinosti.

1.5.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.5. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 4. stavku 2. točki (a)? (Da/Ne)

1.6.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.6. „Da”, navedite pojedinosti.

1.6.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.6. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 5. stavku 1.? (Da/Ne)

1.7.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.7. „Da”, navedite pojedinosti.

1.7.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.7. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 5. stavku 2.? (Da/Ne)

1.8.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.8. „Da”, navedite pojedinosti.

1.8.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.8. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 5. stavku 3.? (Da/Ne)

1.9.1.   Ako je odgovor na pitanje 1.9. „Da”, navedite pojedinosti.

1.9.2.   Ako je odgovor na pitanje 1.9. „Ne”, navedite razloge.

Je li država članica iskoristila mogućnosti iz članka 5. stavka 3. kojim se proizvođačima, trgovcima i sakupljačima, koji rade u ime ovlaštenog postrojenja za obradu, dozvoljava izdavanje potvrda o obrađivanju otpadnog vozila pod tamo navedenim uvjetima? (Da/Ne)

1.9.3.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.9.3. „Da”, navedite pojedinosti.

1.9.4.   Je li država članica iskoristila mogućnost iz posljednjeg podstavka članka 5. stavka 3.? (Da/Ne)

1.9.5.   Ako je odgovor na pitanje 1.9.4. „Da”, navedite pojedinosti.

1.9.6.   Ako je odgovor na pitanje 1.9.4. „Da”, je li o tomu obaviještena Komisija? (Da/Ne)

1.9.7.   Ako je odgovor na pitanje 1.9.6, „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 5. stavku 4.? (Da/Ne)

1.10.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.10. „Da”, navedite pojedinosti, uključujući iscrpne podatke koji se odnose na drugi i treći podstavak članka 5. stavka 4.

1.10.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.10. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 5. stavku 5.? (Da/Ne)

1.11.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.11. „Da”, navedite pojedinosti.

1.11.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.11. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 6. stavku 1.? (Da/Ne)

1.12.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.12. „Da”, navedite pojedinosti.

1.12.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.12. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 6. stavku 2.? (Da/Ne)

1.13.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.13. „Da”, navedite pojedinosti.

1.13.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.13. „Ne”, navedite razloge.

1.13.3.

Ako je odgovor na pitanje 1.13. „Da”, je li primijenjeno izuzeće prema članku 6. stavku 2. drugom podstavku? (Da/Ne)

1.13.4.

Ako je odgovor na pitanje 1.13.3 „Da”, navedite pojedinosti.

1.13.5.

Ako je odgovor na pitanje 1.13.3 „Da”, jesu li rezultati poslani Komisiji? (Da/Ne)

1.13.6.

Ako je odgovor na pitanje 1.13.5 „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 6. stavku 3.? (Da/Ne)

1.14.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.14. „Da”, navedite pojedinosti.

1.14.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.14. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 6. stavku 4.? (Da/Ne)

1.15.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.15. „Da”, navedite pojedinosti.

1.15.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.15. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 6. stavku 5.? (Da/Ne)

1.16.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.16. „Da”, navedite pojedinosti.

1.16.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.16. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 7. stavku 1.? (Da/Ne)

1.17.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.17. „Da”, navedite pojedinosti.

1.17.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.17. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 7. stavku 2.? (Da/Ne)

1.18.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.18. „Da”, navedite pojedinosti. Posebno navedite stope ponovne uporabe, recikliranja i oporabe koje su utvrđene za 2006. i 2015.

1.18.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.18. „Ne”, navedite razloge.

1.18.3.

Je li iskorištena odredba sadržana u članku 7. stavku 2. točki (a) drugom podstavku? Ako je odgovor „Da”, navedite pojedinosti.

1.18.4.

Ako je odgovor na pitanje 1.18.3. „Da”, jesu li Komisija i ostale države članice obaviještene u skladu s tom odredbom? (Da/Ne). Ako je odgovor „Da”, navedite pojedinosti. Ako je odgovor „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 8. stavku 1.? (Da/Ne)

1.19.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.19. „Da”, navedite pojedinosti.

1.19.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.19. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 8. stavku 3.? (Da/Ne)

1.20.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.20. „Da”, navedite pojedinosti.

1.20.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.20. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 8. stavku 4.? (Da/Ne)

1.21.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.21. „Da”, navedite pojedinosti.

1.21.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.21. „Ne”, navedite razloge.

Jesu li poduzete potrebne mjere sukladno članku 9. stavku 2.? (Da/Ne)

1.22.1.

Ako je odgovor na pitanje 1.22. „Da”, navedite pojedinosti.

1.22.2.

Ako je odgovor na pitanje 1.22. „Ne”, navedite razloge.

2.   Provedba Direktive

Sljedeće informacije dostavljaju se svaki put kad se izvješće o provedbi dostavlja Komisiji. Informacije treba dostaviti u mjeri u kojoj su dostupne, eventualno uzimajući u obzir potrebu da se zaštite povjerljive informacije o komercijalnim i tehničkim pitanjima. Nadalje, podrazumijeva se da obveza dostave informacija o pravno neobvezujućim mjerama sadržanim u Direktivi nema učinka na pravnu prirodu tih mjera.

Jesu li poduzete nove mjere u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkama (a) i (b)? (Da/Ne)

2.1.1.

Ako je odgovor na pitanje 2.1. „Da”, navedite pojedinosti.

2.2.   U skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (c), navedite dostupne informacije o vrstama i količinama recikliranih materijala u vozilima i drugim proizvodima kao i o stanju na tržištu u pogledu recikliranih materijala.

2.3.   Za svaku godinu razdoblja za koje se podnosi izvješće, navedite broj vozila koja su sakupljena i otpremljena u ovlaštena postrojenja za obradu.

2.4.   Navedite broj postrojenja za obradu koja su ovlaštena ili registrirana u skladu s člankom 6.

2.5.   Navedite broj otpadnih vozila bez tržišne vrijednosti ili s negativnom tržišnom vrijednošću koja su otpremljena u ovlaštena postrojenja za obradu. Navedite podatke o prosječnoj negativnoj vrijednosti tih otpadnih vozila.

2.6.   Navedite broj organizacija ili poduzeća koja se bave obradom a uvela su certificirane sustave upravljanja okolišem.

Jesu li poduzete nove mjere u skladu s člankom 7. stavkom 1. (Da/Ne)

2.7.1.

Ako je odgovor na pitanje 2.7. „Da”, navedite pojedinosti.

2.8.   Za svaku godinu razdoblja za koje se podnosi izvješće, navedite podatke o postignutim stopama ponovne uporabe, recikliranja i oporabe, prema ciljevima predviđenima u članku 7. stavku 2.

2.9.   Navedite podatke o informacijama o rastavljanju, skladištenju i ispitivanju koje su proizvođači vozila i proizvođači komponenti dostavili sukladno članku 8. stavcima 3. i 4.

2.10.   Navedite informacije, u skladu s člankom 9. stavkom 1., ako je primjenjivo, o mogućim strukturnim promjenama u trgovanju motornim vozilima i industrijama koje se bave sakupljanjem, rastavljanjem, rezanjem, oporabom i recikliranjem. Navedite posebno je li uočeno narušavanje tržišnog natjecanja između ili unutar država članica.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

79


32001R2243


L 303/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2243/2001

od 16. studenoga 2001.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1420/1999 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1547/1999 u pogledu pošiljaka određenih vrsta otpada u Kamerun, Paragvaj i Singapur

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 259/93 od 1. veljače 1993. o nadzoru i kontroli pošiljaka otpada koje se otpremaju unutar Europske zajednice, ulaze u nju ili iz nje izlaze (1), kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 1999/816/EZ (2), a posebno njezin članak 17. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1420/1999 od 29. travnja 1999. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i postupaka koji se primjenjuju na pošiljke određenih vrsta otpada u određene zemlje koje nisu članice OECD-a (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1800/2001 (4), a posebno njezin članak 3. stavak 5.,

budući da:

(1)

U siječnju 2000. Komisija je uputila verbalnu notu svim zemljama koje nisu članice OECD-a (te Mađarskoj i Poljskoj, koje još ne primjenjuju Odluku OECD-a C(92)39 završna verzija). Ta je verbalna nota imala trostruku svrhu: (a) obavijestiti te zemlje o novim uredbama Zajednice; (b) zatražiti od spomenutih zemalja potvrdu o svojim stajalištima kako se predviđa prilozima Uredbi (EZ) br. 1420/1999 i Uredbi Komisije (EZ) br. 1547/1999 od 12. srpnja 1999. o utvrđivanju kontrolnih postupaka, u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 259/93, koji se primjenjuju na pošiljke određenih vrsta otpada u određene zemlje na koje se ne primjenjuje Odluka OECD C(92)39 završna verzija (5), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1800/2001; i (c) dobiti odgovor od onih zemalja koje nisu odgovorile 1994. godine.

(2)

Među zemljama koje su odgovorile, Paragvaj je obavijestio Komisiju da se uvoz određenih vrsta otpada koje su navedene u Prilogu II. Uredbi (EEZ) br. 259/93 prihvaća bez ikakvog postupka kontrole. Što se tiče ostalog otpada, naveli su da je njihovo stajalište nepromijenjeno (odgovor od 1. ožujka 2000.).

(3)

Singapur je obavijestio Komisiju da se uvoz određenih vrsta otpada koje su navedene u Prilogu II. Uredbi (EEZ) br. 259/93 prihvaća bilo bez ikakvog postupka kontrole ili uz poštivanje postupka koji se primjenjuje na otpad naveden u Prilogu III. istoj Uredbi (postupak za Žuti popis otpada). Što se tiče ostalog otpada, naveli su da je njihovo stajalište nepromijenjeno (odgovor od 4. siječnja 2001.).

(4)

U skladu s člankom 17. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 259/93, Odbor koji je osnovan na temelju članka 18. Direktive Vijeća 75/442/EEZ od 15. srpnja 1975. o otpadu (6), kako je izmijenjena Odlukom Komisije 96/350/EZ (7), obaviješten je o službenom zahtjevu Singapura 11. siječnja 2001., i o službenom zahtjevu Paragvaja 8. veljače 2001.

(5)

Kako bi se uzela u obzir novonastala situacija u tim zemljama, istodobno je potrebno izmijeniti Uredbu (EZ) br. 1420/1999 i Uredbu (EZ) br. 1547/1999.

(6)

Što se tiče Kameruna, potrebno je izmijeniti Odjeljak GA Priloga A Uredbi (EZ) br. 1420/1999 kako bi se osigurala dosljednost s Uredbom (EZ) br. 1547/1999.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 18. Direktive 75/442/EEZ,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilozi A i D Uredbi (EZ) br. 1547/1999 mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Prilog A Uredbi (EZ) br. 1420/1999 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. studenoga 2001.

Za Komisiju

Pascal LAMY

Član Komisije


(1)  SL L 30, 6.2.1993., str. 1.

(2)  SL L 316, 10.12.1999., str. 45.

(3)  SL L 166, 1.7.1999., str. 6.

(4)  SL L 244, 14.9.2001., str. 19.

(5)  SL L 185, 17.7.1999., str. 1.

(6)  SL L 194, 25.7.1975., str. 39.

(7)  SL L 135, 6.6.1996., str. 32.


PRILOG I.

Prilozi A i D Uredbi (EZ) br. 1547/1999 mijenjaju se kako slijedi:

1.

U Prilogu A, u odjeljak GC („Ostali otpad koji sadrži metale”) u tekst koji se odnosi na SINGAPUR, umeće se sljedeća stavka:

„GC 020

Elektronički ostaci (npr. tiskane kartice, elektroničke komponente, žica itd.) i obnovljive elektroničke komponente pogodne za oporabu osnovnih i plemenitih metala”.

2.

U Prilogu D., cijeli tekst koji se odnosi na PARAGVAJ zamjenjuje se tekstom:

„PARAGVAJ

1.

U odjeljku GA (‚Otpad metala i metalnih legura u metalnom nerastresivom (1) obliku’)

GA 120

7404 00

Otpad i lomljevina od bakra

GA 140

7602 00

Otpad i lomljevina od aluminija

GA 150

ex 7802 00

Otpad i lomljevina od olova

GA 160

7902 00

Otpad i lomljevina od cinka

GA 170

8002 00

Otpad i lomljevina od kositra

GA 430

7204

Lomljevina od željeza ili čelika

2.

Sve vrste otpada iz odjeljka GH (‚Kruti plastični otpad’)

3.

Sve vrste otpada iz odjeljka GI (‚Papirnati otpad i otpad od papirnatih proizvoda i kartona’).

4.

U odjeljku GJ (‚Tekstilni otpad’):

GJ 010

5003

Svileni otpad (uključujući i čahure neupotrebljive za odmotavanje, otpad pređe i rastrgane tekstilne materijale):

GJ 011

5003 10

Negrebeni ili nečešljani

GJ 030

5202

Pamučni otpad (uključujući otpad pređe i rastrgane tekstilne materijale):

GJ 031

5202 10

Otpad pređe (uključujući i otpad od konca)

GJ 032

5202 91

Rastrgani tekstilni materijali

5.

U odjeljku GL (‚Neprerađeno pluto i drvo’)

GL 010

ex 4401 30

Otpad i lomljevina od drveta, bez obzira je li u obliku klada, briketa, paleta ili u drugim sličnim oblicima

GL 020

4501 90

Otpad od pluta; granulirano, drobljeno ili mljeveno pluto

(1)  U ‚nerastresive’ oblike ne ubraja se otpad u obliku praha, taloga, prašine ili čvrsti predmeti koji u svojoj unutrašnjosti sadrže opasne otpadne tekućine.”"

3.

U Prilogu D cijeli tekst koji se odnosi na SINAGPUR zamjenjuje se tekstom:

„SINGAPUR

1.

U odjeljku GA (‚Otpad metala i metalnih legura u metalnom nerastresivom (2) obliku’)

GA 430

7204

Lomljevina od željeza ili čelika

(2)  U ‚nerastresive’ oblike ne ubraja se otpad u obliku praha, taloga, prašine ili čvrsti predmeti koji u svojoj unutrašnjosti sadrže opasne otpadne tekućine.”"



PRILOG II.

Prilog A Uredbi (EZ) br. 1420/1999 mijenja se kako slijedi:

1.

U odjeljku GA („Otpad metala i metalnih legura u metalnom nerastresivom obliku”) u tekstu koji se odnosi na KAMERUN, stavka

„GA 130

7503 00

Otpad i lomljevina od nikla”

zamjenjuje se stavkom:

„GA 140

7602 00

Otpad i lomljevina od aluminija”

2.

Cijeli tekst koji se odnosi na PARAGVAJ zamjenjuje se tekstom:

„PARAGVAJ

Sve vrste otpada osim:

1.

U odjeljku GA (‚Otpad metala i metalnih legura u metalnom nerastresivom (1) obliku’)

GA 120

7404 00

Otpad i lomljevina od bakra

GA 140

7602 00

Otpad i lomljevina od aluminija

GA 150

ex 7802 00

Otpad i lomljevina od olova

GA 160

7902 00

Otpad i lomljevina od cinka

GA 170

8002 00

Otpad i lomljevina od kositra

GA 430

7204

Lomljevina od željeza ili čelika

2.

Sve vrste otpada iz odjeljka GH (‚Kruti plastični otpad’)

3.

Sve vrste otpada iz odjeljka GI (‚Papirnati otpad i otpad od papirnatih proizvoda i kartona’).

4.

U odjeljku GJ (‚Tekstilni otpad’):

GJ 010

5003

Svileni otpad od svile (uključujući i čahure neupotrebljive za odmotavanje, otpad pređe i rastrgane tekstilne materijale):

GJ 011

5003 10

Negrebeni ili nečešljani

GJ 030

5202

Pamučni otpad (uključujući otpad pređe i rastrgane tekstilne materijale)

GJ 031

5202 10

Otpad pređe (uključujući otpad od konca)

GJ 032

5202 91

Rastrgani tekstilni materijali

5.

U odjeljku GL (‚Neprerađeno pluto i drvo’)

GL 010

ex 4401 30

Otpad i lomljevina od drveta, bez obzira je li u obliku klada, briketa, kuglica ili sličnim oblicima

GL 020

4501 90

Otpad od pluta; granulirano, drobljeno ili mljeveno pluto.

(1)  U ‚nerastresive’ oblike ne ubraja se otpad u obliku praha, taloga, prašine ili čvrsti predmeti koji u svojoj unutrašnjosti sadrže opasne otpadne tekućine.”"

3.

Cijeli tekst koji se odnosi na SINGAPUR zamjenjuje se tekstom:

„SINGAPUR

Sve vrste otpada osim:

1.

U odjeljku GA (‚Otpad metala i metalnih legura u metalnom nerastresivom (2) obliku’):

 

Sljedeći otpad i lomljevina od plemenitih metala i njihovih legura:

GA 010

ex 7112 10

od zlata

GA 020

ex 7112 20

od platine (izraz ‚platina’ obuhvaća platinu, iridij, osmij, paladij, rodij i rutenij)

GA 030

ex 7112 90

ostali plemeniti metali, npr. srebro

Napomena: živa je posebno izuzeta kao onečišćivač ovih metala ili njihovih legura ili amalgama

 

Sljedeći otpad i lomljevine obojenih metala i njihovih legura:

GA 120

7404 00

Otpad i lomljevina od bakra

GA 130

7503 00

Otpad i lomljevina od nikla

GA 140

7602 00

Otpad i lomljevina od aluminija

GA 150

ex 7802 00

Otpad i lomljevina od olova

GA 170

8002 00

Otpad i lomljevina od kositra

GA 190

ex 8102 91

Otpad i lomljevina od molibdena

GA 250

ex 8108 10

Otpad i lomljevina od titanija

GA 260

ex 8109 10

Otpad i lomljevina od cirkonija

GA 280

ex 8111 00

Otpad i lomljevina od mangana

GA 300

ex 8112 20

Otpad i lomljevina od kroma

GA 320

ex 8112 40

Otpad i lomljevina od vanadija

GA 350

ex 8112 91

Otpad i lomljevina od niobija

GA 430

7204

Lomljevina od željeza ili čelika

2.

U odjeljku GC (‚Ostali otpad koji sadrži metale’):

GC 020

 

Elektronički otpad (npr. tiskane kartice, elektroničke komponente, žica itd.) i obnovljive elektroničke komponente pogodne za oporabu osnovnih i plemenitih metala.

GC 070

ex 2619 00

Troska koja nastaje u proizvodnji željeza i ugljičnog čelika (uključujući niskolegirani čelik) izuzev one troske koja je posebno proizvedena da udovolji nacionalnim i odnosnim međunarodnim zahtjevima i standardima (3)

3.

U odjeljku GD (‚Otpad nastao rudarenjem: ovaj otpad mora biti u nerastresivom obliku’):

GD 020

ex 2514 00

Otpad škriljevca, bilo da je grubo isklesan ili nije, ispiljen ili nije, ili oblikovan na drugi način.

4.

U odjeljku GH (‚Kruti plastični otpad’):

GH 013

ex 3915 30

Otpad, strugotina i lomljevina od plastičnih masa iz:

Polimera vinil klorida

(2)  U ‚nerastresive’ oblike ne ubraja se otpad u obliku praha, taloga, prašine ili čvrsti predmeti koji u svojoj unutrašnjosti sadrže opasne otpadne tekućine.”"


(3)  Ova stavka obuhvaća korištenje takve troske kao izvora titan dioksida i vanadija


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

84


32002D0151


L 050/94

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 19. veljače 2002.

o minimalnim zahtjevima za potvrdu o uništenju otpadnog vozila koja se izdaje u skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2002) 518)

(Tekst značajan za EGP)

(2002/151/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (1), a posebno njezin članak 5. stavak 5. i članak 11. stavak 4.,

budući da:

(1)

Direktiva 2000/53/EZ utvrđuje da je odjava vozila moguća isključivo uz predočenje potvrde o uništenju.

(2)

Da bi se nadležnim tijelima omogućilo uzajamno priznavanje i prihvaćanje potvrda o uništenju koje se izdaju u drugim državama članicama, Direktivom 2000/53/EZ zahtijeva se od Komisije da utvrdi minimalne zahtjeve za potvrdu o uništenju.

(3)

Svrha minimalnih zahtjeva je osigurati pouzdanost podataka o identitetu i pojedinostima o postrojenju za obradu, nadležnim tijelima i posjedniku vozila, kao i drugih pojedinačnih informacija koje se odnose na vozilo.

(4)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora koji je osnovan na temelju članka 18. Direktive Vijeća 75/442/EEZ (2),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Potvrda o uništenju koja se izdaje u skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2000/53/EZ mora sadržavati najmanje one informacije koje su popisane u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. veljače 2002.

Za Komisiju

Margot WALLSTRÖM

Članica Komisije


(1)  SL L 269, 21.10.2000., str 34.

(2)  SL L 78, 18.3.1991., str. 32.


PRILOG

Minimalni zahtjevi za potvrdu o uništenju koja se izdaje u skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2000/53/EZ

1.

Ime, adresa, potpis i registracijski ili identifikacijski broj (1) ustanove ili poduzeća koje izdaje potvrdu.

2.

Ime i adresa nadležnog tijela odgovornog za izdavanje dozvole, (u skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 2000/53/EZ), ustanovi ili poduzeću koje izdaje potvrdu o uništenju.

3.

U slučaju kada potvrdu izdaje proizvođač, trgovac ili sakupljač u ime ovlaštenog postrojenja za obradu, ime i adresa i registracijski ili identifikacijski broj (1) ustanove ili poduzeća koje izdaje potvrdu.

4.

Datum izdavanja potvrde o uništenju.

5.

Međunarodna automobilska oznaka države registracije i registarska oznaka vozila (priložiti dokument o registraciji ili izjavu koju daje ustanova ili poduzeće koje izdaje potvrdu da je dokument o registraciji uništen (2)).

6.

Kategorija vozila, marka vozila – trgovački naziv proizvođača i tip i izvedba.

7.

Identifikacijski broj vozila (broj šasije).

8.

Ime, adresa, državljanstvo i potpis posjednika ili vlasnika dostavljenog vozila.


(1)  Od ovog se zahtjeva može odustati u slučaju da nacionalni registracijski ili identifikacijski sustav ne predviđa takve brojeve.

(2)  Od ovog se zahtjeva može odustati u slučaju da ne postoji dokument o registraciji na papirnatom mediju zbog uporabe elektroničkog sustava registracije.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

86


32003D0138


L 053/58

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 27. veljače 2003.

o utvrđivanju norme za obilježavanje dijelova i materijala u vozilu na temelju Direktive 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2003) 620)

(Tekst značajan za EGP)

(2003/138/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2.,

budući da:

(1)

Komisija je na temelju Direktive 2000/53/EZ dužna utvrditi norme za obilježavanje dijelova i materijala koje će koristiti proizvođači vozila kao i proizvođači materijala i opreme kako bi se, posebno, olakšalo prepoznavanje dijelova i materijala koji su prikladni za recikliranje i oporabu.

(2)

Bilo bi primjereno utvrditi dodatne norme za obilježavanje na temelju praktičnih iskustava stečenih kod recikliranja i oporabe otpadnih vozila.

(3)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora iz članka 11. Direktive 2000/53/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 3. Direktive 2000/53/EZ, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi proizvođači vozila, u dogovoru s proizvođačima materijala i opreme, kod označivanja i prepoznavanja dijelova i materijala vozila koristili nomenklaturu ISO normi za obilježavanje dijelova i materijala koje su navedene u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova će se Odluka revidirati dvije godine nakon njezinog stupanja na snagu na temelju praktičnih iskustava stečenih kod recikliranja i oporabe otpadnih vozila kako bi se prema potrebi utvrdile norme za obilježavanje dijelova i materijala i za druge materijale.

Članak 3.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. srpnja 2003.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2003.

Za Komisiju

Margot WALLSTRÖM

Članica Komisije


(1)  SL L 269, 21.10.2000., str. 34.


PRILOG

Za označivanje i prepoznavanje plastičnih dijelova i materijala u vozilima mase veće od 100 grama primjenjuje se sljedeća nomenklatura:

ISO 1043-1 Plastika – oznake i skraćeni nazivi. Dio 1.: Osnovni polimeri i njihove posebne značajke.

ISO 1043-2 Plastika – oznake i skraćeni nazivi. Dio 2.: Punila i pojačivači.

ISO 11469 Plastika – Prepoznavanje prema vrsti polimera i označivanje plastičnih proizvoda.

Za označivanje i prepoznavanje elastomernih dijelova i materijala u vozilima mase veće od 200 grama primjenjuje se sljedeća nomenklatura:

ISO 1629 Kaučuk i lateksi – Nomenklatura. Ovo se ne primjenjuje za označivanje guma na kotačima vozila.

Znakovi „<” i „>” koji se koriste u normama ISO mogu se zamijeniti zagradama.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

88


32005R0105


L 020/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 105/2005

od 17. studenoga 2004.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1420/1999 i Uredbe (EZ) br. 1547/1999 u pogledu pošiljaka određenih vrsta otpada u Kinu i Saudijsku Arabiju

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 259/93 od 1. veljače 1993. o nadzoru i kontroli pošiljaka otpada koje se otpremaju unutar Europske zajednice, ulaze u nju ili iz nje izlaze (1), a posebno njezin članak 17. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1420/1999 od 29. travnja 1999. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i postupaka koji vrijede za otpremu pošiljaka određenih vrsta otpada u određene zemlje koje nisu članice OECD-a (2), a posebno njezin članak 3. stavak 5.,

budući da:

(1)

4. kolovoza 2003. Predsjedništvo za meteorologiju i okoliš Ministarstva obrane i zrakoplovstva Kraljevine Saudijske Arabije uputilo je zahtjev Europskoj komisiji da se na materijal GH 014 „otpad, strugotine i otpaci od poliuretanske pjene koji ne sadrže klorofluorougljike” primjenjuju uobičajene komercijalne operacije (postupak s otpadom sa „Zelenog popisa”).

(2)

13. svibnja 2004. Misija Narodne Republike Kine uputila je Europskoj komisiji zahtjev za izmjenu popisa vrsta otpada u Prilogu D Uredbi Komisije (EZ) br. 1547/1999 (3) koje su dozvoljene bez primjene postupaka kontrole koji se utvrđuju Uredbom Vijeća (EEZ) br. 259/93. Taj izmijenjeni popis podliježe, kao i prije, dodatnim postupcima inspekcijskog nadzora prije isporuke za koje su odgovorna kineska nadležna tijela.

(3)

U skladu s člankom 17. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 259/93, Odbor koji je osnovan na temelju članka 18. Direktive Vijeća 75/442/EEZ od 15. srpnja 1975. o otpadu (4), obaviješten je o službenom zahtjevu Saudijske Arabije 2. travnja 2004. i Kine 18. svibnja 2004.

(4)

Kako bi se uzela u obzir novonastala situacija u tim zemljama, istodobno je potrebno izmijeniti Uredbu (EZ) br. 1420/1999 i Uredbu (EZ) br. 1547/1999.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 18. Direktive 75/442/EEZ,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog D Uredbi (EZ) br. 1547/1999 izmjenjuje se kako je navedeno u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Prilog A Uredbi (EZ) br. 1420/1999 izmjenjuje se kako je navedeno u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. studenoga 2004.

Za Komisiju

Pascal LAMY

Član Komisije


(1)  SL L 30, 6.2.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2557/2001 (SL L 349, 31.12.2001., str. 1.).

(2)  SL L 166, 1.7.1999., str. 6. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2118/2003 (SL L 318, 3.12.2003., str. 5,).

(3)  SL L 185, 17.7.1999., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2118/2003.

(4)  SL L 194, 25.7.1975., str. 39. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).


PRILOG I.

Prilog D Uredbe (EZ) br. 1547/1999 mijenja se kako slijedi:

1.

U Prilogu D, između stavke koja se odnosi na Sao Tome i Principe i stavke koja se odnosi na Sierra Leone, umeće se sljedeća stavka:

„SAUDIJSKA ARABIJA

 

GH 014 ex 3915 90 Otpad, strugotine i lomljevina od poliuretanske plastike (koji ne sadrže klorofluorougljike).”

2.

U Prilogu D, između stavke koja se odnosi na Čile i stavke koja se odnosi na Komoros, stavka koja se odnosi na Kinu briše se i umeće se sljedeća stavka:

„KINA

Kineska nadležna tijela zahtijevaju inspekcijski nadzor prije otpreme

1.

U odjeljku GA (Otpadni metal i legure metala u nerastresivom (1) obliku)

GA 120

740400

Otpad i lomljevina od bakra

GA 130

750300

Otpad i lomljevina od nikla

GA 140

760200

Otpad i lomljevina od aluminija

GA 160

790200

Otpad i lomljevina od cinka

GA 170

800200

Otpad i lomljevina od kositra

GA 200

ex 8103 10

Otpad i lomljevina od tantala

GA 430

7204

Lomljevina od željeza ili čelika.

2.

U odjeljku GC (Ostali otpad koji sadrži metale):

GC 030

ex 8908 00

Plovila i ostale plutajuće konstrukcije za rezanje, pravilno ispražnjene od svakog tereta i ostalih materijala koji nastaju iz rada plovila, koji se može kategorizirati kao opasna tvar ili otpad

GC 070

ex 2619 00

Troska koja nastaje u proizvodnji željeza i ugljičnog čelika (uključujući niskolegirani čelik) izuzev one troske koja je posebno proizvedena da udovolji nacionalnim i odnosnim međunarodnim zahtjevima i standardima (2)

3.

U odjeljku GH (Kruti plastični otpad):

koji uključuje, ali se ne ograničava na:

GH 010

3915

Otpad, strugotina i lomljevina od plastičnih masa od:

GH 011

ex 3915 10

Polimera etilena

GH 012

ex 3915 20

Polimera stirena

GH 013

ex 3915 30

Polimera vinil klorida

GH 014

ex 3915 90

Polimeri ili kopolimeri, na primjer:

polipropilen

polietilen tereftalat

akrilonitril kopolimer

butadien kopolimer

stiren kopolimer

poliamidi

polibutilen-tereftalati

polikarbonati

polifenilen sulfidi

akrilni polimeri

parafini (C10 – C13)4

poliuretan (koji ne sadrži klorofluorougljike)

polisiloksalani (silikoni)

polimetilmetakrilati

polivinil-alkohol

polivinil-acetat

polimer fluoriranog etilena (teflon, PTFE)

GH 015

ex 3915 90

Smole ili proizvodi kondenzacije, na primjer:

ureaformaldehidnih smola

fenolformaldehidnih smola

melaminformaldehidnih smola

epoksi smola

alkidnih smola

poliamida

4.

U odjeljku GI (Papirnati otpad i otpad od papirnatih proizvoda i kartona):

GI 010

4704

Otpad i lomljevina od papira i kartona:

GI 011

470710

od nebijeljenog kraft papira ili kartona, ili valovitog papira ili kartona

GI 012

470720

od drugog papira ili kartona uglavnom izrađenog od izbijeljene kemijske pulpe za papir bez dodataka boje

GI 013

470730

od papira ili kartona uglavnom izrađenog od mehaničke pulpe (na primjer, novine, časopisi i sličan tiskani materijal)

GI 014

470790

ostali otpad koji uključuje, ali se ne ograničava na:

1.

višeslojni karton

2.

nesortirani otpad i lomljevina.

5.

U odjeljku GJ (Tekstilni otpad):

GJ 030

5202

Pamučni otpad (uključujući otpad pređe i rastrgane tekstilne materijale):

GJ 031

520210

Otpad pređe (uključujući i otpad od konca)

GJ 032

520291

Rastrgani tekstilni materijali

GJ 033

520299

Ostalo

GJ 110

5505

Otpad od sintetičkih vlakana (uključujući isčetak, otpad pređe i rastrgane tekstilne materijale)

GJ 111

550510

Od sintetičkih vlakana

GJ 112

550520

Od umjetnih vlakana

6.

U odjeljku GL (Otpad od neprerađenog pluta i drveta):

GL 010

ex 4401 30

Otpad i lomljevina od drveta, bez obzira je li u obliku klada, briketa, paleta ili u drugim sličnim oblicima

GL 020

450190

Otpad od pluta; granulirano, drobljeno ili mljeveno pluto.

7.

U odjeljku GL (Otpad iz poljoprivredno-prehrambene proizvodnje):

GM 100

050690

Otpad i prah od kosti i srži rogova, neobrađeni, odmašćeni, jednostavno pripremljeni (ali neoblikovani), tretirani kiselinom ili deželatinirani

(1)  U ‚nerastresive’ oblike ne ubraja se otpad u obliku praha, taloga, prašine ili čvrsti predmeti koji u svojoj unutrašnjosti sadrže opasne otpadne tekućine."



PRILOG II.

Prilog A Uredbi (EZ) br. 1420/1999 mijenja se kako slijedi:

U Prilogu A Uredbi (EZ) br. 1420/1999, stavka koja se odnosi na Saudijsku Arabiju zamjenjuje se sljedećim:

„Sve vrste osim:

U odjeljku GH (Kruti plastični otpad):

GH 014 ex 3915 90 Otpad, strugotine i lomljevina od poliuretanskih plastičnih masa koje ne sadrže klorofluorougljike”.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

93


32005D0673


L 254/69

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA VIJEĆA

od 20. rujna 2005.

o izmjeni Priloga II. Direktivi 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima

(Tekst značajan za EGP)

(2005/673/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2. točku (b),

budući da:

(1)

U skladu s Direktivom 2000/53/EZ Komisija mora ocijeniti uporabu olova, žive, kadmija ili heksavalentnog kroma koji su zabranjeni člankom 4. stavkom 2. točkom (b) navedene Direktive.

(2)

Komisija je po obavljanju tražene tehničke i znanstvene ocjene došla do nekoliko zaključaka.

(3)

Pojedina izuzeća od zabrane ne treba produživati budući da je uporabu olova, žive, kadmija ili heksavalentnog kroma u tim slučajevima moguće izbjeći.

(4)

Neke materijale i komponente koje sadrže olovo, živu, kadmij ili heksavalentni krom treba izuzeti odnosno treba nastaviti izuzimati od zabrane iz članka 4. stavka 2. točke (a), budući da se uporaba tih tvari u tim posebnim materijalima i komponentama još uvijek ne može izbjeći. U nekim slučajevima treba provjeriti datum isteka tih izuzeća kako bi se ocijenilo hoće li u budućnosti uporaba zabranjenih tvari još uvijek biti neizbježna.

(5)

Za aluminij za strojnu obradu masenog sadržaja olova do 1,5 % navedenog u točki 2.(a) Priloga Komisija do 1. srpnja 2007. ocjenjuje mora li se datum isteka tog izuzeća preispitati s obzirom na dostupnost nadomjestaka za olovo.

(6)

Za ležajne ljuske i čahure od olovnih legura navedenih u točki 4. Priloga Komisija do 1. srpnja 2007. ocjenjuje mora li se datum isteka tog izuzeća preispitati kako bi se osiguralo da se bezolovna tehnologija može primijeniti kod svih motora i prijenosnih sustava bez narušavanja njihovog pravilnog funkcioniranja.

(7)

Za heksavalentni krom u antikorozivnim premazima za komplete svornjaka i matica koji se koriste za pričvršćivanje sastavnih dijelova na šasiju navedenih u točki 13.(b) Priloga Komisija do 1. srpnja 2007. ocjenjuje mora li se datum isteka tog izuzeća preispitati kako bi se osiguralo da tijekom životnog ciklusa vozila ne može doći do slučajnog otpuštanja bitnih mehaničkih dijelova.

(8)

Za kadmij u akumulatorima za vozila na električni pogon navedenih u točki 17. Priloga Komisija do kraja 2007. ocjenjuje mora li se datum isteka tog izuzeća preispitati kako bi se osigurala raspoloživost alternativnih tehnologija akumulatora i vozila na električni pogon.

(9)

Zato Direktivu 2000/53/EZ treba izmijeniti u skladu s navedenim,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ne dovodeći u pitanje Odluku Komisije 2005/438/EZ (2), Prilog II. Direktivi 2000/53/EZ zamjenjuje se tekstom navedenim u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. srpnja 2005.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. rujna 2005.

Za Vijeće

Predsjednik

M. BECKETT


(1)  SL L 269, 21.10.2000., str. 34. Direktiva kako je posljednji put izmijenjena Odlukom Komisije 2005/438/EZ (SL L 152, 15.6.2005., str. 19.).

(2)  SL L 152, 15.6.2005., str. 19.


PRILOG

„PRILOG II.

Materijali i komponente izuzeti od članka 4. stavka 2. točke (a)

Materijali i komponente

Područje primjene i datum isteka izuzeća

Označiti ili učiniti prepoznatljivim u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) iv.

Olovo kao sastojak legure

1.

Čelik za strojnu obradu i galvanizirani čelik koji sadrži do 0,35 % masenog udjela olova

 

 

2.(a)

Aluminij za strojnu obradu s masenim udjelom olova do 1,5 %

1. srpnja 2008.

 

2.(b)

Aluminij za strojnu obradu s masenim udjelom olova do 0,4 %

 

 

3.

Bakrena legura koja sadrži do 4 % masenog udjela olova

 

 

4.

Ležajne ljuske i čahure

1. srpnja 2008.

 

Olovo i olovni spojevi u komponentama

5.

Akumulatori

 

X

6.

Amortizeri

 

X

7.(a)

Sredstva za vulkanizaciju i stabilizatori za elastomere koji se koriste pri manipulaciji tekućina i u pogonskim sustavima vozila i koja sadrže do 0,5 % masenog udjela olova

1. srpnja 2006.

 

7.(b)

Vezivna sredstva za elastomere u pogonskim sustavima vozila koja sadrže do 0,5 % masenog udjela olova

 

 

8.

Legura za lemljenje na elektroničkim tiskanim karticama i drugim električnim dijelovima

 

X (1)

9.

Bakar u materijalima tarnih obloga kočnica koji sadrži više od 0,4 % masenog udjela olova

1. srpnja 2007.

X

10.

Sjedišta ventila

Tipovi motora razvijeni prije 1. srpnja 2003.: 1. srpnja 2007.

 

11.

Električne komponente koje sadrže olovo u staklu ili u keramičkim matričnim spojevima, osim stakla žarulja i glazure svjećica

 

X (2) (za komponente osim piezo elemenata u motoru)

12.

Pirotehnički inicijatori

Vozila homologirana prije 1. srpnja 2006. i zamjenski svitci za ta vozila

 

Heksavalentni krom

13.(a)

Antikorozivni premazi

1. srpnja 2007.

 

13.(b)

Antikorozivni premazi za komplete svornjaka i matica na šasijama

1. srpnja 2008.

 

14.

Apsorpcijski hladnjaci u kamper vozilima

 

X

Živa

15.

Žarulje s izbojem i zasloni na instrument ploči

 

X

Kadmij

16.

Debeloslojna ljepila

1. srpnja 2006.

 

17.

Akumulatori za vozila na električni pogon

Nakon 31. prosinca 2008. NiCd akumulatori se mogu staviti u uporabu samo kao zamjenski dijelovi za vozila koja su stavljena u uporabu prije tog datuma

X

18.

Optičke komponente u staklenim matricama koje se upotrebljavaju u sustavima za pomoć vozačima

1. srpnja 2007.

X

Dopuštena je najveća vrijednost koncentracije do 0,1 % masenog udjela po homogenom materijalu za olovo, heksavalentni krom i živu, te do 0,01 % masenog udjela po homogenom materijalu za kadmij.

Ponovna uporaba dijelova vozila koja su već bila na tržištu na dan isteka nekog izuzeća dozvoljena je bez ograničenja budući da se na nju članak 4. stavak 2. točka (a) ne odnosi.”


(1)  Rastavljanje, ako se u odnosu na stavku 11. prijeđe prosječni prag od 60 grama po vozilu. Za primjenu ove klauzule ne uzimaju se u obzir elektronički uređaji koje nije ugradio proizvođač u postupku proizvodnje.

(2)  Rastavljanje, ako se u korelaciji sa stavkom 8. prijeđe prosječni prag od 60 grama po vozilu. Za primjenu ove klauzule ne uzimaju se u obzir elektronički uređaji koje nije ugradio proizvođač u postupku proizvodnje.

Napomene:

Dopuštena je najveća vrijednost koncentracije do 0,1 % masenog udjela po homogenom materijalu za olovo, heksavalentni krom i živu, te do 0,01 % masenog udjela po homogenom materijalu za kadmij.

Ponovna uporaba dijelova vozila koja su već bila na tržištu na dan isteka nekog izuzeća dozvoljena je bez ograničenja budući da se na nju članak 4. stavak 2. točka (a) ne odnosi.”


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

97


32006L0044


L 264/20

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA 2006/44/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 6. rujna 2006.

o kvaliteti slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba

(kodificirana verzija)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 78/659/EEZ od 18. srpnja 1978. o kvaliteti slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba (3) više je puta značajno izmijenjena (4). Radi jasnoće i racionalnosti navedenu bi Direktivu trebalo kodificirati.

(2)

Za zaštitu i poboljšanje okoliša potrebne su konkretne mjere za zaštitu voda od onečišćenja, uključujući slatke vode koje su pogodne za život riba.

(3)

S ekološkog i gospodarskog stajališta treba zaštititi populacije riba od različitih štetnih posljedica koje nastaju zbog ispuštanja onečišćujućih tvari u vode, kao što je posebno smanjenje broja nekih vrsta riba, a u nekim slučajevima i potpuno nestajanje nekih vrsta.

(4)

Odluka br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. o utvrđivanju Šestog programa djelovanja Zajednice za okoliš (5) ima namjenu osigurati da se dostigne razina kvalitete površinskih voda koja nema značajnih utjecaja na okoliš i ne predstavlja rizik za njega.

(5)

Razlike između propisa koji se primjenjuju u različitim državama članicama u pogledu kvalitete slatkih voda koje su pogodne za život riba mogu stvoriti nejednake uvjete konkurencije i tako neposredno utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(6)

Za postizanje ciljeva ove Direktive države članice trebale bi odrediti vode na koje će se primjenjivati ova Direktiva te utvrditi granične vrijednosti koje odgovaraju određenim parametrima. Tako određene vode trebalo bi uskladiti s tim vrijednostima u roku od pet godina nakon njihovog određivanja.

(7)

Trebalo bi predvidjeti da će se za slatke vode koje su pogodne za život riba pod određenim uvjetima smatrati da su u skladu s odgovarajućim vrijednostima parametara čak i ako određen postotak uzetih uzoraka nije u skladu s utvrđenim graničnim vrijednostima.

(8)

Za osiguranje provjere kvalitete slatkih voda koje su pogodne za život riba trebalo bi uzeti minimalan broj uzoraka i izvesti mjerenje u pogledu posebnih parametara utvrđenih u prilogu. Takvo uzimanje uzoraka može se ograničiti ili prekinuti s obzirom na kvalitetu vode.

(9)

Neke su prirodne okolnosti izvan utjecaja država članica pa stoga treba predvidjeti mogućnost odstupanja od ove Direktive u nekim slučajevima.

(10)

Zbog tehničkog i znanstvenog napretka može biti potrebna brza prilagodba nekih zahtjeva utvrđenih u Prilogu I. Kako bi se olakšalo uvođenje potrebnih mjera, treba utvrditi postupak u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (6), kojim bi se uspostavila tijesna suradnja između država članica i Komisije.

(11)

Ova Direktiva ne bi smjela dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje direktiva određenih u dijelu B Priloga III. u nacionalno pravo,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Ova se Direktiva odnosi na kvalitetu slatkih voda i primjenjuje se na one vode koje države članice odrede kao vode koje treba zaštititi ili poboljšati kako bi bile pogodne za život riba.

2.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na vode u prirodnim i umjetnim ribnjacima koji se koriste za intenzivan uzgoj riba.

3.   Cilj je ove Direktive zaštita ili poboljšanje kvalitete onih tekućih ili stajaćih slatkih voda koje su pogodne ili koje bi smanjenjem ili uklanjanjem onečišćenja postale pogodne za život riba koje pripadaju:

(a)

autohtonim vrstama koje doprinose prirodnoj raznolikosti;

(b)

vrstama čiju prisutnost nadležna tijela država članica ocjenjuju kao poželjnu u svrhe upravljanja vodama.

4.   Za potrebe ove Direktive:

(a)

salmonidne vode su vode koje su ili postaju pogodne za život riba koje pripadaju vrstama kao što su losos (Salmo salar), potočna pastrva (Salmo trutta), lipljan (Thymallus thymallus) i ozimica (Coregonus);

(b)

ciprinidne vode su vode koje jesu ili postaju pogodne za život riba koje pripadaju vrstama ciprinida, (Cyprinidae) ili drugim vrstama kao što su štuka (Esox lucius), grgeč (Perca fluviatilis) i jegulja (Anguilla anguilla).

Članak 2.

Fizikalni i kemijski parametri koji se primjenjuju na vode koje su države članice odredile navedeni su u Prilogu I.

Za primjenu ovih parametara vode se dijele na salmonidne vode i ciprinidne vode.

Članak 3.

1.   Za vode koje su odredile, države članice utvrđuju vrijednosti za parametre navedene u Prilogu I., ako su vrijednosti navedene u stupcu G ili u stupcu I. Pritom poštuju napomene sadržane u ta dva stupca.

2.   Države članice ne utvrđuju vrijednosti koje su manje stroge od onih navedenih u stupcu I Priloga I. te nastoje poštovati vrijednosti iz stupca G uzimajući u obzir načela utvrđena u članku 8.

Članak 4.

1.   Države članice određuju salmonidne vode i ciprinidne vode, a moguća su i naknadna dodatna određenja.

2.   Države članice mogu, poštujući načela utvrđena u članku 8., izmijeniti određenje nekih voda zbog čimbenika koje u trenutku određivanja nije bilo moguće predvidjeti.

Članak 5.

Države članice uspostavljaju programe kako bi smanjile onečišćenje i osigurale da u roku od pet godina nakon određivanja vode određene u skladu s člankom 4. budu usklađene i s vrijednostima parametara koje države članice utvrđuju u skladu s člankom 3. i s napomenama sadržanima u stupcima G i I Priloga I.

Članak 6.

1.   Za potrebe provedbe članka 5., za vode koje su određene smatra se da su usklađene s odredbama ove Direktive ako su uzorci tih voda, uzeti u skladu s minimalnom učestalošću uzimanja uzoraka navedenom u Prilogu I., na istom mjernom mjestu i u razdoblju od 12 mjeseci, usklađeni s vrijednostima koje države članice utvrđuju u skladu s člankom 3. i s napomenama sadržanima u stupcima G i I Priloga I., kada se radi o:

(a)

95 % uzoraka za parametre: pH, BPK5, nitriti, neionizirani amonijak, ukupan amonijak, ukupan rezidualni klor, ukupan cink i otopljen bakar. Kada je učestalost uzimanja uzoraka manja od jednom mjesečno, svi uzorci moraju biti u skladu s gore navedenim vrijednostima parametara i napomenama;

(b)

postocima navedenima u Prilogu I. za parametre: temperatura i otopljen kisik;

(c)

prosječnoj koncentraciji utvrđenoj za parametar: suspendirane krute tvari.

2.   Slučajevi nepoštovanja vrijednosti koje države članice utvrđuju u skladu s člankom 3. ili napomena sadržanih u stupcima G i I Priloga I. ne uzimaju se u obzir pri izračunu postotaka propisanih u stavku 1. ako su isti posljedica poplava ili drugih prirodnih katastrofa.

Članak 7.

1.   Minimalna učestalost kojom nadležna tijela u državama članicama obavljaju uzimanje uzoraka utvrđena je u Prilogu I.

2.   Kada nadležno tijelo utvrdi da je kvaliteta voda koje su određene značajno bolja nego što bi bila u slučaju da se na nju primjenjuju vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 3. i napomene sadržane u stupcima G i I Priloga I., učestalost uzimanja uzoraka može se smanjiti. Kada nema onečišćenja ili rizika za smanjenje kvalitete voda, dotično nadležno tijelo može odlučiti da uzimanje uzoraka nije potrebno.

3.   Ako se pri uzimanju uzoraka pokaže da se ne poštuje vrijednost koju je država članica utvrdila u skladu s člankom 3. ili napomena sadržanih u stupcima G ili I Priloga I., država članica provjerava je li to posljedica slučajnosti, prirodne pojave ili onečišćenja te usvaja odgovarajuće mjere.

4.   Nadležno tijelo svake države članice, posebno na temelju lokalnih uvjeta okoliša, određuje točno mjesto uzimanja uzoraka, udaljenost tog mjesta od najbližeg mjesta ispuštanja onečišćujućih tvari, te dubinu na kojoj se uzimaju uzorci.

5.   Neke referentne metode analize za izračun vrijednosti relevantnih parametara određene su u Prilogu I. Laboratoriji koji upotrebljavaju druge metode moraju osigurati da su dobiveni rezultati ekvivalentni ili usporedivi s rezultatima navedenima u Prilogu I.

Članak 8.

Provedba mjera poduzetih na temelju ove Direktive ni pod kojim uvjetima ne smije, izravno ni neizravno, dovesti do povećanog onečišćenja slatkih voda.

Članak 9.

Države članice mogu za vode koje su određene u bilo kojem trenutku utvrditi strože vrijednosti parametara od onih utvrđenih ovom Direktivom. Također mogu navesti odredbe o parametrima koji se ne predviđaju u ovoj Direktivi.

Članak 10.

Kada vodotoci slatkih voda prelaze ili prate državne granice između država članica, a jedna od dotičnih država želi te vode odrediti, dotične države međusobno se savjetuju kako bi odredile odsjeke tih voda na koje se može primjenjivati ova Direktiva te kako bi predvidjele moguće posljedice u pogledu zajedničkih ciljeva kvalitete; te posljedice nakon službenog međusobnog savjetovanja zasebno određuje svaka dotična država. Komisija može sudjelovati u tim savjetovanjima.

Članak 11.

Države članice mogu odstupati od ove Direktive:

(a)

u slučaju nekih parametara koji su u Prilogu I. označeni (0), zbog iznimnih vremenskih ili posebnih geografskih uvjeta;

(b)

kada se vode koje su određene prirodno obogaćuju nekim tvarima, što ima za posljedicu nepoštovanje vrijednosti propisanih u Prilogu I.

Prirodno obogaćivanje je proces pri kojem neko vodno tijelo bez uplitanja čovjeka prima određene tvari sadržane u tlu.

Članak 12.

Izmjene potrebne za prilagodbu vrijednosti parametara G i metoda analize tehničkom i znanstvenom napretku sadržanih u Prilogu I. usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 13. stavka 2.

Članak 13.

1.   Komisiji pomaže odbor za prilagodbu tehničkom i znanstvenom napretku, dalje u tekstu ‘Odbor’.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

3.   Odbor usvaja svoj poslovnik.

Članak 14.

Za potrebe primjene ove Direktive države članice Komisiji dostavljaju informacije o:

(a)

vodama određenima u skladu s člankom 4. stavkom 1., u obliku sažetka;

(b)

izmjeni određenja nekih voda u skladu s člankom 4. stavkom 2;

(c)

odredbama utvrđenima u svrhu uvođenja novih parametara u skladu s člankom 9.;

(d)

primjeni odstupanja od vrijednosti navedenih u stupcu I. Priloga I.

Općenito, države članice Komisiji na njezin utemeljen zahtjev dostavljaju sve informacije potrebne za primjenu ove Direktive.

Članak 15.

Države članice svake tri godine i prvi put za razdoblje od 1993. godine do uključivo 1995. godine šalju Komisiji podatke o provedbi ove Direktive u obliku sektorskog izvješća koje obuhvaća i druge relevantne Direktive Zajednice. Ovo se izvješće sastavlja na temelju upitnika ili nacrta koji sastavlja Komisija u skladu s postupkom iz članka 6. Direktive Vijeća 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. o standardiziranju i racionaliziranju izvješća o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (7). Upitnik ili nacrt šalje se državama članicama šest mjeseci prije početka razdoblja na koje se izvješće odnosi. Izvješće se šalje Komisiji u roku od devet mjeseci od kraja trogodišnjeg razdoblja na koje se odnosi.

Komisija objavljuje izvješće Zajednice o provedbi ove Direktive u roku od devet mjeseci od primitka izvješćâ država članica.

Članak 16.

Države članice Komisiji dostavljaju tekstove glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 17.

Direktiva 78/659/EEZ stavlja se izvan snage ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje direktiva utvrđenih u dijelu B Priloga III. u nacionalno pravo.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu IV.

Članak 18.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 19.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 6. rujna 2006.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES

Za Vijeće

Predsjednik

P. LEHTOMÄKI


(1)  SL C 117, 30.4.2004., str. 11.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 21. travnja 2004. (SL C 104 E, 30.4.2004., str. 545.) i Odluka Vijeća od 25. travnja 2006.

(3)  SL L 222, 14.8.1978., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 807/2003 (SL L 122, 16.5.2003., str. 36.).

(4)  Vidjeti Dio A Priloga III.

(5)  SL L 242, 10.9.2002., str. 1.

(6)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(7)  SL L 377, 31.12.1991., str. 48. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).


PRILOG I.

POPIS PARAMETARA

Parametar

Salmonidne vode

Ciprinidne vode

Metode analize ili kontrole

Minimalna učestalost uzimanja uzoraka i mjerenja

Napomene

G

I

G

I

1.

Temperatura (°C)

1.

Temperatura mjerena nizvodno od točke termalnog ispuštanja (na rubu zone miješanja) ne smije prijeći normalnu temperaturu za više od:

Termometrija

Tjedno, i uzvodno i nizvodno od točke termalnog ispuštanja

Treba izbjegavati pretjerano nagle promjene temperature.

1,5 °C

 

3 °C

U posebnim uvjetima države članice utvrđuju geografski ograničena odstupanja ako nadležno tijelo može dokazati da nema štetnih posljedica za uravnoteženi razvoj riblje populacije.

2.

Termalna ispuštanja ne smiju uzrokovati da temperatura nizvodno od točke termalnog ispuštanja, (na rubu zone miješanja), prijeđe sljedeće vrijednosti:

 

 

 

21,5 (0)

 

28 (0)

 

 

 

10 (0)

 

10 (0)

 

 

 

Granica temperature na 10 °C primjenjuje se samo na rasplodna razdoblja vrsta kojima je hladna voda potrebna za reprodukciju te samo na vode u kojima mogu živjeti takve vrste.

Temperaturne granice mogu biti prekoračene u 2 % vremena.

 

 

 

2.

Otopljen kisik

(mg/l O2)

50 % ≥ 9

50 % ≥ 9

50 % ≥ 8

50 % ≥ 7

Winklerova metoda ili posebne elektrode (elektrokemijska metoda).

Mjesečno, uz najmanje jedan uzorak koji predstavlja uvjete s niskom razinom kisika na dan uzimanja uzoraka.

Međutim, kada se sumnja na veće dnevne varijacije, uzimaju se najmanje dva uzorka na dan.

 

100 % ≥ 7

Kada koncentracija kisika padne ispod 6 mg/l, države članice primjenjuju odredbe članka 7. stavka 3. Nadležno tijelo mora dokazati da takvo stanje neće imati štetnih posljedica za uravnotežen razvoj riblje populacije.

100 % ≥ 5

Kada koncentracija kisika padne ispod 4 mg/l, države članice primjenjuju odredbe članka 7. stavka 3. Nadležno tijelo mora dokazati da takvo stanje neće imati štetnih posljedica za uravnotežen razvoj riblje populacije.

 

3.

pH

 

6 do 9 (0) (1)

 

6 do 9 (0) (1)

Elektrometrijska kalibracija pomoću dvije otopine poznatih pH vrijednosti, po mogućnosti malo višim i malo nižim od mjerenog pH.

Mjesečno

 

4.

Suspendirane krutine

(mg/l)

≤ 25 (0)

 

≤ 25 (0)

 

Filtriranje kroz filtar membranu od 0,45 μm ili centrifugiranje (najmanje pet minuta, prosječno ubrzanje od 2 800 do 3 200 g), sušenje na 105 °C i vaganje.

 

Prikazane vrijednosti su prosječne koncentracije i ne primjenjuju se na suspendirane krutine sa štetnim kemijskim svojstvima.

Poplave mogu uzrokovati posebno visoke koncentracije.

5.

BPK5

(mg/l O2)

≤ 3

≤ 6

 

 

Utvrđivanje O2 Winklerovom metodom prije i poslije petodnevne inkubacije u potpunom mraku pri 20 ± 1 °C (nitrifikaciju ne treba sprečavati).

 

 

6.

Ukupan fosfor

(mg/l P)

 

 

 

 

Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija

 

U slučaju jezera prosječne dubine između 18 i 300 m, može se primijeniti sljedeća formula:

Formula

gdje je:

L

=

opterećenje izraženo u mg P po kvadratnom metru površine jezera u jednoj godini

Formula

=

prosječna dubina jezera u metrima

Tw

=

teoretsko vrijeme obnove jezerske vode u godinama.

U drugim slučajevima mogu se kao pokazatelji uzimati granične vrijednosti od 0,2 mg/l za salmonidne vode i 0,4 mg/l za ciprinidne vode, kako bi se smanjila eutrofikacija.

7.

Nitriti

(mg/l NO2)

≤ 0,01

 

≤ 0,03

 

Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija

 

 

8.

Spojevi fenola

(mg/l C6H5OH)

 

 (2)

 

 (2)

Okus

 

Ispitivanje kušanjem okusa se izvodi samo ako se sumnja na prisutnost spojeva fenola.

9.

Naftni ugljikovodici

 

 (3)

 

 (3)

Vizualno

Okus

Mjesečno

Vizualni pregled provodi se redovito jednom mjesečno, uz ispitivanje kušanjem samo ako se sumnja na prisutnost ugljikovodika.

10.

Neionizirani amonijak

(mg/l NH3)

≤ 0,005

≤ 0,025

≤ 0,005

≤ 0,025

Molekularna apsorpcijska spektrofotometrija koristeći plavi indofenol ili Nesslerove metode, povezane s utvrđivanjem pH vrijednosti i temperature.

Mjesečno

Vrijednosti za neoionizirani amonijak mogu se prijeći u vidu manjih vršnih vrijednosti tijekom dana.

Kako bi se smanjio rizik od toksičnosti zbog neioniziranog amonijaka, od potrošnje kisika uzrokovane nitrifikacijom i eutrofikacijom, koncentracije ukupnog amonijaka ne smiju prijeći sljedeće vrijednosti:

11.

Ukupan amonijak

(mg/l NH4)

≤ 0.04

≤ 1 (4)

≤ 0.2

≤ 1 (4)

 

 

 

12.

Ukupan rezidualni klor

(mg/l HOCl)

 

≤ 0,005

 

≤ 0,005

Metoda DPD (dietil-p-fenilendiamen)

Mjesečno

Vrijednosti I odgovaraju pH = 6.

Više koncentracije ukupnog klora prihvatljive su ako je pH viši.

13.

Ukupan cink

(mg/l Zn)

 

≤ 0,3

 

≤ 1,0

Atomska apsorpcijska spektrometrija

Mjesečno

Vrijednosti I odgovaraju tvrdoći vode od 100 mg/l CaCO3.

Za razine tvrdoće između 10 i 500 mg/l odgovarajuće granične vrijednosti mogu se naći u Prilogu II.

14.

Otopljen bakar

(mg/l Cu)

≤ 0,04

 

≤ 0,04

 

Atomska apsorpcijska spektrometrija

 

Vrijednosti G odgovaraju tvrdoći vode od 100 mg/l CaCO3.

Za razine tvrdoće između 10 i 300 mg/l odgovarajuće granične vrijednosti mogu se naći u Prilogu II.

Opća napomena:

Treba napomenuti da se pri utvrđivanju parametara navedenih u ovom Prilogu pretpostavljalo da su ostali parametri, bilo da su navedeni u ovom Prilogu ili ne, povoljni. To posebno znači da su koncentracije ostalih štetnih tvari vrlo niske.

Kada su u mješavini prisutne dvije ili više štetne tvari, mogu se pojaviti značajni zajednički učinci (zbroj, sinergija ili antagonizam).

Skraćenice:

G

=

smjernice

I

=

obveze

(0)

=

odstupanja su moguća u skladu s člankom 11.


(1)  Umjetno uzrokovane varijacije pH u odnosu na normalne vrijednosti ne smiju prelaziti ±0,5 jedinice pH u okviru granica između 6,0 i 9,0 pod uvjetom da te varijacije ne povećaju štetnost ostalih tvari prisutnih u vodi.

(2)  Spojevi fenola ne smiju biti prisutni u takvim koncentracijama da štetno utječu na okus ribe.

(3)  Naftni proizvodi ne smiju biti prisutni u vodi u takvim količinama da:

tvore vidljiv sloj na površini vode ili tvore slojeve na koritima vodotoka i jezera,

ribama daju prepoznatljiv okus po ugljikovodicima,

štetno utječu na ribe.

(4)  U posebnim geografskim ili klimatskim uvjetima, a osobito u slučajevima niske temperature vode i smanjene nitrifikacije ili kada nadležno tijelo može dokazati da nema štetnih posljedica za uravnotežen razvoj riblje populacije, države članice mogu utvrditi vrijednosti više od 1 mg/l.


PRILOG II.

POJEDINOSTI KOJE SE ODNOSE NA UKUPNI CINK I OTOPLJENI BAKAR

Ukupni cink

(vidjeti točku 13. Priloga I., stupac ‘Napomene’)

Koncentracije ukupnog cinka (mg/l Zn) za različite razine tvrdoće između 10 i 500 mg/l CaCO3:

 

Tvrdoća vode (mg/l CaCO3)

10

50

100

500

Salmonidne vode (mg/l Zn)

0,03

0,2

0,3

0,5

Ciprinidne vode (mg/l Zn)

0,3

0,7

1,0

2,0

Otopljeni bakar

(vidjeti točku 14. Priloga I., stupac ‘Napomene’)

Koncentracije otopljenog bakra (mg/l Cu) za različite razine tvrdoće između 10 i 300 mg/l CaCO3:

 

Tvrdoća vode (mg/l CaCO3)

10

50

100

300

mg/l Cu

0,005 (1)

0,022

0,04

0,112


(1)  Prisutnost riba u vodama koje sadrže više koncentracije bakra može upućivati na to da prevladavaju otopljeni organo-bakreni kompleksni spojevi.


PRILOG III.

Dio A

Direktiva stavljena izvan snage i njezine naknadne izmjene

(iz članka 17.)

Direktiva Vijeća 78/659/EEZ (SL L 222, 14.8.1978., str 1.) (1)

 

Direktiva Vijeća 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str 48.)

samo Prilog I. točka (c)

Uredba Vijeća (EZ) br. 807/2003 (SL L 122, 16.5.2003., str 36.)

samo Prilog III. točka 26.

Dio B

Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo

(iz članka 17.)

Direktiva

Rokovi za prijenos

78/659/EEZ

20. srpnja 1980.

91/692/EEZ

1. siječnja 1993.


(1)  Direktiva 78/659/EEZ izmijenjena je i sljedećim aktima koji nisu stavljeni izvan snage:

Akt o pristupanju iz 1979.,

Akt o pristupanju iz 1985.,

Akt o pristupanju iz 1994.


PRILOG IV.

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 78/659/EEZ

Ova Direktiva

Članak 1. stavci 1. i 2.

Članak 1. stavak 1. i 2.

Članak 1. stavak 3., uvodna rečenica

Članak 1. stavak 3., uvodna rečenica

Članak 1. stavak 3., prva alineja

Članak 1. stavak 3. točka (a)

Članak 1. stavak 3., druga alineja

Članak 1. stavak 3. točka (b)

Članak 1. stavak 4., uvodna rečenica

Članak 1. stavak 4., uvodna rečenica

Članak 1. stavak 4., prva alineja

Članak 1. stavak 4. točka (a)

Članak 1. stavak 4., druga alineja

Članak 1. stavak 4. točka (b)

Članak 2. stavak 1.

Članak 2., prvi podstavak

Članak 2. stavak 2.

Članak 2., drugi podstavak

Članak 3.

Članak 3.

Članak 4. stavak 1. i 2.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4. stavak 3.

Članak 4. stavak 2.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6. stavak 1., uvodna rečenica

Članak 6. stavak 1., uvodna rečenica

Članak 6. stavak 1., prva alineja

Članak 6. stavak 1. točka (a)

Članak 6. stavak 1., druga alineja

Članak 6. stavak 1. točka (b)

Članak 6. stavak 1., treća alineja

Članak 6. stavak 1. točka (c)

Članak 6. stavak 2.

Članak 6. stavak 2.

Članak 7.

Članak 7.

Članak 8.

Članak 8.

Članak 9.

Članak 9.

Članak 10.

Članak 10.

Članak 11.

Članak 11.

Članak 12.

Članak 12.

Članak 13. stavak 1. i članak 14.

Članak 13.

Članak 15., prvi podstavak, uvodna rečenica

Članak 14., prvi podstavak, uvodna rečenica

Članak 15., prvi podstavak, prva alineja

Članak 14., prvi podstavak, točka (a)

Članak 15., prvi podstavak, druga alineja

Članak 14., prvi podstavak, točka (b)

Članak 15., prvi podstavak, treća alineja

Članak 14., prvi podstavak, točka (c)

Članak 15., prvi podstavak, četvrta alineja

Članak 14., prvi podstavak, točka (d)

Članak 15., drugi podstavak

Članak 14., drugi podstavak

Članak 16.

Članak 15.

Članak 17. stavak 1.

Članak 17. stavak 2.

Članak 16.

Članak 17.

Članak 18.

Članak 18.

Članak 19.

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog IV.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

109


32007D0151


L 067/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 6. ožujka 2007.

o izmjeni odluka 94/741/EZ i 97/622/EZ o upitnicima za izradu izvješća o provedbi Direktive 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadu i o provedbi Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu

(priopćena pod brojem dokumenta C(2007) 634)

(Tekst značajan za EGP)

(2007/151/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske Zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o otpadu (1), a posebno prvi stavak njezinog članka 16.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/689/EEZ od 12. prosinca 1991. o opasnom otpadu (2), a posebno njezin članak 8. stavak 1.,

budući da:

(1)

Izvješće o provedbi Direktive 2006/12/EZ mora biti sastavljeno na temelju upitnika utvrđenog Odlukom Komisije 94/741/EZ od 24. listopada 1994. o upitnicima za izradu izvješća država članica o provedbi određenih direktiva u sektoru otpada (provedba Direktive Vijeća 91/692/EEZ) (3).

(2)

Izvješće o provedbi Direktive 91/689/EEZ mora biti sastavljeno na temelju upitnika utvrđenog Odlukom Komisije 97/622/EZ od 27. svibnja 1997. o upitnicima za izradu izvješća država članica o provedbi određenih direktiva u sektoru otpada (provedba Direktive Vijeća 91/692/EEZ) (4).

(3)

Uredbom (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu (5) uspostavlja se okvir za izradu statistike Zajednice o nastanku, oporabi i zbrinjavanju otpada.

(4)

Pregled obveza izvješćivanja o podacima o otpadu utvrđenih u zakonodavstvu Zajednice pokazao je da su određene obveze izvješćivanja utvrđene u odlukama 94/741/EZ i 97/622/EZ također obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 2150/2002 ili Uredbom (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (6).

(5)

Kako bi se izbjeglo preklapanje i nepotrebni administrativni zahtjevi, obveze izvješćivanja koje se odnose na „opasni otpad” i „ostali otpad” trebalo bi brisati iz Odluke 94/741/EZ. Nadalje, izraz „kućanski otpad” treba zamijeniti izrazom „otpad iz kućanstava i slični otpad” radi usklađivanja Odluke 94/741/EZ s Uredbom (EZ) br. 2150/2002.

(6)

Stoga bi iz Odluke 97/622/EZ u skladu s tim trebalo izbrisati obveze izvješćivanja koje se odnose na opasni otpad.

(7)

Odluke 94/741/EZ i 97/622/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 18. Direktive 2006/12/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 94/741/EZ mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Odluka 97/622/EZ mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. ožujka 2007.

Za Komisiju

Stavros DIMAS

Član Komisije


(1)  SL L 114, 27.4.2006., str. 9.

(2)  SL L 377, 31.12.1991., str. 20. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ), br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).

(3)  SL L 296, 17.11.1994., str. 42.

(4)  SL L 256, 19.9.1997., str. 13.

(5)  SL L 332, 9.12.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1893/2006 (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

(6)  SL L 190, 12.7.2006., str. 1.


PRILOG

Izmjene odluka 94/741/EZ i 97/622/EZ

A.

U Prilogu Odluci 94/741/EZ drugi se upitnik mijenja kako slijedi:

1.

Naslov upitnika zamjenjuje se sljedećim:

„UPITNIK

za izradu izvješća država članica o prenošenju i provedbi Direktive 2006/12/EZ”.

2.

Odjeljak II. točka 4. upitnika zamjenjuje se sljedećim:

„4.

U skladu s člankom 7. stavkom 1., navedite sljedeće podatke, ako njima raspolažete, te pri tome naznačite temelji li se neki od danih podataka na procjeni:

 

Otpad iz kućanstava i slični otpad

(tona godišnje)

Ukupno proizvedeni otpad (1) od kojeg je:

reciklirano (1)

 

spaljeno (1)

 

energetski oporabljeno (1)

 

odloženo (1)

 

ostalo, precizno navedite (1)

 

B.

U Prilogu Odluci 97/622/EZ u prvom se upitniku u odjeljku II. briše točka 11. podtočka (d).


(1)  Unutar države članice.”


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

112


32008L0027


L 081/45

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA 2008/27/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. ožujka 2008.

o izmjeni Direktive Vijeća 2001/18/EZ o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama, u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) predviđa da određene mjere treba usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4).

(2)

Odluka 1999/468/EZ izmijenjena je Odlukom 2006/512/EZ kojom je uveden regulatorni postupak s kontrolom za usvajanje mjera općeg područja primjene koje su namijenjene izmjeni elemenata temeljnog instrumenta donesenog u skladu s postupkom iz članka 251. Ugovora koji nisu ključni, između ostalog, brisanjem nekih od tih elemenata ili dopunjavanjem instrumenta novim elementima koji nisu ključni.

(3)

U skladu s izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (5) o Odluci 2006/512/EZ, kako bi regulatorni postupak s kontrolom bio primjenjiv na instrumente donesene u skladu s postupkom iz članka 251. Ugovora koji su već na snazi, ti se instrumenti moraju prilagoditi u skladu s primjenjivim postupcima.

(4)

Komisiju bi trebalo ovlastiti za usvajanje mjera potrebnih za provedbu Direktive 2001/18/EZ. Te su mjere namijenjene za prilagođavanje određenih priloga, utvrđivanje mjerila za prijavljivanje i određivanje minimalnih pragova. Budući da su te mjere općenitog područja primjene i namijenjene izmjeni elemenata Direktive 2001/18/EZ koji nisu ključni, između ostalog, tako da je dopunjuju novim elementima koji nisu ključni, one se moraju usvojiti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(5)

Direktivu 2001/18/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Budući da su izmjene Direktive 2001/18/EZ uvedene ovom Direktivom tehničke prirode i da se odnose samo na postupak odbora, države članice ih ne moraju prenositi. Stoga nije potrebno utvrđivati odredbe u tu svrhu,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene

Direktiva 2001/18/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 16. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Utvrđuju se mjerila i zahtjevi iz stavka 1. u vezi s informacijama kao i odgovarajući zahtjevi za sažetak dosjea. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju, usvajaju se nakon savjetovanja s relevantnim Znanstvenim odborom, u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 30. stavka 3. Mjerila i zahtjevi u vezi s informacijama takvi su da osiguravaju visoku razinu sigurnosti za zdravlje ljudi i okoliš i temelje se na dostupnim znanstvenim dokazima o toj sigurnosti i iskustvima stečenim uvođenjem usporedivih GMO-a.

Zahtjevi navedeni u članku 13. stavku 2. zamjenjuju se zahtjevima usvojenima u skladu s prvim podstavkom, a primjenjuje se postupak utvrđen u članku 13. stavcima 3., 4., 5. i 6. i člancima 14. i 15.

3.   Prije pokretanja regulatornog postupka s kontrolom iz članka 30. stavka 3. s ciljem donošenja odluke o mjerilima i zahtjevima iz stavka 1. u vezi s informacijama, Komisija stavlja prijedlog na raspolaganje javnosti. Javnost može uputiti komentare Komisiji u roku od 60 dana. Komisija sve takve komentare zajedno s analizom prosljeđuje Odboru osnovanom u skladu s člankom 30.”

2.

Članak 21. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Za proizvode u kojima se ne mogu isključiti slučajni ili tehnološki neizbježni tragovi odobrenih GMO-a može se utvrditi minimalni prag ispod kojeg se ti proizvodi ne moraju označivati u skladu sa stavkom 1.

Razine pragova utvrđuju se prema dotičnom proizvodu. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 30. stavka 3.”

3.

Članak 21. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Za proizvode namijenjene neposrednoj preradi, stavak 1. ne primjenjuje se na tragove odobrenih GMO-a u omjerima koji nisu veći od 0,9 % ni na niže pragove pod uvjetom da su ti tragovi slučajni ili tehnološki neizbježni.

Mogu se utvrditi razine pragova iz prvog podstavka. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 30. stavka 3.”

4.

Članak 23. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Odluka o mjeri koju poduzima ta država članica donosi se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 30. stavka 2. u roku od 60 dana od datuma primitka informacije koju je dostavila država članica. U svrhu računanja roka od 60 dana ne uzima se u obzir razdoblje u kojem Komisija čeka dodatne informacije koje je zatražila od podnositelja prijave ili u kojem traži mišljenje Znanstvenog(-ih) odbora s kojim(-a) se savjetuje. Vrijeme tijekom kojeg Komisija čeka mišljenje Znanstvenog(-ih) odbora s kojim(-a) se savjetuje ne prelazi 60 dana.

Jednako tako, u obzir se ne uzima ni vrijeme koje Vijeće treba kako bi djelovalo u skladu s regulatornim postupkom iz članka 30. stavka 2.”

5.

Članak 26. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Uvjeti za provedbu stavka 1. utvrđuju se bez dupliciranja ili stvaranja nedosljednosti s odredbama o označivanju utvrđenima u postojećem zakonodavstvu Zajednice. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 30. stavka 3. Pritom, ako je primjereno, treba uzeti u obzir odredbe o označivanju koje su države članice utvrdile u skladu sa zakonodavstvom Zajednice.”

6.

Članak 27. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 27.

Prilagodba prilogâ tehničkom napretku

Prilagodba odjeljaka C i D Priloga II., priloga III. do VI. i odjeljka C Priloga VII. tehničkom napretku, namijenjena izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvaja se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 30. stavka 3.”

7.

Članak 30. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Prilikom pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.”

8.

Prvi stavak Priloga II. zamjenjuje se sljedećim:

„U ovom Prilogu općenito se opisuje cilj koji treba postići, elementi koje treba razmotriti, te opća načela i metodologija koje treba poštovati za provedbu procjene rizika za okoliš iz članaka 4. i 13. Radi lakše provedbe i objašnjenja ovog Priloga mogu se izraditi tehničke smjernice u skladu s regulatornim postupkom iz članka 30. stavka 2.”

9.

Uvodni tekst Priloga IV. zamjenjuje se sljedećim:

„Ovim se Prilogom općenito opisuju dodatne informacije koje treba dostaviti u slučaju prijave za stavljanje na tržište i informacije za zahtjeve za označivanje u pogledu GMO-a kao proizvodâ ili u sastavu proizvodâ koji se stavljaju na tržište, te GMO-a izuzetih na temelju drugog podstavka članka 2. stavka 4. Radi lakše provedbe i objašnjenja ovog Priloga, tehničke smjernice u pogledu, između ostalog, opisa načina na koji se proizvod namjerava koristiti, mogu se izraditi u skladu s regulatornim postupkom iz članka 30. stavka 2. Zahtjevi u pogledu označivanja izuzetih organizama utvrđeni u članku 26. ispunjavaju se davanjem odgovarajućih preporuka za uporabu i ograničenjima uporabe.”

10.

Prvi i drugi stavak Priloga VII. zamjenjuju se sljedećim:

„Ovim se Prilogom općenito opisuje cilj koji treba postići i opća načela koja treba poštovati u izradi plana praćenja iz članka 13. stavka 2., članka 19. stavka 3. i članka 20. Radi lakše provedbe i objašnjenja ovog Priloga, tehničke smjernice mogu se izraditi u skladu s regulatornim postupkom iz članka 30. stavka 2.”

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. ožujka 2008.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J. LENARČIČ


(1)  SL C 161, 13.7.2007., str. 45.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 14. studenoga 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 3. ožujka 2008.

(3)  SL L 106, 17.4.2001., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1830/2003 (SL L 268, 18.10.2003., str. 24.).

(4)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(5)  SL C 255, 21.10.2006., str. 1.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

115


32008L0033


L 081/62

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA 2008/33/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. ožujka 2008.

o izmjeni Direktive 2000/53/EZ o otpadnim vozilima u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske Zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Direktivom 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) predviđeno je donošenje određenih mjera u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4).

(2)

Odluka 1999/468/EZ izmijenjena je Odlukom 2006/512/EZ kojom je uveden regulatorni postupak s kontrolom za donošenje mjera općeg područja primjene i koji je namijenjen izmjeni elemenata koji nisu ključni temeljnog akta donesenog u skladu s postupkom iz članka 251. Ugovora, između ostalog, brisanjem nekih od tih elemenata ili dopunjavanjem akta novim elementima koji nisu ključni.

(3)

U skladu s izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (5) u pogledu Odluke 2006/512/EZ, kako bi se regulatorni postupak s kontrolom mogao primjenjivati na akte donesene u skladu s postupkom iz članka 251. Ugovora koji su već na snazi, te se akte mora prilagoditi u skladu s primjenjivim postupcima.

(4)

Komisiju treba ovlastiti za izmjenu priloga i utvrđivanje određenih tehničkih zahtjeva i kontrolnih propisa. Budući da su te mjere od općeg područja primjene i namijenjene izmjeni elemenata Direktive 2000/53/EZ koji nisu ključni, između ostalog, nadopunjavanjem iste novim elementima koji nisu ključni, one se moraju donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(5)

Budući da je Komisija utvrdila provedbena pravila iz članka 5. stavka 5., članka 7. stavka 2. i članka 8. stavka 2. Direktive 2000/53/EZ Odlukama 2002/151/EZ (6), 2005/293/EZ (7) i 2003/138/EZ (8), primjereno je izbrisati upute na rokove 21. listopada 2001., 21. listopada 2002., odnosno 21. listopada 2001.

(6)

Stoga na odgovarajući način treba izmijeniti Direktivu 2000/53/EZ.

(7)

Budući da su izmjene Direktive 2000/53/EZ ovom Direktivom tehničke naravi i odnose se samo na postupak odbora, njih države članice ne moraju prenijeti u svoje zakonodavstvo. Stoga u tu svrhu nije potrebno donositi odredbe,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene

Direktiva 2000/53/EZ ovim se mijenja kako slijedi:

1.

Članak 4. stavak 2. točka (b) mijenja se kako slijedi:

(a)

uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećem:

„Prilog II. mijenja se redovito prema tehničkom i znanstvenom napretku, kako bi:”;

(b)

dodaje se sljedeći podstavak:

„Mjere iz točaka i. do iv. namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 3.”;

2.

Članak 5. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nadležna tijela uzajamno priznaju i prihvate potvrde o uništenju koje su izdane u drugim državama članicama u skladu sa stavkom 3.

S tim ciljem utvrđuju se minimalni zahtjevi za potvrde o uništenju. Ta mjera, namijenjena izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, njezinim dopunjavanjem, donosi se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 3.”;

3.

U članak 6. dodaje se sljedeći stavak:

„6.   Prilog I. mijenja se u skladu s tehničkim i znanstvenim napretkom. Ta mjera, namijenjena izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, njezinim dopunjavanjem, donosi se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 3.”;

4.

Treći podstavak stavka 2. članka 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Utvrđuju se detaljna pravila koja su potrebna radi nadzora poštovanja ciljeva postavljenih u prvom podstavku od strane država članica. Prilikom predlaganja takvih pravila Komisija uzima u obzir sve relevantne čimbenike, između ostalog, raspoloživost podataka i pitanje izvoza i uvoza otpadnih vozila. Ta detaljna pravila, namijenjena izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, njezinim dopunjavanjem, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 3.”;

5.

Članak 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Utvrđuju se standardi iz stavka 1. Pri predlaganju takvih standarda Komisija u obzir uzima rad odgovarajućih međunarodnih foruma u tom području i prema potrebi tom radu daje svoj doprinos. Ta detaljna pravila, namijenjena izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, njezinim dopunjavanjem, donosi se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 3.”;

6.

U članak 9. stavak 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Obrasci koji se odnose na sustav baza podataka donose se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 11. stavka 2.”;

7.

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Postupak Odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor uspostavljen člankom 18. Direktive 75/442/EZ.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, pri čemu se u obzir uzimaju odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ utvrđuje se na tri mjeseca.

3.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.”

Članak 2.

Stupanje na snagu

1. Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. ožujka 2008.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J. LENARČIČ


(1)  SL C 161, 13.7.2007., str. 45.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 11. srpnja 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 3. ožujka 2008.

(3)  SL L 269, 21.10.2000., str. 34. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Vijeća 2005/673/EZ (SL L 254, 30.9.2005., str. 69.)

(4)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.)

(5)  SL L 255, 21.10.2006., str. 1.

(6)  Odluka Komisije 2002/151/EZ od 19. veljače 2002. o minimalnim zahtjevima za potvrdu o obrađivanju otpadnog vozila koja se izdaje u skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 50, 21.2.2002., str. 94.)

(7)  Odluka Komisije 2005/293/EZ od 1. travnja 2005. o utvrđivanju detaljnih pravila za praćenje ciljeva u pogledu ponovne uporabe/oporabe i ponovne uporabe/recikliranja koji su utvrđeni u Direktivi 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 94, 13.4.2005., str. 30.)

(8)  Odluka Komisije 2003/138/EZ od 27. veljače 2003. o utvrđivanju normi za obilježavanje dijelova i materijala vozila sukladno Direktivi 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 53, 28.2.2003., str. 58.)


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

118


32008D0689


L 225/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 1. kolovoza 2008.

o izmjeni Priloga II. Direktivi 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2008) 4017)

(Tekst značajan za EGP)

(2008/689/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2. točku (b),

budući da:

(1)

Člankom 4. stavkom 2. točkom (a) Direktive 2000/53/EZ zabranjuje se uporaba olova, žive, kadmija ili šesterovalentnog kroma u materijalima i komponentama vozila stavljenih na tržište nakon 1. srpnja 2003., osim u slučajevima navedenim u Prilogu II. toj Direktivi i pod uvjetima koji su u njoj određeni. Sukladno članku 4. stavku 2. točki (b) Direktive 2000/53/EZ, Komisija treba redovito prilagođavati znanstvenom i tehničkom napretku Prilog II. toj Direktivi.

(2)

U Prilogu II. Direktivi 2000/53/EZ navode se materijali i komponente vozila koji su izuzeti od zabrane korištenja teških metala obuhvaćene njezinim člankom 4. stavkom 2. točkom (a). Neka od tih izuzeća istječu na datume navedene u tom Prilogu. Vozila stavljena na tržište prije datuma isteka određenog izuzeća smiju sadržavati teške metale u materijalima i komponentama navedenim u Prilogu II. Direktivi 2000/53/EZ.

(3)

Razdoblja određenih izuzeća od zabrane iz članka 4. stavka 2. točke (a) Direktive 2000/53/EZ ne bi trebalo produljiti zbog toga što je zahvaljujući tehničkom napretku uporabu olova, žive, kadmija ili šesterovalentnog kroma za te primjene postalo moguće izbjeći.

(4)

Određeni materijali i komponente koje sadrže olovo, živu, kadmij ili šesterovalentni krom trebali bi i dalje biti izuzeti od zabrane iz članka 4. stavka 2. točke (a), budući da je uporabu tih tvari u tim specifičnim materijalima i komponentama još uvijek nemoguće izbjeći. U nekim je slučajevima prikladno ponovno pregledati datum isteka tih izuzeća kako bi se omogućilo dovoljno vremena za uklanjanje zabranjenih tvari u budućnosti.

(5)

U Prilogu II. Direktivi 2000/53/EZ, kako je izmijenjena Odlukom Komisije 2005/438/EZ od 10. lipnja 2005. o izmjeni Priloga II. Direktivi 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadnim vozilima (2), u trećoj alineji napomena predviđeno je da se od odredaba članka 4. stavka 2. točke (a) Direktive 2000/53/EZ izuzmu oni rezervni dijelovi koji su stavljeni na tržište nakon 1. srpnja 2003., a koji se koriste za vozila stavljena na tržište prije 1. srpnja 2003. Tim se izuzećem omogućuje popravak vozila stavljenih na tržište prije stupanja na snagu zabrane korištenja teških metala iz članka 4. stavka 2. točke (a) Direktive 2000/53/EZ, koja sadrže rezervne dijelove iste kakvoće i istih sigurnosnih zahtjeva poput onih kojima su bili prvotno opremljeni.

(6)

Rezervni dijelovi za vozila stavljena na tržište nakon 1. srpnja 2003., ali prije datuma isteka određenog izuzeća iz Priloga II. Direktivi 2000/53/EZ nisu obuhvaćeni trećom alinejom njegovih napomena. Stoga rezervni dijelovi za ta vozila ne smiju sadržavati teške metale, čak i ako se oni koriste za zamjenu dijelova koji su prvotno sadržavali teške metale.

(7)

U određenim je slučajevima tehnički nemoguće izvršiti popravak vozila uz uporabu rezervnih dijelova koji nisu originalni, jer bi to zahtijevalo promjene dimenzijskih i funkcionalnih značajki čitavih sustava vozila. Takvi se dijelovi ne mogu ugraditi u sustave vozila prvotno proizvedenih s dijelovima koji sadrže teške metale, te se ta vozila ne mogu popraviti i možda će ih se trebati prijevremeno zbrinuti. Stoga je u skladu s tim potrebno izmijeniti Prilog II. Ta bi odluka trebala utjecati samo na ograničen broj vozila i materijala i komponenata vozila i to samo na ograničeno vremensko razdoblje.

(8)

Budući da je sigurnost potrošača ključna, a ponovna uporaba, obnova i produljenje životnog vijeka proizvoda korisno za okoliš, rezervni bi dijelovi trebali biti raspoloživi za popravak vozila koja su stavljena na tržište između 1. srpnja 2003. i datuma isteka određenog izuzeća. Stoga je potrebno tolerirati uporabu olova, žive, kadmija ili šesterovalentnog kroma u materijalima i komponentama koje se koriste kao rezervni dijelovi za popravak takvih vozila.

(9)

Tekst izuzeća primjereno je uskladiti s ostalim direktivama o okolišu koje se odnose na otpad, tamo gdje se spominju slična izuzeća.

(10)

Direktivu 2000/53/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 18. stavkom 1. Direktive 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o otpadu (3),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog II. Direktivi 2000/53/EZ zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. kolovoza 2008.

Za Komisiju

Stavros DIMAS

Član Komisije


(1)  SL L 269, 21.10.2000., str. 34. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2008/33/EZ (SL L 81, 20.3.2008., str. 62.)

(2)  SL L 152, 15.6.2005., str. 19.

(3)  SL L 114, 27.4.2006., str. 9.


PRILOG

„PRILOG II.

Materijali i komponente izuzeti od odredaba članka 4. stavka 2. točke (a)

Materijali i komponente

Područje primjene i datum isteka izuzeća

Moraju biti označeni ili prepoznatljivi u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) podtočkom iv.

Olovo kao element legure

1.

Čelik za strojnu obradu i galvanizirani čelik koji sadrži do 0,35 % masenog udjela olova

 

 

2.a

Aluminij za strojnu obradu koji sadrži do 2 % masenog udjela olova

Kao rezervni dijelovi stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2005.

 

2.b

Aluminij koji sadrži do 1,5 % masenog udjela olova

Kao rezervni dijelovi stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2008.

 

2.c

Aluminij koji sadrži do 0,4 % masenog udjela olova

 

 

3.

Legura bakra koja sadrži do 4 % masenog udjela olova

 

 

4.a

Ležajne ljuske i blazinice

Kao rezervni dijelovi stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2008.

 

4.b

Ležajne ljuske i blazinice u motorima, mjenjačima i kompresorima za klimatizaciju

1. srpnja 2011. i nakon tog datuma, kao rezervni dijelovi stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2011.

 

Olovo i spojevi olova u komponentama

5.

Akumulatori

 

X

6.

Ublaživači vibracija

 

X

7.a

Sredstva za vulkanizaciju i stabilizatori za elastomere u cijevima kočnica, cijevima goriva, cijevima ventilacije, dijelovima od elastomera ili metala za primjenu na podvozju i nosačima motora

Kao rezervni dijelovi stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2005.

 

7.b

Sredstva za vulkanizaciju i stabilizatori za elastomere u cijevima kočnica, cijevima goriva, cijevima ventilacije, dijelovima od elastomera ili metala za primjenu na podvozju i nosačima motora koji sadrže do 0,5 % masenog udjela olova

Kao rezervni dijelovi stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2006.

 

7.c

Adhezivna sredstva za elastomere u primjenama na pogonskim sklopovima koji sadrže do 0,5 % masenog udjela olova

1. srpnja 2009.

 

8.a

Lem u elektroničkim pločama i drugim električnim primjenama, osim na staklu

Vozila homologirana prije 31. prosinca 2010. i rezervni dijelovi za ta vozila (ponovni pregled 2009.)

X (1)

8.b

Lem u električnim primjenama na staklu

Vozila homologirana prije 31. prosinca 2010. i rezervni dijelovi za ta vozila (ponovni pregled 2009.)

X (1)

9.

Ležišta ventila

Kao rezervni dijelovi za tipove motora proizvedene prije 1. srpnja 2003.

 

10.

Električne komponente koje sadrže olovo u staklu ili keramički matrični spojevi, osim u staklu za sijalice ili glazurama za svjećice

 

X (2)

(za komponente koje nisu piezoelektrične komponente motora)

11.

Pirotehnički aktivatori

Vozila homologirana prije 1. srpnja 2006. i rezervni dijelovi za ta vozila

 

Šesterovalentni krom

12.a

Premazi za zaštitu od korozije

Kao rezervni dijelovi stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2007.

 

12.b

Premazi za zaštitu od korozije za sklopove vijaka i matica kod primjena na podvozju

Kao rezervni dijelovi stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2008.

 

13.

Apsorpcijski hladnjaci u kamp kućicama

 

X

Živa

14.a

Žarulje na izboj za upotrebu u prednjim svjetlima

Vozila homologirana prije 1. srpnja 2012. i rezervni dijelovi za ta vozila

X

14.b

Fluorescentne cijevi u pokazivačima na ploči s instrumentima

Vozila homologirana prije 1. srpnja 2012. i rezervni dijelovi za ta vozila

X

Kadmij

15.

Akumulatori za električna vozila

31. prosinca 2008. i nakon tog datuma, kao rezervni dijelovi stavljeni na tržište prije 31. prosinca 2008.

 

Napomene:

Najveća koncentracijska vrijednost za olovo, šesterovalentni krom i živu koja se tolerira iznosi do 0,1 % masenog udjela u homogenom materijalu, a za kadmij se tolerira 0,01 % masenog udjela u homogenom materijalu.

Ponovna uporaba dijelova vozila koja su već bila na tržištu na dan isteka izuzeća dopušta se bez ograničenja, budući da nije obuhvaćena člankom 4. stavkom 2. točkom (a).

Rezervni dijelovi stavljeni na tržište nakon 1. srpnja 2003. koji se koriste za vozila stavljena na tržište prije 1. srpnja 2003. izuzimaju se od odredaba članka 4. stavka 2. točke (a). (3)


(1)  Rastavljanje, ako se u vezi sa stavkom 10. prekorači prosječni prag od 60 grama po vozilu. Za primjenu ove odredbe ne uzimaju se u obzir elektroničke naprave koje proizvođač nije sastavio na tekućoj vrpci.

(2)  Rastavljanje, ako se u vezi sa stavkom 8. prekorači prosječni prag od 60 grama po vozilu. Za primjenu ove odredbe ne uzimaju se u obzir elektroničke naprave koje proizvođač nije sastavio na tekućoj vrpci.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

122


32009D0063


L 023/30

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 20. studenoga 2008.

o definiranju formata u kojem države članice dostavljaju informacije u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) podtočkom iii. Uredbe (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2008) 6917)

(Tekst značajan za EGP)

(2009/63/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i o izmjeni Direktive 79/117/EEZ (1), a posebno njezin članak 7. stavak 4. točku (b) podtočku iii., članak 7. stavak 6. i članak 17. stavak 2.,

budući da:

(1)

Još uvijek nema iskustva s primjenom odstupanja utvrđenog u članku 7. stavku 4. točki (b). Obavijesti će doprinijeti preispitivanju odstupanja koje na temelju članka 7. stavka 7. treba provesti prije 31. prosinca 2009. i izvješću o primjeni Uredbe na temelju članka 12. stavka 6.

(2)

O odobrenim postupcima pojedinačno se obavješćuju ostale države članice i Komisija. Dostavljanje obavijesti trebalo bi biti efikasno i usmjereno na stvarno potrebne informacije, kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje država članica i Komisije.

(3)

Obavijest bi trebala biti jasna i u njoj bi trebalo nastojati izbjegavati dvosmislene informacije. U tu svrhu pitanja pod točkama 1., 2. i 3. formulirana su tako da su mogući odgovori samo u standardiziranom ili zajednički dogovorenom obliku.

(4)

Upitnik uključuje uputu na broj i mjesto odobrenja, što, prema potrebi, omogućuje povlačenje cjelokupnog odobrenja odstupanja uz obrazloženje.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 18. Direktive 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o otpadu (2),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Usvaja se upitnik utvrđen u Prilogu Odluci.

Članak 2.

Države članice upotrebljavaju upitnik kao osnovu za obavijest koju dostavljaju na temelju članka 7. stavka 4. točke (b) podtočke iii. Uredbe (EZ) br. 850/2004.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. studenoga 2008.

Za Komisiju

Stavros DIMAS

Član Komisije


(1)  SL L 158, 30.4.2004., str. 7.; ispravljena verzija u SL L 229, 29.6.2004., str. 5.

(2)  SL L 114, 27.4.2006., str. 9.


PRILOG

Stavke koje treba sadržavati obavijest prema članku 7. stavku 4. točki (b) podtočki iii. Uredbe (EZ) br. 850/2004

1.   Odobrenje izuzeća:

1.1.

Naziv nadležnog tijela:

1.2.

Adresa nadležnog tijela:

1.3.

Identifikacijski broj odobrenja:

1.4.

Datum dozvole:

1.5.

Nositelj odobrenja (naziv društva):

1.6.

Adresa nositelja odobrenja:

2.   Opći opis otpada:

2.1.

Šesteroznamenkasta oznaka utvrđena u Odluci Komisije 2000/532/EZ (1) kako je izmijenjena:

2.2.

Naziv otpada kako je utvrđen u Odluci 2000/532/EZ kako je izmijenjena:

2.3.

Odobrena količina u tonama:

2.4.

Postojane organske onečišćujuće tvari (2) i koncentracija iznad granice utvrđene u Prilogu IV.:

3.   Opis tehnologije obrade:

3.1.

Potrebna predobrada: da/ne (3)

tj: solidifikacija (3)/stabilizacija (3)

druge metode predobrade (3):

3.2.

Konačno skladištenje:

Rudnik soli (3)/sigurne, duboke, podzemne formacije u tvrdim stijenama (3)/odlagališta opasnog otpada (3)

3.3.

Naziv lokacije konačnog skladištenja:

3.4.

Adresa lokacije konačnog skladištenja:

4.   Sažeto obrazloženje zašto je sa stajališta okoliša poželjnije zbrinjavanje nego uništavanje ili nepovratno transformiranje sadržaja postojanih organskih onečišćujućih tvari u otpadu (npr. rješavanje problema emisija postojanih organskih onečišćujućih tvari, drugih emisija i rizikâ ili nesigurnosti postupka):

5.   Adresa internetske stranice ili druge upute na to gdje se mogu naći informacije o odobrenju i obrazloženju izuzeća, ako su dostupne:


(1)  SL L 226, 6.9.2000., str. 3.

(2)  Naziv u skladu s nazivom tvari utvrđenim u Prilogu IV.

(3)  Prekrižiti pogrešan(-ne) odgovor(-e).


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

124


32009R0398


L 126/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA (EZ) br. 398/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. travnja 2009.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 338/97 (3) predviđa se potreba usvajanja određenih mjera u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4).

(2)

Odluka 1999/468/EZ izmijenjena je Odlukom 2006/512/EZ (5) kojom je uveden regulatorni postupak s kontrolom za donošenje mjera općeg područja primjene, namijenjene izmjenama elemenata koji nisu ključni temeljnog akta donesenog u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora, između ostalog, brisanjem nekih od ovih elemenata ili dopunjavanjem akta novim elementima koji nisu ključni.

(3)

U skladu s izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (6) koja se odnosi na Odluku 2006/512/EZ, da bi regulatorni postupak s kontrolom bio primjenjiv na akte donesene u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora koji su već na snazi, ti instrumenti moraju biti prilagođeni u skladu s primjenljivim postupcima.

(4)

Posebno bi Komisiju trebalo ovlastiti za donošenje određenih mjera za reguliranje trgovine vrstama divlje faune i flore, za donošenje određenih izmjena priloga Uredbi (EZ) br. 338/97 i za donošenje dodatnih mjera za provedbu rezolucija Konferencije potpisnica Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) (dalje u tekstu „Konvencija”), odluka ili preporuka Stalnog odbora Konvencije i preporuka tajništva Konvencije. Budući da su to mjere općeg područja primjene i da su namijenjene izmjeni elemenata Uredbe (EZ) br. 338/97 koji nisu ključni, između ostalog dopunjujući je novim elementima koji nisu ključni, moraju se usvojiti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(5)

Radi učinkovitosti, uobičajene rokove za provedbu regulatornog postupka s kontrolom trebalo bi skratiti za donošenje mjera kojima se izmjenjuju prilozi Uredbi (EZ) br. 338/97, radi ispunjavanja rokova za stupanje na snagu izmjena dodataka Konvenciji.

(6)

Uredbu (EZ) br. 338/97 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene

Uredba (EZ) br. 1729/97 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 6. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Savjetujući se s dotičnim zemljama podrijetla u skladu s regulatornim postupkom iz članka 18. stavka 2. i uzimajući u obzir mišljenje Skupine za znanstvenu reviziju, Komisija može za unošenje u Zajednicu donijeti opća ograničenja ili ograničenja koja se odnose na određene zemlje podrijetla:”;

(b)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Ako se nakon unošenja u Zajednicu pojave posebni slučajevi pretovara, zračnog ili željezničkog prijevoza, Komisija odobrava odstupanja od obavljanja provjera i predočenja uvoznih isprava navedenih u stavcima 1. do 4. na graničnoj carinarnici na mjestu unošenja kako bi se omogućilo da se te provjere i predočenja obavljaju u drugoj carinarnici određenoj sukladno članku 12. stavku 1.

Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.”

2.

Članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Ako se zahtjev za potvrdu o ponovnom izvozu odnosi na primjerke unesene u Zajednicu na temelju uvozne dozvole koju je izdala druga država članica, upravno tijelo mora se prvo savjetovati s upravnim tijelom koje je izdalo dozvolu. Postupci savjetovanja i slučajevi u kojima su savjetovanja nužna utvrđuje Komisija. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.”;

(b)

u stavku 7. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

Kad god je neko upravno tijelo obaviješteno o mjerama iz točke (a), ono obavješćuje Komisiju i šalje primjedbe Komisiji koja će prema potrebi preporučiti ograničenja u pogledu izvoza predmetne vrste u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18. stavku 2.”

3.

Članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Komisija određuje kriterije za utvrđivanje je li primjerak rođen i uzgojen u zatočeništvu ili umjetno razmnožen i je li to bilo u komercijalne svrhe, kao i posebne uvjete iz točke (b). Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.”;

(b)

u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Ako isprava iz točke (b) nije izdana prije izvoza ili ponovnog izvoza, primjerak se mora oduzeti i može se, prema potrebi, zaplijeniti, osim ako se isprava dostavi naknadno u skladu s uvjetima koje je odredila Komisija. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.”;

(c)

stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Osobne i kućne stvari

Odstupajući od odredaba članaka 4. i 5., njihove se odredbe ne primjenjuju na mrtve primjerke, dijelove i derivate vrsta navedenih u prilozima od A do D koji predstavljaju osobne ili kućne stvari koje se unose u Zajednicu, ili se iz nje izvoze, ili ponovno izvoze u skladu s odredbama koje određuje Komisija. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.

4.   Znanstvene ustanove

Isprave iz članaka 4., 5., 8. i 9. nisu potrebne u slučaju posuđivanja, darovanja i razmjene u nekomercijalne svrhe herbarskih primjeraka i drugih konzerviranih, osušenih ili umetnutih muzejskih primjeraka i živog biljnog materijala među znanstvenicima i znanstvenim ustanovama koji su registrirani pri upravnim tijelima država u kojima se nalaze ako su ti primjerci označeni etiketom koja je određena u skladu s regulatornim postupkom utvrđenim u članku 18. stavku 2., ili sličnom etiketom koju je izdalo ili odobrilo upravno tijelo treće zemlje.”

4.

U članku 8. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Opća odstupanja od zabrana iz stavka 1. na temelju uvjeta iz stavka 3., kao i opća odstupanja u pogledu vrsta navedenih u Prilogu A u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) alinejom ii. može odrediti Komisija. Sva takva odstupanja moraju biti u skladu sa zahtjevima ostalog zakonodavstva Zajednice o očuvanju divlje faune i flore. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.”

5.

U članku 9. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   U skladu s postupkom utvrđenim u članku 18. Komisija može donijeti ograničenja o držanju ili premještanju živih primjeraka vrsta u odnosu na koje su ograničenja u pogledu unošenja u Zajednicu donesena sukladno članku 4. stavku 6. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.”

6.

U članku 11. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Komisija utvrđuje rokove za izdavanje dozvola i potvrda. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.”

7.

U članku 12. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   U iznimnim slučajevima i u skladu s kriterijima koje određuje Komisija upravno tijelo može odobriti unošenje u Zajednicu ili izvoz, ili ponovni izvoz iz nje, pri drugoj carinarnici, a ne onoj koja je određena u skladu sa stavkom 1. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.”

8.

Članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 4. se mijenja kako slijedi:

i.

u točki (a) zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Informacije koje se dostavljaju kao i oblik u kojem se predstavljaju propisuje Komisija u skladu s regulatornim postupkom utvrđenim u članku 18. stavku 2.”;

ii.

u točki (c) zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Informacije koje se dostavljaju kao i oblik u kojem se predstavljaju propisuje Komisija u skladu s regulatornim postupkom utvrđenim u članku 18. stavku 2.”;

(b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Nadležna tijela država članica dostavljaju Komisiji sve relevantne informacije kako bi se pripremile izmjene Priloga. Komisija određuje koji su podaci potrebni, u skladu s regulatornim postupkom utvrđenim u članku 18. stavku 2.”

9.

Članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članak 5.a stavci 1. do 4. i stavak 5. točka (b), te članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rokovi iz članka 5.a stavka 3. točke (c) i stavka 4. točaka (b) i (e) Odluke 1999/468/EZ su dva mjeseca, mjesec dana, odnosno dva mjeseca.”

10.

Članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

1.   U skladu s regulatornim postupkom iz članka 18. stavka 2. Komisija donosi mjere iz članka 4. stavka 6., članka 5. stavka 7. točke (b), članka 7. stavka 4., članka 15. stavka 4. točaka (a) i (c), članka 15. stavka 5. i članka 21. stavka 3.

Komisija određuje izgled dokumenata iz članaka 4. i 5., članka 7. stavka 4. i članka 10. u skladu s regulatornim postupkom iz članka 18. stavka 2.

2.   Komisija donosi mjere iz članka 4. stavka 7., članka 5. stavka 5., članka 7. stavka 1. točke (c), stavka 2. točke (c) i stavka 3., članka 8. stavka 4., članka 9. stavka 6., članka 11. stavka 5., i članka 12. stavka 4. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.

3.   Komisija utvrđuje jedinstvene uvjete i kriterije za:

(a)

izdavanje, valjanost i upotrebu isprava iz članaka 4. i 5., članka 7. stavka 4. te članka 10.;

(b)

uporabu fitosanitarnih potvrda iz članka 7. stavka 1. točke (b) alineje i.;

(c)

donošenje postupaka, kada je potrebno, za označivanje primjeraka kako bi se olakšalo prepoznavanje i osigurala provedba odredaba.

Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.

4.   Komisija donosi, prema potrebi, dodatne mjere za provedbu rezolucija Konferencije stranaka Konvencije, odluka ili preporuka Stalnog odbora Konvencije i preporuka Tajništva Konvencije. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjujući je, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.

5.   Komisija donosi izmjene Priloga od A do D, osim u slučaju izmjena Priloga A koje nisu rezultat odluka Konferencije stranaka Konvencije. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 18. stavka 3.”

11.

U članku 21. stavku 3. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Dva mjeseca prije provedbe ove Uredbe Komisija, u skladu s regulatornim postupkom utvrđenim u članku 18. stavku 2. i uz savjetovanje sa Skupinom za znanstvenu reviziju:”.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 23. travnja 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

P. NEČAS


(1)  SL C 211, 19.8.2008., str. 45.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 23. rujna 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 23. ožujka 2009.

(3)  SL L 61, 3.3.1997., str. 1.

(4)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(5)  SL L 200, 22.7.2006., str. 11.

(6)  SL C 255, 21.10.2006., str. 1.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

128


32009L0147


L 020/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA 2009/147/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 30. studenoga 2009.

o očuvanju divljih ptica

(kodificirana verzija)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica (3) nekoliko je puta značajno izmijenjena (4). Spomenutu bi Direktivu radi jasnoće i racionalnosti trebalo kodificirati.

(2)

Odlukom br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. o utvrđivanju Šestog programa djelovanja Zajednice za okoliš (5) zahtijevaju se posebne mjere za očuvanje biološke raznolikosti koje uključuju zaštitu ptica i njihovih staništa.

(3)

Broj mnogih vrsta divljih ptica koje prirodno obitavaju na europskom državnom području država članica opada, u nekim slučajevima vrlo brzo. To opadanje ozbiljno ugrožava očuvanje prirodnog okoliša, posebno zato što se time ugrožava biološka ravnoteža.

(4)

Vrste divljih ptica koje prirodno obitavaju na europskom državnom području država članica uglavnom su migracijske vrste. Te vrste predstavljaju zajedničko nasljeđe i učinkovita zaštita ptica tipičan je prekogranični okolišni problem koji podrazumijeva zajedničku odgovornost.

(5)

Očuvanje vrsta divljih ptica koje prirodno obitavaju na europskom državnom području država članica potrebno je radi ostvarivanja ciljeva Zajednice u pogledu poboljšanja životnih uvjeta i održivog razvoja.

(6)

Predviđene mjere moraju se odnositi na različite faktore koji mogu utjecati na broj ptica, na primjer na posljedice djelovanja čovjeka, posebno na uništavanje i onečišćivanje njihovih staništa, hvatanje i ubijanje te na trgovinu koja proizlazi iz takve prakse; u okviru politike očuvanja strogost tih mjera trebalo bi prilagoditi konkretnim situacijama u kojima se nalaze različite vrste.

(7)

Cilj očuvanja je dugoročna zaštita prirodnih resursa kao sastavnog dijela naslijeđa naroda Europe i upravljanje tim resursima. Ono omogućuje kontrolu prirodnih resursa i uređuje njihovo korištenje na temelju mjera potrebnih za održavanje i prilagođavanje prirodne ravnoteže između vrsta, koliko je to u razumnim okvirima moguće.

(8)

Zaštita, održavanje ili obnavljanje dovoljne raznolikosti kao i područja staništa od ključne su važnosti za očuvanje svih vrsta ptica. Na određene vrste ptica trebalo bi primijeniti posebne mjere očuvanja koje se odnose na njihova staništa, kako bi se osiguralo njihovo preživljavanje i razmnožavanje na njihovom području raširenosti. Te mjere isto tako moraju obuhvatiti migracijske vrste i biti koordinirane, s ciljem uspostavljanja jedne usklađene cjeline.

(9)

Radi sprečavanja mogućeg negativnog utjecaja na razine iskorištavanja zbog komercijalnih interesa treba nametnuti opću zabranu trgovanja te ograničiti sva odstupanja za one vrste čiji biološki status to dopušta, uzimajući pritom u obzir posebne uvjete koji prevladavaju u različitim regijama.

(10)

Neke se vrste zbog njihove visoke populacijske razine, zemljopisne raširenosti i stope razmnožavanja u Zajednici kao cjelini smiju izlovljavati, što predstavlja prihvatljivo iskorištavanje ako se postave i poštuju određene granice, budući da to izlovljavanje mora biti u skladu s održavanjem populacije tih vrsta na zadovoljavajućoj razini.

(11)

Različita sredstva, naprave ili metode za masovno ili neselektivno hvatanje ili ubijanje i izlovljavanje treba zabraniti radi prekomjernog utjecaja koji imaju ili bi mogli imati na broj ptica predmetnih vrsta.

(12)

Zbog važnosti koja se može pripisati nekim specifičnim situacijama, trebalo bi predvidjeti mogućnost odstupanja pod određenim uvjetima, pod nadzorom Komisije.

(13)

Očuvanje ptica, a posebno migracijskih ptica, još uvijek predstavlja problem koji treba znanstveno istražiti. Takva će istraživanja isto tako omogućiti procjenu učinkovitosti poduzetih mjera.

(14)

Uz savjetovanje s Komisijom trebalo bi voditi računa o tome da unošenje bilo koje vrste divljih ptica koja prirodno ne obitava na europskom državnom području država članica ne nanese štetu lokalnoj flori i fauni.

(15)

Komisija će svake tri godine sastaviti i dostaviti državama članicama cjelovito izvješće na temelju informacija koje joj pošalju države članice u vezi primjene nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive.

(16)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (6).

(17)

Komisiju bi posebno trebalo ovlastiti za izmjene Priloga s obzirom na znanstveni i tehnički napredak. Budući da su te mjere iz općeg područje primjene i da su namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, one moraju biti donesene u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim člankom 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(18)

Ova Direktiva ne bi smjela dovesti u pitanje obaveze država članica u pogledu rokova za prenošenje direktiva iz Priloga III. dijela B u nacionalno pravo,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Ova se Direktiva odnosi na očuvanje svih vrsta divljih ptica koje prirodno obitavaju na europskom državnom području država članica na koje se primjenjuje Ugovor. Ona se odnosi na zaštitu tih vrsta, upravljanje i nadzor nad tim vrstama i njome se utvrđuju pravila o njihovom iskorištavanju.

2.   Primjenjuje se na ptice, njihova jaja, gnijezda i staništa.

Članak 2.

Države članice poduzimaju potrebne mjere za održavanje populacije vrsta iz članka 1. na razini koja odgovara posebno ekološkim, znanstvenim i kulturološkim zahtjevima, istodobno uzimajući u obzir gospodarske i rekreacijske zahtjeve, ili za prilagođavanje tih vrsta toj razini.

Članak 3.

1.   S obzirom na zahtjeve iz članka 2., države članice poduzimaju potrebne mjere za očuvanje, održavanje ili ponovnu uspostavu dovoljne raznolikosti i veličine staništa za sve vrste ptica iz članka 1.

2.   Očuvanje, održavanje ili ponovna uspostava biotopa i staništa prvenstveno uključuju sljedeće mjere:

(a)

stvaranje zaštićenih područja;

(b)

održavanje i upravljanje u skladu s ekološkim potrebama staništa unutar i izvan zaštićenih zona;

(c)

ponovno uspostavljanje uništenih biotopa;

(d)

stvaranje biotopa.

Članak 4.

1.   Vrste ptica navedene u Prilogu I. predmet su posebnih mjera očuvanja koje se odnose na njihova staništa, kako bi se osiguralo njihovo preživljavanje i razmnožavanje na njihovom području raširenosti.

S tim u vezi, uzimaju se u obzir

(a)

vrste u opasnosti od izumiranja;

(b)

vrste osjetljive na određene promjene u njihovim staništima;

(c)

vrste koje se smatraju rijetkima zbog male populacije ili ograničene lokalne raširenosti;

(d)

druge vrste koje zahtijevaju posebnu pažnju zbog posebne prirode njihovih staništa.

Trendovi i promjene populacijskih razina uzimaju se u obzir kao podloga za ocjenjivanje.

Države članice posebno klasificiraju područja koja su s obzirom na broj i veličinu najprimjerenija kao posebna zaštićena područja za očuvanje tih vrsta u okviru morskih i kopnenih zemljopisnih područja gdje se primjenjuje ova Direktiva.

2.   Države članice poduzimaju slične mjere za migracijske vrste koje se redovito pojavljuju a nisu navedene u Prilogu I., imajući na umu potrebu za njihovom zaštitom u okviru morskih i kopnenih zemljopisnih područja gdje se ova Direktiva primjenjuje s obzirom na područja za njihovo razmnožavanje, mitarenje i prezimljavanje te odmorišta duž njihovih migracijskih putova. U tu svrhu države članice trebaju obratiti posebnu pozornost na zaštitu močvarnih područja, a posebno na močvarna područja od međunarodnog značaja.

3.   Države članice šalju Komisiji sve relevantne informacije kako bi Komisija mogla poduzeti odgovarajuće inicijative u svrhu koordinacije koja je potrebna da bi se osiguralo da područja utvrđena u stavcima 1. i 2. čine usklađenu cjelinu koja ispunjava zahtjeve u pogledu zaštite tih vrsta na morskim i kopnenim zemljopisnim područjima gdje se primjenjuje ova Direktiva.

4.   U vezi s zaštićenim područjima iz stavaka 1. i 2., države članice poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje onečišćavanja ili pogoršavanja stanja staništa ili bilo kakvih poremećaja koji negativno utječu na ptice u tolikoj mjeri da bi to bilo značajno s obzirom na ciljeve iz ovog članka. Države članice nastoje spriječiti onečišćavanje ili pogoršavanje stanja staništa i izvan tih zaštićenih područja.

Članak 5.

Ne dovodeći u pitanje članke 7. i 9. države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi uspostavile opći sustav zaštite svih vrsta ptica navedenih u članku 1., posebno zabranjujući:

(a)

namjerno ubijanje ili hvatanje na bilo koji način;

(b)

namjerno uništavanje ili oštećivanje njihovih gnijezda i jaja ili uklanjanje njihovih gnijezda;

(c)

izuzimanje njihovih jaja iz prirode i njihovo posjedovanje, čak i ako su prazna;

(d)

namjerno uznemiravanje tih ptica, posebno u razdoblju razmnožavanja ili podizanja mladunčadi, u tolikoj mjeri da bi to uznemiravanje bilo značajno s obzirom na ciljeve iz ovog članka;

(e)

držanje ptica koje pripadaju vrstama čije izlovljavanje i hvatanje su zabranjeni.

Članak 6.

1.   Ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3. države članice za sve ptice iz članka 1. zabranjuju prijevoz za prodaju, držanje za prodaju i nuđenje za prodaju živih ili mrtvih ptica i bilo kojih lako prepoznatljivih dijelova ili derivata tih ptica.

2.   Aktivnosti iz stavka 1. ne zabranjuju se za vrste iz Priloga III. dijela A, pod uvjetom da su ptice zakonito ubijene ili uhvaćene ili stečene na neki drugi zakoniti način.

3.   Za vrste navedene u Prilogu III. dijelu B države članice mogu na svom području dozvoliti aktivnosti iz stavka 1., uz predviđena određena ograničenja, pod uvjetom da su ptice zakonito ubijene ili uhvaćene ili stečene na neki drugi zakoniti način.

Države članice koje žele izdati takvo odobrenje najprije se savjetuju s Komisijom kako bi zajednički s njom procijenile bi li trgovanje primjercima tih vrsta rezultiralo ili bi se opravdano moglo očekivati da će rezultirati razinama populacije, zemljopisnom raširenošću ili stopama razmnožavanja vrsta koje su ugrožene u cijeloj Zajednici. Ako se na temelju te procjene pokaže da će namjeravano odobrenje, prema mišljenju Komisije, rezultirati ugrožavanjem bilo koje od gore spomenutih vrsta ili mogućnošću njihovoga ugrožavanja, Komisija predmetnoj državi članici dostavlja obrazloženu preporuku u kojoj izražava svoje protivljenje trgovanju dotičnim vrstama. Ako Komisija smatra da takav rizik ne postoji, o tome obavješćuje predmetnu državu članicu.

Odluka Vijeća objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Države članice koje izdaju odobrenje u skladu s ovim stavkom, u pravilnim vremenskim razmacima provjeravaju jesu li uvjeti za izdavanje tog odobrenja još uvijek ispunjeni.

Članak 7.

1.   Zbog njihove visoke populacijske razine, zemljopisne raširenosti i stope razmnožavanja u cijeloj Zajednici, vrste navedene u Prilogu II. smiju se izlovljavati u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Države članice osiguravaju da izlovljavanje tih vrsta ne ugrožava nastojanja da se one očuvaju na područjima njihove raširenosti.

2.   Vrste iz Priloga II. dijela A smiju se izlovljavati na morskim i kopnenim zemljopisnim područjima gdje se primjenjuje ova Direktiva.

3.   Vrste iz Priloga II. dijela B smiju se izlovljavati samo u državama članicama u vezi s kojima su navedene.

4.   Države članice osiguravaju da lov, uključujući sokolarenje ako se prakticira, kako se provodi u skladu s nacionalnim mjerama koje su na snazi, bude u skladu s načelima mudrog korištenja i ekološki uravnotežene kontrole predmetnih vrsta ptica i da ta praksa s obzirom na populaciju tih vrsta, posebno migracijskih, bude usklađena s mjerama koje proizlaze iz članka 2.

One se posebno moraju pobrinuti da se vrste na koje se primjenjuje lovno zakonodavstvo ne izlovljavaju tijekom sezone podizanja mladunčadi ili različitih faza razmnožavanja.

Kad se radi o migracijskim vrstama, posebno se moraju pobrinuti da se vrste na koje se primjenjuju propisi o lovstvu ne izlovljavaju tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihovog povratka u područja gdje podižu mladunčad.

Države članice šalju Komisiji sve relevantne informacije o praktičnoj primjeni svojih propisa o lovstvu.

Članak 8.

1.   Što se tiče izlovljavanja, hvatanja ili ubijanja ptica u skladu s ovom Direktivom, države članice zabranjuju uporabu svih sredstava, mjera ili metoda namijenjenih za masovno ili neselektivno hvatanja ili ubijanje ptica, koji bi mogli uzrokovati lokalni nestanak neke vrste, posebno uporabu onih iz Priloga IV. točke (a).

2.   Osim toga, države članice zabranjuju svaki lov iz prijevoznih sredstava i u skladu s uvjetima iz Priloga IV. točke (b).

Članak 9.

1.   Države članice mogu odstupiti od odredaba iz članaka od 5. do 8., ako ne postoji drugo zadovoljavajuće rješenje, iz sljedećih razloga:

(a)

u interesu javnog zdravlja i sigurnosti,

u interesu sigurnosti zračnog prometa,

radi sprečavanja nanošenja ozbiljne štete usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama,

radi zaštite flore i faune;

(b)

za potrebe istraživanja i obrazovanja, obnavljanja populacija, ponovnog unošenja vrsta, te za potrebe uzgoja koji je neophodan za te namjene;

(c)

radi izdavanja dozvola, pod strogo nadziranim uvjetima i na selektivnoj osnovi, za hvatanje, držanje ili drugo razborito korištenje određenih ptica u malom broju.

2.   Kod odstupanja iz stavka 1. moraju se navesti:

(a)

vrste koje su predmet odstupanja;

(b)

sredstva, mjera ili metode koji su odobreni za hvatanje ili ubijanje;

(c)

uvjeti rizika i okolnosti s obzirom na vrijeme i mjesto pod kojima se takva odstupanja mogu odobriti;

(d)

tijelo ovlašteno za proglašenje postojanja traženih uvjeta i za odlučivanje o tome koja se sredstva, mjere ili metode smiju koristiti, u okviru kojih ograničenja i tko ih smije koristiti;

(e)

kontrole koje će se provesti.

3.   Države članice svake godine šalju Komisiji izvješće o provedbi stavaka 1. i 2.

4.   Komisija na temelju informacija kojima raspolaže, a posebno informacija koje joj se dostave u skladu sa stavkom 3., stalno osigurava da posljedice iz stavka 1. ne budu nesukladne s ovom Direktivom. U tu svrhu poduzima odgovarajuće mjere.

Članak 10.

1.   Države članice potiču istraživanja i sve djelatnosti potrebne kao temelj za zaštitu populacije svih vrsta iz članka 1., za upravljanje njima i za njihovo korištenje. Posebna se pozornost posvećuje istraživanjima i djelatnostima povezanima sa stavkama navedenima u Prilogu V.

2.   Države članice šalju Komisiji sve potrebne informacije koje joj omogućuju poduzimanje odgovarajućih mjera za koordinaciju istraživanja i djelatnosti iz stavka 1.

Članak 11.

Države članice vode računa o tome da unošenje bilo kojih vrsta divljih ptica koje prirodno ne obitavaju na europskom području država članica ne dovodi u pitanje lokalnu floru i faunu. S tim u vezi savjetuju se s Komisijom.

Članak 12.

1.   Države članice svake tri godine, počevši od 7. travnja 1981., dostavljaju Komisiji izvješće o provedbi nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive.

2.   Komisija svake tri godine sastavlja skupno izvješće na temelju informacija iz stavka 1. Dio nacrta izvješća koji obuhvaća informacije koje je dala neka država članica upućuje se dotičnoj državi članici radi verifikacije. Konačna verzija izvješća dostavlja se državama članicama.

Članak 13.

Primjena mjera donesenih na temelju ove Direktive ne smije dovesti do pogoršanja trenutačnog stanja u pogledu očuvanja vrsta ptica iz članka 1.

Članak 14.

Države članice mogu uvesti zaštitne mjere koje su strože od mjera predviđenih ovom Direktivom.

Članak 15.

Usvajaju se izmjene potrebne za prilagođavanja priloga I. i V. tehničkom i znanstvenom napretku. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom, predviđenim člankom 16. stavkom 2.

Članak 16.

1.   Komisiji pomaže Odbor za prilagodbu tehničkom i znanstvenom napretku.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Članak 17.

Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 18.

Direktiva 79/409/EEZ, kako je izmijenjena aktima navedenima u Prilogu VI. dijelu A, stavlja se izvan snage ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje direktiva iz Priloga VI. dijela B u nacionalno pravo.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu VII.

Članak 19.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 20.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenoga 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BUZEK

Za Vijeće

Predsjednik

B. ASK


(1)  Mišljenje od 10. lipnja 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 20. listopada 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 26. studenoga 2009.

(3)  SL L 103, 25.4.1979., str. 1.

(4)  Vidjeti Prilog VI. dio A.

(5)  SL L 242, 10.9.2002., str. 1.

(6)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.


PRILOG I.

GAVIIFORMES

Gaviidae

Gavia stellata

Gavia arctica

Gavia immer

PODICIPEDIFORMES

Podicipedidae

Podiceps auritus

PROCELLARIIFORMES

Procellariidae

Pterodroma madeira

Pterodroma feae

Bulweria bulwerii

Calonectris diomedea

Puffinus puffinus mauretanicus (Puffinus mauretanicus)

Puffinus yelkouan

Puffinus assimilis

Hydrobatidae

Pelagodroma marina

Hydrobates pelagicus

Oceanodroma leucorhoa

Oceanodroma castro

PELECANIFORMES

Pelecanidae

Pelecanus onocrotalus

Pelecanus crispus

Phalacrocoracidae

Phalacrocorax aristotelis desmarestii

Phalacrocorax pygmeus

CICONIIFORMES

Ardeidae

Botaurus stellaris

Ixobrychus minutus

Nycticorax nycticorax

Ardeola ralloides

Egretta garzetta

Egretta alba (Ardea alba)

Ardea purpurea

Ciconiidae

Ciconia nigra

Ciconia ciconia

Threskiornithidae

Plegadis falcinellus

Platalea leucorodia

PHOENICOPTERIFORMES

Phoenicopteridae

Phoenicopterus ruber

ANSERIFORMES

Anatidae

Cygnus bewickii (Cygnus columbianus bewickii)

Cygnus cygnus

Anser albifrons flavirostris

Anser erythropus

Branta leucopsis

Branta ruficollis

Tadorna ferruginea

Marmaronetta angustirostris

Aythya nyroca

Polysticta stelleri

Mergus albellus (Mergellus albellus)

Oxyura leucocephala

FALCONIFORMES

Pandionidae

Pandion haliaetus

Accipitridae

Pernis apivorus

Elanus caeruleus

Milvus migrans

Milvus milvus

Haliaeetus albicilla

Gypaetus barbatus

Neophron percnopterus

Gyps fulvus

Aegypius monachus

Circaetus gallicus

Circus aeruginosus

Circus cyaneus

Circus macrourus

Circus pygargus

Accipiter gentilis arrigonii

Accipiter nisus granti

Accipiter brevipes

Buteo rufinus

Aquila pomarina

Aquila clanga

Aquila heliaca

Aquila adalberti

Aquila chrysaetos

Hieraaetus pennatus

Hieraaetus fasciatus

Falconidae

Falco naumanni

Falco vespertinus

Falco columbarius

Falco eleonorae

Falco biarmicus

Falco cherrug

Falco rusticolus

Falco peregrinus

GALLIFORMES

Tetraonidae

Bonasa bonasia

Lagopus mutus pyrenaicus

Lagopus mutus helveticus

Tetrao tetrix tetrix

Tetrao urogallus

Phasianidae

Alectoris graeca

Alectoris barbara

Perdix perdix italica

Perdix perdix hispaniensis

GRUIFORMES

Turnicidae

Turnix sylvatica

Gruidae

Grus grus

Rallidae

Porzana porzana

Porzana parva

Porzana pusilla

Crex crex

Porphyrio porphyrio

Fulica cristata

Otididae

Tetrax tetrax

Chlamydotis undulata

Otis tarda

CHARADRIIFORMES

Recurvirostridae

Himantopus himantopus

Recurvirostra avosetta

Burhinidae

Burhinus oedicnemus

Glareolidae

Cursorius cursor

Glareola pratincola

Charadriidae

Charadrius alexandrinus

Charadrius morinellus (Eudromias morinellus)

Pluvialis apricaria

Hoplopterus spinosus

Scolopacidae

Calidris alpina schinzii

Philomachus pugnax

Gallinago media

Limosa lapponica

Numenius tenuirostris

Tringa glareola

Xenus cinereus (Tringa cinerea)

Phalaropus lobatus

Laridae

Larus melanocephalus

Larus genei

Larus audouinii

Larus minutus

Sternidae

Gelochelidon nilotica (Sterna nilotica)

Sterna caspia

Sterna sandvicensis

Sterna dougallii

Sterna hirundo

Sterna paradisaea

Sterna albifrons

Chlidonias hybridus

Chlidonias niger

Alcidae

Uria aalge ibericus

PTEROCLIFORMES

Pteroclididae

Pterocles orientalis

Pterocles alchata

COLUMBIFORMES

Columbidae

Columba palumbus azorica

Columba trocaz

Columba bollii

Columba junoniae

STRIGIFORMES

Strigidae

Bubo bubo

Nyctea scandiaca

Surnia ulula

Glaucidium passerinum

Strix nebulosa

Strix uralensis

Asio flammeus

Aegolius funereus

CAPRIMULGIFORMES

Caprimulgidae

Caprimulgus europaeus

APODIFORMES

Apodidae

Apus caffer

CORACIIFORMES

Alcedinidae

Alcedo atthis

Coraciidae

Coracias garrulus

PICIFORMES

Picidae

Picus canus

Dryocopus martius

Dendrocopos major canariensis

Dendrocopos major thanneri

Dendrocopos syriacus

Dendrocopos medius

Dendrocopos eucotos

Picoides tridactylus

PASSERIFORMES

Alaudidae

Chersophilus duponti

Melanocorypha calandra

Calandrella brachydactyla

Galerida theklae

Lullula arborea

Motacillidae

Anthus campestris

Troglodytidae

Troglodytes troglodytes fridariensis

Muscicapidae (Turdinae)

Luscinia svecica

Saxicola dacotiae

Oenanthe leucura

Oenanthe cypriaca

Oenanthe pleschanka

Muscicapidae (Sylviinae)

Acrocephalus melanopogon

Acrocephalus paludicola

Hippolais olivetorum

Sylvia sarda

Sylvia undata

Sylvia melanothorax

Sylvia rueppelli

Sylvia nisoria

Muscicapidae (Muscicapinae)

Ficedula parva

Ficedula semitorquata

Ficedula albicollis

Paridae

Parus ater cypriotes

Sittidae

Sitta krueperi

Sitta whiteheadi

Certhiidae

Certhia brachydactyla dorotheae

Laniidae

Lanius collurio

Lanius minor

Lanius nubicus

Corvidae

Pyrrhocorax pyrrhocorax

Fringillidae (Fringillinae)

Fringilla coelebs ombriosa

Fringilla teydea

Fringillidae (Carduelinae)

Loxia scotica

Bucanetes githagineus

Pyrrhula murina (Pyrrhula pyrrhula murina)

Emberizidae (Emberizinae)

Emberiza cineracea

Emberiza hortulana

Emberiza caesia


PRILOG II.

DIO A

ANSERIFORMES

Anatidae

Anser fabalis

Anser anser

Branta canadensis

Anas penelope

Anas strepera

Anas crecca

Anas platyrhynchos

Anas acuta

Anas querquedula

Anas clypeata

Aythya ferina

Aythya fuligula

GALLIFORMES

Tetraonidae

Lagopus lagopus scoticus et hibernicus

Lagopus mutus

Phasianidae

Alectoris graeca

Alectoris rufa

Perdix perdix

Phasianus colchicus

GRUIFORMES

Rallidae

Fulica atra

CHARADRIIFORMES

Scolopacidae

Lymnocryptes minimus

Gallinago gallinago

Scolopax rusticola

COLUMBIFORMES

Columbidae

Columba livia

Columba palumbus

DIO B

ANSERIFORMES

Anatidae

Cygnus olor

Anser brachyrhynchus

Anser albifrons

Branta bernicla

Netta rufina

Aythya marila

Somateria mollissima

Clangula hyemalis

Melanitta nigra

Melanita fusca

Bucephala clangula

Mergus serrator

Mergus merganser

GALLIFORMES

Meleagridae

Meleagris gallopavo

Tetraonidae

Bonasa bonasia

Lagopus lagopus lagopus

Tetrao tetrix

Tetrao urogallus

Phasianidae

Francolinus francolinus

Alectoris barbara

Alectoris chukar

Coturnix coturnix

GRUIFORMES

Rallidae

Rallus aquaticus

Gallinula chloropus

CHARADRIIFORMES

Haematopodidae

Haematopus ostralegus

Charadriidae

Pluvialis apricaria

Pluvialis squatarola

Vanellus vanellus

Scolopacidae

Calidris canutus

Philomachus pugnax

Limosa limosa

Limosa lapponica

Numenius phaeopus

Numenius arquata

Tringa erythropus

Tringa totanus

Tringa nebularia

Laridae

Larus ridibundus

Larus canus

Larus fuscus

Larus argentatus

Larus cachinnans

Larus marinus

COLUMBIFORMES

Columbidae

Columba oenas

Streptopelia decaocto

Streptopelia turtur

PASSERIFORMES

Alaudidae

Alauda arvensis

Muscicapidae

Turdus merula

Turdus pilaris

Turdus philomelos

Turdus iliacus

Turdus viscivorus

Sturnidae

Sturnus vulgaris

Corvidae

Garrulus glandarius

Pica pica

Corvus monedula

Corvus frugilegus

Corvus corone

 

BE

BG

CZ

DK

DE

EE

EL

ES

FR

IE

IT

CY

LV

LT

LU

HU

MT

NL

AT

PL

PT

RO

SI

SK

FI

SE

UK

Cygnus olor

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

Anser brachyrhynchus

+

 

 

+

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

Anser albifrons

+

+

+

+

+

+

+

 

+

+

 

+

+

+

 

+

 

+

 

+

 

+

 

+

 

+

+

Branta bernicla

 

 

 

+

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Netta rufina

 

 

 

 

 

 

 

+

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Aythya marila

+

 

 

+

+

 

+

 

+

+

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

+

 

 

 

 

+

Somateria mollissima

 

 

 

+

 

+

 

 

+

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

+

 

Clangula hyemalis

 

 

 

+

 

+

 

 

+

+

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

+

+

Melanitta nigra

 

 

 

+

+

+

 

 

+

+

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

+

+

Melanitta fusca

 

 

 

+

+

 

 

 

+

+

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

+

+

Bucephala clangula

 

 

 

+

 

+

+

 

+

+

 

 

+

+

 

+

 

 

+

 

 

+

 

 

+

+

+

Mergus serrator

 

 

 

+

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

+

+

 

Mergus merganser

 

 

 

+

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

+

 

Bonasa bonasia

 

 

 

 

 

+

 

 

+

 

 

 

+

 

 

 

 

 

+

+

 

+

 

+

+

+

 

Lagopus lagopus lagopus

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

+

 

Tetrao tetrix

+

 

 

 

+

 

 

 

+

 

+

 

+

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

+

+

+

Tetrao urogallus

 

+

 

 

+

 

 

 

+

 

+

 

+

 

 

 

 

 

+

 

 

+

 

 

+

+

+

Francolinus francolinus

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Alectoris barbara

 

 

 

 

 

 

 

+

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Alectoris chukar

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Coturnix coturnix

 

+

 

 

 

 

+

+

+

 

+

+

 

 

 

 

+

 

+

 

+

+

 

 

 

 

 

Meleagris gallopavo

 

 

+

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

Rallus aquaticus

 

 

 

 

 

 

 

 

+

 

+

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Gallinula chloropus

+

 

 

 

 

 

+

 

+

 

+

 

 

 

 

 

+

 

 

 

+

+

 

 

 

 

+

Haematopus ostralegus

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pluvialis apricaria

+

 

 

+

 

 

+

 

+

+

 

 

 

 

 

 

+

+

 

 

+

 

 

 

 

 

+

Pluvialis squatarola

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

Vanellus vanellus

+

 

 

+

 

 

+

+

+

+

+

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Calidris canutus

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Philomachus pugnax

 

 

 

 

 

 

 

 

+

 

+

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Limosa limosa

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Limosa lapponica

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

Numenius phaeopus

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

Numenius arquata

 

 

 

+

 

 

 

 

+

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

Tringa erythropus

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tringa totanus

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

Tringa nebularia

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Larus ridibundus

+

 

 

+

+

+

 

+

 

 

 

 

 

 

 

+

 

 

+

 

 

 

 

+

 

+

 

Larus canus

 

 

 

+

+

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

+

 

Larus fuscus

 

 

 

+

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Larus argentatus

+

 

 

+

+

+

 

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

+

 

Larus cachinnans

 

 

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Larus marinus

 

 

 

+

+

+

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

+

+

 

Columba oenas

 

 

 

 

 

 

+

+

+

 

 

+

 

 

 

 

 

 

 

 

+

+

 

 

 

 

 

Streptopelia decaocto

 

+

+

+

+

 

 

 

+

 

 

+

 

 

 

+

 

 

+

 

 

+

 

+

 

 

 

Streptopelia turtur

 

+

 

 

 

 

+

+

+

 

+

+

 

 

 

 

+

 

+

 

+

+

 

 

 

 

 

Alauda arvensis

 

 

 

 

 

 

+

 

+

 

+

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

 

 

Turdus merula

 

 

 

 

 

 

+

 

+

 

+

+

 

 

 

 

+

 

 

 

+

 

 

 

 

+

 

Turdus pilaris

 

 

 

 

 

+

+

+

+

 

+

+

 

 

 

 

+

 

+

 

+

+

 

 

+

+

 

Turdus philomelos

 

 

 

 

 

 

+

+

+

 

+

+

 

 

 

 

+

 

 

 

+

+

 

 

 

 

 

Turdus iliacus

 

 

 

 

 

 

+

+

+

 

+

+

 

 

 

 

+

 

 

 

+

+

 

 

 

 

 

Turdus viscivorus

 

 

 

 

 

 

+

+

+

 

 

+

 

 

 

 

+

 

 

 

+

+

 

 

 

 

 

Sturnus vulgaris

 

+

 

 

 

 

+

+

+

 

 

+

 

 

 

+

+

 

 

 

+

+

 

 

 

 

 

Garrulus glandarius

+

 

 

+

+

 

 

 

+

 

+

 

 

 

+

+

 

+

 

 

+

+

+

+

 

+

+

Pica pica

+

+

+

+

+

 

+

+

+

 

+

+

+

 

+

+

 

+

 

 

+

+

+

+

+

+

+

Corvus monedula

 

+

 

 

 

 

+

+

 

 

 

+

 

 

 

 

 

+

 

 

 

+

 

 

+

+

+

Corvus frugilegus

 

+

 

 

 

+

 

 

+

 

 

 

 

+

 

+

 

 

 

 

 

+

 

+

 

+

+

Corvus corone

+

+

+

+

+

+

+

+

+

 

+

+

+

+

+

+

 

+

 

 

+

+

+

+

+

+

+

AT = Österreich, BE = Belgique/België, BG = България, CY = Κύπρος, CZ = Česká republika, DE = Deutschland, DK = Danmark, EE = Eesti, ES = España, FI = Suomi/Finland, FR = France, EL = Ελλάδα, HU = Magyarország, IE = Ireland, IT = Italia, LT = Lietuva, LU = Luxembourg, LV = Latvija, MT = Malta, NL = Nederland, PL = Polska, PT = Portugal, RO = România, SE = Sverige, SI = Slovenija, SK = Slovensko, UK = United Kingdom.

+= Države članice koje prema članku 7. stavku 3. smiju odobriti izlovljavanje navedenih vrsta.


PRILOG III.

DIO A

ANSERIFORMES

Anatidae

Anas platyrhynchos

GALLIFORMES

Tetraonidae

Lagopus lagopus scoticus et hibernicus

Phasianidae

Alectoris rufa

Alectoris barbara

Perdix perdix

Phasianus colchicus

COLUMBIFORMES

Columbidae

Columba palumbus

DIO B

ANSERIFORMES

Anatidae

Anser albifrons albifrons

Anser anser

Anas penelope

Anas crecca

Anas acuta

Anas clypeata

Aythya ferina

Aythya fuligula

Aythya marila

Somateria mollissima

Melanitta nigra

GALLIFORMES

Tetraonidae

Lagopus mutus

Tetrao tetrix britannicus

Tetrao urogallus

GRUIFORMES

Rallidae

Fulica atra

CHARADRIIFORMES

Charadriidae

Pluvialis apricaria

Scolopacidae

Lymnocryptes minimus

Gallinago gallinago

Scolopax rusticola


PRILOG IV.

(a)

Zamke (osim za Finsku i Švedsku za hvatanje Lagopus lagopus lagopus i Lagopus mutus sjeverno od 58° sjeverne zemljopisne širine), ljepila, udice, žive ptice koje su slijepe ili osakaćene i koriste se kao mamac, magnetofoni, naprave za ubijanje ili omamljivanje strujom,

umjetni izvori svjetla, ogledala, naprave za osvjetljavanje meta, optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektronskog povećavanja ili pretvaranja slike,

eksplozivi,

mreže, klopke, otrovi i otrovani ili omamljujući mamci,

poluautomatsko i automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja municije;

(b)

zrakoplovi, motorna vozila,

čamci koji se kreću brzinom preko pet kilometara na sat. Na otvorenom moru države članice mogu iz sigurnosnih razloga odobriti uporabu motornih čamaca maksimalne brzine 18 kilometara na sat. Države članice obavješćuju Komisiju o bilo svim izdanim odobrenjima.


PRILOG V.

(a)

Nacionalni popisi vrsta kojima prijeti izumiranje ili posebno ugroženih vrsta, uzimajući u obzir njihovu zemljopisnu raširenost.

(b)

Popis i ekološki opis područja od posebne važnosti za migracijske vrste na njihovim migracijskim putovima i kao područja za prezimljavanje i gniježđenje.

(c)

Popisivanje podataka o populacijskim razinama migracijskih vrsta, prikupljenih metodom prstenovanja.

(d)

Procjena utjecaja metoda izuzimanja divljih ptica na populacijske razine.

(e)

Razvijanje ili poboljšavanje ekoloških metoda za sprečavanje šteta koje uzrokuju ptice.

(f)

Utvrđivanje uloge koju imaju određene vrste kao pokazatelji onečišćenja.

(g)

Proučavanje štetnog utjecaja kemijskog onečišćenja na populacijske razine ptičjih vrsta.


PRILOG VI.

DIO A

DIREKTIVA STAVLJENA IZVAN SNAGE S POPISOM NJEZINIH NAKNADNIH IZMJENA

(iz članka 18.)

Direktiva Vijeća 79/409/EEZ

(SL L 103, 25.4.1979., str. 1.)

 

1979. Akt o pristupanju, Prilog I., točka XIII.1.F

(SL L 291, 19.11.1979., str. 111.)

 

Direktiva Vijeća 81/854/EEZ

(SL L 319, 7.11.1981., str. 3.)

 

Direktiva Komisije 85/411/EEZ

(SL L 233, 30.8.1985., str. 33.)

 

1985. Akt o pristupanju, Prilog I. točke X.1.(h) i X.6

(SL L 302, 15.11.1985., str. 218.)

 

Direktiva Vijeća 86/122/EEZ

(SL L 100, 16.4.1986., str. 22.)

 

Direktiva Komisije 91/244/EEZ

(SL L 115, 8.5.1991., str. 41.)

 

Direktiva Vijeća 94/24/EZ

(SL L 164, 30.6.1994., str. 9.)

 

1994. Akt o pristupanju, Prilog I. točka VIII.E.1.

(SL C 241, 29.8.1994., str. 175.)

 

Direktiva Komisije 97/49/EZ

(SL L 223, 13.8.1997., str. 9.)

 

Uredba Vijeća (EZ) br. 807/2003

(SL L 122, 16.5.2003., str. 36.)

samo Prilog III. točka 29.

2003. Akt o pristupanju, Prilog II. točka 16.C.1

(SJ L 236, 23.9.2003., str. 667.)

 

Direktiva Vijeća 2006/105/EZ

(SL L 363, 20.12.2006., str. 368.)

samo s obzirom na upućivanje, iz članka 1., na Direktivu 79/409/EEZ i točku A.1 Priloga

Direktiva 2008/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 323, 3.12.2008., str. 31.)

 

DIO B

POPIS ROKOVA ZA PRENOŠENJE U NACIONALNO PRAVO

(iz članka 18.)

Direktive

Rok za prenošenje

79/409/EEZ

7. travnja 1981.

81/854/EEZ

85/411/EEZ

31. srpnja 1986.

86/122/EEZ

91/244/EEZ

31. srpnja 1992.

94/24/EZ

29. rujna 1995.

97/49/EZ

30. rujna 1998.

2006/105/EZ

1. siječnja 2007.

2008/102/EZ


PRILOG VII.

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 79/409/EEZ

Ova Direktiva

Članak 1. stavci 1. i 2.

Članak 1. stavci 1. i 2.

Članak 1. stavak 3.

Članci od 2. do 5.

Članci od 2. do 5.

Članak 6. stavci 1., 2. i 3.

Članak 6. stavci 1., 2. i 3.

Članak 6. stavak 4.

Članak 7. stavci 1., 2. i 3.

Članak 7. stavci 1., 2. i 3.

Članak 7. stavak 4. prva rečenica

Članak 7. stavak 4. prvi podstavak

Članak 7. stavak 4. druga rečenica

Članak 7. stavak 4. drugi podstavak

Članak 7. stavak 4. treća rečenica

Članak 7. stavak 4. treći podstavak

Članak 7. stavak 4. četvrta rečenica

Članak 7. stavak 4. četvrti podstavak

Članak 8.

Članak 8.

Članak 9. stavak 1.

Članak 9. stavak 1.

Članak 9. stavak 2. uvodni tekst

Članak 9. stavak 2. uvodni tekst

Članak 9. stavak 2. prva alineja

Članak 9. stavak 2. točka (a)

Članak 9. stavak 2. druga alineja

Članak 9. stavak 2. točka (b)

Članak 9. stavak 2. treća alineja

Članak 9. stavak 2. točka (c)

Članak 9. stavak 2. četvrta alineja

Članak 9. stavak 2. točka (d)

Članak 9. stavak 2. peta alineja

Članak 9. stavak 2. točka (e)

Članak 9. stavak 3.

Članak 9. stavak 3.

Članak 9. stavak 4.

Članak 9. stavak 4.

Članak 10. stavak 1.

Članak 10. stavak 1. prva rečenica

Članak 10. stavak 2. prva rečenica

Članak 10. stavak 1. druga rečenica

Članak 10. stavak 2. druga rečenica

Članak 10. stavak 2.

Članci od 11. do 15.

Članci od 11. do 15.

Članak 16. stavak 1.

Članak 17.

Članak 16.

Članak 18. stavak 1.

Članak 18. stavak 2.

Članak 17.

Članak 18.

Članak 19.

Članak 19.

Članak 20.

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II./1.

Prilog II. dio A

Prilog II./2.

Prilog II. dio B

Prilog III./1.

Prilog III. dio A

Prilog III./2.

Prilog III. dio B

Prilog IV.

Prilog IV.

Prilog V.

Prilog V.

Prilog VI.

Prilog VII.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

147


32011L0065


L 174/88

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA 2011/65/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 8. lipnja 2011.

o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi

(preinačeno)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njezin članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1)

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2)

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Potreban je određen broj bitnih izmjena Direktive 2002/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnim i elektroničkim uređajima (4). Radi jasnoće navedenu bi Direktivu trebalo preinačiti.

(2)

Razlike između propisa ili administrativnih mjera koje su donijele države članice u pogledu ograničavanja uporabe opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (EEO) mogle bi stvoriti prepreke za trgovinu i narušiti tržišno natjecanje u Uniji, te bi time mogle izravno utjecati na uspostavljanje i funkcioniranje međunarodnog tržišta. Stoga se čini potrebnim utvrditi pravila u tom području te doprinijeti zaštiti zdravlja ljudi i oporabi i odlaganju otpadnog EEO-a na okolišno prihvatljiv način.

(3)

Direktivom 2002/95/EZ predviđa se da Komisija preispita odredbe te Direktive, posebno radi uključivanja opreme svrstane u određene kategorije u njezino područje primjene i radi razmatranja potrebe za prilagođavanjem popisa ograničenih tvari na temelju znanstvenog napretka, uzimajući u obzir sigurnosno načelo, kako je potvrđeno Rezolucijom Vijeća od 4. prosinca 2000.

(4)

Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu (5) u zakonodavstvu se prvenstvo daje prevenciji. Prevencija se između ostalog definira kao mjere kojima se smanjuje sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.

(5)

Rezolucijom Vijeća od 25. siječnja 1988. o programu djelovanja Zajednice radi suzbijanja onečišćenja okoliša kadmijem (6) poziva se Komisiju da bez odlaganja započne razvijati posebne mjere za takav program. Isto tako treba zaštititi zdravlje ljudi, pa bi stoga trebalo provoditi cjelovitu strategiju kojom se posebno ograničava uporaba kadmija i potiče istraživanje zamjenskih tvari. U Rezoluciji se naglašava da bi uporabu kadmija trebalo ograničiti na slučajeve kada nema odgovarajuće alternative.

(6)

U Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29.travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (7) ponovno se navodi da cilj zaštite okoliša i zdravlja ljudi od postojanih organskih onečišćujućih tvari zbog njihovog prekograničnog djelovanja nije moguće u dovoljnoj mjeri ostvariti na razini država članica i da se stoga taj cilj bolje može ostvariti na razini Unije. U skladu s tom Uredbom, ispuštanje postojanih organskih onečišćujućih tvari kao što su dioksini i furani, koji su nenamjerni nusproizvodi industrijskih procesa, trebalo bi utvrditi i čim prije smanjiti, pri čemu je krajnji cilj potpuna eliminacija, tamo gdje je to izvedivo.

(7)

Raspoloživi podaci kazuju da su mjere vezane uz prikupljanje, obradu, recikliranje i odlaganje otpadnog EEO-a, kako je utvrđeno u Direktivi 2002/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27.siječnja 2003. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, (OEEO) (8), potrebne radi smanjivanja problema u gospodarenju otpadom s obzirom na teške metale i usporivače gorenja. Usprkos tim mjerama, dijelovi otpadnog EEO-a koji su značajni u ovom kontekstu i dalje će uz sadašnje načine odlaganja biti prisutni unutar i izvan okvira Unije. Čak i kada bi se EEO odvojeno prikupljao i dostavljao na reciklažu, njegov sadržaj žive, kadmija, olova, šesterovalentnog kroma, polibromiranih bifenila (PBB) i polibromiranih difeniletra (PBDE) vjerojatno bi predstavljao opasnost za zdravlje ili okoliš, posebno kada se obrađuje u uvjetima koji nisu optimalni.

(8)

Uzimajući u obzir tehničku i ekonomsku izvedivost, uključujući i onu za mala i srednja poduzeća (MSP), najučinkovitiji način osiguravanja značajnog smanjenja rizika za zdravlje i okoliš povezanog s tim tvarima, radi postizanja odabrane razine zaštite u Uniji, je zamjena tih tvari u EEO-u sigurnim ili sigurnijim materijalima. Ograničavanje uporabe tih opasnih tvari vjerojatno će povećati mogućnosti i ekonomsku profitabilnost recikliranja otpadnog EEO-a i smanjiti negativno djelovanje na zdravlje radnika u pogonima za recikliranje.

(9)

Tvari na koje se odnosi ova Direktiva znanstveno su dobro istražene i ocijenjene i predmet su različitih mjera na razini Unije i na nacionalnoj razini.

(10)

Mjere predviđene ovom Direktivom trebale bi uzeti u obzir postojeće međunarodne smjernice i preporuke i trebalo bi ih temeljiti na procjeni raspoloživih znanstvenih i tehničkih informacija. Te su mjere potrebne za postizanje odabrane razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša, poštujući načela predostrožnosti i imajući na umu rizike koje bi nepoduzimanje tih mjera moglo stvoriti u Uniji. Mjere bi trebalo stalno preispitivati i prema potrebi prilagođavati, uzimajući u obzir raspoložive tehničke i znanstvene informacije. Priloge ovoj Direktivi trebalo bi periodički preispitivati, uzimajući između ostalog u obzir priloge XIV. i XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije (9). Rizike za zdravlje ljudi i okoliša koji proizlaze iz uporabe heksabromociklododekana (HBCDD), di(2-etilheksil)ftalata (DEHP), benzil butil ftalata, (BBP) i dibutil ftalata (DBP) posebno bi trebalo smatrati prioritetnima. S obzirom na daljnje ograničavanje tvari, Komisija bi ponovno trebala preispitati tvari koje su bile predmet ranijih procjena, u skladu s novim kriterijima utvrđenim u ovoj Direktivi, u okviru prvog preispitivanja.

(11)

Ova Direktiva nadopunjuje opće zakonodavstvo Unije o gospodarenju otpadom, kao što su Direktiva 2008/98/EZ i Uredba (EZ) br. 1907/2006.

(12)

U ovu bi Direktivu trebalo uključiti nekoliko definicija radi određivanja njezinog područja primjene. Osim toga, definiciju „električne i elektroničke opreme” trebalo bi dopuniti definicijom pojma „ovisan”, kako bi obuhvatila višenamjenski karakter određenih proizvoda, kod kojih funkcije EEO-a za koje je namijenjen treba odrediti na temelju objektivnih karakteristika, kao što su konstrukcija proizvoda i njegovo stavljanje na tržište.

(13)

Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za eko-dizajn proizvoda koji koriste energiju (10) omogućuje utvrđivanje posebnih zahtjeva u pogledu eko-dizajna proizvoda koji koriste energiju, koji isto tako mogu biti obuhvaćeni ovom Direktivom. Direktiva 2009/125/EZ i provedbene mjere donesene u skladu s njom ne dovode u pitanje zakonodavstvo Unije o gospodarenju otpadom.

(14)

Ovu Direktivu trebalo bi primjenjivati ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo Unije o zahtjevima u pogledu sigurnosti i zdravlja i zakonodavstvo Unije koje se posebno odnosi na upravljanje otpadom, posebno Direktivu 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima (11) i Uredbu (EZ) br. 850/2004.

(15)

Trebalo bi uzeti u obzir tehnički razvoj EEO-a bez teških metala, PBDE-a i PBB-a.

(16)

Čim budu raspoloživi znanstveni dokazi i uzimajući u obzir načelo predostrožnosti, trebalo bi razmotriti ograničavanje drugih opasnih tvari, uključujući sve tvari vrlo sitnih čestica ili tvari vrlo sitne unutarnje ili površinske strukture (nanomaterijale) koje mogu biti opasne zbog svojstava veznih uz njihovu veličinu ili strukturu, i njihovu zamjenu okolišno prihvatljivijim alternativama koje osiguravaju najmanje jednaku razinu zaštite potrošača. U tu svrhu preispitivanje i izmjene popisa ograničenih tvari u Prilogu II. trebali bi biti usklađeni, u maksimalnoj sinergiji s drugim zakonodavstvom Unije i odražavati komplementarnu prirodu rada obavljenog s njim u skladu, a posebno u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006, osiguravajući pritom uzajamno neovisno djelovanje ove Direktive i te Uredbe. Trebalo bi se savjetovati s relevantnim dionicima i posebno voditi računa o mogućem utjecaju na mala i srednja poduzeća (MSP).

(17)

Razvoj obnovljivih oblika energije jedan je od ključnih ciljeva Unije, a doprinos obnovljivih izvora energije okolišnim i klimatskim ciljevima je presudan. U Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora (12) podsjeća se da bi trebalo uskladiti te ciljeve i drugo okolišno zakonodavstvo Unije. Slijedom toga, ova Direktiva ne bi smjela sprečavati razvoj tehnologija obnovljive energije koje nemaju negativan utjecaj na zdravlje i okoliš, i koje su održive i ekonomski izvedive.

(18)

Izuzeća od zahtjeva za zamjenu trebalo bi dopustiti ako zamjena nije moguća sa znanstvenog i tehničkog stajališta, posebno uzimajući u obzir položaj malih i srednjih poduzeća (MSP) ili ako postoji vjerojatnost da ukupni negativni učinci na okoliš, zdravlje i sigurnost potrošača uzrokovani zamjenom, prevladaju koristi od te zamjene za okoliš, zdravlje i sigurnost potrošača ili ako pouzdanost zamjenskih tvari nije osigurana. Kod odlučivanja o izuzećima i o trajanju mogućih izuzeća trebalo bi uzeti u obzir raspoloživost zamjenskih tvari i socioekonomski utjecaj zamjene. Gdje je to primjereno, trebalo bi razmotriti sveukupni učinak izuzetih tvari tijekom njihovog cijelog životnog ciklusa. Zamjenu opasnih tvari u EEO-u trebalo bi obaviti tako da EEO nakon toga bude kompatibilan sa zdravljem i sigurnošću njegovih korisnika. Stavljanje na tržište medicinskih proizvoda uvjetovano je postupkom ocjenjivanja sukladnosti prema Direktivi Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (13) i Direktivi 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 1998. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (14), za koji bi moglo biti potrebno sudjelovanje akreditiranog tijela imenovanog od strane nadležnog tijela države članice. Ako to akreditirano tijelo utvrdi da sigurnost potencijalne zamjenske tvari predviđene za primjenu u medicinskim proizvodima ili in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima nije dokazana, smatra se da bi uporaba te potencijalne zamjenske tvari nedvojbeno imala negativno socioekonomsko i zdravstveno djelovanje i negativno djelovanje na sigurnost potrošača. Od dana stupanja na snagu ove Direktive trebalo bi omogućiti podnošenje zahtjeva za izuzeća za opremu, čak i prije stvarnog uvrštavanja te opreme u područje primjene ove Direktive.

(19)

Područje primjene i trajanje izuzeća od ograničenja za određene posebne materijale ili komponente trebalo bi ograničiti radi postizanja postupnog ukidanja opasnih tvari u EEO-u, pod uvjetom da uporaba tih tvari za takve primjene više nije neizbježna.

(20)

Budući da su ponovna uporaba, obnova i produženje životnog vijeka korisni, rezervni dijelovi moraju biti dostupni.

(21)

Postupci za ocjenjivanje sukladnosti EEO-a koji podliježe ovoj Direktivi trebali bi biti usklađeni s relevantnim zakonodavstvom Unije, posebno s Odlukom br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje proizvoda na tržište (15). Usklađivanje postupaka procjene sukladnosti proizvođačima trebalo bi pružiti pravnu sigurnost u pogledu dokaza o sukladnosti koje moraju podnositi tijelima u cijeloj Uniji.

(22)

Oznaka sukladnosti koja se koristi za proizvode na razini Unije, oznaka CE, isto bi se tako trebala primjenjivati za EEO koji je predmet ove Direktive.

(23)

Mehanizmi za nadziranje tržišta utvrđeni Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor nad tržištem s obzirom na stavljanje proizvoda na tržište (16) osiguravaju zaštitne mehanizme za provjeru sukladnosti s ovom Direktivom.

(24)

Za osiguravanje jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive, posebno u pogledu smjernica i obrasca zahtjeva za izuzeće, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela koja se odnose na mehanizme kojima države članice kontroliraju izvršavanje provedbenih ovlasti Komisije (17).

(25)

Za potrebe ostvarivanja ciljeva ove Direktive Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji se odnose na izmjene Priloga II., na detaljna pravila o poštovanju maksimalnih vrijednosti koncentracija i na prilagođavanje priloga III. i IV. tehničkom i znanstvenom napretku. Od iznimne je važnosti da Komisija u okviru svojih pripremnih aktivnosti provede savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka.

(26)

Obveza prijenosa ove Direktive u nacionalno pravo trebala bi biti ograničena na one odredbe koje predstavljaju bitnu promjenu u usporedbi s prethodnom Direktivom. Obveza prijenosa odredaba koje su nepromijenjene proizlazi iz prethodne Direktive.

(27)

Ova Direktiva ne bi smjela dovesti u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prijenos u nacionalno pravo i za primjenu ove Direktive, utvrđenih u Prilogu VII. dijelu B.

(28)

Kod preispitivanja ove Direktive Komisija bi trebala provesti detaljnu analizu njezine usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 1907/2006.

(29)

U skladu sa stavkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj pripremi zakonodavstva (18) države članice se potiču da za svoje potrebe i u interesu Unije izrade vlastite tablice koje će, koliko je moguće, ilustrirati korelaciju između ove Direktive i njihovih mjera za prijenos i da te tablice objave.

(30)

Budući da je cilj ove Direktive, to jest uspostavu ograničenja za uporabu opasnih tvari u EEO-u, nemoguće u dovoljnoj mjeri ostvariti na razini država članica i da ga se, zbog opsega tog problema i njegove povezanosti s ostalim zakonodavstvom Unije o oporabi i odlaganju otpada i s područjima od zajedničkog interesa kao što je npr. zaštita zdravlja ljudi, bolje može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Direktiva ne nadilazi okvire onog što je nužno za postizanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o ograničavanju uporabe opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (EEO), u svrhu doprinošenja zaštiti ljudskog zdravlja i okoliša, uključujući oporabu i odlaganje otpadnog EEO-a na okolišno prihvatljiv način.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Direktiva, u skladu sa stavkom 2. primjenjuje na EEO koji potpada pod kategorije navedene u Prilogu I.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 3. i članak 4. stavak 4., države članice osiguravaju da EEO koji je bio izvan područja primjene Direktive 2002/95/EZ, ali koji ne bi ispunjavao zahtjeve iz ove Direktive, ipak može i dalje biti dostupan na tržištu do 22. srpnja 2019.

3.   Ova se Direktiva primjenjuje ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz zakonodavstva Unije o sigurnosti i zdravlju i o kemikalijama, posebno iz Uredbe (EZ) br. 1907/2006, kao i zahtjeve posebnog zakonodavstva Unije o gospodarenju otpadom.

4.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na:

(a)

opremu koja je potrebna za zaštitu bitnih sigurnosnih interesa država članica, uključujući oružje, streljivo i vojni materijal predviđen za posebne vojne namjene;

(b)

opremu dizajniranu za slanje u svemir;

(c)

opremu koja je posebno konstruirana i mora se instalirati kao dio druge vrste opreme koja je isključena iz područja primjene ove Direktive ili ne potpada pod njeno područje primjene, koja može ispuniti svoju funkciju samo kao dio te opreme i koja se može zamijeniti samo istom, posebno konstruiranom opremom;

(d)

velike nepokretne industrijske alate;

(e)

velika fiksna postrojenja;

(f)

putnička ili teretna prijevozna sredstva, isključujući električna vozila na dva kotača koja nisu homologizirana;

(g)

necestovne pokretne strojeve koji su dostupni isključivo za profesionalnu uporabu;

(h)

aktivne medicinske proizvode za ugradnju;

(i)

fotonaponske ploče namijenjene za uporabu u sustavima koje konstruiraju, sastavljaju i instaliraju profesionalci za trajnu uporabu na određenoj lokaciji za proizvodnju energije iz sunčevog svjetla za javnu, komercijalnu industrijsku i kućnu primjenu;

(j)

opremu koja je posebno konstruirana isključivo za potrebe istraživanja i razvoja i koja je raspoloživa samo u okviru razmjene između poduzeća;

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„električna i elektronička oprema” ili „EEO” znači oprema čiji normalan rad ovisi o električnim strujama ili elektromagnetskim poljima te oprema za proizvodnju, prijenos i mjerenje takvih struja ili polja, namijenjena za uporabu pri nazivnom naponu do 1 000 V izmjenične struje i 1 500 V istosmjerne struje;

2.

za potrebe primjene točke 1. „ovisan” u vezi s EEO-om znači onaj kojem je za ispunjavanje barem jedne od predviđenih funkcija potrebna električna struja ili elektromagnetsko polje;

3.

„veliki stacionarni industrijski alati” znači velik sklop strojeva, opreme i/ili komponenata, koji zajedno funkcioniraju za određenu primjenu, koje na određenom mjestu trajno montiraju ili demontiraju profesionalci i koju profesionalci koriste i održavaju u industrijskom proizvodnom pogonu ili objektu za istraživanje i razvoj;

4.

„veliko fiksno postrojenje” znači velik skup različitih vrsta aparata i, prema potrebi, drugih uređaja koje sklapaju, montiraju i demontiraju profesionalci i koji su namijenjeni za stalnu uporabu na unaprijed određenom i za to namijenjenom mjestu;

5.

„kablovi” znači kablovi nazivnog napona manjeg od 250 volti, koji služe kao veza ili produžetak za povezivanje EEO-a s električnim napajanjem ili za međusobno povezivanje dvaju ili više EEO-a;

6.

„proizvođač” znači svaka fizička ili pravna osoba koja proizvodi EEO ili je dala dizajnirati ili proizvesti EEO te ga prodaje pod svojim imenom ili žigom;

7.

„ovlašteni predstavnik” znači svaka fizička ili pravna osoba sa sjedištem u Uniji koja je dobila pisani mandat od proizvođača da u njegovo ime djeluje u vezi s utvrđenim zadacima;

8.

„distributer” znači svaka fizička ili pravna osoba u lancu dobave, osim proizvođača ili uvoznika, koja omogućuje dostupnost EEO-a na tržištu;

9.

„uvoznik” znači svaka fizička ili pravna osoba sa sjedištem u Uniji koja EEO iz treće zemlje stavlja na tržište Unije;

10.

„gospodarski subjekti” znači proizvođač, ovlašteni predstavnik, uvoznik i distributer;

11.

„omogućavanje dostupnosti na tržištu” znači svaku dobavu EEO-a za distribuciju, potrošnju ili uporabu na tržištu Unije u okviru trgovačke djelatnosti, u zamjenu za plaćanje ili besplatno;

12.

„stavljanje na tržište” znači omogućavanje dostupnosti EEO-a na tržištu Unije prvi put;

13.

„usklađena norma” znači norma koju je donijelo jedno od europskih normizacijskih tijela navedenih u Prilogu I. Direktivi 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupaka za prikupljanje podataka u području tehničkih normi i propisa i propisa o uslugama informacijskog društva (19), na temelju zahtjeva Komisije u skladu s člankom 6. Direktive 98/34/EZ;

14.

„tehnička specifikacija” znači dokument kojim se propisuju tehnički zahtjevi koje mora ispuniti proizvod, proces ili usluga;

15.

„oznaka CE” znači oznaka kojom proizvođač označava da je proizvod u skladu s primjenjivim zahtjevima utvrđenim u zakonodavstvu Unije o usklađivanju, koje predviđa stavljanje te oznake;

16.

„ocjena sukladnosti” znači postupak kojim se utvrđuje jesu li ispunjeni zahtjevi iz ove Direktive koji se odnose na EEO,

17.

„nadzor tržišta” znači aktivnosti i mjere koje poduzimaju javna tijela kako bi osigurala da EEO ispunjava zahtjeve utvrđene ovom Direktivom i da ne predstavlja opasnost za zdravlje, sigurnost i druge aspekte zaštite javnog interesa;

18.

„opoziv” znači svaka mjera cilj koje je vraćanje proizvoda koji je već postao dostupan konačnom korisniku;

19.

„povlačenje” znači svaka mjera cilj koje je sprečavanje da proizvod koji je već u dobavnom lancu postane dostupan na tržištu;

20.

„homogeni materijal” znači jedan materijal koji u svim dijelovima ima ujednačen sastav ili materijal sastavljen od kombinacije materijala koji se ne mogu rastaviti ili odvojiti u različite materijale mehaničkim postupcima kao što su odvijanje, rezanje, drobljenje, mljevenje i abrazivni postupci;

21.

„medicinski proizvod” znači medicinski proizvod u smislu točke (a) članka 1. stavka 2. Direktive Vijeća 93/42/EEZ, koji je isto tako EEO;

22.

in vitro dijagnostički medicinski proizvod” znači in vitro dijagnostički medicinski proizvod u smislu članka 1. stavka 2. točke (b) Direktive 98/79/EZ;

23.

„aktivni medicinski proizvod za ugradnju” znači svaki aktivni medicinski proizvod za ugradnju u smislu točke (c) članka 1. stavka 2. Direktive Vijeća 90/385/EEZ od 20. lipnja 1990. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na aktivne medicinske proizvode za ugradnju (20);

24.

„instrumenti za praćenje i kontrolu u industriji” znači instrumenti za praćenje i kontrolu predviđeni isključivo za industrijsku i profesionalnu primjenu;

25.

„dostupnost zamjenske tvari” znači mogućnost proizvodnje i isporuke zamjenske tvari u razumnom vremenskom roku u usporedbi s vremenom potrebnim za proizvodnju i isporuku tvari navedenih u Prilogu II.;

26.

„pouzdanost zamjenske tvari” znači vjerojatnost da će EEO u kojem se koristi zamjenska tvar u navedenim uvjetima i u navedenom razdoblju besprijekorno funkcionirati;

27.

„rezervni dio” znači zaseban dio EEO-a koji može zamijeniti dio EEO-a. Bez tog dijela EEO ne može funkcionirati kako je predviđeno. Funkcionalnost EEO-a se ponovno uspostavlja ili poboljšava kad se taj dio zamijeni rezervnim dijelom;

28.

„necestovni pokretni strojevi koji su dostupni isključivo za profesionalnu uporabu” znači strojevi s ugrađenim izvorom energije, koji u radu moraju biti pokretni ili se kontinuirano ili polukontinuirano moraju kretati između niza fiksnih radnih lokacija i dostupni su isključivo za profesionalnu uporabu;

Članak 4.

Prevencija

1.   Države članice osiguravaju da EEO stavljen na tržište, uključujući kablove i rezervne dijelove za njegov popravak, ponovnu uporabu, obnavljanje funkcija ili povećanje kapaciteta, ne sadrži tvari navedene u Prilogu II.

2.   Za potrebe primjene ove Direktive u homogenim materijalima nisu dopuštene vrijednosti koje premašuju maksimalne vrijednosti masene koncentracije kako su navedene u Prilogu II. Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 20. i pod uvjetima utvrđenim u člancima 21. i 22. donosi detaljna pravila o usklađenosti s tim maksimalnim vrijednostima koncentracije, pri čemu, između ostalog, uzima u obzir površinske premaze.

3.   Stavak 1. primjenjuje se na medicinske proizvode i instrumente za praćenje i kontrolu, koji se stave na tržište od 22. srpnja 2014., in vitro dijagnostičke medicinske proizvode koji se stave na tržište od 22. srpnja 2016. i na instrumente za praćenje i kontrolu u industriji koji se stave na tržište od 22. srpnja 2017.

4.   Stavak 1. se ne primjenjuje na kablove ili rezervne dijelove za popravak, ponovnu uporabu, obnavljanje funkcija ili povećanje kapaciteta sljedećeg:

(a)

EEO-a stavljenog na tržište prije 1. srpnja 2006.;

(b)

medicinskih proizvoda stavljenih na tržište prije 22. srpnja 2014.;

(c)

in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda stavljenih na tržište prije 22. srpnja 2016.;

(d)

instrumenata za praćenje i kontrolu stavljenih na tržište prije 22. srpnja 2014.;

(e)

instrumenata za praćenje i kontrolu u industriji stavljenih na tržište prije 22. srpnja 2017.;

(f)

EEO-a obuhvaćenog izuzećem i stavljenog na tržište prije nego što je to izuzeće isteklo, ako se radi upravo o tom izuzeću.

5.   Stavak 1. se ne primjenjuje na ponovno uporabljene rezervne dijelove izvađene iz EEO-a stavljenog na tržište prije 1. srpnja 2006. i uporabljene u opremi stavljenoj na tržište prije 1. srpnja 2016., pod uvjetom da se ta ponovna uporaba odvija u zatvorenom krugu sustava vraćanja među poduzećima koji je moguće nadzirati i da je potrošač obaviješten o ponovnoj uporabi rezervnih dijelova.

6.   Stavak 1. ne odnosi se na primjene navedene u prilozima III. i IV.

Članak 5.

Prilagođavanje priloga znanstvenom i tehničkom napretku

1.   Za potrebe prilagođavanja priloga III. i IV. znanstvenom i tehničkom napretku i radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih u članku 1., Komisija putem pojedinačnih delegiranih akata u skladu s člankom 20. i pod uvjetima utvrđenima u člancima 21. i 22., donosi sljedeće mjere:

(a)

uvrštavanje materijala i komponenata EEO-a za posebne primjene u popise u prilozima III.i IV., pod uvjetom da to uvrštavanje ne narušava zaštitu okoliša i zdravlja predviđenu Uredbom (EZ) br. 1907/2006 i ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

njihova eliminacija ili zamjena putem izmjena u dizajnu ili materijalima ili komponentama za koje nije potreban ni jedan od materijala ili tvari navedenih u Prilogu II., nije izvediva iz znanstvenih ili tehničkih razloga,

pouzdanost zamjenskih tvari nije osigurana,

postoji vjerojatnost da ukupno negativno djelovanje na okoliš, zdravlje i sigurnost potrošača uzrokovano zamjenom prevladaju koristi od te zamjene za okoliš, zdravlje i sigurnost potrošača.

Pri donošenju odluka o uvrštavanju materijala i komponenata EEO-a u popise u prilozima III. i IV. te o trajanju bilo kakvih izuzeća uzima se u obzir raspoloživost zamjenskih tvari i socioekonomski utjecaj zamjene. Pri donošenju odluka o trajanju bilo kakvih izuzeća uzima se u obzir svaki potencijalni štetan učinak na inovacije. Kada je to relevantno, uzima se u obzir ukupan učinak izuzeća tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda;

(b)

brisanje materijala i komponenata EEO-a iz popisa u prilozima III. i IV. kada uvjeti utvrđeni u točki (a) više nisu ispunjeni.

2.   Mjerama donesenim u skladu s točkom (a) stavka 1. za kategorije 1. do 7., 10. i 11. iz Priloga I. razdoblje valjanosti traje do 5 godina, a za kategorije 8. i 9. iz Priloga I. razdoblje valjanosti traje do 7 godina. Razdoblja valjanosti utvrđuju se od slučaja do slučaja i mogu se produživati.

Za izuzeća navedena u Prilogu III. od 21. srpnja 2011. maksimalno razdoblje valjanosti, koje se može produžiti, za kategorije 1. do 7. i 10. iz Priloga I. iznosi 5 godina, počevši od 21. srpnja 2011., a za kategorije 8. i 9. iz Priloga I. 7 godina od relevantnih datuma utvrđenih u članku 4. stavku 3., osim ako se navede kraće razdoblje.

Za izuzetke navedene u Prilogu IV. od 21. srpnja 2011. maksimalno razdoblje valjanosti, koji se može produžiti, iznosi 7 godina od relevantnih datuma utvrđenih u članku 4. stavku 3., osim ako se navede kraće razdoblje.

3.   Zahtjev za odobrenje, obnavljanje ili opoziv izuzeća podnosi se Komisiji u skladu s Prilogom V.

4.   Komisija:

(a)

u pisanom obliku potvrđuje primitak zahtjeva u roku od 15 dana od njegovog primitka. U potvrdi se navodi datum primitka zahtjeva;

(b)

o zahtjevu odmah obavješćuje države članice i omogućuje im pristup tom zahtjevu i svim dodatnim informacijama koje dostavi podnositelj zahtjeva;

(c)

javno objavljuje sažetak zahtjeva;

(d)

ocjenjuje zahtjev i njegovu opravdanost.

5.   Zahtjev za obnavljanje izuzeća podnosi se najkasnije 18 mjeseci prije isteka izuzeća.

Komisija odlučuje o zahtjevu za obnavljanje izuzeća najkasnije u roku od 6 mjeseci prije datuma isteka postojećeg izuzeća, osim ako posebne okolnosti opravdavaju druge rokove. Postojeće izuzeće ostaje valjano sve dok Komisija ne donese odluku o zahtjevu za njegovo obnavljanje.

6.   U slučaju da se zahtjev za obnavljanje izuzeća odbije i da se izuzeće opozove, ono ističe najranije za 12 mjeseci, a najkasnije za 18 mjeseci od datuma odluke.

7.   Prije izmjene priloga Komisija se, između ostalog, savjetuje s gospodarskim subjektima, poduzećima koja se bave recikliranjem, poduzećima koja se bave obradom, organizacijama za zaštitu okoliša i organizacijama zaposlenika i potrošača te objavljuje njihove primjedbe.

8.   Komisija donosi usklađen obrazac za zahtjeve iz stavka 3. ovog članka, kao i sveobuhvatne smjernice za takve zahtjeve, uzimajući u obzir položaj MSP-a. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom pregleda iz članka 19. stavka 2.

Članak 6.

Preispitivanje i izmjena popisa ograničenih tvari u Prilogu II.

1.   S namjerom postizanja ciljeva navedenih u članku 1. i uzimajući u obzir načelo predostrožnosti, Komisija na temelju temeljite procjene razmatra preispitivanje i izmjenu popisa ograničenih tvari iz Priloga II. prije 22. srpnja 2014. i nakon toga periodički, na vlastitu inicijativu ili nakon što država članica podnese prijedlog koji sadrži informacije iz stavka 2.

Preispitivanje i izmjena popisa ograničenih tvari iz Priloga II. u skladu su s drugim zakonodavstvom koje se odnosi na kemikalije, posebno s Uredbom (EZ) br. 1907/2006, uzimajući između ostalog u obzir priloge XIV. i XVII. te Uredbe. Kod preispitivanja se koriste javno dostupna saznanja stečena primjenom tog zakonodavstva.

Kod preispitivanja i izmjene Priloga II. Komisija posebno uzima u obzir bi li neka tvar, uključujući tvari vrlo sitnih čestica ili vrlo sitne unutarnje ili površinske strukture, ili skupina sličnih tvari:

(a)

mogla negativno utjecati na postupke gospodarenja otpadnim EEO-om, uključujući i mogućnost pripreme za ponovnu uporabu otpadnog EEO-a ili recikliranja materijala iz otpadnog EEO-a;

(b)

mogla, s obzirom na njezine primjene, uzrokovati nekontrolirano ili difuzno ispuštanje te tvari u okoliš, odnosno bi li mogla uzrokovati nastanak opasnih ostataka ili transformaciju ili razgradnju proizvoda kroz pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje ili drugu obradu materijala iz otpadnog EEO-a u sadašnjim uvjetima djelovanja;

(c)

mogla dovesti do neprihvatljive izloženosti radnika koji sudjeluju u prikupljanju otpadnog EEO-a ili u postupcima obrade;

(d)

mogla biti zamijenjena zamjenskim tvarima ili alternativnim tehnologijama čiji je štetni utjecaj manji.

Tijekom tog preispitivanja Komisija se savjetuje sa zainteresiranim strankama, uključujući gospodarske subjekte, subjekte koji se bave recikliranjem i obradom, organizacijama za zaštitu okoliša i udruženjima zaposlenika i potrošača.

2.   Prijedlozi za pregled i izmjene popisa ograničenih tvari ili skupine sličnih tvari u Prilogu II. sadrže najmanje sljedeće informacije:

(a)

precizan i jasan tekst predloženih ograničenja;

(b)

reference i znanstvene dokaze za ograničenja;

(c)

informacije o uporabi tvari ili skupine sličnih tvari u EEO-u;

(d)

informacije o štetnim učincima i izlaganju, posebno tijekom postupaka gospodarenja EEO-om;

(e)

informacije o mogućim zamjenskim tvarima i drugim alternativama, o njihovoj raspoloživosti i pouzdanosti;

(f)

obrazloženje mišljenja da je ograničenje na razini Zajednice najprikladnija mjera;

(g)

socioekonomska procjena.

3.   Mjere iz ovog članka Komisija donosi putem delegiranih akata u skladu s člankom 20. i pod uvjetima iz članaka 21. i 22.

Članak 7.

Obveze proizvođača

Države članice osiguravaju da:

(a)

kod stavljanja EEO-a na tržište proizvođači osiguravaju da je EEO dizajniran i proizveden u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 4.

(b)

proizvođači izrađuju zahtijevanu tehničku dokumentaciju i provode postupak interne kontrole proizvodnje u skladu s modulom A Priloga II. Odluci br. 768/2008/EZ ili za njegovu provedbu angažiraju treću stranu;

(c)

ako je postupkom iz točke (b) dokazano da EEO ispunjava primjenjive zahtjeve, proizvođači sastavljaju EU izjavu o sukladnosti i na gotov proizvod stavljaju oznaku CE. Ako se drugim primjenjivim zakonodavstvom od Unije zahtijeva primjena postupka ocjenjivanja sukladnosti, koji je najmanje jednako strog, ispunjavanje zahtjeva iz članka 4. stavka 1. ove Direktive može se dokazati u okviru tog postupka. Može se pripremiti jedinstvena tehnička dokumentacija;

(d)

proizvođači čuvaju tehničku dokumentaciju i EU izjavu o sukladnosti 10 godina od stavljanja EEO-a na tržište;

(e)

proizvođači osiguravaju uvođenje postupaka za održavanje sukladnosti serijske proizvodnje. Promjene u dizajnu ili karakteristikama proizvoda i promjene usklađenih normi ili tehničkih specifikacija na kojima se temelji izjava o sukladnosti EEO-a na odgovarajući se način uzimaju u obzir;

(f)

proizvođači vode registar nesukladnog EEO-a i opoziva EEO-a te o tome stalno informiraju distributere;

(g)

proizvođači osiguravaju da se na njihovom EEO-u nalazi oznaka vrste, šarže ili serijskog broja ili neki drugi element koji omogućuje identifikaciju ili, u slučaju da to nije moguće zbog veličine ili prirode EEO-a, da se zahtijevane informacije navode na ambalaži ili u dokumentu koji se prilaže uz EEO.

(h)

proizvođači navode svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani žig i adresu na kojoj ih se može kontaktirati u vezi s EEO-om ili, u slučaju da to nije moguće, na ambalaži ili u dokumentu koji se prilaže uz EEO. Adresa mora pokazivati mjesto na kojem se proizvođača može kontaktirati. Ako drugo primjenjivo zakonodavstvo Unije sadrži odredbe o navođenju imena i adrese proizvođača, koje su najmanje jednako stroge, primjenjuju se te odredbe;

(i)

proizvođači koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da EEO koji su stavili na tržište nije u skladu s ovom Direktivom odmah poduzimaju potrebne korektivne mjere radi usklađivanja EEO-a, njegovog povlačenja ili opoziva, prema potrebi, i odmah o tome informiraju nadležna nacionalna tijela država članica u kojima su EEO učinile dostupnim, navodeći detalje, posebno o nesukladnostima i poduzetim korektivnim mjerama;

(j)

proizvođači na temelju obrazloženog zahtjeva nadležnog nacionalnog tijela dostavljaju tom tijelu sve informacije i dokumentaciju, koji su potrebni za dokazivanje sukladnosti EEO-a s ovom Direktivom, na jeziku koji to tijelo bez teškoća razumije i da na zahtjev tog tijela s njim surađuju u svim aktivnostima koje se poduzimaju da bi se osigurala sukladnost EEO-a koji su stavili na tržište s ovom Direktivom.

Članak 8.

Obveze ovlaštenog predstavnika

Države članice osiguravaju da:

(a)

proizvođači imaju mogućnost imenovati ovlaštenog predstavnika putem pismenog mandata. Obveze utvrđene u točki (a) članka 7. i izrada tehničke dokumentacije ne čine dio mandata ovlaštenog predstavnika;

(b)

ovlašteni predstavnik izvršava zadatke navedene u mandatu dobivenom od proizvođača. Mandat omogućuje ovlaštenom predstavniku da radi najmanje sljedeće:

drži EU izjavu o sukladnosti i tehničku dokumentaciju na raspolaganju nacionalnim nadzornim tijelima 10 godina od stavljanja EEO-a na tržište,

na temelju obrazloženog zahtjeva nadležnog nacionalnog tijela dostavlja tom tijelu sve informacije i dokumentaciju koji su potrebni za dokazivanje sukladnosti EEO-a s ovom Direktivom,

na zahtjev nacionalnih nadležnih tijela surađuje s njima u vezi sa svim mjerama koje se poduzimaju s ciljem osiguravanja sukladnosti EEO-a obuhvaćenog njihovim mandatom s ovom Direktivom.

Članak 9.

Obveze uvoznika

Države članice osiguravaju da:

(a)

uvoznici stavljaju na tržište Unije samo EEO koji je u skladu s ovom Direktivom;

(b)

uvoznici prije stavljanja EEO-a na tržište osiguraju da je proizvođač proveo odgovarajući postupak ocjenjivanja sukladnosti i da isto tako osiguraju da je proizvođač izradio tehničku dokumentaciju, da EEO nosi oznaku CE, da je uz njega priložena tražena dokumentacija i da je proizvođač ispunio zahtjeve utvrđene u točkama (g) i (h) članka 7.;

(c)

ako uvoznik smatra ili ima razlog vjerovati da EEO nije u skladu s člankom 4., da uvoznik ne stavlja EEO na tržište prije nego što nesukladnost bude uklonjena i da taj uvoznik o tome obavijesti proizvođača i tijela za nadzor tržišta;

(d)

uvoznik na EEO-u navodi svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani žig, adresu na kojoj ga se može kontaktirati ili, ako to nije moguće, na njegovoj ambalaži ili u dokumentu priloženom uz EEO. Ako drugo primjenjivo zakonodavstvo Unije sadrži odredbe o navođenju imena i adrese proizvođača, koje su najmanje jednako stroge, primjenjuju se te odredbe;

(e)

uvoznici, da bi osigurali sukladnost s ovom Direktivom, vode registar nesukladnog EEO-a i opoziva EEO-a i o tome informiraju distributere;

(f)

uvoznici koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da EEO koji su stavili na tržište nije u skladu s ovom Direktivom odmah poduzimaju potrebne korektivne mjere potrebne za usklađivanje EEO-a, njegovog povlačenja ili opozivanja, prema potrebi, i odmah o tom informiraju nadležna nacionalna tijela država članica u kojima su EEO učinile dostupnim, navodeći detalje, posebno o nesukladnostima i poduzetim korektivnim mjerama;

(g)

uvoznici drže EU izjavu o sukladnosti na raspolaganju nacionalnim nadzornim tijelima 10 godina od stavljanja EEO-a na tržište i osiguravaju da se tim tijelima na zahtjev može dati na raspolaganje tehnička dokumentacija;

(h)

uvoznici na temelju obrazloženog zahtjeva nadležnog nacionalnog tijela dostavljaju tom tijelu sve informacije i dokumentaciju koji su potrebni za dokazivanje sukladnosti EEO-a s ovom Direktivom, na jeziku koji to tijelo bez teškoća razumije i da na zahtjev tog tijela s njim surađuju u svim aktivnostima koje se poduzimaju da bi se osigurala usklađenost EEO-a koji su stavili na tržište s ovom Direktivom.

Članak 10.

Obveze distributera

Države članice osiguravaju da:

(a)

kod omogućavanja dostupnosti na tržištu, distributeri djeluju s dužnom pažnjom s obzirom na primjenjive zahtjeve, posebno provjeravajući da EEO ima oznaku CE, da je popraćen zahtijevanim dokumentima na jeziku koji bez teškoća razumiju potrošači i drugi krajnji korisnici u državi članici u kojoj se omogućuje njegova dostupnost na tržištu te da proizvođač i uvoznik ispunjavaju zahtjeve utvrđene u točkama (g) i (h) članka 7. i u točki (d) članka 9.;

(b)

ako distributer smatra ili ima razloga vjerovati da EEO nije u skladu s člankom 4., da distributer ne omogući dostupnost EEO-a na tržištu dok nesukladnost ne bude uklonjena i da taj distributer o tome obavijesti proizvođača ili uvoznika kao i tijela za nadzor tržišta;

(c)

distributeri koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da EEO čiju su dostupnost na tržištu omogućili nije u skladu s ovom Direktivom odmah poduzimaju potrebne korektivne mjere radi usklađivanja EEO-a, njegovog povlačenja ili opozivanja, prema potrebi, i odmah o tome informiraju nadležna nacionalna tijela država članica u kojima su omogućile dostupnost EEO-a, navodeći detalje, posebno o nesukladnostima i poduzetim korektivnim mjerama;

(d)

distributeri na temelju obrazloženog zahtjeva nadležnog nacionalnog tijela dostavljaju tom tijelu sve informacije i dokumentaciju koje su potrebne za dokazivanje sukladnosti EEO-a s ovom Direktivom i da na zahtjev tog tijela s njim surađuju u svim aktivnostima koje se poduzimaju da bi se osigurala usklađenost EEO-a, čiju su dostupnost na tržištu omogućile, s ovom Direktivom.

Članak 11.

Slučajevi kada se obveze proizvođača primjenjuju na uvoznike i distributere

Države članice osiguravaju da se za potrebe primjene ove Direktive uvoznik ili distributer smatra proizvođačem i da podliježe obvezama proizvođača prema članku 7., ako EEO stavlja na tržište pod njegovim imenom ili žigom ili ako EEO koji je već stavljen na tržište modificira tako da bi to moglo utjecati na ispunjavanje primjenjivih zahtjeva.

Članak 12.

Identifikacija gospodarskih subjekata

Države članice osiguravaju da gospodarski subjekti na zahtjev tijela za nadzor tržišta, tijekom razdoblja od 10 godina nakon stavljanja EEO-a na tržište, identificiraju sljedeće:

(a)

svaki gospodarski subjekt koji im je dobavio EEO;

(b)

svaki gospodarski subjekt kojem su dobavili EEO.

Članak 13.

EU izjava o sukladnosti

1.   U EU izjavi o sukladnosti navodi se da je dokazano da su zahtjevi navedeni u članku 4. ispunjeni.

2.   EU izjava o sukladnosti ima strukturu obrasca, sadrži elemente navedene u Prilogu VI. i ažurira se. Prevodi se na jezik ili jezike koje zahtijeva država članica na čije tržište je proizvod stavljen ili na kojem je omogućena njegova dostupnost.

Ako se drugim primjenjivim zakonodavstvom Unije zahtijeva primjena postupka procjene sukladnosti, koji je najmanje jednako strog, ispunjavanje zahtjeva iz članka 4. stavka 1. ove direktive može se dokazati u okviru tog postupka. Može se pripremiti jedinstvena tehnička dokumentacija.

3.   Sastavljanjem EU izjave o sukladnosti proizvođač preuzima odgovornost za usklađenost EEO-a s ovom Direktivom.

Članak 14.

Opća načela primjene oznake CE

Primjena oznake CE podliježe općim načelima iz članka 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

Članak 15.

Pravila i uvjeti za stavljanje oznake CE

1.   Oznaka CE stavlja se na gotovi EEO ili na njegovu pločicu s podacima tako da bude vidljiva, čitljiva i neizbrisiva.

U slučaju da to nije moguće ili opravdano zbog prirode EEO-a, stavlja se na ambalažu ili na dokumente priložene uz EEO.

2.   Oznaka CE se stavlja prije stavljanja EEO-a na tržište.

3.   Države članice dalje razvijaju postojeće mehanizme radi osiguravanja pravilne primjene režima kojim se uređuje primjena oznake CE i poduzimanja odgovarajućih mjera u slučaju njezine nepravilne primjene. Države članice isto tako predviđaju sankcije za kršenja, koje za ozbiljna kršenja mogu uključivati kaznene sankcije. Te su sankcije proporcionalne s ozbiljnošću prekršaja i čine učinkovito sredstvo odvraćanja od nepravilne primjene.

Članak 16.

Pretpostavka sukladnosti

1.   U nedostatku dokaza o suprotnom države članice pretpostavljaju da EEO ima oznaku CE u skladu s ovom Direktivom.

2.   Materijali, komponente i EEO na kojima su provedena ispitivanja i mjerenja za dokazivanje usklađenosti s člankom 4., ili koji su ocijenjeni u skladu s usklađenim normama na koje se upućuje u Službenom listu Europske unije, smatraju se usklađenim sa zahtjevima ove Direktive.

Članak 17.

Formalni prigovor na usklađenu normu

1.   Ako država članica ili Komisija smatra da usklađena norma ne ispunjava u potpunosti zahtjeve koje obuhvaća i koji su utvrđeni u članku 4., Komisija ili predmetna država članica iznosi predmet pred Odbor osnovan u skladu s člankom 5. Direktive 98/34/EZ, navodeći svoje argumente. Odbor po savjetovanju s relevantnim europskim normizacijskim tijelima bez odlaganja daje svoje mišljenje.

2.   S obzirom na mišljenje Odbora, Komisija odlučuje hoće li upute na predmetnu usklađenu normu objaviti, ne objaviti ili objaviti s ograničenjem u Službenom listu Europske unije ili će ih povući iz Službenog lista Europske unije.

3.   Komisija obavješćuje predmetno europsko normizacijsko tijelo i, ako je potrebno, traži reviziju predmetnih usklađenih normi.

Članak 18.

Nadzor tržišta i kontrola EEO-a koji ulazi na tržište Unije

Države članice provode nadzor nad tržištem u skladu s člancima 15. do 29. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

Članak 19.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor osnovan prema članku 39. Direktive 2008/98/EZ. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Kada se upućuje na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 20.

Izvršavanje delegiranih ovlasti

1.   Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 2., članka 5. stavka 1. i članka 6. dodjeljuju se Komisiji za razdoblje od 5 godina od 21. srpnja 2011. Komisija sastavlja izvješće u vezi s delegiranim ovlastima najkasnije šest mjeseci prije kraja tog petogodišnjeg razdoblja. Delegirane ovlasti automatski se produžuju za razdoblja jednakog trajanja, osim ako ih Europski parlament ili Vijeće opozovu u skladu s člankom 21.

2.   Čim donese delegirani akt, Komisija o njemu istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.   Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuju se Komisiji u skladu s uvjetima iz članaka 21. i 22.

Članak 21.

Opoziv delegiranih ovlasti

1.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku može opozvati ovlasti iz članka 4. stavka 2., članka 5. stavka 1. i članka 6.

2.   Institucija koja je započela interni postupak odlučivanja o opozivu delegiranih ovlasti nastoji o tome obavijestiti druge institucije i Komisiju u razumnom roku prije donošenja konačne odluke, navodeći delegirane ovlasti koje bi mogle biti opozvane i moguće razloge za opoziv.

3.   Odlukom o opozivu prestaju delegirane ovlasti koje su navedene u toj odluci. Opoziv proizvodi učinke odmah ili na neki kasniji datum koji je naveden u odluci. Odluka ne utječe na valjanost bilo kojeg delegiranog akta koji je već na snazi. Ona se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Članak 22.

Prigovori na delegirane akte

1.   Europski parlament ili Vijeće može uložiti prigovor na delegiran akt unutar razdoblja od dva mjeseca od dana službene obavijesti.

Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produžuje za dva mjeseca.

2.   Ako po isteku tog razdoblja ni Europski parlament niti Vijeće ne uloži prigovor na delegiran akt iz stavka 1., taj se akt objavljuje u Službenom listu Europske unije i stupa na snagu na datum koji je u njemu naveden.

Delegiran akt može se objaviti u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu prije isteka tog razdoblja ako i Europski parlament i Vijeće prethodno obavijeste Komisiju da nemaju namjeru uložiti prigovor.

3.   Ako Europski parlament ili Vijeće uloži prigovor na delegiran akt unutar razdoblja iz stavka 1., on ne stupa na snagu. Institucija koja uloži prigovor navodi razloge za prigovor.

Članak 23.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenje nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice o tim odredbama obavješćuju Komisiju najkasnije do 2. siječnja 2013. te je bez odlaganja obavješćuju o svakoj naknadnoj izmjeni koja na njih utječe.

Članak 24.

Preispitivanje

1.   Najkasnije do 22. srpnja 2014. Komisija ispituje je li potrebno izmijeniti polje primjene ove Direktive s obzirom na EEO iz članka 2. i o tome podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, uz koje prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog za dodatna izuzeća povezana s tim EEO-om.

2.   Najkasnije 22. srpnja 2021. Komisija obavlja opće preispitivanje ove Direktive i Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće kojem prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.

Članak 25.

Prenošenje

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 2. siječnja 2013. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 26.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2002/95/EZ kako je izmijenjena propisima navedenim u Prilogu VII. dijelu A stavlja se izvan snage s učinkom od 3. siječnja 2013., ne dovodeći u pitanje obveze države članice u vezi s rokovima za prenošenje u nacionalno pravo i primjenom Direktive iz Priloga VII. dijela B.

Upućivanja na propise stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu VIII.

Članak 27.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 28.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 8. lipnja 2011.

Za Europski Parlament

Predsjednik

J. BUZEK

Za Vijeće

Predsjednica

GYŐRI E.


(1)  SL C 306, 16.12.2009., str. 39.

(2)  SL C 141, 29.5.2010., str. 55.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 24. studenoga 2010. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 27. svibnja 2011.

(4)  SL L 37, 13.2.2003., str. 19.

(5)  SL L 312, 22.11.2008., str. 3.

(6)  SL C 30, 4.2.1988., str. 1.

(7)  SL L 158, 30.4.2004., str. 7.

(8)  SL L 37, 13.2.2003., str. 24.

(9)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(10)  SL L 285, 31.10.2009., str. 10.

(11)  SL L 266, 26.9.2006., str. 1.

(12)  SL L 140, 5.6.2009., str. 16.

(13)  SL L 169, 12.7.1993., str. 1.

(14)  SL L 331, 7.12.1998., str. 1.

(15)  SL L 218, 13.8.2008., str. 82.

(16)  SL L 218, 13.8.2008., str. 30.

(17)  SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

(18)  SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(19)  SL L 204, 21.7.1998., str. 37.

(20)  SL L 189, 20.7.1990., str. 17.


PRILOG I.

Kategorije EEO-a obuhvaćene ovom Direktivom

1.

Veliki kućanski uređaji.

2.

Mali kućanski uređaji.

3.

Oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije.

4.

Oprema široke potrošnje za razonodu.

5.

Rasvjetna oprema.

6.

Električni i elektronički alati.

7.

Igračke, oprema za razonodu i sportska oprema.

8.

Medicinski proizvodi.

9.

Instrumenti za praćenje i kontrolu uključujući instrumente za praćenje i kontrolu u industriji.

10.

Automatski samoposlužni uređaji.

11.

Ostali EEO koji nije obuhvaćen nijednom od gore navedenih kategorija.


PRILOG II.

Ograničene tvari iz članka 4. stavka 1. i maksimalne dopuštene vrijednosti masenih koncentracija u homogenim materijalima

 

Olovo (0,1 %)

 

Živa (0,1 %)

 

Kadmij (0,01 %)

 

Šesterovalentni krom (0,1 %)

 

Polibromirani bifenili (PBB) (0,1 %)

 

Polibromirani difenileteri (PBDE) (0,1 %)


PRILOG III.

Primjene izuzete od ograničenja iz članka 4. stavka 1.

Izuzeće

Područje primjene i razdoblja primjenjivosti

1

Živa u (kompaktnim) fluorescentnim žaruljama s jednim podnoškom, koja (po cijevi ispunjenoj plinom) ne premašuje:

 

1(a)

Za opće primjene osvjetljenja < 30 W: 5 mg

Istječe 31. prosinca 2011.; između 31. prosinca 2011. i 31. prosinca 2012. dopušteno je koristiti 3,5 mg po plinom punjenoj cijevi; nakon 31. prosinca 2012. koristi se 2,5 mg po plinom punjenoj cijevi;

1(b)

Za opće primjene osvjetljenja ≥ 30 W i < 50 W: 5 mg

Istječe 31. prosinca 2011.; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 3,5 mg po plinom punjenoj cijevi.

1(c)

Za opće primjene osvjetljenja ≥ 50 W i < 150 W: 5 mg

 

1(d)

Za opće primjene osvjetljenja ≥ 150 W: 15 mg

 

1(e)

Za opće primjene osvjetljenja, okrugle ili kvadratne strukture i promjera cijevi ≤ 17 mm

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 7 mg po plinom punjenoj cijevi.

1(f)

Za posebne primjene: 5 mg

 

2(a)

Živa u linearnim fluorescentnim žaruljama s dva podnoška za opće primjene osvjetljenja koja (po žarulji) ne premašuje:

 

2(a)(1)

Trokrake fosforne s normalnim životnim vijekom i promjerom cijevi< 9 mm (npr. T2): 5 mg

Istječe 31. prosinca 2011.; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 4 mg po žarulji

2(a)(2)

Trokrake fosforne s normalnim životnim vijekom i promjerom cijevi ≥ 9 mm i ≤ 17 mm (npr. T5): 5 mg

Istječe 31. prosinca 2011.; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 3 mg po žarulji

2(a)(3)

Trokrake fosforne s normalnim životnim vijekom i promjerom cijevi > 17 mm i ≤ 28 mm (npr. T8): 5 mg.

Istječe 31. prosinca 2011.; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 3,5 mg po žarulji

2(a)(4)

Trokrake fosforne s normalnim životnim vijekom i promjerom cijevi> 28 mm (npr. T12): 5 mg

Istječe 31. prosinca 2012.; nakon 31. prosinca 2012. dopušteno je koristiti 3,5 mg po žarulji

2(a)(5)

Trokrake fosforne s dugim životnim vijekom (≥ 25 000 h): 8 mg

Istječe 31. prosinca 2011.; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 5 mg po žarulji

2(b)

Živa u drugim fluorescentnim žaruljama, koja (po žarulji) ne premašuje:

 

2(b)(1)

Linearne halofosfatne žarulje s promjerom cijevi > 28 mm (npr. T10 i T12): 10 mg

Istječe 13. travnja 2012.

2(b)(2)

Nelinearne halofosfatne žarulje (svih promjera): 15 mg

Istječe 13. travnja 2016.

2(b)(3)

Nelinearne trokrake fosforne žarulje s promjerom cijevi > 17 mm (npr. T9)

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 15 mg po žarulji

2(b)(4)

Žarulje za druge opće primjene osvjetljenja i posebne primjene (npr. indukcijske žarulje)

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 15 mg po žarulji

3

Živa u fluorescentnim žaruljama s hladnim katodama i fluorescentnim žaruljama s vanjskom elektrodom (CCFL i EEFL) za posebne primjene, koja (po žarulji) ne premašuje:

 

3(a)

Kratke (≤ 500 mm)

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 3,5 mg po žarulji

3(b)

Srednje duge (> 500 mm i ≤ 1 500 mm)

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 5 mg po žarulji

3(c)

Duge (> 1 500 mm)

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 13 mg po žarulji

4(a)

Živa u drugim niskotlačnim žaruljama s izbijanjem (po žarulji)

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 15 mg po žarulji

4(b)

Živa u visokotlačnim natrijevim žaruljama za opće primjene osvjetljenja, koja u žaruljama s poboljšanim indeksom uzvrata boja Ra > 60 (po plinom punjenoj cijevi) ne premašuje:

 

4(b)-I

P ≤ 155 W

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 30 mg po plinom punjenoj cijevi

4(b)-II

155 W < P ≤ 405 W

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 40 mg po plinom punjenoj cijevi

4(b)-III

P > 405 W

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 40 mg po plinom punjenoj cijevi

4(c)

Živa u drugim visokotlačnim natrijevim žaruljama za opće primjene osvjetljenja, koja (po plinom punjenoj cijevi) ne premašuje:

 

4(c)-I

P ≤ 155 W

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 25 mg po plinom punjenoj cijevi

4(c)-II

155 W < P ≤ 405 W

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 30 mg po plinom punjenoj cijevi

4(c)-III

P > 405 W

Do 31. prosinca 2011. korištenje nije ograničeno; nakon 31. prosinca 2011. dopušteno je koristiti 40 mg po plinom punjenoj cijevi

4(d)

Živa u visokotlačnim živinim žaruljama (HPMV)

Istječe 13. travnja 2015.

4(e)

Živa u žaruljama s metalnim parama (MH)

 

4(f)

Živa u drugim žaruljama s izbijanjem za posebne primjene koje u ovom Prilogu nisu posebno spomenute

 

5(a)

Olovo u staklu katodnih cijevi

 

5(b)

Olovo u staklu fluorescentnih žarulja, s masenim udjelom olova do 0,2 %

 

6(a)

Olovo kao element u čeličnim legurama za potrebe strojne obrade i u galvaniziranom čeliku s masenim udjelom olova do 0,35 %

 

6(b)

Olovo kao element u aluminijskim legurama, s masenim udjelom olova do 0,4 %

 

6(c)

Bakrene legure s masenim udjelom olova do 4 %

 

7(a)

Olovo u lemovima s visokim temperaturama taljenja (npr. u olovnim legurama, s masenim udjelom olova 85 % ili više)

 

7(b)

Olovo u lemovima za servere, uređaje za pohranu i sustave polja diskova za pohranu, mrežnu infrastrukturnu opremu za komutaciju (prespajanje), signalizaciju i prijenos te za mrežno upravljanje telekomunikacijama

 

7(c)-I

Električne i elektroničke komponente koje olovo sadrže u staklu ili keramici, izuzimajući dielektričnu keramiku u kondenzatorima, npr. u piezoelektroničkim uređajima, ili u staklu ili keramičkim matričnim spojevima

 

7(c)-II

Olovo u dielektričnoj keramici u kondenzatorima za nazivni napon od 125 V AC ili 250 DC ili više

 

7(c)-III

Olovo u dielektričnoj keramici u kondenzatorima za nazivni napon manji od 125 V AC ili 250 DC

Istječe 1. siječnja 2013., a nakon tog datuma dopušteno ga je koristiti u rezervnim dijelovima za EEO stavljen na tržište prije 1. siječnja 2013.

8(a)

Kadmij i njegovi spojevi u pločastim termičkim osiguračima za jednokratnu uporabu

Istječe 1. siječnja 2012., a nakon tog datuma dopušteno ih je koristiti u rezervnim dijelovima za EEO stavljen na tržište prije 1. siječnja 2012.

8(b)

Kadmij i njegovi spojevi u električnim kontaktima

 

9

Šesterovalentni krom kao antikorozivno sredstvo u rashladnim sustavima od ugljičnog čelika u apsorpcijskim hladnjacima, s masenim udjelom u rashladnoj otopini do 0,75 %

 

9(b)

Olovo u blazinicama i košuljicama ležajeva za kompresore s rashladnim sredstvom za uređaje za grijanje, klimatizaciju i hlađenje (HVACR)

 

11(a)

Olovo korišteno u sustavima pinskih konektora tipa C-press

Dopušteno ga je koristiti u rezervnim dijelovima EEO-a stavljenog na tržište prije 24. rujna 2010.

11(b)

Olovo korišteno u sustavima pinskih konektora koji nisu sustavi tipa C-press

Istječe 1. siječnja 2013., a nakon tog datuma dopušteno ih je koristiti u rezervnim dijelovima za EEO stavljenima na tržište prije 1. siječnja 2013.

12

Olovo kao prekrivni materijal modulnih C-prstenova za termičko provođenje koji sadrže olovo

Dopušteno ga je koristiti za rezervne dijelove EEO-a, stavljene na tržište prije 24. rujna 2010.

13(a)

Olovo u bijelom staklu za optičke primjene

 

13(b)

Kadmij i olovo u filtarskom staklu i staklu korištenom za standarde reflektance

 

14

Olovo u lemovima koji se sastoje od više od dva elementa, za spajanje pinova i sklopova mikroprocesora, s masenim udjelom olova većim od 80 % i manjim od 85 %

Isteklo 1. siječnja 2011. i od tog datuma dopušteno ga je koristiti u rezervnim dijelovima za EEO stavljen na tržište prije 1. siječnja 2011.

15

Olovo u lemovima za kompletiranje održivog električnog kontakta između poluvodičke pločice i nosača u integriranom krugu „flip chip” sklopova

 

16

Olovo u ravnim žaruljama sa žarnom niti i cijevima prevučenim silikatima

Istječe 1. rujna 2013.

17

Olovni halid kao sredstvo za isijavanje u žaruljama s izbijanjem jakog intenziteta (HID), koje se koriste za profesionalne reprografijske primjene

 

18(a)

Olovo kao aktivator u fluorescentnom prahu (s masenim udjelom olova od 1 % ili manje) u žaruljama s izbijanjem koje se koriste kao specijalne žarulje za diazo-tiskarsku reprografiju, litografiju, zaštitu od insekata, fotokemijske procese i liječenje, koji sadrži fosfor, kao npr. SMS ((Sr,Ba)2MgSi2O7:Pb)

Isteklo 1. siječnja 2011.

18(b)

Olovo kao aktivator u fluorescentnom prahu (s masenim udjelom olova od 1 % ili manje) u žaruljama s izbijanjem koje se koriste u solariju i sadrže fosfor, kao npr. BSP (BaSi2O5:Pb)

 

19

Olovo u vrlo kompaktnim štednim žaruljama (ESL) koje sadrže olovne amalgame posebnog sastava s PbBiSn-Hg i PbInSn-Hg kao glavnim amalgamom i PbSn-Hg kao pomoćnim amalgamom

Istječe 1. lipnja 2011.

20

Olovni oksid u staklu koje se koristi za spajanje prednje i stražnje osnovice plosnatih fluorescentnih žarulja koje se koriste u zaslonima s tekućim kristalima (LCD)

Istječe 1. lipnja 2011.

21

Olovo i kadmij u tiskarskim tintama za nanašanje emajla na staklo kao što je borosilikatno ili natrij-kalcij-silikatno staklo

 

23

Olovo u završnim premazima za komponente s malim razmakom („fine pitch”), osim konektora s razmakom od 0,65 mm ili manje

Dopušteno ga je koristiti u rezervnim dijelovima EEO-a stavljenima na tržište prije 24. rujna 2010.

24

Olovo u lemovima za lemljenje diskoidalnih i ravnih višeslojnih keramičkih kondenzatora s izvodima

 

25

Olovni oksid u strukturnim elementima zaslona koji emitiraju elektrone površinskim vođenjem (SED), posebno u friti za brtvljenje i u prstenu od frite

 

26

Olovni oksid u staklenom balonu Black Light Blue žarulja

Istječe 1. lipnja 2011.

27

Legure olova u lemovima za pretvornike u jakim zvučnicima (namijenjenima za višesatni rad na akustičnim razinama od 125 dB SPL i više)

Isteklo 24. rujna 2010.

29

Olovo vezano u kristalnom staklu, kako je definirano u Prilogu I. (kategorije 1., 2., 3. i 4.) Direktive Vijeća 69/493/EEZ (1)

 

30

Legure kadmija kao električni/mehanički lemovi za električne vodiče, koji se koriste za direktne spojeve na titrajnoj zavojnici u pretvornicima jakih zvučnika s razinama zvučnog tlaka od 100 dB (A) i više

 

31

Olovo u materijalima za lemljenje u plosnatim fluorescentnim žaruljama bez žive (koje se npr. koriste za zaslone s tekućim kristalima, dekorativnu ili industrijsku rasvjetu)

 

32

Olovni oksid u friti za brtvljenje koja se koristi za izradu prozorskih sklopova za argonske i kriptonske laserske cijevi

 

33

Olovo u lemovima za lemljenje tankih bakrenih žica promjera 100 μm i manje u električnim transformatorima

 

34

Olovo u metalno-keramičkim (cermet) elementima trimer potenciometra

 

36

Živa koja se koristi kao inhibitor katodnog raspršivanja u plazma zaslonima na istosmjernu struju, sa sadržajem do 30 mg po zaslonu

Isteklo 1. srpnja 2010.

37

Olovo u površinskoj prevlaci tijela visokonaponskih dioda od cink-boratnog stakla

 

38

Kadmij i kadmijev oksid u debeloslojnim ljepilima koja se koriste na berilijevom oksidu vezanom aluminijem

 

39

Kadmij u višebojnim diodama II-VI (LED) (< 10 μg Cd na mm2 svijetlećepovršine) za uporabu u čvrstim sustavima za osvjetljenje ili prikaz

Istječe 1. srpnja 2014.


(1)  SL L 326, 29.12.1969., str. 36.


PRILOG IV.

Primjene izuzete od ograničenja iz članka 4. stavka 1., specifične za medicinske proizvode i za instrumente za praćenje i kontrolu

Oprema koja koristi ili otkriva ionizirajuće zračenje

1.

Olovo, kadmij i živa u detektorima ionizirajućeg zračenja.

2.

Olovni ležajevi u rendgenskim cijevima.

3.

Olovo u uređajima za pojačavanje elektromagnetskog zračenja: mikrokanalna pločica (MCP) i kapilarna pločica.

4.

Olovo u staklenoj friti rendgenskih cijevi i pojačivačima slike i olovo u vezivu od staklene frite za sastavljanje staklenih lasera i za vakuumske cijevi koje elektromagnetsko zračenje pretvaraju u elektrone.

5.

Olovo u zaštiti od ionizirajućeg zračenja.

6.

Olovo u predmetima za ispitivanje rendgenskog zračenja.

7.

Kristali olovnog stearita za difrakciju rendgenskog zračenja.

8.

Izvor radioaktivnih izotopa za prenosive rendgenske fluorescentne spektrometre

Senzori, detektori i elektrode

1.a.

Olovo i kadmij u ionsko selektivnim elektrodama, uključujući staklo pH elektroda.

1.b.

Olovne anode u elektrokemijskim senzorima za kisik.

1.c.

Olovo, kadmij i živa u detektorima infracrvenog svjetla.

1.d

Živa u referentnim elektrodama: živin klorid s niskim sadržajem klorida, živin sulfat i živin oksid.

Drugo

9.

Kadmij u helij-kadmijevim laserima.

10.

Olovo i kadmij u lampama za atomsku apsorpcijsku spektroskopiju.

11.

Olovo u legurama kao supervodič i vodič topline u MRI uređajima.

12.

Olovo i kadmij u metalnim vezama sa superprovodnim materijalima u MRI uređajima i SQUID detektorima.

13.

Olovo u protuutezima.

14.

Olovo u jednokristalnim piezoelektričnim materijalima za ultrazvučne pretvornike.

15.

Olovo u lemovima za spajanje ultrazvučnih pretvornika.

16.

Živa u mostovima za precizno mjerenje kapacitivnosti i gubitaka i u visokofrekventnim RF sklopkama i relejima u instrumentima za praćenje i kontrolu, u kojima sadržaj žive ne premašuje 20 mg po sklopci ili releju.

17.

Olovo u lemovima u prijenosnim defibrilatorima za prvu pomoć.

18.

Olovo u lemovima infracrvenih slikovnih modula visoke djelotvornosti za otkrivanje u rasponu 8-14 μm.

19.

Olovo u zaslonima s tekućim kristalima na siliciju.

20.

Kadmij u filtrima za mjerenje rendgenskog zračenja.


PRILOG V.

Zahtjevi za odobravanje, obnavljanje i opoziv izuzeća iz članka 5.

Zahtjev za izuzeće, obnovu izuzeća ili, mutatis mutandis, za opoziv izuzeća može podnijeti proizvođač, ovlašteni predstavnik proizvođača ili gospodarski subjekt u dobavnom lancu, pri čemu taj zahtjev sadrži najmanje sljedeće:

(a)

ime, adresu i kontaktne podatke podnositelja zahtjeva;

(b)

informacije o materijalu ili komponenti i o posebnim primjenama tvari u tom materijalu ili komponenti za koje se traži izuzeće ili njegov opoziv, te njezine posebne značajke;

(c)

provjerljivo i dokazima potkrijepljeno obrazloženje za izuzeće ili njegov opoziv, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 5.;

(d)

analizu mogućih alternativnih tvari, materijala ili konstrukcija na temelju životnog ciklusa, uključujući raspoložive informacije o nezavisnim istraživanjima, studijama istorazinskih procjena i razvojnim aktivnostima podnositelja zahtjeva, kao i analize raspoloživosti takvih zamjenskih tvari;

(e)

informacije o mogućoj pripremi za ponovnu uporabu ili recikliranje materijala iz otpadnog EEO-a te o odredbama koje se odnose na odgovarajuću obradu otpada prema Prilogu II. Direktivi 2002/96/EZ;

(f)

druge relevantne informacije;

(g)

aktivnosti koje podnositelj predlaže u svrhu razvijanja, traženja razvijanja i/ili uporabe mogućih alternativa, uključujući i vremenski raspored za takve aktivnosti;

(h)

prema potrebi, naznaku o tome koje informacije treba smatrati zaštićenim, popraćenu provjerljivim obrazloženjem;

(i)

kod podnošenja zahtjeva za izuzeće, prijedlog precizne i jasne formulacije izuzeća;

(j)

sažetak zahtjeva.


PRILOG VI.

EU IZJAVA O SUKLADNOSTI

1.

Br. … (jedinstvena identifikacijska oznaka EEO-a):

2.

Ime i adresa proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika:

3.

Ova izjava sukladnosti izdaje se na isključivu odgovornost proizvođača (ili montera):

4.

Predmet izjave (identifikacija EEO-a koja omogućuje sljedivost. Ona prema potrebi može uključivati i fotografiju):

5.

Gore opisan predmet izjave u skladu je s Direktivom 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (1):

6.

Prema potrebi, upućivanje na korištene relevantne harmonizirane norme ili upućivanje na tehničke specifikacije u vezi s kojima se daje izjava o sukladnosti:

7.

Dodatne informacije:

Potpisano za i u ime: …

(mjesto i datum izdavanja):

(ime, funkcija) (potpis):


(1)  SL L 174, 1.7.2011., str. 88.


PRILOG VII.

DIO A

Direktiva i njezine naknadne izmjene, stavljene izvan snage

(iz članka 26.)

Direktiva 2002/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(SJ L 37, 13.2.2003., str. 19.).

Odluka Komisije 2005/618/EZ

(SL L 214, 19.8.2005., str. 65.).

Odluka Komisije 2005/717/EZ

(SL L 271, 15.10.2005., str. 48.).

Odluka Komisije 2005/747/EZ

(SL L 280, 25.10.2005., str. 18.).

Odluka Komisije 2006/310/EZ

(SL L 115, 28.4.2006., str. 38.).

Odluka Komisije 2006/690/EZ

(SL L 283, 14.10.2006., str. 47.).

Odluka Komisije 2006/691/EZ

(SL L 283, 14.10.2006., str. 48.).

Odluka Komisije 2006/692/EZ

(SL L 283, 14.10.2006., str. 50.).

Direktiva 2008/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 81, 20.3.2008., str. 67.).

Odluka Komisije 2008/385/EZ

(SL L 136, 24.5.2008., str. 9.).

Odluka Komisije 2009/428/EZ

(SL L 139, 5.6.2009., str. 32.).

Odluka Komisije 2009/443/EZ

(SL L 148, 11.6.2009., str. 27.).

Odluka Komisije 2010/122/EU

(SL L 49, 26.2.2010., str. 32.).

Odluka Komisije 2010/571/EU

(SJ L 251, 25.9.2010., str. 28.).

DIO B

Popis rokova za prijenos u nacionalno pravo

(iz članka 26.)

Direktiva

Rok za prijenos

2002/95/EZ

12. kolovoza 2004.

2008/35/EZ


PRILOG VIII.

Korelacijska tablica

Direktiva 2002/95/EZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2. stavak 1.

Članak 2. stavak 1., članak 2. stavak 2., Prilog I.

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 3.

Članak 2. stavak 3.

Članak 2. stavak 4., uvodni tekst

Članak 2. stavak 4.

Članak 3. točka (a)

Članak 3. stavci 1., 2.

Članak 3. točka (b)

Članak 3. stavci 6.-28.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4. stavak 1., Prilog II.

Članak 4. stavci 3.-4.

Članak 4. stavak 2.

Članak 4. stavak 6.

Članak 4. stavak 3.

Članak 5. stavak 1., uvodni tekst

Članak 5. stavak 1., uvodni tekst

Članak 5. stavak 1. točka (a)

Članak 4. stavak 2.

Članak 5. stavak 1. točka (b)

Članak 5. stavak 1. točka (a), prva i treća alineja

Članak 5. stavak 1. točka (a), druga alineja

Članak 5. stavak 1. točka (a), posljednji stavak

Članak 5. stavak 1. točka (c)

Članak 5. stavak 1. točka (b)

Članak 5. stavak 2.

Članak 5. stavci 3.- 6.

Članak 5. stavak 2.

Članak 5. stavak 7.

Članak 5. stavak 8.

Članak 6.

Članak 6.

Članci 7.-18.

Članak 7.

Članci 19.-22.

Članak 8.

Članak 23.

Članak 9.

Članak 25.

Članak 26.

Članak 10.

Članak 27.

Članak 11.

Članak 28.

Prilozi I.-II.

Prilog, točke 1. do 39.

Prilog III. točke 1. do 39.

Prilozi IV., V., VI.-VIII.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

170


32012R0607


L 177/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 607/2012

od 6. srpnja 2012.

o detaljnim pravilima za sustav dužne pažnje i učestalost i vrste provjera nadzornih organizacija, kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drva i proizvode od drva

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drva i proizvode od drva (1), a posebno njezin članak 6. stavak 2. i članak 8. stavak 8.,

budući da:

(1)

Prema Uredbi (EU) br. 995/2010 gospodarski subjekti dužni su primjenjivati okvir postupaka i mjera (dalje u tekstu nazvan sustav dužne pažnje) kako bi se na najmanju moguću mjeru svelo stavljanje nezakonito posječenog drva ili proizvoda koji potječu od nezakonito posječenog drva na unutarnje tržište.

(2)

Potrebno je pojasniti slučajeve u kojima je potrebno navesti podatke o punom znanstvenom nazivu vrste drva, o regiji unutar pojedine države članice gdje je drvo posječeno i o koncesiji za sječu.

(3)

Potrebno je regulirati učestalost i vrstu provjera koje nadležna tijela provode nad nadzornim organizacijama.

(4)

Za zaštitu osoba u vezi s obradom njihovih osobnih podataka u području primjene ove Uredbe, posebno u odnosu na obradu osobnih podataka dobivenih u kontekstu provjera, primjenjuju se odredbe utvrđene u Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (2) i u Uredbi (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (3).

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za provedbu Zakona o upravljanju i trgovini šumama,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila o sustavu dužne pažnje i o učestalosti te vrste provjera nadzornih organizacija.

Članak 2.

Primjena sustava dužne pažnje

1.   Gospodarski subjekti primjenjuju sustav dužne pažnje za svaku pojedinu vrstu drva ili proizvoda od drva koje dobavlja određeni dobavljač u razdoblju od najviše 12 mjeseci, pod uvjetom da su vrste drveća, zemlja ili zemlje sječe ili, prema potrebi, pojedine regije unutar države članice, i koncesije za sječu ostali nepromijenjeni.

2.   Prvim se stavkom ne dovodi u pitanje obveza gospodarskog subjekta da provodi mjere i postupke kojima se pružaju podaci, navedeni u članku 6. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) br. 995/2010, o svakoj isporuci drva i proizvoda od drva koje gospodarski subjekt stavlja na tržište.

Članak 3.

Informacije o isporukama gospodarskog subjekta

1.   Informacije o isporukama drva ili proizvoda od drva gospodarskog subjekta prema članku 6. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) br. 995/2010 pružaju se u skladu sa stavcima 2., 3. i 4.

2.   Puni znanstveni naziv vrste drveta naveden u prvoj alineji članka 6. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 995/2010 mora se navesti kad postoji nejasnoća u korištenju uobičajenog naziva.

3.   Informacija o regiji unutar države članice naveden u drugoj alineji članka 6. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 995/2010 mora se navesti kad rizik od nezakonite sječe varira između pojedinih nacionalnih regija.

4.   Informacije o koncesiji za sječu navedeni u drugoj alineji članka 6. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 995/2010 moraju se navesti kad varira rizik od nezakonite sječe između koncesija za sječu u zemlji ili pojedinoj nacionalnoj regiji.

U svrhu prvog podstavka, bilo koja mjera kojom se dodjeljuje pravo na sječu drva u određenoj regiji smatra se koncesijom za sječu.

Članak 4.

Procjena i smanjenje rizika

Certificiranja ili sustavi provjere od treće strane, navedeni u prvoj alineji drugog podstavka članka 6. stavka 1. točke (b) i članka 6. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 995/2010, mogu se uzimati u obzir kod procjene rizika i postupaka za smanjenje rizika ako ispunjavaju sljedeća mjerila:

(a)

ako je njima predviđen i javno je dostupan za korištenje trećoj strani sustav zahtjeva koji obuhvaća najmanje sve relevantne zahtjeve primjenljivog zakonodavstva;

(b)

njima su predviđene primjerene provjere, uključujući preglede na licu mjesta, koje provodi treća strana u redovitim vremenskim razmacima koji nisu dulji od 12 mjeseci, u svrhu provjere ispunjavanja primjenjivog zakonodavstva;

(c)

oni sadržavaju načine, provjerene od treće strane, praćenja sljedivosti drva posječenog u skladu s primjenljivim zakonodavstvom, kao i proizvoda od drva koji se dobivaju od takvog drva, u svakoj fazi lanca opskrbe prije nego što se takvo drvo ili proizvodi od drva stave na tržište;

(d)

njima su predviđene kontrole, provjerene od treće strane, kojima se osigurava da drvo ili proizvodi od drva nepoznatog podrijetla, ili drvo ili proizvodi od drva koji nisu posječeni u skladu s primjenjivim zakonodavstvom ne uđu u lanac opskrbe.

Članak 5.

Vođenje evidencije od strane gospodarskih subjekata

1.   Informacije o isporukama gospodarskog subjekta, kako je predviđeno člankom 6. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 995/2010 i primjena postupaka za smanjenje rizika moraju se dokumentirati odgovarajućim vođenjem evidencije, koja se čuva pet godina i koja je dostupna za provjere od strane nadležnog tijela.

2.   Primjenom sustava dužne pažnje gospodarski subjekti moraju moći dokazati kako su prikupljene informacije provjeravane prema mjerilima rizika predviđenim u članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) br. 995/2010, kako je donesena odluka o poduzimanju mjera za smanjenje rizika i kako je subjekt utvrdio stupanj rizika.

Članak 6.

Učestalost i vrsta provjera nad nadzornim organizacijama

1.   Nadležno tijelo treba osigurati da se u redovitim vremenskim razmacima provode provjere navedene u članku 8. stavku 4. Uredbe (EU) br. 995/2010 i to najmanje jednom svake dvije godine.

2.   Provjere navedene u članku 8. stavku 4. Uredbe (EU) br. 995/2010 provode se posebno u svakom od sljedećih slučajeva:

(a)

ako je nadležno tijelo tijekom provedbe kontrola nad gospodarskim subjektom otkrilo nedostatke u učinkovitosti ili u primjeni od strane subjekta sustava dužne pažnje koji je uspostavila nadzorna organizacija;

(b)

kad Komisija obavijesti nadležna tijela da je u nadzornoj organizaciji došlo do naknadnih promjena, kako je predviđeno u članku 9. stavku 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 363/2012 od 23. veljače 2012. o pravilima postupanja za priznanje i oduzimanje priznanja nadzornih organizacija, kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji u promet drvo i proizvode od drva (4).

3.   Provjere se provode bez prethodne najave, osim kad je radi osiguranja učinkovitosti provjere potrebna prethodna najava nadzornoj organizaciji.

4.   Nadležna tijela provode provjere u skladu s dokumentiranim postupcima.

5.   Nadležna tijela provode provjere kako bi osigurale ispunjavanje odredaba Uredbe (EU) br. 995/2010, a koja obuhvaćaju, posebno i prema potrebi, sljedeće aktivnosti:

(a)

nasumične provjere, uključujući revizije na licu mjesta;

(b)

ispitivanje dokumentacije i evidencija nadzornih organizacija;

(c)

razgovore s upravom i osobljem nadzornih organizacija;

(d)

razgovore s gospodarskim subjektima i trgovcima ili drugim važnim osobama;

(e)

ispitivanje dokumentacije i evidencije gospodarskih subjekata;

(f)

ispitivanje uzoraka iz isporuka gospodarskog subjekta koji primjenjuju sustav dužne pažnje pojedine nadzorne organizacije.

Članak 7.

Izvješća o provjerama nad nadzornim organizacijama

1.   Nadležna tijela izrađuju izvješća o pojedinačnim provjerama koje su provele, koji sadrže opis primijenjenih postupaka i tehnologija kao i njihove nalaze i zaključke.

2.   Nadležna tijela dostavljaju nadzornoj organizaciji koja je bila predmetom provjere rezultate i zaključke nacrta izvješća. Nadzorna organizacija može dostaviti primjedbe nadležnim tijelima u roku koji je zadalo nadležno tijelo.

3.   Nadležna tijela izrađuju izvješća navedena u članku 8. stavku 4. Uredbe (EU) br. 995/2010 na temelju izvješća o pojedinačnim provjerama.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. srpnja 2012.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 295, 12.11.2010., str. 23.

(2)  SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(3)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(4)  SL L 115, 27.4.2012., str. 12.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

173


32012R0792


L 242/13

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 792/2012

od 23. kolovoza 2012.

o utvrđivanju pravila za oblikovanje dozvola, potvrda i drugih dokumenta predviđenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima te izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 865/2006

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (1), a posebno njezin članak 19. stavak 1.,

budući da:

(1)

Potrebno je utvrditi odredbe za provedbu Uredbe (EZ) br. 338/97 i potpunu sukladnost s odredbama Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore („CITES”) (dalje u tekstu Konvencija).

(2)

Radi osiguranja ujednačene provedbe Uredbe (EZ) br. 338/97 i Uredbe Komisije (EZ) br. 865/2006 od 4. svibnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (2), potrebno je utvrditi obrasce s kojima dozvole, potvrde i drugi dokumenti predviđeni u navedenim uredbama moraju biti u skladu.

(3)

Na 15. zasjedanju Konferencije stranaka Konvencije, održanom u Dohi (Katar) od 13. do 25. ožujka 2010., brojne su rezolucije izmijenjene zbog, inter alia, usklađivanja dozvola i potvrda te izmjena kodova porijekla. Stoga, treba uzeti u obzir te rezolucije i u skladu s njima izmijeniti obrasce. Izmjene su potrebne i kako bi ti dokumenti bili jasniji korisnicima i nacionalnim upravama.

(4)

Stoga, pomoću obrazaca, uputa i objašnjenja treba definirati ujednačene uvjete za uporabu navedenih obrazaca koji se koriste zajedno s Uredbom (EZ) br. 865/2006.

(5)

Te ujednačene uvjete trebalo bi donijeti sukladno postupcima za kontrolu predviđenima u članku 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela o mehanizmima država članica za kontrolu izvršavanja provedbenih ovlasti Komisije (3). Stoga ih treba uključiti u Provedbenu uredbu koja je odvojena od Uredbe (EZ) br. 865/2006.

(6)

Uredbu (EZ) br. 865/2006 stoga treba na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom su u skladu s mišljenjem Odbora za trgovinu divljom faunom i florom,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Opća odredba

Ova Uredba opisuje oblik i tehničke specifikacije obrazaca za dozvole, potvrde i druge dokumente predviđene Uredbom (EZ) br. 338/97 i Uredbom (EZ) br. 865/2006. Oblik i tehničke specifikacije određuju se za sljedeće dokumente:

1.

uvozne dozvole;

2.

izvozne dozvole;

3.

potvrde o ponovnom izvozu;

4.

potvrde o osobnom vlasništvu;

5.

potvrde o zbirci uzoraka;

6.

obavijesti o uvozu;

7.

potvrde o putujućim izložbama;

8.

dopunski listovi za potvrde o osobnom vlasništvu i potvrde o putujućim izložbama;

9.

potvrde predviđene u članku 5. stavku 2. točki (b), stavcima 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 338/97 i njezinu članku 8. stavku 3. i članku 9. stavku 2. točki (b);

10.

oznake iz članka 7. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 338/97.

Članak 2.

Obrasci

1.   Obrasci za uvozne dozvole, izvozne dozvole, potvrde za ponovni uvoz, potvrde o osobnom vlasništvu i potvrde o zbirci uzoraka te zahtjevi za njihovo izdavanje moraju biti u skladu s obrascima iz Priloga I., osim polja namijenjenih nacionalnoj uporabi.

2.   Obrasci za obavijest o uvozu, osim polja namijenjenih nacionalnoj uporabi, moraju biti u skladu s obrascima iz Priloga II. Oni mogu sadržavati serijski broj.

3.   Obrasci za potvrde o putujućim izložbama i zahtjevi za izdavanje tih dokumenata moraju biti u skladu s obrascima iz Priloga III., osim polja namijenjenih nacionalnoj uporabi.

4.   Obrasci za dopunske listove za potvrde o osobnom vlasništvu i potvrde o putujućim izložbama moraju biti u skladu s obrascima iz Priloga IV.

5.   Obrasci za potvrde predviđene u članku 5. stavku 2. točki (b) te stavcima 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 338/97 i njezinu članku 8. stavku 3. i članku 9. stavku 2. točki (b) kao i zahtjevi za izdavanje tih potvrda moraju biti u skladu s obrascima iz Priloga V. ovoj Uredbi, osim polja namijenjenih nacionalnoj uporabi.

Međutim, države članice mogu predvidjeti da polja 18 i 19, umjesto unaprijed otisnutog teksta, moraju sadržavati samo relevantnu potvrdu ili dozvolu ili oboje.

6.   Obrasci za oznake iz članka 7. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 338/97 moraju biti u skladu s obrascima iz Priloga VI. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Tehničke specifikacije obrazaca

1.   Papir za obrasce iz članka 2. mora biti bezdrvni i obrađen za pisanje težine najmanje 55 g/m2.

2.   Veličina obrazaca iz članka 2. stavaka od 1. do 5. mora biti 210 × 297 mm (A4) s najvećim odstupanjem dužine od 18 mm manje i 8 mm veće.

3.   Boja papira za obrasce iz članka 2. stavka 1. mora biti sljedeća:

(a)

bijela za obrazac 1, izvornik, sa sivo otisnutim „guilloche” uzorkom pozadine na prednjoj strani, za otkrivanje svakog mehaničkog ili kemijskog krivotvorenja;

(b)

žuta za obrazac 2, preslika za imatelja;

(c)

svijetlo zelena za obrazac 3, preslika za državu izvoza ili ponovnog izvoza za uvoznu dozvolu ili preslika koju carinska tijela vraćaju upravnom tijelu nadležnom za izdavanje potvrda za izvoznu dozvolu ili potvrdu o ponovnom izvozu;

(d)

ružičasta za obrazac 4, preslika za upravno tijelo nadležno za izdavanje;

(e)

bijela za obrazac 5, zahtjev.

4.   Boja papira za obrasce iz članka 2. stavka 2. mora biti:

(a)

bijela za obrazac 1, izvornik;

(b)

žuta za obrazac 2, preslika za uvoznika;

5.   Boja papira za obrasce iz članka 2. stavaka 3. i 5. mora biti:

(a)

žuta za obrazac 1, izvornik, sa sivo otisnutim „guilloche” uzorkom pozadine na prednjoj strani, za otkrivanje svakog mehaničkog ili kemijskog krivotvorenja;

(b)

ružičasta za obrazac 2, preslika za upravno tijelo nadležno za izdavanje;

(c)

bijela za obrazac 3, zahtjev.

6.   Boja papira za dopunske listove i oznake iz članka 2. stavaka 4. i 6. mora biti bijela.

7.   Obrasci iz članka 2. moraju biti otisnuti i ispunjeni na jednom od službenih jezika Unije koji određuju upravna tijela svake države članice. Kada je potrebno, oni sadrže prijevod sadržaja na jedan od radnih jezika Konvencije.

8.   Države članice odgovorne su za tisak obrazaca iz članka 2., koji, za obrasce iz članka 2. stavaka od 1. do 5., mogu biti dio postupka računalnog izdavanja dozvola/potvrda.

Članak 4.

Uredba (EZ) br. 865/2006 mijenja se kako slijedi:

1

Brišu se članci 2. i 3.

2.

Brišu se prilozi od I. do VI.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova se Uredba primjenjuje od 27. rujna 2012.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. kolovoza 2012.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 61, 3.3.1997., str. 1.

(2)  SL L 166, 19.6.2006., str. 1.

(3)  SL L 55, 28.2.2011., str. 13.


PRILOG I.

Image

Upute i objašnjenja

1.

Upisati puno ime i adresu stvarnog (ponovnog) uvoznika, ne zastupnika. Za potvrde o osobnom vlasništvu upisati puno ime i adresu zakonskog vlasnika.

2.

Rok valjanosti izvozne dozvole ili potvrde o ponovnom izvozu ne smije biti dulji od šest mjeseci, a uvozne dozvole 12 mjeseci. Rok valjanosti potvrde o osobnom vlasništvu ne smije biti dulji od tri godine. Nakon zadnjeg dana valjanosti ova je isprava nevažeća te imatelj mora vratiti izvornik i sve preslike upravnom tijelu nadležnom za izdavanje bez nepotrebne odgode. Uvozna dozvola nije važeća ako se odgovarajući CITES dokument iz države (ponovnog) izvoza koristio za (ponovni) izvoz nakon posljednjeg dana valjanosti ili ako je od datuma izdavanja do datuma unošenja u Uniju prošlo više od šest mjeseci.

3.

Upisati puno ime i adresu stvarnog uvoznika, ne zastupnika. Za potvrdu o osobnom vlasništvu ostaviti prazno.

5.

Za potvrdu o osobnom vlasništvu, ostaviti prazno.

6.

Za žive primjerke vrsta iz Priloga A, osim vrsta uzgojenih u zatočeništvu ili umjetno razmnoženih, tijelo nadležno za izdavanje može propisati mjesto na kojem se moraju držati upisujući u ovo polje podatke o tom mjestu. Za svaki premještaj s navedenoga mjesta, osim hitnog veterinarskog liječenja i pod uvjetom da se primjerci izravno vrate na odobreno mjesto, potrebno je prethodno odobrenje nadležnog upravnog tijela.

8.

Opis mora biti što je moguće precizniji te mora sadržavati kod od triju slova u skladu s Prilogom VII. Uredbi (EZ) br. 865/2006 o utvrđivanju detaljnih pravila o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima.

9./10.

Upisati jedinice količine i/ili neto mase u skladu s onima navedenima u Prilogu VII. Uredbi (EZ) br. 865/2006.

11.

Upisati broj Priloga CITES-u (I., II. ili III.) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja dozvole/potvrde.

12.

Upisati slovo Priloga Uredbi (EZ) br. 338/97 (A, B ili C) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja dozvole/potvrde.

13.

Za porijeklo upisati jedan od sljedećih kodova:

W

primjerci uzeti iz prirode

R

primjerci životinja uzgojenih u kontroliranom okruženju, uzeti kao jaja ili mladunčad iz prirode, gdje bi imali prilično niske šanse za preživljavanje do odrasle dobi

D

životinje iz Priloga A uzgojene u zatočeništvu u komercijalne svrhe djelatnostima iz Registra tajništva CITES-a, u skladu s Uredbom Conf. 12.10 (Rev. CoP15), i umjetno razmnožene biljke iz Priloga A u komercijalne svrhe u skladu poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

A

umjetno uzgojene biljke iz Priloga A u nekomercijalne svrhe te umjetno uzgojene biljke iz priloga B i C u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

C

životinje uzgojene u zatočeništvu u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

F

životinje rođene u zatočeništvu, ali za koje nisu zadovoljeni kriteriji iz poglavlja XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

I

oduzeti ili zaplijenjeni primjerci (1)

O

pretkonvencijski primjerci (1)

U

porijeklo nepoznato (mora biti opravdano)

14.

Upisati jedan od sljedećih kodova kako bi se navela svrha (ponovnog) izvoza/uvoza primjeraka:

B

uzgoj u zatočeništvu ili umjetno razmnožavanje

E

obrazovna

G

botanički vrtovi

H

lovački trofeji

L

provedba zakona/pravosudna/forenzična

M

medicinska (uključujući biomedicinsko istraživanje)

N

ponovno unošenje ili unošenje u prirodu

P

osobna

Q

cirkusi i putujuće izložbe

S

znanstvena

T

komercijalna

Z

zoološki vrtovi

15. do 17.

Država podrijetla je država u kojoj su primjerci uzeti iz prirode, rođeni i uzgojeni u zatočeništvu ili umjetno razmnoženi. Ako je to treća država, polja 16 i 17 moraju sadržavati podatke o relevantnoj dozvoli. Kada se primjerci podrijetlom iz države članice Unije izvoze iz druge države članice, u polje 15 mora se upisati samo ime države članice podrijetla.

18. do 20.

Država posljednjeg ponovnog izvoza je, za potvrdu o ponovnom izvozu, treća zemlja ponovnog izvoza iz koje su primjerci uvezeni prije ponovnog izvoza iz Unije. Za uvoznu dozvolu, to je treća zemlja ponovnog izvoza iz koje će se primjerci uvesti. U polja 19 i 20 moraju se upisati podaci o relevantnoj potvrdi o ponovnom izvozu.

21.

Znanstveno ime mora biti u skladu sa standardnim izvorima nomenklature iz Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 865/2006.

23. do 25.

Ispunjava službena osoba.

26.

Uvoznik/(ponovni) izvoznik ili njegov zastupnik, prema potrebi, mora upisati broj brodskog ili zračnog tovarnog lista.

27.

Ispunjava carinarnica unošenja u Uniju ili (ponovnog) izvoza. Za unošenje, izvornik (obrazac 1) mora se vratiti upravnom tijelu dotične države članice, a preslika za imatelja (obrazac 2) uvozniku. Za (ponovni) izvoz, preslika koju carinska tijela vraćaju upravnom tijelu nadležnom za izdavanje (obrazac 3) mora se vratiti upravnom tijelu dotične države članice, a izvornik (obrazac 1) i preslika za imatelja (obrazac 2) (ponovnom) izvozniku.

Image

Upute i objašnjenja

1.

Upisati puno ime i adresu stvarnog (ponovnog) uvoznika, ne zastupnika. Za potvrde o osobnom vlasništvu, upisati puno ime i adresu zakonskog vlasnika.

2.

Rok valjanosti izvozne dozvole ili potvrde o ponovnom izvozu ne smije biti dulji od šest mjeseci, a uvozne dozvole 12 mjeseci. Rok valjanosti potvrde o osobnom vlasništvu ne smije biti dulji od tri godine. Nakon zadnjeg dana valjanosti, ova je isprava nevažeća te imatelj mora vratiti izvornik i sve preslike upravnom tijelu nadležnom za izdavanje bez nepotrebne odgode. Uvozna dozvola nije važeća ako se odgovarajući CITES dokument iz države (ponovnog) izvoza koristio za (ponovni) izvoz nakon posljednjeg dana valjanosti ili ako je od datuma izdavanja do datuma unošenja u Uniju prošlo više od šest mjeseci.

3.

Upisati puno ime i adresu stvarnog uvoznika, ne zastupnika. Za potvrdu o osobnom vlasništvu, ostaviti prazno.

5.

Za potvrdu o osobnom vlasništvu, ostaviti prazno.

6.

Za žive primjerke vrsta iz Priloga A, osim vrsta uzgojenih u zatočeništvu ili umjetno razmnoženih, tijelo nadležno za izdavanje može propisati mjesto na kojem se moraju držati upisujući u ovo polje podatke o tom mjestu. Za svaki premještaj s navedenoga mjesta, osim hitnog veterinarskog liječenja i pod uvjetom da se primjerci izravno vrate na odobreno mjesto, potrebno je prethodno odobrenje nadležnoga upravnoga tijela.

8.

Opis mora biti što je moguće precizniji te mora sadržavati kod od triju slova u skladu s Prilogom VII. Uredbi (EZ) br. 865/2006 o utvrđivanju detaljnih pravila o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima.

9./10.

Upisati jedinice količine i/ili neto mase sukladno onima navedenima u Prilogu VII. Uredbi br. 865/2006.

11.

Upisati broj Dodatka CITES-u (I., II. ili III.) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja dozvole/potvrde.

12.

Upisati slovo Priloga Uredbi (EZ) br. 338/97 (A, B ili C) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja dozvole/potvrde.

13.

Za porijeklo upisati jedan od sljedećih kodova:

W

primjerci uzeti iz prirode

R

primjerci životinja uzgojenih u kontroliranom okruženju, uzeti kao jaja ili mladunčad iz prirode, gdje bi imali prilično niske šanse za preživljavanje do odrasle dobi

D

životinje iz Priloga A uzgojene u zatočeništvu u komercijalne svrhe djelatnostima iz Registra tajništva CITES-a, u skladu s Uredbom Conf. 12.10 (Rev. CoP15), i umjetno razmnožene biljke iz Priloga A u komercijalne svrhe sukladno poglavlju XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

A

umjetno uzgojene biljke iz Priloga A u nekomercijalne svrhe te umjetno uzgojene biljke iz priloga B i C u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

C

životinje uzgojene u zatočeništvu sukladno poglavlju XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

F

životinje rođene u zatočeništvu, ali za koje nisu zadovoljeni kriteriji iz poglavlja XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

I

oduzeti ili zaplijenjeni primjerci (2)

O

pretkonvencijski primjerci (2)

U

porijeklo nepoznato (mora biti opravdano)

14.

Upisati jedan od sljedećih kodova kako bi se navela svrha (ponovnog) izvoza/uvoza primjeraka:

B

uzgoj u zatočeništvu ili umjetno razmnožavanje

E

obrazovna

G

botanički vrtovi

H

lovački trofeji

L

provedba zakona/pravosudna/forenzična

M

medicinska (uključujući biomedicinsko istraživanje)

N

ponovno unošenje ili unošenje u prirodu

P

osobna

Q

cirkusi i putujuće izložbe

S

znanstvena

T

komercijalna

Z

zoološki vrtovi

15. do 17.

Država podrijetla je država u kojoj su primjerci uzeti iz prirode, rođeni i uzgojeni u zatočeništvu ili umjetno razmnoženi. Ako je to treća država, polja 16 i 17 moraju sadržavati podatke o relevantnoj dozvoli. Kada se primjerci podrijetlom iz države članice Unije izvoze iz druge države članice, u polje 15 mora se upisati samo ime države članice podrijetla.

18. do 20.

Država posljednjeg ponovnog izvoza je, za potvrdu o ponovnom izvozu, treća zemlja ponovnog izvoza iz koje su primjerci uvezeni prije ponovnog izvoza iz Unije. Za uvoznu dozvolu, to je treća zemlja ponovnog izvoza iz koje će se primjerci uvesti. U polja 19 i 20 moraju se upisati podaci o relevantnoj potvrdi o ponovnom izvozu.

21.

Znanstveno ime mora biti u skladu sa standardnim izvorima nomenklature iz Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 865/2006.

23. do 25.

Ispunjava službena osoba.

26.

Uvoznik/(ponovni) izvoznik ili njegov zastupnik, prema potrebi, mora upisati broj brodskog ili zračnog tovarnog lista.

27.

Ispunjava carinarnica unošenja u Uniju ili (ponovnog) izvoza, prema potrebi. Za unošenje, izvornik (obrazac 1) mora se vratiti upravnom tijelu dotične države članice, a preslika za imatelja (obrazac 2) uvozniku. Za (ponovni) izvoz, preslika koju carinska tijela vraćaju upravnom tijelu nadležnom za izdavanje (obrazac 3) mora se vratiti upravnom tijelu dotične države članice, a izvornik (obrazac 1) i preslika za imatelja (obrazac 2) (ponovnom) izvozniku.

Image

Upute i objašnjenja

1.

Upisati puno ime i adresu stvarnog (ponovnog) uvoznika, ne zastupnika. Za potvrde o osobnom vlasništvu, upisati puno ime i adresu zakonskog vlasnika.

2.

Rok valjanosti izvozne dozvole ili potvrde o ponovnom izvozu ne smije biti dulji od šest mjeseci, a uvozne dozvole 12 mjeseci. Rok valjanosti potvrde o osobnom vlasništvu ne smije biti dulji od tri godine. Nakon zadnjeg dana valjanosti, ova je isprava nevažeća te imatelj mora vratiti izvornik i sve preslike upravnom tijelu nadležnom za izdavanje bez nepotrebne odgode. Uvozna dozvola nije važeća ako se odgovarajući CITES dokument iz države (ponovnog) izvoza koristio za (ponovni) izvoz nakon posljednjeg dana valjanosti ili ako je od datuma izdavanja do datuma unošenja u Uniju prošlo više od šest mjeseci.

3.

Upisati puno ime i adresu stvarnog uvoznika, ne zastupnika. Za potvrdu o osobnom vlasništvu ostaviti prazno.

5.

Za potvrdu o osobnom vlasništvu ostaviti prazno.

6.

Za žive primjerke vrsta iz Priloga A, osim vrsta uzgojenih u zatočeništvu ili umjetno razmnoženih, tijelo nadležno za izdavanje može propisati mjesto na kojem se moraju držati upisujući u ovo polje podatke o tom mjestu. Za svaki premještaj s navedenoga mjesta, osim hitnog veterinarskog liječenja i pod uvjetom da se primjerci izravno vrate na odobreno mjesto, potrebno je prethodno odobrenje nadležnoga upravnoga tijela.

8.

Opis mora biti što je moguće precizniji te mora sadržavati kod od triju slova u skladu s Prilogom VII. Uredbi (EZ) br. 865/2006 o utvrđivanju detaljnih pravila o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima.

9./10.

Upisati jedinice količine i/ili neto mase u skladu s onima navedenima u Prilogu VII. Uredbi br. 865/2006.

11.

Upisati broj Dodatka CITES-u (I., II. ili III.) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja dozvole/potvrde.

12.

Upisati slovo Priloga Uredbi (EZ) br. 338/97 (A, B ili C) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja dozvole/potvrde.

13.

Za porijeklo upisati jedan od sljedećih kodova:

W

primjerci uzeti iz prirode

R

primjerci životinja uzgojenih u kontroliranom okruženju, uzeti kao jaja ili mladunčad iz prirode, gdje bi imali prilično niske šanse za preživljavanje do odrasle dobi

D

životinje iz Priloga A uzgojene u zatočeništvu u komercijalne svrhe djelatnostima iz Registra tajništva CITES-a, u skladu s Uredbom Conf. 12.10 (Rev. CoP15), i umjetno razmnožene biljke iz Priloga A u komercijalne svrhe u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

A

umjetno uzgojene biljke iz Priloga A u nekomercijalne svrhe te umjetno uzgojene biljke iz priloga B i C u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

C

životinje uzgojene u zatočeništvu u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

F

životinje rođene u zatočeništvu, ali za koje nisu zadovoljeni kriteriji iz poglavlja XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

I

oduzeti ili zaplijenjeni primjerci (3)

O

pretkonvencijski primjerci (3)

U

porijeklo nepoznato (mora biti opravdano)

14.

Upisati jedan od sljedećih kodova kako bi se navela svrha (ponovnog) izvoza/uvoza primjeraka:

B

uzgoj u zatočeništvu ili umjetno razmnožavanje

E

obrazovna

G

botanički vrtovi

H

lovački trofeji

L

provedba zakona/pravosudna/forenzična

M

medicinska (uključujući biomedicinsko istraživanje)

N

ponovno unošenje ili unošenje u prirodu

P

osobna

Q

cirkusi i putujuće izložbe

S

znanstvena

T

komercijalna

Z

zoološki vrtovi

15. do 17.

Država podrijetla je država u kojoj su primjerci uzeti iz prirode, rođeni i uzgojeni u zatočeništvu ili umjetno razmnoženi. Ako je to treća država, polja 16 i 17 moraju sadržavati podatke o relevantnoj dozvoli. Kada se primjerci podrijetlom iz države članice Unije izvoze iz druge države članice, u polje 15 mora se upisati samo ime države članice podrijetla.

18. do 20.

Država posljednjeg ponovnog izvoza je, za potvrdu o ponovnom izvozu, treća zemlja ponovnog izvoza iz koje su primjerci uvezeni prije ponovnog izvoza iz Unije. Za uvoznu dozvolu, to je treća zemlja ponovnog izvoza iz koje će se primjerci uvesti. U polja 19 i 20 moraju se upisati podaci o relevantnoj potvrdi o ponovnom izvozu.

21.

Znanstveno ime mora biti u skladu sa standardnim izvorima nomenklature iz Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 865/2006.

23. do 25.

Ispunjava službena osoba.

26.

Uvoznik/(ponovni) izvoznik ili njegov zastupnik, prema potrebi, mora upisati broj brodskog ili zračnog tovarnog lista.

27.

Ispunjava carinarnica unošenja u Uniju ili (ponovnog) izvoza. Za unošenje, izvornik (obrazac 1) mora se vratiti upravnom tijelu dotične države članice, a preslika za imatelja (obrazac 2) uvozniku. Za (ponovni) izvoz, preslika koju carinska tijela vraćaju upravnom tijelu nadležnom za izdavanje (obrazac 3) mora se vratiti upravnom tijelu dotične države članice, a izvornik (obrazac 1) i preslika za imatelja (obrazac 2) (ponovnom) izvozniku.

Image

Image

Upute i objašnjenja

1.

Upisati puno ime i adresu stvarnog (ponovnog) uvoznika, ne zastupnika. Za potvrde o osobnom vlasništvu, upisati ime i adresu zakonskog vlasnika.

2.

Ne primjenjuje se.

3.

Upisati puno ime i adresu stvarnog uvoznika, ne zastupnika. Za potvrdu o osobnom vlasništvu ostaviti prazno.

5.

Za potvrdu o osobnom vlasništvu ostaviti prazno.

6.

Mora se ispuniti samo na obrascu zahtjeva za žive primjerke vrsta iz Priloga A, osim vrsta uzgojenih u zatočeništvu ili umjetno razmnoženih.

8.

Opis mora biti što je moguće precizniji te mora sadržavati kod od triju slova u skladu s Prilogom VII. Uredbi (EZ) br. 865/2006 o utvrđivanju detaljnih pravila o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima.

9./10.

Upisati jedinice količine i/ili neto mase sukladno onima navedenima u Prilogu VII. Uredbi br. 865/2006.

11.

Upisati broj Dodatka CITES-u (I., II. ili III.) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja dozvole/potvrde.

12.

Upisati slovo Priloga Uredbi (EZ) br. 338/97 (A, B ili C) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja dozvole/potvrde.

13.

Za porijeklo upisati jedan od sljedećih kodova:

W

primjerci uzeti iz prirode

R

primjerci životinja uzgojenih u kontroliranom okruženju, uzeti kao jaja ili mladunčad iz prirode, gdje bi imali prilično niske šanse za preživljavanje do odrasle dobi

D

životinje iz Priloga A uzgojene u zatočeništvu u komercijalne svrhe djelatnostima iz Registra tajništva CITES-a, u skladu s Uredbom Conf. 12.10 (Rev. CoP15), i umjetno razmnožene biljke iz Priloga A u komercijalne svrhe u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

A

umjetno uzgojene biljke iz Priloga A u nekomercijalne svrhe te umjetno uzgojene biljke iz priloga B i C u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

C

životinje uzgojene u zatočeništvu u skladu s poglavlju XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

F

životinje rođene u zatočeništvu, ali za koje nisu zadovoljeni kriteriji iz poglavlja XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

I

oduzeti ili zaplijenjeni primjerci (4)

O

predkonvencijski primjerci (4)

U

porijeklo nepoznato (mora biti opravdano)

14.

Upisati jedan od sljedećih kodova kako bi se navela svrha (ponovnog) izvoza/uvoza primjeraka:

B

uzgoj u zatočeništvu ili umjetno razmnožavanje

E

obrazovna

G

botanički vrtovi

H

lovački trofeji

L

provedba zakona/pravosudna/forenzična

M

medicinska (uključujući biomedicinsko istraživanje)

N

ponovno unošenje ili unošenje u prirodu

P

osobna

Q

cirkusi i putujuće izložbe

S

znanstvena

T

komercijalna

Z

zoološki vrtovi

15. do 17.

Država podrijetla je država u kojoj su primjerci uzeti iz prirode, rođeni i uzgojeni u zatočeništvu ili umjetno razmnoženi. Ako je to treća država, polja 16 i 17 moraju sadržavati podatke o relevantnoj dozvoli. Kada se primjerci podrijetlom iz države članice Unije izvoze iz druge države članice, u polje 15 mora se upisati samo ime države članice podrijetla.

18. do 20.

Država posljednjeg ponovnog izvoza je, za potvrdu o ponovnom izvozu, treća zemlja ponovnog izvoza iz koje su primjerci uvezeni prije ponovnog izvoza iz Unije. Za uvoznu dozvolu, to je treća zemlja ponovnog izvoza iz koje će se primjerci uvesti. U polja 19 i 20 moraju se upisati podaci o relevantnoj potvrdi o ponovnom izvozu.

21.

Znanstveno ime mora biti u skladu sa standardnim izvorima nomenklature iz Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 865/2006.

23.

Navesti što je više moguće podataka i opravdati nenavođenje gore traženih informacija.


(1)  Rabi se samo u kombinaciji s nekim drugim kodom.

(2)  Rabi se samo u kombinaciji s nekim drugim kodom.

(3)  Rabi se samo u kombinaciji s nekim drugim kodom.

(4)  Rabi se samo u kombinaciji s nekim drugim kodom.


PRILOG II.

Image

Upute i objašnjenja

1.

Upisati puno ime i adresu uvoznika ili zakonskog zastupnika.

4.

Država podrijetla je država u kojoj su primjerci uzeti iz prirode, rođeni i uzgojeni u zatočeništvu ili umjetno razmnoženi.

5.

Primjenjuje se samo kada država iz koje se primjerci uvoze nije država podrijetla.

6.

Opis mora biti što je moguće precizniji.

9.

Znanstveno ime mora biti ime iz priloga C ili D Uredbi (EZ) br. 338/97.

10.

Upisati III. za vrste iz Dodatka III. CITES-u.

12.

Upisati slova (C ili D) Priloga Uredbi (EZ) br. 338/97 u kojemu je vrsta navedena.

13.

Uvoznik mora carinskom uredu unošenja u Uniju dostaviti potpisani izvornik (obrazac 1) i „presliku za uvoznika” (obrazac 2), prema potrebi zajedno s dokumentima Dodatka III. CITES-u države (ponovnog) izvoza.

14.

Carinski ured mora poslati ovjereni izvornik (obrazac 1) upravnom tijelu svoje države te vratiti ovjerenu „presliku za uvoznika” uvozniku ili njegovom zakonskom zastupniku.

Image

Upute i objašnjenja

1.

Upisati puno ime i adresu uvoznika ili zakonskog zastupnika.

4.

Država podrijetla je država u kojoj su primjerci uzeti iz prirode, rođeni i uzgojeni u zatočeništvu ili umjetno razmnoženi.

5.

Primjenjuje se samo kada država iz koje se primjerci uvoze nije država podrijetla.

6.

Opis mora biti što je moguće precizniji.

9.

Znanstveno ime mora biti ime iz priloga C ili D Uredbi (EZ) br. 338/97.

11.

Upisati III. za vrste iz Dodatka III. CITES-u.

12.

Upisati slova (C ili D) Priloga Uredbi (EZ) br. 338/97 u kojemu je vrsta navedena.

13.

Uvoznik mora carinskom uredu unošenja u Uniju dostaviti potpisani izvornik (obrazac 1) i „presliku za uvoznika” (obrazac 2), prema potrebi zajedno s dokumentima Dodatka III. CITES-u države (ponovnog) izvoza.

14.

Carinski ured mora poslati ovjereni izvornik (obrazac 1) upravom tijelu svoje države te vratiti ovjerenu „presliku za uvoznika” (obrazac 2) uvozniku ili njegovom zakonskom zastupniku.


PRILOG III.

Image

Upute i objašnjenja

1.

Upravni organ nadležan za izdavanje potvrde treba odrediti jedinstveni broj.

2.

Rok valjanosti dokumenta ne smije biti dulji od tri godine od dana izdavanja. Kada se radi o putujućoj izložbi koja potječe iz treće zemlje, rok valjanosti ne smije biti dulji od roka valjanosti odgovarajuće potvrde te države.

3.

Upišite puno ime, stalnu adresu i državu vlasnika primjerka za koji se izdaje potvrda. Potvrda je nevažeća bez potpisa vlasnika.

4.

Naziv, adresa i država upravnog tijela nadležnoga za izdavanje treba biti već unaprijed otisnuto na obrascu.

5.

Ovo je polje unaprijed otisnuto te označava valjanost potvrde za višestruki prijenos primjerka preko granice s njegovom izložbom isključivo u izložbene svrhe, dopuštajući javno izlaganje primjerka sukladno članku 8. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 338/97 te pojašnjava da se potvrda ne uzima već ostaje uz primjerak/vlasnika. Ovo se polje može koristiti kako bi se opravdalo nenavođenje određenih informacija.

6.

Ovo je polje unaprijed otisnuto te označava da se dozvoljava prijenos preko granice u bilo koju državu koja prihvaća ovu potvrdu kao dio nacionalnog prava.

7.

Kod Q je unaprijed otisnut u ovom polju kao oznaka za cirkuse i putujuće izložbe.

8.

Prema potrebi, upišite broj sigurnosne oznake iz polja 19.

9.

Znanstveno ime mora biti sukladno standardnim izvorima nomenklature iz Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 865/2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima.

10.

Opišite, što je preciznije moguće, primjerak za koji se izdaje potvrda, uključujući razlikovne oznake (privjeske, prstene, jedinstvene oznake itd.) kako bi tijela države u koju izložba ulazi mogla provjeriti odgovara li potvrda primjerku na koji se odnosi. Ako je moguće, kod izdavanje potvrde treba zapisati spol i dob primjerka.

11.

Naznačite ukupni broj primjeraka. Za žive životinje, broj bi obično trebao biti jedan. Ako se radi o više primjeraka upišite „vidjeti popis u privitku”.

12.

Upisati broj Dodatka Konvenciji (I., II. ili III.) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja potvrde.

13.

Upisati slovo Priloga Uredbi (EZ) br. 338/97 (A, B ili C) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja potvrde.

14.

Za porijeklo upisati jedan od dolje navedenih kodova. Ova se potvrda ne može koristiti za primjerke čiji je kod porijekla W, R F ili U osim ako nisu bili stečeni ili uneseni u Uniju prije nego što su se na njih počele primjenjivati odredbe o vrstama iz dodataka I., II. ili III. Konvenciji ili Priloga C Uredbi (EEZ) br. 3626/82 ili prilozima A, B ili C Uredbi (EZ) br. 338/97, a primjenjuje se i kod O.

W

primjerci uzeti iz prirode

R

primjerci životinja uzgojenih u kontroliranom okruženju, uzeti kao jaja ili mladunčad iz prirode, gdje bi imali prilično niske šanse za preživljavanje do odrasle dobi

A

biljke iz Priloga A umjetno uzgojene u nekomercijalne svrhe i biljke iz priloga B i C umjetno razmnožene sukladno poglavlju XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

C

životinje uzgojene u zatočeništvu u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

F

životinje rođene u zatočeništvu, ali za koje nisu zadovoljeni kriteriji iz poglavlja XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

U

porijeklo nepoznato (mora biti opravdano)

O

pretkonvencijski primjerci (može se koristiti zajedno s bilo kojim drugim kodom)

15./16.

Država podrijetla je država u kojoj su primjerci uzeti iz prirode, rođeni i uzgojeni u zatočeništvu ili umjetno razmnoženi. Ako je to treća država, polje 16 mora sadržavati podatke o relevantnoj dozvoli. Kada se primjerci podrijetlom iz države članice Unije izvoze iz druge države članice, u polje 15 mora se upisati samo ime države članice podrijetla.

17.

Ovo polje mora sadržavati registracijski broj izložbe

18.

Upisati datum stjecanja samo za primjerke koji su stečeni ili uneseni u Uniju prije nego što su se na njih počele primjenjivati odredbe o vrstama iz dodataka I., II. ili III. Konvenciji ili Priloga C Uredbi (EEZ) br. 3626/82 ili prilozima A, B ili C Uredbi (EZ) br. 338/97.

19.

Ispunjava službena osoba koja izdaje potvrdu. Potvrdu može izdati samo upravno tijelo države u kojoj se izložba održava i samo kada vlasnik izložbe detaljno registrira primjerak pri tom upravnom tijelu. Kod izložbe koja potječe iz treće zemlje, potvrdu može izdati samo upravno tijelo države prvog odredišta. Mora se napisati puno ime službene osobe nadležne za izdavanje. Pečat, potpis i, prema potrebi, broj sigurnosne oznake trebaju biti čitljivi.

20.

Ovo se polje može odnositi na nacionalno zakonodavstvo ili dodatne posebne uvjete koje za prekogranično kretanje određuje upravno tijelo nadležno za izdavanje.

21.

Ovo je polje unaprijed otisnuto i odnosi se na dopunske listove u privitku, u kojem treba navesti sve prijenose preko granice.

U skladu s točkom 5., nakon isteka valjanosti ovaj se dokument mora vratiti upravnom tijelu nadležnom za izdavanje.

Imatelj ili njegov zakonski zastupnik moraju predati izvornik ove potvrde (obrazac 1) – i, prema potrebi, potvrdu o putujućoj izložbi koju je izdala treća zemlja – u svrhe verifikacije te dostaviti pripadajući dopunski list ili (kada se potvrda izdaje na temelju odgovarajuće potvrde iz treće zemlje) dva dopunska lista i njihove preslike nadležnom carinskom uredu sukladno članku 12. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 338/97. Nakon ispunjavanja dopunskog lista ili listova, carinarnica mora vratiti izvornik ove potvrde (obrazac 1), izvornu potvrdu koju je izdala treća zemlja (prema potrebi) – i dopunski list ili listove – imatelju ili njegovom zakonskom zastupniku te proslijediti ovjerenu presliku dopunskog lista ili potvrde koju je izdalo upravno tijelo države članice nadležnom upravnom tijelu u skladu s člankom 45. Uredbe (EZ) br. 865/2006.

Image

Image

Upute i objašnjenja

3.

Upišite puno ime, stalnu adresu i državu vlasnika primjerka za koji se izdaje potvrda (ne zakonskog zastupnika). Potvrda je nevažeća bez potpisa vlasnika.

8.

Prema potrebi, upišite broj sigurnosne oznake iz polja 19.

9.

Znanstveno ime mora biti sukladno standardnim izvorima nomenklature iz Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 865/2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima.

10.

Opišite, što je preciznije moguće, primjerak za koji se izdaje potvrda, uključujući razlikovne oznake (privjeske, prstene, jedinstvene oznake itd.) kako bi tijela države u koju izložba ulazi mogla provjeriti odgovara li potvrda primjerku na koji se odnosi. Ako je moguće, kod izdavanje potvrde treba zapisati spol i dob primjerka.

11.

Naznačite ukupan broj primjeraka. Za žive životinje, broj bi obično trebao biti jedan. Ako se radi o više primjeraka upišite „vidjeti popis u privitku”.

12.

Upisati broj Dodatka Konvenciji (I., II. ili III.) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja potvrde.

13.

Upisati slovo Priloga Uredbi (EZ) br. 338/97 (A, B ili C) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja potvrde.

14.

Za porijeklo upisati jedan od dolje navedenih kodova. Ova se potvrda ne može koristiti za primjerke čiji je kod porijekla W, R F ili U osim ako nisu bili stečeni ili uneseni u Uniju prije nego što su se na njih počele primjenjivati odredbe o vrstama iz dodataka I., II. ili III. Konvenciji ili Priloga C Uredbi (EEZ) br. 3626/82 ili prilozima A, B ili C Uredbi (EZ) br. 338/97, a primjenjuje se i kod O.

W

primjerci uzeti iz prirode

R

primjerci životinja uzgojenih u kontroliranom okruženju, uzeti kao jaja ili mladunčad iz prirode, gdje bi imali prilično niske šanse za preživljavanje do odrasle dobi

A

biljke iz Priloga A umjetno uzgojene u nekomercijalne svrhe i biljke iz priloga B i C umjetno razmnožene u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

C

životinje uzgojene u zatočeništvu u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

F

životinje rođene u zatočeništvu, ali za koje nisu zadovoljeni kriteriji iz poglavlja XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

U

porijeklo nepoznato (mora biti opravdano)

O

pretkonvencijski primjerci (može se koristiti zajedno s bilo kojim drugim kodom)

15./16.

Država podrijetla je država u kojoj su primjerci uzeti iz prirode, rođeni i uzgojeni u zatočeništvu ili umjetno razmnoženi. Ako je to treća država, polje 16 mora sadržavati podatke o relevantnoj dozvoli. Kada se primjerci podrijetlom iz države članice Unije izvoze iz druge države članice, u polje 15 mora se upisati samo ime države članice podrijetla.

17.

Ovo polje mora sadržavati registracijski broj izložbe

18.

Upisati datum stjecanja samo za primjerke koji su stečeni ili uneseni u Uniju prije nego što su se na njih počele primjenjivati odredbe o vrstama iz dodataka I., II. ili III. Konvenciji ili Priloga C Uredbi (EEZ) br. 3626/82 ili prilozima A, B ili C Uredbi (EZ) br. 338/97.

19.

Navesti što je više moguće podataka i opravdati nenavođenje gore traženih informacija.


PRILOG IV.

Image


PRILOG V.

Image

Upute i objašnjenja

1.

Upisati puno ime i adresu imatelja potvrde, ne zastupnika.

2.

Ispuniti samo ako uvozna dozvola za dotične primjerke propisuje mjesto na kojem se moraju držati, ili ako se primjerci koji su uzeti iz prirode u državi članici moraju držati na odobrenoj adresi.

Za svaki premještaj s navedenoga mjesta, osim hitnog veterinarskog liječenja i pod uvjetom da se primjerci izravno vrate na odobreno mjesto, potrebno je prethodno odobrenje nadležnog upravnog tijela. (vidjeti polje 19).

4.

Opis mora biti što je moguće precizniji te mora sadržavati kod od triju slova u skladu s Prilogom VII. Uredbi (EZ) br. 865/2006 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima.

5./6.

Upisati jedinice količine i/ili neto mase sukladno onima navedenima u Prilogu VII. Uredbi br. 865/2006.

7.

Upisati broj Dodatka CITES-u (I., II. ili III.) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja potvrde.

8.

Upisati slovo Priloga Uredbi (EZ) br. 338/97 (A, B ili C) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja potvrde.

9.

Za porijeklo upisati jedan od dolje navedenih kodova:

W

primjerci uzeti iz prirode

R

primjerci životinja uzgojenih u kontroliranom okruženju, uzeti kao jaja ili mladunčad iz prirode, gdje bi imali prilično niske šanse za preživljavanje do odrasle dobi

D

životinje iz Priloga A uzgojene u zatočeništvu u komercijalne svrhe djelatnostima iz Registra tajništva CITES-a, u skladu s Uredbom Conf. 12.10 (Rev. CoP15), i umjetno razmnožene biljke iz Priloga A u komercijalne svrhe sukladno poglavlju XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

A

biljke iz Priloga A umjetno uzgojene u nekomercijalne svrhe i biljke iz priloga B i C umjetno razmnožene sukladno poglavlju XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

C

životinje uzgojene u zatočeništvu u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

F

životinje rođene u zatočeništvu, ali za koje nisu zadovoljeni kriteriji iz poglavlja XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

I

oduzeti ili zaplijenjeni primjerci (1)

O

pretkonvencijski primjerci (1)

U

porijeklo nepoznato (mora biti opravdano)

10. do 12.

Država podrijetla je država u kojoj su primjerci uzeti iz prirode, rođeni i uzgojeni u zatočeništvu ili umjetno razmnoženi.

13. do 15.

Država uvoza je, prema potrebi, država članica koja je izdala uvoznu dozvolu za dotične primjerke.

16.

Znanstveno ime mora biti u skladu sa standardnim izvorima nomenklature iz Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 865/2006.

Image Image

Upute i objašnjenja

1.

Upisati puno ime i adresu podnositelja zahtjeva, ne zastupnika.

2.

Ispuniti samo na obrascu zahtjeva za žive primjerke vrsta iz Priloga A, osim za primjerke uzgojene u zatočeništvu ili umjetno razmnožene.

4.

Opis mora biti što je moguće precizniji te mora sadržavati kod od triju slova u skladu s Prilogom VII. Uredbi (EZ) br. 865/2006 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima.

5./6.

Upisati jedinice količine i/ili neto mase u skladu s onima navedenima u Prilogu VII. Uredbi br. 865/2006.

7.

Upisati broj Dodatka CITES-u (I., II. ili III.) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja potvrde.

8.

Upisati slovo Priloga Uredbi (EZ) br. 338/97 (A, B ili C) u kojemu je vrsta navedena na dan izdavanja potvrde.

9.

Za porijeklo upisati jedan od dolje navedenih kodova:

W

primjerci uzeti iz prirode

R

primjerci životinja uzgojenih u kontroliranom okruženju, uzeti kao jaja ili mladunčad iz prirode, gdje bi imali prilično niske šanse za preživljavanje do odrasle dobi

D

životinje iz Priloga A uzgojene u zatočeništvu u komercijalne svrhe djelatnostima iz Registra tajništva CITES-a, u skladu s Uredbom Conf. 12.10 (Rev. CoP15), i umjetno razmnožene biljke iz Priloga A u komercijalne svrhe u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

A

biljke iz Priloga A umjetno uzgojene u nekomercijalne svrhe i biljke iz Priloga B i C umjetno razmnožene u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

C

životinje uzgojene u zatočeništvu u skladu s poglavljem XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

F

životinje rođene u zatočeništvu, ali za koje nisu zadovoljeni kriteriji iz poglavlja XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006, kao i njihovi dijelovi i derivati

I

oduzeti ili zaplijenjeni primjerci (2)

O

pretkonvencijski primjerci (2)

U

porijeklo nepoznato (mora biti opravdano)

10. do 12.

Država podrijetla je država u kojoj su primjerci uzeti iz prirode, rođeni i uzgojeni u zatočeništvu ili umjetno razmnoženi.

13. do 15.

Država uvoza je, prema potrebi, država članica koja je izdala uvoznu dozvolu za dotične primjerke.

16.

Znanstveno ime mora biti u skladu sa standardnim izvorima nomenklature iz Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 865/2006.

18.

Navesti što je više moguće podataka i opravdati nenavođenje gore traženih informacija.


(1)  Rabi se samo u kombinaciji s nekim drugim kodom.

(2)  Rabi se samo u kombinaciji s nekim drugim kodom.


PRILOG VI.

Image


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

206


32012R1194


L 342/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1194/2012

od 12. prosinca 2012.

o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zahtjevima za ekološki dizajn usmjerenih žarulja, LED žarulja i povezane opreme

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (1), a posebno njezin članak 15. stavak 1.,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom za ekološki dizajn,

budući da:

(1)

Prema Direktivi 2009/125/EZ Komisija bi trebala utvrditi zahtjeve za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju, koji čine značajan opseg prodaje i trgovine te imaju značajan učinak na okoliš i značajan potencijal za poboljšanje putem dizajna u smislu učinka na okoliš, bez izazivanja prekomjernih troškova.

(2)

Prema članku 16. stavku 2. točki (a) Direktive 2009/125/EZ, u skladu s postupkom navedenim u članku 19. stavku 3. i kriterijima određenim člankom 15. stavkom 2. te nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom za ekološki dizajn, Komisija mora, prema potrebi, uvesti provedbene mjere počevši od proizvoda velikog potencijala za ekonomično smanjenje emisija stakleničkih plinova, poput proizvoda rasvjete u domaćem i tercijarnom sektoru, koji uključuju usmjerene žarulje, LED žarulje i povezanu opremu.

(3)

Komisija je provela pripremnu studiju s ciljem analiziranja tehničkih, okolišnih i gospodarskih aspekata usmjerenih žarulja, LED žarulja i povezane opreme. Studija je izvedena zajedno sa dionicima i zainteresiranim strankama iz Unije i trećih zemalja, a njezini su rezultati javno objavljeni. Pripremna studija o vanjskim izvorima napajanja omogućila je sličnu analizu za upravljački uređaj za halogene žarulje.

(4)

Obvezni zahtjevi za ekološki dizajn primjenjuju se na proizvode stavljene na tržište Unije bez obzira na to gdje su ugrađeni ili se koriste; stoga takvi zahtjevi ne mogu ovisiti o primjeni proizvoda.

(5)

Proizvodi na koje se primjenjuje ova Uredba u osnovi su namijenjeni za potpuno ili djelomično osvjetljenje područja, zamjenjujući ili dopunjujući prirodno svjetlo s umjetnim, s ciljem povećanja vidljivosti na tom području. Žarulje posebne namjene koje su u osnovi namijenjene za ostale vrste primjene, poput prometne signalizacije, osvjetljenja terarija ili kućanskih aparata, i jasno označene kao takve na popratnim podacima o proizvodu, ne bi trebale podlijegati zahtjevima za ekološki dizajn određenima ovom Uredbom.

(6)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na nove tehnologije koje se pojavljuju na tržištu, poput svjetlosnih dioda (LED).

(7)

Okolišni aspekti obuhvaćenih proizvoda koji su utvrđeni kao značajni za potrebe ove Uredbe su potrošnja energije u fazi korištenja zajedno sa sadržajem i emisijama žive.

(8)

Emisije žive u različitim fazama ciklusa trajanja žarulja, uključujući emisije pri stvaranju električne energije u fazi korištenja i emisije iz 80 % usmjerenih kompaktnih fluorescentnih žarulja koje sadrže živu za koje se pretpostavlja da se ne recikliraju na kraju njihovog životnog vijeka, procijenjene su na 0,7 tona 2007. Bez poduzimanja posebnih mjera, predviđa se rast emisija žive iz ugrađenih žarulja na 0,9 tona 2020., iako se pokazalo da ih je moguće značajno smanjiti.

(9)

Iako se sadržaj žive kompaktnih fluorescentnih žarulja smatra značajnim aspektom utjecaja na okoliš, njegova je regulacija primjerena u skladu s Direktivom 2001/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2). Primjereno je regulirati emisije ultraljubičastog svjetla iz žarulja te ostale parametre s mogućim učinkom na zdravlje u skladu s Direktivama 2006/95/EZ (3) i 2001/95/EZ (4) Europskog parlamenta i Vijeća.

(10)

Postavljanje zahtjeva za poboljšanje energetske učinkovitosti vezanih uz žarulje trebalo bi dovesti do smanjenja ukupnih emisija žive.

(11)

Prema članku 14. stavku 2. točki (d) Direktive 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5), države članice moraju korisnicima električne i elektroničke opreme u privatnim kućanstvima osigurati potrebne podatke vezane uz moguće učinke na okoliš i zdravlje ljudi, kao posljedicu prisutnosti opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi. Zahtjevi ove Uredbe koji se odnose na podatke o proizvodu trebali bi dopuniti ovu odredbu vezano uz živu u kompaktnim fluorescentnim žaruljama.

(12)

Potrošnju električne energije proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba trebalo bi unaprijediti primjenom postojećih ne-vlasničkih ekonomskih tehnologija koje dovode do smanjenja kombiniranih troškova za kupovinu i upravljanje opremom.

(13)

Zahtjevi za ekološki dizajn proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba trebali bi biti postavljeni s ciljem poboljšanja ekološke učinkovitosti dotičnih proizvoda na okoliš i doprinosa funkcioniranju unutarnjeg tržišta te cilju Unije vezanom uz smanjenje potrošnje energije za 20 % 2020. u usporedbi s pretpostavljenom potrošnjom energije te godine ne budu li poduzete ikakve mjere.

(14)

Kombinirani učinak zahtjeva za ekološki dizajn predviđenih ovom Uredbom i delegirana Uredba Komisije (EU) br. 874/2012 (6) trebali bi rezultirati godišnjom uštedom električne energije vezane uz usmjerene žarulje od 25 TWh do 2020., u usporedbi sa situacijom u kojoj ne bi bile poduzete ikakve mjere.

(15)

Zahtjevi za ekološki dizajn proizvoda ne bi trebali utjecati na funkcionalnost iz perspektive korisnika te ne bi trebali negativno utjecati na zdravlje, sigurnost i okoliš. Koristi od smanjenja potrošnje električne energije tijekom faze korištenja trebale bi prevladati sve moguće dodatne učinke na okoliš tijekom faze proizvodnje proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba. Da bi se osiguralo zadovoljstvo potrošača vezano uz štedne žarulje, posebno LED žarulje, zahtjevi koji se odnose na funkcionalnost trebali bi biti postavljeni ne samo za usmjerene žarulje nego i za neusmjerene LED žarulje, s obzirom na to da one nisu obuhvaćene zahtjevima funkcionalnosti Uredbe Komisije (EZ) br. 244/2009 (7). Zahtjevi vezani uz podatke o proizvodu trebali bi omogućiti potrošačima da donesu odluke na temelju konkretnih podataka.

(16)

LED rasvjetna tijela iz kojih se ne mogu dobiti LED žarulja ili modul za nezavisno ispitivanje ne bi proizvođačima LED žarulja trebale omogućiti izbjegavanje zahtjeva ove Uredbe.

(17)

Primjereno je postaviti posebne zahtjeve na razini koja alternativne žarulje ostavlja dostupnima za servisiranje cjelokupnog ugrađenog dijela rasvjetne opreme. Usporedno s time, opći zahtjevi trebali bi postavljeni tako da se provode pomoću usklađenih norma i da novu rasvjetnu opremu čine sukladnom sa štednim žaruljama, a štedne žarulje sukladnima sa širim rasponom rasvjetne opreme. Zahtjevi za podatke o proizvodu vezani uz proizvode rasvjete mogu pomoći korisnicima da pronađu odgovarajuće žarulje i opremu.

(18)

Faze zahtjeva za ekološki dizajn trebale bi proizvođačima osigurati dovoljan vremenski rok za redizajniranje proizvoda koji podliježu ovoj Uredbi. Vremenski raspored faza trebao bi se odrediti tako da se izbjegnu bilo kakvi negativni učinci na funkcionalnost opreme na tržištu i da se uzmu u obzir posljedice u pogledu troškova za krajnje korisnike i proizvođače, posebno mala i srednja poduzeća, te da se istodobno osigura pravodobno postizanje ciljeva ove Uredbe.

(19)

Mjerenja odgovarajućih parametara proizvoda trebala bi se izvoditi na temelju pouzdanih, preciznih i ponovljivih mjernih metoda koje uzimaju u obzir priznate suvremene mjerne metode uključujući, ako su dostupne, usklađene norme koje su donijela europska normizacijska tijela, kako je navedeno u Prilogu I. Direktivi 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(20)

U skladu s člankom 8. Direktive 2009/125/EZ, ova Uredba trebala bi odrediti primjenljive postupke ocjene sukladnosti.

(21)

Radi olakšavanja provjera usklađenosti proizvođači bi trebali dostaviti podatke u tehničkoj dokumentaciji iz priloga IV. i V. Direktivi 2009/125/EZ u mjeri u kojoj se ti podaci odnose na zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi.

(22)

Osim pravno obvezujućih zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi, trebalo bi odrediti referentne vrijednosti za najbolje dostupne tehnologije kako bi se osigurali široka dostupnost i jednostavan pristup podacima o ekološkoj učinkovitosti proizvoda koji podliježu ovoj Uredbi tijekom njihovog ciklusa trajanja.

(23)

Revizija ove Uredbe trebala bi posebno uzeti u obzir kretanje prodaje žarulja posebne namjene da bi se osiguralo da se ne koriste izvan područja posebne primjene, te razvoj novih tehnologija poput svjetlosnih dioda (LED) i organskog LED-a. Trebala bi ocijeniti provedivost uspostave zahtjeva za energetsku učinkovitost na razini razreda A kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 874/2012, ili barem na razini razreda B za usmjerene halogene žarulje za mrežni napon (uzimajući u obzir kriterije navedene u tablici 2. u točki 1.1. Priloga III.). Također bi trebalo ocijeniti mogu li se zahtjevi za energetsku učinkovitost za ostale žarulje s nitima značajno postrožiti. Revizija bi također trebala ocijeniti zahtjeve funkcionalnosti vezane uz indeks uzvrata boje (CRI) za LED žarulje.

(24)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 19. stavkom 1. Direktive 2009/125/EZ,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom Uredbom utvrđuju se zahtjevi za ekološki dizajn vezani uz stavljanje sljedećih električnih rasvjetnih proizvoda na tržište:

(a)

usmjerene žarulje;

(b)

LED žarulje;

(c)

oprema namijenjena za ugradnju između električne mreže i žarulja, uključujući upravljački uređaj žarulje, kontrolne uređaje i rasvjetna tijela (osim prigušnica i rasvjetnih tijela za fluorescentne žarulje i žarulje s izbijanjem visokog intenziteta);

uključujući njihovu ugradnju u ostale proizvode.

Uredbom se također utvrđuju zahtjevi koji se odnose na podatke o proizvodu za proizvode posebne namjene.

LED moduli izuzimaju se iz zahtjeva ove Uredbe ako su stavljeni na tržište kao dio rasvjetnih tijela koja su na tržište stavljena u količini od manje od 200 jedinica na godinu.

Članak 2.

Definicije

Osim definicija utvrđenih u članku 2. Direktive 2009/125/EZ, za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„rasvjeta” znači primjena svjetla u prostoru, na predmetima ili u njihovom okruženju kako bi ih ljudi mogli vidjeti;

2.

„naglašena rasvjeta” znači oblik rasvjete u kojem je svjetlo usmjereno tako da se istakne predmet ili dio prostora;

3.

„električni rasvjetni proizvod” znači proizvod namijenjen za korištenje s električnom energijom, u svrhu rasvjete;

4.

„proizvod posebne namjene” znači proizvod koji koristi tehnologije obuhvaćene ovom Uredbom, no koji je namijenjen za korištenje u posebnim primjenama zbog svojih tehničkih parametara kako je opisano u tehničkoj dokumentaciji. Posebne primjene su primjene koje zahtijevaju tehničke parametre koji nisu potrebni za osvjetljavanje uobičajenih prostora ili predmeta u uobičajenim okolnostima. Radi se o sljedećim vrstama:

(a)

primjenama u kojima primarna svrha svjetla nije rasvjeta, poput:

i.

emisija svjetla kao agensa u kemijskim ili biološkim procesima (poput polimerizacije, ultraljubičastog svjetla korištenog za stvrdnjavanje/sušenje/učvršćivanje, fotodinamičke terapije, hortikulture, skrbi za kućne ljubimce, proizvoda protiv insekata);

ii.

hvatanja i projiciranja slike (kao što su blicevi za fotoaparate, fotokopirni uređaji, videoprojektori);

iii.

grijanja (poput infracrvenih žarulja);

iv.

signalizacije (poput žarulja za kontrolu prometa ili žarulja na uzletištima zračnih luka);

(b)

primjenama rasvjete kad:

i.

spektralna distribucija svjetla namijenjena je promjeni izgleda osvijetljenog prostora ili predmeta, osim njegovog osvjetljavanja (poput rasvjete izloga hrane ili obojenih žarulja kako je navedeno u točki 1. Priloga I.), uz izuzetak varijacija povezanih s temperaturom boje; ili

ii.

spektralna distribucija svjetla prilagođena je posebnim potrebama posebne tehničke opreme, osim što prostor ili predmet čini vidljivim za ljude (poput studijske rasvjete, efekata rasvjete kod zabavnih događanja, kazališne rasvjete); ili

iii.

osvijetljeni prostor ili predmet zahtijevaju posebnu zaštitu od negativnih učinaka izvora svjetlosti (poput rasvjete s namjenskim filtriranjem za fotoosjetljive bolesnike ili fotoosjetljive muzejske eksponate); ili

iv.

rasvjeta je potrebna samo u hitnom slučajevima (poput rasvjetnih tijela u hitnim slučajevima ili upravljačkih uređaja za rasvjetu u hitnim slučajevima); ili

v.

rasvjetni proizvodi moraju izdržati ekstremne fizičke uvjete (poput vibracije ili temperatura ispod – 20 °C ili iznad 50 °C);

(c)

proizvodima koji obuhvaćaju rasvjetne proizvode čija primarna svrha nije rasvjeta i koji ovise u dovodu energije za ispunjavanje svoje primarne svrhe tijekom korištenja (poput hladnjaka, šivaćih strojeva, endoskopa, analizatora krvi);

5.

„izvor svjetlosti” znači površina ili predmet namijenjen za emitiranje uglavnom vidljivog optičkog zračenja koje nastaje pretvorbom energije. Izraz „vidljivo” odnosi se na valnu duljinu od 380-780 nm;

6.

„žarulja” znači jedinica čiji se učinak može ocijeniti nezavisno i koja se sastoji od jednog ili više izvora svjetlosti. Može uključivati dodatne sastavne dijelove potrebne za pokretanje, napajanje ili stabilan rad jedinice ili za distribuciju, filtriranje ili pretvorbu optičkog zračenja, u slučajevima kada se ti sastavni dijelovi ne mogu ukloniti bez trajnog oštećenja jedinice;

7.

„podnožak žarulje” znači onaj dio žarulje koji putem grla žarulje ili konektora žarulje omogućuje povezanost s električnim napajanjem i može također služiti za zadržavanje žarulje u grlu žarulje;

8.

„grlo žarulje” ili „utičnica” znači uređaj koji drži žarulju na mjestu, obično s umetnutim podnoškom, što omogućuje povezanost žarulje s električnim napajanjem;

9.

„usmjerena žarulja” znači žarulja s najmanje 80 % osvijetljenosti unutar prostornog kuta od π sr (što odgovara stošcu s kutom od 120°);

10.

„neusmjerena žarulja” znači žarulja koja nije usmjerena žarulja;

11.

„žarulja s nitima” znači žarulja u kojoj se svjetlost proizvodi pomoću vlaknastog vodiča koji se zagrijava do užarenosti prolaskom električne struje. Žarulja može sadržavati plinove koji utječu na postupak užarenosti;

12.

„žarulja sa žarnom niti” znači žarulja s nitima u kojoj nit žari u evakuiranom staklenom balonu ili je okružena inertnim plinom;

13.

„(volfram) halogena žarulja” znači žarulja s nitima u kojoj je nit izrađena od volframa i okružena plinom koji sadrži halogene ili halogene spojeve; mogu se nabaviti s ugrađenim napajanjem;

14.

„žarulja s izbijanjem” znači žarulja u kojoj se svjetlost proizvodi, izravno ili neizravno, električnim izbijanjem kroz plin, metalnu paru ili mješavinu nekoliko plinova i para;

15.

„fluorescentna žarulja” znači niskotlačna živina žarulja s izbijanjem u kojoj se većina svjetlosti emitira putem jednog ili više slojeva fosfora pobuđenih ultraljubičastim zračenjem od izbijanja. Fluorescentne žarulje mogu se nabaviti s ugrađenom prigušnicom;

16.

„fluorescentna žarulja bez ugrađene prigušnice” znači fluorescentna žarulja s jednostrukim ili dvostrukim podnoškom bez ugrađene prigušnice;

17.

„žarulja s izbijanjem visokog intenziteta” znači električna žarulja s izbijanjem u kojoj se luk proizvodnje svjetlosti stabilizira temperaturom stjenke, s punjenjem stjenke staklenog balona luka preko 3 vata po kvadratnom centimetru;

18.

„svjetlosna dioda (LED)” znači izvor svjetlosti koji se sastoji od čvrstog uređaja koji uključuje p-n spoj anorganskog materijala. Spoj emitira optičko zračenje kada je pobuđen električnom strujom;

19.

„LED paket” znači sklop od jedne ili više svjetlosnih dioda (LED). Sklop može obuhvaćati optički element te toplinsko, mehaničko i električno sučelje;

20.

„LED modul” znači sklop bez podnoška, a uključuje jedan ili više LED paketa na tiskanoj pločici (PCB). Sklop može sadržavati električne, optičke, mehaničke i toplinske sastavne dijelove, sučelja i upravljački uređaj;

21.

„LED žarulja” znači žarulja koja obuhvaća jedan ili više LED modula. Žarulja može imati podnožak;

22.

„upravljački uređaj žarulje” znači uređaj smješten između električnog napajanja i jedne ili više žarulja, koji osigurava funkcionalnost u vezi s radom žarulje, poput pretvaranja napona napajanja, ograničavanja struje žarulje na traženu vrijednost, osiguravanja početnog napona i struje predgrijavanja, sprečavanja hladnog pokretanja, korekcije faktora snage ili smanjivanja radijske interferencije. Uređaj može biti namijenjen povezivanju s drugim upravljačkim uređajem žarulje radi obavljanja tih funkcija. Izraz ne uključuje:

kontrolne uređaje,

napajanja unutar područja primjene Uredbe Komisije (EZ) br. 278/2009 (9);

23.

„kontrolni uređaj” znači elektronički ili mehanički uređaj koji kontrolira ili nadzire svjetlosni tok žarulje bez pretvorbe energije za žarulju sredstvima kao što su vremenski prekidači, senzori zauzetosti, svjetlosni senzori i uređaji za regulaciju dnevne svjetlosti. Osim toga, fazno regulirani uređaji za regulaciju svjetlosti također se smatraju kontrolnim uređajima;

24.

„vanjski upravljački uređaj žarulje” znači neugrađeni upravljački uređaj žarulje namijenjen ugradnji izvan kućišta žarulje ili rasvjetnog tijela, ili uklanjanju iz kućišta bez trajnoj oštećenja žarulje ili rasvjetnog tijela;

25.

„prigušnica” znači upravljački uređaj žarulje umetnut između napajanja i jedne ili više žarulja s izbijanjem koji putem induktivnosti, kapacitivnosti ili kombinacije induktivnosti i kapacitivnosti, služi uglavnom za ograničavanje struje žarulje na traženu vrijednost;

26.

„upravljački uređaj za halogene žarulje” znači upravljački uređaj žarulje koji pretvara napon električne mreže u iznimno nizak napon za halogene žarulje;

27.

„kompaktna fluorescentna žarulja” znači fluorescentna žarulja koja obuhvaća sve sastavne dijelove nužne za pokretanje i stabilan rad žarulje;

28.

„rasvjetno tijelo” znači aparat koji distribuira, filtrira ili pretvara svjetlost dobivenu od jedne ili više žarulja i koji obuhvaća sve dijelove potrebne za podupiranje, učvršćivanje i zaštitu žarulja i, prema potrebi, pomoćne sklopove zajedno s načinima njihovog povezivanja s električnim napajanjem;

29.

„krajnji korisnik” znači fizička osoba koja kupuje ili od koje se očekuje da će kupiti proizvod u svrhe koje ne ulaze u okvir njezine trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti;

30.

„konačni vlasnik” znači osoba ili subjekt koji posjeduje proizvod tijekom faze uporabe njegovog ciklusa trajanja ili svaka osoba ili subjekt koji djeluje u ime takve osobe ili subjekta.

Za potrebe priloga III. do V., također se primjenjuju definicije određene Prilogom II.

Članak 3.

Zahtjevi za ekološki dizajn

1.   Električni rasvjetni proizvodi navedeni u članku 1. ispunjavaju zahtjeve za ekološki dizajn određene Prilogom III., osim ako se ne radi o proizvodima posebne namjene.

Svaki se zahtjev za ekološki dizajn primjenjuje u skladu sa sljedećim rasporedom:

 

Faza 1.: 1. rujna 2013.

 

Faza 2.: 1. rujna 2014.

 

Faza 3.: 1. rujna 2016.

Osim ako zahtjev nije zamijenjen ili ako nije drukčije navedeno, svaki se zahtjev i dalje primjenjuje zajedno s ostalim zahtjevima uvedenima u kasnijim fazama.

2.   Počevši od 1. rujna 2013., na proizvode posebne namjene primjenjuju se zahtjevi za podatke određeni Prilogom I.

Članak 4.

Ocjena sukladnosti

1.   Postupak ocjenjivanja sukladnosti iz članka 8. Direktive 2009/125/EZ unutarnja je kontrola dizajna utvrđena u Prilogu IV. toj Direktivi ili sustav upravljanja utvrđen u Prilogu V. toj Direktivi.

2.   Za potrebe ocjenjivanja sukladnosti prema članku 8. Direktive 2009/125/EZ tehnička dokumentacija:

(a)

sadrži presliku podataka o proizvodu navedenih u skladu s dijelom 3. Priloga III. ovoj Uredbi;

(b)

osigurava sve ostale podatke koje u skladu s prilozima I., III. i IV. treba dodati u tehničku dokumentaciju;

(c)

definira barem jednu realističnu kombinaciju postavki proizvoda i uvjeta u kojoj je proizvod sukladan ovoj Uredbi.

Članak 5.

Postupak provjere radi nadzora nad tržištem

Prilikom provođenja kontrola u okviru nadzora nad tržištem iz članka 3. stavka 2. Direktive 2009/125/EZ, države članice primjenjuju postupak provjere naveden u Prilogu IV. ovoj Uredbi.

Članak 6.

Indikativne referentne vrijednosti

Indikativne referentne vrijednosti za proizvode i tehnologije najbolje izvedbe dostupne na tržištu u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe navedene su u Prilogu V.

Članak 7.

Revizija

Komisija preispituje ovu Uredbu u svjetlu tehnološkog napretka najkasnije tri godine od njezina stupanju na snagu i iznosi rezultate navedene revizije Savjetodavnom forumu.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. prosinca 2012.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 285, 31.10.2009., str. 10.

(2)  SL L 174, 1.7.2011., str. 88.

(3)  SL L 374, 27.12.2006., str. 10.

(4)  SL L 11, 15.1.2002., str. 4.

(5)  SL L 197, 24.7.2012., str. 38.

(6)  SL 258, 26.9.2012., str. 1.

(7)  SL L 76, 24.3.2009., str. 3.

(8)  SL L 204, 21.7.1998., str. 37.

(9)  SL L 93, 7.4.2009., str. 3.


PRILOG I.

Zahtjevi za podatke o proizvodu koji se odnose na proizvode posebne namjene

1.

Ako su koordinate kromatičnosti uvijek unutar sljedećeg raspona:

x < 0,270 ili x > 0,530,

Formula ili Formula;

koordinate kromatičnosti navode se u tehničkoj dokumentaciji sastavljenoj za potrebe ocjene sukladnosti u skladu s člankom 8. Direktive 2009/125/EZ, u kojoj je navedeno da ih te koordinate čine proizvodom posebne namjene.

2.

Za sve proizvode posebne namjene, predviđena namjena navodi se u svim oblicima podataka o proizvodu, zajedno s upozorenjem da nisu namijenjeni za druge načine primjene.

Tehnička dokumentacija sastavljena za potrebe ocjene sukladnosti u skladu s člankom 8. Direktive 2009/125/EZ navodi popis tehničkih parametara koji čine dizajn proizvoda specifičnim za navedenu predviđenu namjenu. Ako je potrebno, parametri se mogu navesti tako da se izbjegnu poslovno osjetljivi podaci povezani s pravima intelektualnog vlasništva proizvođača.

Ako se proizvod stavlja na tržište u ambalaži koja sadrži podatke koji su vidljivo naznačeni za krajnjeg korisnika prije kupovine, sljedeći podaci jasno su i na istaknut način navedeni na ambalaži i u svim ostalim oblicima podataka o proizvodu:

(a)

predviđena namjena; i

(b)

da proizvod nije primjeren za osvjetljenje soba u kućanstvu.


PRILOG II.

Definicije za potrebe priloga od III. do V.

Za potrebe priloga od III. do V. primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„svjetlosni tok” (Φ) znači veličina dobivena od snage zračenja procjenom zračenja u skladu sa spektralnom osjetljivosti ljudskog oka. Bez dodatnih specifikacija odnosi se na početni svjetlosni tok;

(b)

„početni svjetlosni tok” znači svjetlosni tok žarulje nakon kratkog vremena rada;

(c)

korisni svjetlosni tok (Φuse) znači dio svjetlosnog toka žarulje koji pada unutar stošca korištenog za izračun energetske učinkovitosti žarulje u točki 1.1. Priloga III.;

(d)

„jakost svjetlosti” (kandela ili cd) znači omjer svjetlosnog toka koji napušta izvor i prenosi se na element prostornog kuta u zadanom smjeru, putem elementa prostornog kuta;

(e)

„kut snopa” znači kut između dvije zamišljene linije na ravnini kroz optičku os snopa, tako da te linije prolaze kroz središte prednjeg dijela žarulje i kroz točke u kojima je jakost svjetlosti 50 % jakosti središta snopa, a jakost središta snopa je vrijednost jakosti svjetlosti izmjerene na optičkoj osi snopa;

(f)

„kromatičnost” znači svojstvo boje definirano njezinim koordinatama kromatičnosti, ili pomoću njezine zajedničke dominantne ili komplementarne valne duljine i čistoće;

(g)

„povezana boja temperature” (Tc [K]) znači temperatura Planckova crnog tijela čija opažena boja najviše nalikuje onoj dane stimulacije jednake svjetline i u određenim uvjetima gledanja;

(h)

„uzvrat boje” (Ra) znači učinak svjetlosti na izgled boje predmeta svjesnom ili nesvjesnom usporedbom s izgledom boje referentne svjetlosti;

(i)

„postojanost boje” znači maksimalno odstupanje od koordinata kromatičnosti (x i y) jedne žarulje od središnje točke kromatičnosti (cx i cy), izraženo kao veličina (u koracima) MacAdamove elipse koja se oblikuje oko središnje točke kromatičnosti (cx i cy);

(j)

„faktor održavanja lumena žarulje” (LLMF) znači omjer svjetlosnog toka koji emitira žarulja u danom trenutku svog ciklusa trajanja i početnog svjetlosnog toka;

(k)

„faktor preživljavanja žarulje” (LSF) znači definirani dio ukupnog broja žarulja koje nastavljaju raditi u danom trenutku u definiranim uvjetima i učestalosti uključivanja;

(l)

„vijek trajanja žarulje” znači razdoblje rada nakon kojeg dio ukupnog broja žarulja koje nastavljaju raditi odgovara faktoru preživljavanja žarulje u definiranim uvjetima i učestalosti uključivanja. Za LED žarulje, vijek trajanja znači vrijeme rada između početka njihovog korištenja i trenutka u kojem samo 50 % ukupnog broja žarulja preživi ili kad prosječno održavanje lumena skupine padne ispod 70 %, do čega god prvo dođe;

(m)

„vrijeme uključivanja žarulje” znači vrijeme potrebno, nakon što je doveden napon, da žarulja počne raditi i ostaje upaljena,

(n)

„vrijeme zagrijavanja žarulje” znači vrijeme potrebno nakon početka rada da bi žarulja emitirala definirani omjer njezinog stabiliziranog svjetlosnog toka;

(o)

„faktor snage” znači omjer između apsolutne vrijednosti aktivne snage i očite snage u periodičnim uvjetima;

(p)

„sadržaj žive u žarulji” znači živa sadržana u žarulji;

(q)

„propisana vrijednost” znači vrijednost količine korištene za potrebe specifikacije, utvrđena za određenu skupinu radnih uvjeta proizvoda. Ako nije drukčije navedeno, svi se zahtjevi postavljaju u propisanim vrijednostima;

(r)

„nazivna vrijednost” znači vrijednost količine korištene za određivanje i identificiranje proizvoda;

(s)

„način rada bez tereta” znači stanje upravljačkog uređaja žarulje kad je spojen na napon i kad je izlaz odspojen tijekom uobičajenog rada od svih primarnih tereta pomoću prekidača namijenjenog u tu svrhu (neispravna žarulja ili žarulja koja nedostaje, ili odspajanje tereta pomoću sigurnosnog prekidača nije uobičajen rad);

(t)

„način rada čekanja” znači način rada upravljačkog uređaja žarulje kad se žarulje isključe pomoću kontrolnog signala u uobičajenim uvjetima rada. Primjenjuje se na upravljački uređaj žarulje s ugrađenom funkcijom uključivanja/isključivanja i trajno je spojen na napon za vrijeme uobičajene upotrebe;

(u)

„kontrolni signal” znači analogni ili digitalni signal koji se bežično prema upravljačkom uređaju odašilje modulacijom napona u odvojenim kontrolnim kabelima i putem moduliranog signala u naponu;

(v)

„snaga u stanju pripravnosti” znači snaga koju upravljački uređaj žarulje troši u stanju pripravnosti;

(w)

„snaga bez tereta” znači snaga koju upravljački uređaj žarulje troši u stanju pripravnosti bez tereta;

(x)

„ciklus uključivanja/isključivanja” znači niz uključivanja i isključivanja žarulje u zadanim intervalima;

(y)

„preuranjeni kvar” znači da je žarulja dosegnula kraj svog vijeka trajanja poslije rada kraćeg od vijeka trajanja naznačenog u tehničkoj dokumentaciji;

(z)

„štit protiv zasljepljivanja” je mehanički ili optički reflektirajući ili nereflektirajući neprobojan štit namijenjen zaustavljanju izravnog vidljivog zračenja koje emitira izvor svjetlosti usmjerene žarulje kako bi se izbjegla privremena djelomična sljepoća (zasljepljujući odsjaj) pri izravnom promatranju. Ne uključuje površinski premaz izvora svjetlosti usmjerene žarulje.

(aa)

„sukladnost” znači namjena proizvoda za ugradnju u instalaciju, umetanje u drugi proizvod ili povezivanje s drugim proizvodom fizičkim kontaktom ili bežičnim putem,

i.

moguće je izvršiti ugradnju, umetanje ili povezivanje; i

ii.

netom nakon njihovog zajedničkog korištenja, krajnji korisnici ne dobiju osjećaj da bilo koji od proizvoda ima grešku; i

iii.

sigurnosni rizik od korištenja proizvoda zajedno nije veći od korištenja istih proizvoda pojedinačno u kombinaciji s ostalim proizvodima.


PRILOG III.

Zahtjevi za ekološki dizajn

1.   ZAHTJEVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

1.1.   Zahtjevi energetske učinkovitosti za usmjerene žarulje

Indeks energetske učinkovitosti (EEI) izračunava se prema sljedećoj formuli i zaokružuje na dva decimalna mjesta:

Formula

pri čemu:

Pcor je propisana snaga mjerena pri nazivnom ulaznom naponu i korigirana gdje je primjereno u skladu s tablicom 1. Faktori korekcije su kumulativni gdje je primjereno.

Tablica 1.

Faktori korekcije

Područje primjene korekcije

Korigirana snaga (Pcor)

Žarulje koje rade na osnovi vanjskog upravljačkog uređaja za halogene žarulje

Formula

Žarulje koje rade na osnovi vanjskog upravljačkog uređaja LED žarulje

Formula

Fluorescentne žarulje promjera 16 mm (žarulje T5) i fluorescentne žarulje s jednim četverokontaktnim podnoškom koje rade na osnovi vanjskog upravljačkog uređaja fluorescentne žarulje

Formula

Ostale žarulje koje rade na osnovi vanjskog upravljačkog uređaja fluorescentne žarulje

Formula

Žarulje koje rade na osnovi vanjskog upravljačkog uređaja žarulje s izbijanjem visokog intenziteta

Formula

Kompaktne fluorescentne žarulje s indeksom uzvrata boje ≥ 90

Formula

Žarulje sa štitom protiv zasljepljivanja

Formula

Pref je referentna snaga dobivena iz korisnog svjetlosnog toka žarulje (Φuse) pomoću sljedeće formule:

Za modele s Φuse < 1 300 lumena: Formula

Za modele s Φuse ≥ 1 300 lumena: Formula

Φuse se definira kako slijedi:

usmjerene žarulje s kutom snopa ≥ 90° osim žarulja s nitima i onih koje imaju upozorenje na ambalaži u skladu s točkom 3.1.2.(j) ovog Priloga,

nazivni svjetlosni tok u stošcu s kutom od 120° (Φ120°),

ostale usmjerene žarulje: nazivni svjetlosni tok u stošcu s kutom od 90° (Φ90°).

Maksimalni EEI usmjerenih žarulja naveden je u tablici 2.

Tablica 2.

Datum primjene

Indeks maksimalne energetske učinkovitosti (EEI)

Žarulje s nitima za napon električne mreže

Ostale žarulje s nitima

Žarulje s izbijanjem visokog intenziteta

Ostale žarulje

Faza 1.:

Ako je Φuse > 450 lm: 1,75

Ako je Φuse ≤ 450 lm: 1,20

Ako je Φuse > 450 lm: 0,95

0,50

0,50

Faza 2.:

1,75

0,95

0,50

0,50

Faza 3.:

0,95

0,95

0,36

0,20

Faza 3. za žarulje s nitima za mrežni napon primjenjuje se samo ako Komisija, najkasnije do 30. rujna 2015., kroz detaljnu ocjenu tržišta iznese dokaze i prenese ih Savjetodavnom forumu vezano uz to da na tržištu postoje žarulje za mrežni napon koje su:

sukladne zahtjevu maksimalnog indeksa energetske učinkovitosti u fazi 3.,

cjenovno su dostupne jer za sobom ne povlače prekomjerne troškove za većinu krajnjih korisnika,

u smislu parametara funkcionalnosti važnih za potrošače u širem su smislu jednako vrijedne kao žarulje s nitima za mrežni napon dostupne na dan stupanja na snagu ove Uredbe uključujući, vezano uz uvjete širenja svjetlosnih tokova, pun raspon referentnih svjetlosnih tokova navedenih u tablici 6.,

u skladu su s opremom namijenjenom za ugradnju između električne mreže i žarulja s nitima dostupnima na dan stupanja na snagu ove Uredbe u skladu s najnovijim zahtjevima za sukladnost.

1.2.   Zahtjevi za energetsku učinkovitost za upravljački uređaj žarulja

Od faze 2. nadalje, snaga upravljačkog uređaja žarulje u stanju bez tereta namijenjenog za korištenje između električne mreže i prekidača za uključivanje/isključivanje tereta žarulje ne smije prijeći 1,0 W. Od faze 3., ograničenje je 0,50 W. Za upravljački uređaj žarulje s izlaznom snagom (P) od više od 250 W, ograničenja snage bez tereta množe se s P/250 W.

Od faze 3., snaga u stanju pripravnosti upravljačkog uređaja žarulje ne smije prijeći 0,50 W.

Od faze 2., učinkovitost upravljačkog uređaja za halogene žarulje iznosit će najmanje 0,91 pri teretu od 100 %.

2.   ZAHTJEVI FUNKCIONALNOSTI

2.1.   Zahtjevi funkcionalnosti za usmjerene žarulje osim LED žarulja

Zahtjevi funkcionalnosti žarulja navedeni su u tablici 3. za usmjerene kompaktne fluorescentne žarulje i u tablici 4. za usmjerene žarulje isključujući kompaktne fluorescentne žarulje, LED žarulje i žarulje s izbijanjem visokog intenziteta.

Tablica 3.

Zahtjevi funkcionalnosti za usmjerene kompaktne fluorescentne žarulje

Parametar funkcionalnosti

Faza 1.

osim ako nije drukčije naznačeno

Faza 3.

Faktor preživljavanja žarulje kod 6 000 h

Od 1. ožujka 2014.: ≥ 0,50

≥ 0,70

Održavanje lumena

Kod 2 000 h: ≥ 80 %

Kod 2 000 h: ≥ 83 %

Kod 6 000 h: ≥ 70 %

Broj ciklusa uključivanja/isključivanja prije kvara

≥ pola vijeka trajanja žarulje izraženo u satima

≥ 10 000 ako je vrijeme uključivanja žarulje > 0,3 s

≥ vijek trajanja žarulje izražen u satima

≥ 30 000 ako je vrijeme uključivanja žarulje > 0,3 s

Vrijeme uključivanja

< 2,0 s

< 1,5 s ako je P < 10 W

< 1,0 s ako je P ≥ 10 W

Vrijeme zagrijavanja žarulje do 60 % Φ

< 40 s

ili < 100 s za žarulje koje sadrže živu u obliku amalgama

< 40 s

ili < 100 s za žarulje koje sadrže živu u obliku amalgama

Stopa preuranjenog kvara

≤ 5,0 % kod 500 h

≤ 5,0 % kod 1 000 h

Faktor snage žarulje za žarulje s ugrađenim upravljačkim uređajem

≥ 0,50 ako je P < 25 W

≥ 0,90 ako je P ≥ 25 W

≥ 0,55 ako je P < 25 W

≥ 0,90 ako je P ≥ 25 W

Uzvrat boje (Ra)

≥ 80

≥ 65 ako je žarulja namijenjena za vanjsku ili industrijsku primjenu u skladu s točkom 3.1.3.(l) ovog Priloga

≥ 80

≥ 65 ako je žarulja namijenjena za vanjsku ili industrijsku primjenu u skladu s točkom 3.1.3.(l) ovog Priloga

Ako je podnožak žarulje standardne vrste koja se također koristi za žarulje s nitima, tad od faze 2. žarulja mora ispunjavati najnovije zahtjeve sukladnosti s opremom namijenjenom za ugradnju između električne mreže i žarulja s nitima.

Tablica 4.

Zahtjevi funkcionalnosti za ostale usmjerene žarulje (isključujući LED žarulje, kompaktne fluorescentne žarulje i žarulje s izbijanjem visokog intenziteta)

Parametar funkcionalnosti

Faza 1. i 2.

Faza 3.

Propisani vijek trajanja žarulje pri 50 %-tnom preživljavanju žarulje

≥ 1 000 h (≥ 2 000 h u fazi 2.) ≥ 2 000 h za žarulje za iznimno niski napon koje nisu u skladu sa zahtjevom učinkovitosti žarulja s nitima u točki 1.1. ovog Priloga

≥ 2 000 h

≥ 4 000 h za žarulje za iznimno niski napon

Održavanje lumena

≥ 80 % pri 75 % propisanog prosječnog vijeka trajanja

≥ 80 % pri 75 % propisanog prosječnog vijeka trajanja

Broj ciklusa uključivanja/isključivanja

≥ četiri puta propisanog vijeka trajanja žarulje izražen u satima

≥ četiri puta propisanog vijeka trajanja žarulje izražen u satima

Vrijeme uključivanja

< 0,2 s

< 0,2 s

Vrijeme zagrijavanja žarulje do 60 % Φ

≤ 1,0 s

≤ 1,0 s

Stopa preuranjenog kvara

≤ 5,0 % kod 100 h

≤ 5,0 % kod 200 h

Faktor snage žarulje za žarulje s ugrađenim upravljačkim uređajem

Snaga > 25 W: ≥ 0,9

Snaga ≤ 25 W: ≥ 0,5

Snaga > 25 W: ≥ 0,9

Snaga ≤ 25 W: ≥ 0,5

2.2.   Zahtjevi funkcionalnosti za neusmjerene i usmjerene LED žarulje

Zahtjevi funkcionalnost žarulja navedeni su u tablici 5. za neusmjerene i usmjerene LED žarulje.

Tablica 5.

Zahtjevi funkcionalnosti za neusmjerene i usmjerene LED žarulje

Parametar funkcionalnosti

Zahtjev kao iz faze 1., osim ako nije drukčije navedeno

Faktor preživljavanja žarulje kod 6 000 h

Od 1. ožujka 2014.: ≥ 0,90

Održavanje lumena kod 6 000 h

Od 1. ožujka 2014.: ≥ 0,80

Broj ciklusa uključivanja/isključivanja prije kvara

≥ 15 000 ako je propisani vijek trajanja ≥ 30 000 h inače:

≥ pola propisanog vijeka trajanja žarulje izraženog u satima

Vrijeme uključivanja

< 0,5 s

Vrijeme zagrijavanja žarulje do 95 % Φ

< 2 s

Stopa preuranjenog kvara

≤ 5,0 % kod 1 000 h

Uzvrat boje (Ra)

≥ 80

≥ 65 ako je žarulja namijenjena za vanjsku ili industrijsku primjenu u skladu s točkom 3.1.3.(1) ovog Priloga

Postojanost boje

Varijacija koordinata kromatičnosti unutar MacAdamove elipse od šest stupnjeva ili manje.

Faktor snage žarulje (PF) za žarulje s ugrađenim upravljačkim uređajem

P ≤ 2 W: nema zahtjeva

2 W < P ≤ 5 W: PF > 0,4

5 W < P ≤ 25 W: PF > 0,5

P > 25 W: PF > 0,9

Ako je podnožak žarulje standardne vrste koja se također koristi za žarulje s nitima, tad od faze 2. nadalje žarulja mora ispunjavati najnovije zahtjeve sukladnosti s opremom namijenjenom za ugradnju između električne mreže i žarulja s nitima.

2.3.   Zahtjevi funkcionalnosti za opremu namijenjenu za ugradnju između električne mreže i žarulja

Od faze 2., oprema namijenjena za ugradnju između električne mreže i žarulja mora ispunjavati najnovije zahtjeve sukladnosti sa žaruljama čiji indeks energetske učinkovitosti (izračunan za usmjerene i neusmjerene žarulje u skladu s metodom navedenomu točki 1.1. ovog Priloga) iznosi najviše:

0,24 za neusmjerene žarulje (uz pretpostavku da je Φuse = ukupni nazivni svjetlosni tok),

0,40 za usmjerene žarulje.

Kad se kontrolni uređaj za regulaciju intenziteta svjetlosti uključi na najnižoj postavci kod koje žarulje koje rade troše energiju, žarulje koje rade emitiraju najmanje 1 % svog svjetlosnog toka pri potpunom opterećenju.

Kad se rasvjetno tijelo stavi na tržište s ciljem prodaje krajnjim korisnicima, a žarulje koje krajnji korisnik može zamijeniti dolaze zajedno s rasvjetnim tijelom, te žarulje pripadaju jednom od dva najviša energetska razreda, u skladu s delegiranom Uredbom Komisije (EU) br. 874/2012, s kojom je rasvjetno tijelo, prema oznaci, kompatibilno.

3.   ZAHTJEVI ZA PODATKE O PROIZVODU

3.1.   Zahtjevi za podatke o proizvodu za usmjerene žarulje

Podaci navedeni u nastavku iznose se od faze 1., osim ako nije drukčije navedeno.

Ti se zahtjevi za podatke ne primjenjuju na:

žarulje s nitima koje ne ispunjavaju zahtjeve učinkovitosti faze 2.,

LED module kad se na tržište stavljaju kao dio rasvjetnog tijela s kojeg nisu predviđeni za uklanjanje od strane krajnjeg korisnika.

U svim oblicima podataka o proizvodu, izraz „štedna žarulja” ili bilo koja promotivna izjava povezana sa sličnim proizvodom o učinkovitosti žarulje može se koristiti samo ako indeks energetske učinkovitosti žarulje (izračunan u skladu s metodom navedenom u točki 1.1. ovog Priloga) iznosi 0,40 ili manje.

3.1.1.   Podaci koje je potrebno naznačiti na samoj žarulji

Za žarulje osim žarulja s izbijanjem visokog intenziteta, vrijednost i jedinica („lm”, „K” i „°”) nazivnog korisnog svjetlosnog toka, temperature boje i nazivnog kuta snopa naznačuju se čitkom fontom na površini žarulje ako, nakon dodavanja podataka o sigurnosti poput snage i napona, preostane dovoljno mjesta za te podatke na žarulji, bez da se sprečava svjetlost koja dolazi iz žarulje.

Ako se na žarulji nalazi dovoljno mjesta samo za jednu od navedene tri vrijednosti, naznačuje se nazivni korisni svjetlosni tok. Ako se na žarulji nalazi dovoljno mjesta za dvije vrijednosti, naznačuju se nazivni korisni svjetlosni tok i temperatura boje.

3.1.2.   Podaci koje je potrebno jasno naznačiti za krajnje korisnike, prije kupovine, na ambalaži i internetskim stranicama sa slobodnim pristupom

Podaci u točkama (a) do (o) u nastavku navode se na internetskim stranicama sa slobodnim pristupom te na bilo koji drugi način koji proizvođač smatra primjerenim.

Ako se proizvod stavlja na tržište u ambalaži koja sadrži podatke koji su vidljivo naznačeni za krajnje korisnike, prije kupovine, sljedeći podaci jasno su i na istaknut način navedeni na ambalaži.

Podaci ne moraju sadržavati točne izraze kao u popisu u nastavku. Umjesto teksta, mogu se naznačiti u obliku grafova, crteža ili simbola.

(a)

Nazivni korisni svjetlosni tok naznačen u fontu barem dva puta većem od oznake nazivne snage žarulje;

(b)

nazivni vijek trajanja žarulje u satima (ne duže od propisanog vijeka trajanja);

(c)

temperatura boje, kao vrijednost u kelvinima i također izražena u obliku grafa ili riječima;

(d)

broj ciklusa uključivanja/isključivanja prije preuranjenog kvara;

(e)

vrijeme zagrijavanja do 60 % potpunog emitiranja svjetla (može biti naznačeno kao „trenutačno puno svjetlo” ako je manje od 1 sekunde);

(f)

upozorenje ako se ne može regulirati intenzitet svjetlosti žarulje ili se svjetlost može regulirati samo na posebnim uređajima za regulaciju intenziteta svjetlosti; u potonjem slučaju iznosi se popis kompatibilnih uređaja za regulaciju intenziteta svjetlosti na internetskoj stranici proizvođača;

(g)

ako je namijenjena za optimalno korištenje u neuobičajenim uvjetima (poput ambijentalne temperature Ta ≠ 25 °C ili ako je potrebno posebno termalno upravljanje), podaci o tim uvjetima;

(h)

dimenzije žarulje u milimetrima (dužina i najveći promjer);

(i)

nazivni kut snopa u stupnjevima;

(j)

ako je kut snopa žarulje ≥ 90° i njezin se korisni svjetlosni tok, kako je definirano u definiciji u točki 1.1. ovog Priloga, mjeri u stošcu s kutom od 120°, upozorenje da žarulja nije primjerena za naglašenu rasvjetu;

(k)

ako je podnožak žarulje standardne vrste koja se također koristi sa žaruljama s nitima, no dimenzije žarulje su drukčije od dimenzija žarulje s nitima koju bi žarulja trebala zamijeniti, crtež usporedbe dimenzija žarulja s dimenzijama žarulje s nitima koju zamjenjuje;

(l)

naznaka da je žarulja one vrste navedene u prvom stupcu tablice 6. može biti navedena samo ako svjetlosni tok žarulje u stošcu s kutom od 90° (Φ90°) nije manji od referentnog svjetlosnog toka navedenog u tablici 6. za najmanju potrošnju u vatima između žarulja dotične vrste. Referentni svjetlosni tok množi se s faktorom korekcije u tablici 7. Za LED žarulje dodatno se množi s faktorom korekcije u tablici 8.;

(m)

izjava o jednakovrijednosti koja uključuje snagu zamijenjene vrste žarulje koja se može naznačiti samo ako je vrsta žarulje navedena u tablici 6. i ako svjetlosni tok žarulja u stošcu s kutom od 90° (Φ90°) nije manji od odgovarajućeg referentnog svjetlosnog toka u tablici 6. Referentni svjetlosni tok množi se s faktorom korekcije u tablici 7. Za LED žarulje, dodatno se množi s faktorom korekcije u tablici 8. Srednje vrijednosti svjetlosnog toka i navedene snage jednakovrijedne žarulje (zaokružene na najbliži 1 W) izračunavaju se linearnom interpolacijom između dvije susjedne vrijednosti.

Tablica 6.

Referentni svjetlosni tok za izjave o jednakovrijednosti

Vrsta reflektora za iznimno niski napon

Vrsta

Snaga (W)

Referentni Φ90° (lm)

MR11 GU4

20

160

 

35

300

MR16 GU 5.3

20

180

 

35

300

 

50

540

AR111

35

250

 

50

390

 

75

640

 

100

785

Vrsta reflektora s puhanim staklom za mrežni napon

Vrsta

Snaga (W)

Referentni Φ90° (lm)

R50/NR50

25

90

 

40

170

R63/NR63

40

180

 

60

300

R80/NR80

60

300

 

75

350

 

100

580

R95/NR95

75

350

 

100

540

R125

100

580

 

150

1 000

Vrsta reflektora s prešanim staklom za mrežni napon

Vrsta

Snaga (W)

Referentni Φ90° (lm)

PAR16

20

90

 

25

125

 

35

200

 

50

300

PAR20

35

200

 

50

300

 

75

500

PAR25

50

350

 

75

550

PAR30S

50

350

 

75

550

 

100

750

PAR36

50

350

 

75

550

 

100

720

PAR38

60

400

 

75

555

 

80

600

 

100

760

 

120

900

Tablica 7.

Faktori množenja za održavanje lumena

Vrsta žarulje

Faktor množenja svjetlosnog toka

Halogene žarulje

1

Kompaktne fluorescentne žarulje

1,08

LED žarulje

Formula

pri čemu je LLMF faktor održavanja lumena na kraju nazivnog vijeka trajanja

Tablica 8.

Faktori množenja za LED žarulje

Kut snopa LED žarulje

Faktor množenja svjetlosnog toka

20° ≤ kut snopa

1

15° ≤ kut snopa < 20°

0,9

10° ≤ kut snopa < 15°

0,85

kut snopa < 10°

0,80

Ako žarulja sadrži živu:

(n)

Sadržaj žive u žarulji kao X,X mg;

(o)

naznaka koju internetsku stranicu treba posjetiti u slučaju slučajnog loma žarulje da bi se pronašle upute o tome kako počistiti ostatke žarulje.

3.1.3.   Podaci koji se javno iznose na internetskim stranicama sa slobodnim pristupom te na bilo koji drugi način koji proizvođač smatra primjerenim

Sljedeći se podaci izražavaju barem kao vrijednosti.

(a)

Podaci navedeni u točki 3.1.2.;

(b)

propisana snaga (preciznost od 0,1 W);

(c)

propisani korisni svjetlosni tok;

(d)

propisani vijek trajanja žarulje;

(e)

faktor snage žarulje;

(f)

faktor održavanja lumena na kraju nazivnog vijeka trajanja (osim za žarulje s nitima);

(g)

vrijeme uključivanja (kao X,X sekunda);

(h)

uzvrat boje;

(i)

postojanost boje (samo za LED žarulje);

(j)

propisana najviša vrijednost kod kandela (cd);

(k)

propisani kut snopa;

(l)

ako je namijenjena za korištenje u vanjskoj ili industrijskoj primjeni, naznaku o tome;

(m)

spektralna distribucija snage u rasponu od 180-800 nm;

Ako žarulja sadrži živu:

(n)

upute o tome kako počistiti ostatke žarulje kod slučajnog loma žarulje;

(o)

preporuke o tome kako odložiti žarulju na kraju njezinog vijeka trajanja u svrhu recikliranja u skladu s Direktivom 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1).

3.2.   Dodatni zahtjevi za podatke o proizvodu za LED žarulje koje zamjenjuju fluorescentne žarulje bez ugrađene prigušnice

Osim zahtjeva za podatke o proizvodu u skladu s točkom 3.1. ovog Priloga ili točkom 3.1. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 244/2009, od faze 1., proizvođači LED žarulja koje zamjenjuju fluorescentne žarulje bez ugrađene prigušnice na javno dostupnim internetskim stranicama sa slobodnim pristupom i u bilo kojem drugom obliku koji smatraju primjerenim objavljuju upozorenje da su cjelokupna energetska učinkovitost i distribucija svjetlosti bilo koje instalacije koja koristi takve žarulje utvrđeni dizajnom instalacije.

Izjave da LED žarulja zamjenjuje fluorescentnu žarulju bez ugrađene prigušnice određene potrošnje u vatima moguće su samo ako:

jakost svjetlosti u bilo kojem smjeru oko cijevne osi ne odstupa više od 25 % od prosječne jakosti svjetlosti oko cijevi, i

svjetlosni tok LED žarulje nije manji od svjetlosnog toka fluorescentne žarulje navedene potrošnje u vatima. Svjetlosni tok fluorescentne žarulje postiže se množenjem navedene potrošnje u vatima s minimalnom vrijednosti učinkovitosti svjetlosti koja odgovara fluorescentnoj žarulji u Uredbi Komisije (EZ) br. 245/2009 (2), i

potrošnja LED žarulje u vatima nije veća od potrošnje u vatima fluorescentne žarulje koju bi trebala zamijeniti.

Tehnička dokumentacija sadrži detalje potrebne za takve izjave.

3.3.   Zahtjevi za podatke o proizvodu za opremu osim rasvjetnih tijela, namijenjenu za ugradnju između električne mreže i žarulja

Od faze 2., ako oprema nije kompatibilna s ni jednom štednom žaruljom u skladu s dijelom 2.3. ovog Priloga, na javno dostupnim internetskim stranicama sa slobodnim pristupom i u bilo kojem drugom obliku koji proizvođač smatra primjerenim objavljuje se upozorenje da oprema nije kompatibilna sa štednim žaruljama.

3.4.   Zahtjevi za podatke o proizvodu za upravljačke uređaje žarulja

Od faze 2., sljedeći podaci objavljuju se na javno dostupnim internetskim stranicama sa slobodnim pristupom i u bilo kojem drugom obliku koji proizvođač smatra primjerenim:

naznaka da je proizvod namijenjen za korištenje kao upravljački uređaj žarulje,

ako je primjenjivo, podaci da se proizvod može koristiti kod načina rada bez tereta.


(1)  SL L 197, 24.7.2012., str. 38.

(2)  SL L 76, 24.3.2009., str. 17.


PRILOG IV.

Postupak provjere radi nadzora nad tržištem

Prilikom provođenja kontrola u okviru nadzora nad tržištem iz članka 3. stavka 2. Direktive 2009/125/EZ, nadležna tijela država članica primjenjuju postupak provjere naveden u ovom Prilogu. Tijela zadužena za nadzor nad tržištem iznose podatke o rezultatima ispitivanja ostalim državama članicama i Komisiji.

Tijela država članica primjenjuju pouzdane, točne i ponovljive mjerne postupke pri kojima se uzimaju u obzir općepriznate najnovije mjerne metode, uključujući i metode navedene u dokumentima čiji su referentni brojevi u tu svrhu objavljeni u Službenom listu Europske unije.

1.   POSTUPAK PROVJERE ZA ŽARULJE OSIM LED ŽARULJA I ZA LED ŽARULJE KOJE U RASVJETNOM TIJELU ZAMJENJUJE KRAJNJI KORISNIK

Tijela država članica ispituju uzorak skupine od najmanje dvadeset žarulja istog modela od istog proizvođača, koje su, ako je moguće, dobivene u jednakom omjeru iz četiri nasumično odabrana izvora, osim ako nije drukčije navedeno u tablici 9.

Smatra se da model ispunjava zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi ako:

(a)

žarulje u skupini sadrže potrebne i ispravne podatke o proizvodu, i

(b)

žarulje u skupini ispunjavaju odredbe sukladnosti iz točaka 2.1. i 2.2. Priloga III., primjenjujući najnovije metode i kriterije ocjenjivanja sukladnosti, uključujući one navedene u dokumentima čiji su referentni brojevi u tu svrhu objavljeni u Službenom listu Europske unije, i

(c)

ispitivanje parametara žarulja u skupini navedenih u tablici 9. ne pokazuje nesukladnost s bilo kojim od parametara.

Tablica 9.

Parametar

Postupak

Faktor preživljavanja žarulje kod 6 000 h (samo za LED žarulje)

Ispitivanje završava

kad se ispuni traženi broj sati, ili

kad više od dvije žarulje prestanu raditi,

što god se prvo dogodi.

Sukladnost: najviše dvije od svakih 20 žarulja u ispitivanoj skupini može prestati raditi prije traženog broja sati.

Nesukladnost: u ostalim slučajevima.

Broj ciklusa uključivanja/isključivanja prije kvara

Ispitivanje završava kad se postigne traženi broj ciklusa uključivanja/isključivanja, ili kad više od jedne od svakih 20 žarulja u ispitivanoj skupini dosegne kraj vijeka trajanja, što god se prvo dogodi.

Sukladnost: najmanje 19 od svakih 20 žarulja u skupini nemaju zabilježen kvar nakon postizanja traženog broja ciklusa uključivanja/isključivanja.

Nesukladnost: u ostalim slučajevima.

Vrijeme uključivanja

Sukladnost: prosječno vrijeme uključivanja žarulja u ispitivanoj skupini nije duže od traženog vremena početka rada plus 10 %, i ni jedna žarulja u skupini uzoraka nema vrijeme uključivanja duže od dvostrukog zahtijevanog vremena uključivanja.

Nesukladnost: u ostalim slučajevima.

Vrijeme zagrijavanja žarulje do 60 % Φ

Sukladnost: prosječno vrijeme zagrijavanja žarulja u ispitivanoj skupini nije duže od traženog vremena zagrijavanja plus 10 %, i ni jedna žarulja u skupini uzoraka nema vrijeme zagrijavanja koje prelazi traženo vrijeme zagrijavanja pomnoženo s 1,5.

Nesukladnost: u ostalim slučajevima.

Stopa preuranjenog kvara

Ispitivanje završava

kad se ispuni traženi broj sati, ili

kad dođe do kvara više od jedne žarulje, što god se prvo dogodi.

Sukladnost: najviše jedna od svakih 20 žarulja u ispitivanoj skupini prestane raditi prije traženog broja sati.

Nesukladnost: u ostalim slučajevima.

Uzvrat boje (Ra)

Sukladnost: prosječni uzvrat boje (Ra) žarulja u ispitivanoj skupini nije niži od tri točke ispod tražene vrijednosti, i ni jedna žarulja u ispitivanoj skupini nema Ra vrijednost koja je viša od 3,9 točaka iznad tražene vrijednosti.

Nesukladnost: u ostalim slučajevima.

Održavanje lumena na kraju vijeka trajanja i naznačeni vijek trajanja (samo za LED žarulje)

Za te potrebe, „kraj vijeka trajanja” znači trenutak kad je predviđeno da će samo 50 % žarulja preživjeti i kad prosječno održavanje lumena padne ispod 70 %, što god se prvo dogodi.

Sukladnost: održavanje lumena na kraju vijeka trajanja i vrijednosti vijeka trajanja dobivene ekstrapolacijom iz faktora preživljavanja žarulje te iz prosječnog održavanja lumena žarulja u ispitivanoj skupini kod 6 000 h nisu niže od održavanja lumena i naznačenih vrijednosti vijeka trajanja navedenih u podacima o proizvodu minus 10 %.

Nesukladnost: u ostalim slučajevima.

Izjave o jednakovrijednosti zamjenskih žarulja u skladu s točkama 3.1.2.(l) i (m) Priloga III.

Ako je radi sukladnosti provjerena samo izjava o jednakovrijednosti, dovoljno je ispitati deset žarulja, koje su, ako je moguće, dobivene u približno jednakom omjeru iz četiri nasumično odabrana izvora.

Sukladnost: prosječni rezultati žarulja u ispitivanoj skupini ne razlikuju se od ograničenja, praga ili naznačenih vrijednosti za više od 10 %.

Nesukladnost: u ostalim slučajevima.

Kut snopa

Sukladnost: prosječni rezultati žarulja u ispitivanoj skupini ne razlikuju se od naznačenog kuta snopa za više od 25 % i vrijednost kuta snopa svake pojedinačne žarulje u ispitivanoj skupini ne odstupa od naznačene vrijednosti za više od 25 %.

Nesukladnost: u ostalim slučajevima.

Vršni intenzitet svjetlosti

Sukladnost: vršna vrijednost intenziteta svjetlosti svake pojedinačne žarulje u ispitivanoj skupini nije manja od 75 % naznačene vrijednosti modela.

Nesukladnost: u ostalim slučajevima.

Ostali parametri (uključujući indeks energetske učinkovitosti)

Sukladnost: prosječni rezultati žarulja u ispitivanoj skupini ne razlikuju se od ograničenja, praga ili naznačenih vrijednosti za više od 10 %.

Nesukladnost: u ostalim slučajevima.

U ostalim slučajevima smatra se da model ne ispunjava zahtjeve sukladnosti.

2.   POSTUPAK PROVJERE ZA LED MODULE KOJI NISU NAMIJENJENI UKLANJANJU IZ RASVJETNOG TIJELA OD STRANE KRAJNJEG KORISNIKA

Za potrebe ispitivanja opisanih u nastavku, tijela država članica dobivaju jedinice za ispitivanje jednakog modela od istog proizvođača (LED modula ili rasvjetnih tijela, kako je primjenjivo), ako je moguće u jednakom omjeru iz nasumično odabranih izvora. Za točke 1., 3. i 5. u nastavku, broj izvora je najmanje četiri, ako je moguće. Za točku 2., broj izvora je najmanje četiri, ako je moguće, osim ako broj rasvjetnih tijela koja je potrebno dobiti vađenjem 20 LED modula jednakog modela manji od četiri, u kojem je slučaju broj izvora jednak broju potrebnih rasvjetnih tijela. Za točku 4., ako ispitivanje prva dva rasvjetna tijela bude neuspješno, sljedeća tri za ispitivanje dolaze iz tri ostala izvora, ako je moguće.

Tijela država članica primjenjuju sljedeći postupak redoslijedom navedenim u nastavku, dok se ne dođe do zaključka vezano uz sukladnost modela LED modula, ili se ne zaključi da ispitivanje nije moguće. „Rasvjetno tijelo” odnosi se na rasvjetno tijelo koje sadrži LED module, a „ispitivanje” se odnosi na postupak opisan u dijelu 1. ovog Priloga, osim u točki 4. Ako je u tehničkoj dokumentaciji dozvoljeno ispitivanje u skladu s obje točke 1. i 2., tijela mogu odabrati najprimjereniju metodu.

(1)

Ako tehnička dokumentacija rasvjetnog tijela osigurava ispitivanje cijelog rasvjetnog tijela kao žarulje, tijela ispituju 20 rasvjetnih tijela kao žarulje. Ako se smatra da je model rasvjetnog tijela sukladan, model LED modula smatra se sukladnim sa zahtjevima navedenima u ovoj Uredbi. Ako se smatra da model rasvjetnog tijela nije sukladan, model LED modula također se smatraju nesukladnim.

(2)

Ako tehnička dokumentacija rasvjetnog tijela dozvoljava uklanjanje LED modula za ispitivanje, tijela prikupljaju dovoljno rasvjetnih tijela da bi dobila 20 kopija modela svakog ugrađenog LED modula. Prate upute tehničke dokumentacije vezane uz rastavljanje rasvjetnih tijela i odvojeno ispituju svaki model LED modula. Zaključak vezan uz sukladnost modela LED modula slijedi na temelju navedenog ispitivanja.

(3)

Ako je u skladu s tehničkom dokumentacijom rasvjetnog tijela proizvođač rasvjetnog tijela dobio ugrađeni LED modul kao pojedinačni proizvod oznake CE s tržišta Unije, tijela prikupljaju 20 kopija svakog modela LED modula s tržišta Unije radi ispitivanja te odvojeno ispituju svaki model LED modula. Zaključak vezan uz sukladnost modela LED modula slijedi na temelju navedenog ispitivanja. Ako model više nije dostupan na tržištu Unije, nadzor nad tržištem nije moguć.

(4)

Ako proizvođač rasvjetnog tijela nije dobio ugrađeni LED modul kao pojedinačni proizvod oznake CE s tržišta Unije, tijela od proizvođača rasvjetnog tijela zahtijevaju da dostavi kopiju podataka originalnog ispitivanja LED modula prema kojima LED modul ispunjava zahtjeve primjenjive na:

sve LED module u tablici 5. ove Uredbe,

ako su usmjereni LED moduli, u tablicama 1. i 2. ove Uredbe,

ako su neusmjereni LED moduli, u tablicama 1., 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 244/2009.

Ako na temelju podataka ispitivanja bilo koji od LED modula u rasvjetnom tijelu ne ispunjava zahtjeve, model LED modula smatra se nesukladnim.

U suprotnom, tijela rastavljaju pojedinačno rasvjetno tijelo da bi provjerile da je LED modul u rasvjetnom tijelu vrste jednake onoj opisanoj u podacima o ispitivanju. Ako je bilo koji od njih drukčiji ili se ne može identificirati, model LED modula smatra se nesukladnim.

U suprotnom, zahtjevi ciklusa uključivanja/isključivanja, preuranjenog kvara, vremena uključivanja i vremena zagrijavanja u tablici 5. ispituju se na drugom rasvjetnom tijelu koje radi prema predviđenim vrijednostima. Tijekom rada rasvjetnog tijela prema predviđenim vrijednostima, temperatura LED modula također se ispituje u odnosu na definirana ograničenja. Ako se rezultati ispitivanja (osim onih vezanih uz preuranjeni kvar) razlikuju od vrijednosti ograničenja za više od 10 %, ili je rasvjetno tijelo prerano prestalo raditi, ispituju se tri dodatna rasvjetna tijela. Ako se prosječne vrijednosti naknadna tri ispitivanja (osim onih vezanih uz preuranjeni kvar i radnu temperaturu) ne razlikuju od vrijednosti ograničenja za više od 10 %, ni jedno od rasvjetnih tijela nije prestalo raditi prerano, i radna temperatura (u °C) unutar je 10 % definiranih ograničenja u sva tri tijela, model LED modula smatra se sukladnim sa zahtjevima. U ostalim slučajevima smatra se da model ne ispunjava zahtjeve sukladnosti.

(5)

Ako ispitivanje u skladu s točkama 1. do 4. nije moguće jer se u odnosu na rasvjetno tijelo ne mogu razlikovati nezavisni LED moduli koje je moguće ispitati, tijela ispituju zahtjeve ciklusa uključivanja/isključivanja, preuranjeni kvar, vrijeme uključivanja i vrijeme zagrijavanja iz tablice 5. na jednom rasvjetnom tijelu. Ako se rezultati ispitivanja razlikuju od vrijednosti ograničenja za više od 10 %, ili je rasvjetno tijelo prerano prestalo raditi, ispituju se tri dodatna rasvjetna tijela. Ako se prosječne vrijednosti rezultata naknadna tri ispitivanja (osim onih povezanih s preuranjenim kvarom) ne razlikuju od vrijednosti ograničenja za više od 10 %, i ni jedno rasvjetno tijelo nije prerano prestalo raditi, model LED modula ugrađen u rasvjetno tijelo smatra se sukladnim sa zahtjevima ove Uredbe. U ostalim slučajevima smatra se da model ne ispunjava zahtjeve sukladnosti.

3.   POSTUPAK PROVJERE ZA OPREMU NAMIJENJENU ZA UGRADNJU IZMEĐU ELEKTRIČNE MREŽE I ŽARULJA

Tijela države članice ispituju samo jednu jedinicu.

Oprema se smatra sukladnom sa zahtjevima ove Uredbe ako ispunjava odredbe sukladnosti iz točke 2.3. Priloga III., primjenjujući najnovije metode i kriterije ocjenjivanja sukladnosti, uključujući one navedene u dokumentima čiji su referentni brojevi u tu svrhu objavljeni u Službenom listu Europske unije. Ako se zaključi da se radi o nesukladnosti, smatra se da je model i dalje sukladan ako ispunjava zahtjeve za podatke o proizvodu u točki 3.3. Priloga III. ili u članku 3.2. delegirane Uredbe (EU) br. 874/2012.

Osim zahtjeva sukladnosti, upravljački uređaj žarulje također se ispituje radi zahtjeva učinkovitosti u točki 1.2. Priloga III. Ispitivanje se provodi na jednom upravljačkom uređaju žarulje, ne na kombinaciji nekoliko upravljačkih uređaja žarulje, čak i ako je model napravljen tako da su za rad žarulje u danoj instalaciji potrebni ostali upravljački uređaji žarulje. Model se smatra sukladnim sa zahtjevima ako rezultati ne odstupaju od vrijednosti ograničenja za više od 2,5 %. Ako se rezultati ispitivanja razlikuju od vrijednosti ograničenja za više od 2,5 %, ispituju se tri dodatne jedinice. Model se smatra sukladnim sa zahtjevima ako prosjek rezultata naknadna tri ispitivanja ne odstupa od vrijednosti ograničenja za više od 2,5 %.

Osim zahtjeva sukladnosti, rasvjetna tijela namijenjena za prodaju krajnjim korisnicima također se provjeravaju radi prisutnosti žarulja u njihovoj ambalaži. Model se smatra sukladnim ako nije zabilježena prisutnost žarulja ili ako žarulje koje jesu prisutne pripadaju energetskim razredima u točki 2.3. Priloga III.

Osim zahtjeva sukladnosti, kontrolni uređaji za regulaciju intenziteta svjetlosti ispituju se sa žaruljama s nitima kad je kontrolni uređaj stavljen na najnižu razinu regulacije intenziteta svjetlosti. Model se smatra sukladnim ako, nakon ugradnje u skladu s uputama proizvođača, žarulje osiguravaju najmanje 1 % svjetlosnog toka pri potpunom opterećenju.

Ako model ne ispunjava gore navedene primjenjive kriterije sukladnosti, smatra se nesukladnim.


PRILOG V.

Indikativne referentne vrijednosti iz Članka 6.

Najbolja dostupna tehnologija na tržištu, u trenutku stupanja ove Uredbe na snagu, vezana uz ekološke aspekte koje se smatralo značajnima i koji su brojivi navedena je u nastavku. Značajke potrebne u određenim primjenama (poput visokog uzvrata boje) mogle bi spriječiti da proizvodi koji nude takve značajke ostvare referentne vrijednosti.

1.   UČINKOVITOST USMJERENE ŽARULJE

Najučinkovitija žarulja imala je indeks energetske učinkovitosti od 0,16.

2.   SADRŽAJ ŽIVE U ŽARULJI

Postoje žarulje koje ne sadrže živu te su među energetski najučinkovitijim žaruljama.

3.   UČINKOVITOST UPRAVLJAČKOG UREĐAJA ZA HALOGENE ŽARULJE

Najučinkovitiji upravljački uređaj za halogene žarulje imao je učinkovitost od 0,93.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

228


32012D0795


L 349/57

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

od 12. prosinca 2012.

o utvrđivanju vrste, oblika i učestalosti dostavljanja informacija koje države članice trebaju staviti na raspolaganje za potrebe izvješćivanja o provedbi Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama

(priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 9181)

(Tekst značajan za EGP)

(2012/795/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (1), a posebno njezin članak 72. stavak 2.,

budući da:

(1)

Komisija je izradila upitnike za definiranje skupa informacija koje države članice trebaju staviti na raspolaganje za potrebe izvješćivanja o provedbi Direktive 2010/75/EU u razdoblju od 2013. do 2016.

(2)

Od država članica trebalo bi zahtijevati da na upitnik koji obuhvaća samo 2013. dostave odgovore radi izvješćivanja o mjerama koje su države članice poduzele za provedbu onih zahtjeva iz Direktive 2010/75/EU koji već tada nisu bili primjenjivi u skladu s Direktivom Vijeća 78/176/EEZ od 20. veljače 1978. o otpadu iz industrije titanovih dioksida (2), Direktivom Vijeća 82/883/EEZ od 3. prosinca 1982. o postupcima nadzora i praćenja stanja okoliša izloženih utjecaju otpada iz industrije titanovih dioksida (3), Direktivom Vijeća 92/112/EEZ od 15. prosinca 1992. o postupcima usklađivanja programâ za smanjenje i konačno potpuno uklanjanje onečišćenja uzrokovanog otpadom iz industrije titanovih dioksida (4), Direktivom Vijeća 1999/13/EZ od 11. ožujka 1999. o ograničenju emisija hlapljivih organskih spojeva koji nastaju pri upotrebi organskih otapala u određenim aktivnostima i postrojenjima (5), Direktivom 2000/76/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. prosinca 2000. o spaljivanju otpada (6), Direktivom 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje (7), Direktivom 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (8) prije nego su stavljane izvan snage Direktivom 2010/75/EU.

(3)

Od država članica trebalo bi zahtijevati da odgovore na upitnik dostave i radi izvješćivanja za razdoblje od 2013. do 2016. o reprezentativnim podacima o emisijama i ostalim oblicima onečišćenja, o graničnim vrijednostima emisija, o primjeni članaka 14. i 15. Direktive 2010/75/EU i o napretku postignutom u vezi s razvojem i primjenom tehnika u nastajanju u skladu s člankom 27., čime Komisiji omogućuju da prikupi informacije o općim provedbenim mjerama (Modul 1), uspostavi izvor informacija o pojedinačnim postrojenjima koji je usklađen s Europskim registrom ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (Modul 2), potvrdi da su u dozvolama ispravno primijenjene najbolje dostupne tehnike (Modul 3) i da verificira primjenu minimalnih sektorskih zahtjeva (Modul 4).

(4)

Prema članku 72. stavku 1. Direktive 2010/75/EU, države članice te informacije trebaju stavljati na raspolaganje u elektroničkom obliku.

(5)

Kako bi osigurala dosljednost i usklađenost informacija država članica, Komisija bi uz pomoć Europske agencije za okoliš trebala razviti poseban elektronički obrazac za izvješćivanje.

(6)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 75. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Izvješća država članica

Podatke o provedbi Direktive 2010/75/EU države članice stavljaju na raspolaganje Europskoj komisiji tako da odgovaraju na upitnike određene u prilozima I. i II., koristeći posebni elektronički obrazac za izvješćivanje koji treba razviti za potrebe tog izvješćivanja.

Odgovor na upitnik određen u Prilogu I. dostavlja se najkasnije do 30. rujna 2014.

Odgovor na upitnik određen u Prilogu II. dostavlja se najkasnije do 30. rujna 2017.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. prosinca 2012.

Za Komisiju

Janez POTOČNIK

Član Komisije


(1)  SL L 334, 17.12.2010., str. 17.

(2)  SL L 54, 25.2.1978., str. 19.

(3)  SL L 378, 31.12.1982., str. 1.

(4)  SL L 409, 31.12.1992., str. 11.

(5)  SL L 85, 29.3.1999., str. 1.

(6)  SL L 332, 28.12.2000., str. 91.

(7)  SL L 309, 27.11.2001., str. 1.

(8)  SL L 24, 29.1.2008., str. 8.


PRILOG I.

Upitnik o provedbi Direktive 2010/75/EU iz drugog stavka članka 1.

Opće napomene:

(a)

Odgovori na ovaj upitnik obuhvaćaju razdoblje od 7. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013.

(b)

Kada se u pitanju traže informacije o parametrima vremenske varijable, u odgovoru treba naznačiti stanje na dan 31. prosinca 2013.

(c)

U odgovorima na donja pitanja treba dati informacije samo o promjenama koje su države članice uvele radi provedbe odredaba Direktive 2010/75/EU spomenute u njezinom članku 80. stavku 1.

(d)

U ovom upitniku, za izraz „politika ili smjernica države članice” podrazumijeva se da znači bilo koja provedbena mjera utvrđena na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Ako bi država članica željela uključiti informacije o zakonodavstvu kojim se Direktiva 2010/75/EU prenosi u nacionalno zakonodavstvo, to ne bi značilo da države članice ne moraju ispuniti obveze članka 80. stavka 2. Direktive 2010/75/EU.

1.   Neispunjavanje uvjeta (članak 8.)

Koji se kriteriji mogu upotrijebiti kako bi se donijela odluka o tome da li kršenje uvjeta iz dozvole „predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje ljudi ili prijeti uzrokovanjem neposrednog značajnog štetnog učinka na okoliš”?

2.   Uvjeti dozvola (članak 14.)

Dostaviti sažetak politike ili smjernica države članice o sljedećim pitanjima i, ako su objavljeni na internetu, poveznicu na mjesto na kojem se može naći:

2.1.

Kako se osigurava da zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) predstavljaju referencu za utvrđivanje uvjeta dozvole (članak 14. stavak 3.)?

2.2.

Kako nadležna tijela mogu odrediti strože uvjete dozvole od onih koji se mogu postići korištenjem najboljih raspoloživih tehnika (NRT) kako su opisane u zaključcima o NRT-u. (članak 14. stavak 4.)?

3.   Granične vrijednosti emisije, ekvivalentni parametri i tehničke mjere (članak 15.)

Dostaviti sažetak politike ili smjernica države članice o sljedećim pitanjima i, ako su objavljeni na internetu, poveznicu na mjesto na kojem se može naći:

3.1.

Kako se utvrđuju granične vrijednosti emisije u odnosu na „razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama” navedene u zaključcima o NRT-u (članak 15. stavak 3.)?

3.2.

Kako se odobravaju izuzeća od članka 15. stavka 3. (članak 15. stavak 4.)?

3.3.

Kako se provodi procjena troškova i koristi radi dozvoljavanja takvih izuzeća i što se podrazumijeva pod „nerazmjerno visokim troškovima u usporedbi s koristima za okoliš” (članak 15. stavak 4.)?

3.4.

Ima li ograničenja u smislu veličine ili trajanja izuzeća (članak 15. stavak 4.)?

3.5.

Kako se odobravaju privremena izuzeća od zahtjeva iz članka 11. točaka (a) i (b) i od članka 15. stavaka 2. i 3., za ispitivanje i uporabu tehnika u nastajanju (članak 15. stavak 5.)?

4.   Zahtjevi za praćenje (članak 16.)

Dostaviti sažetak politike ili smjernica države članice o sljedećim pitanjima i, ako su objavljeni na internetu, poveznicu na mjesto na kojem se može naći:

4.1.

Kako se osigurava da zaključci o NRT-u predstavljaju osnovu za definiranje zahtjeva praćenja u dozvolama (članak 16. stavak 1.)?

4.2.

Kako se utvrđuje učestalost periodičnog praćenja za tlo i za podzemne vode (članak 16. stavak 2.)?

4.3.

Kako se na temelju primjene „sustavnog procjenjivanja rizika od onečišćenja” praćenje za tlo i podzemne vode provodi rjeđe nego je propisano (članak 16. stavak 2.)?

5.   Opća obvezujuća pravila (članak 17.)

U slučaju kada se opća obvezujuća pravila koriste za provedbu Direktive 2010/75/EU:

5.1.

Koji su zahtjevi, aktivnosti (kako su navedene u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU) i onečišćujuće tvari obuhvaćene općim obvezujućim pravilima?

5.2.

Kako se općim obvezujućim pravilima „osigurava integrirani pristup i visoka razina zaštite okoliša jednaka onoj koja se može postići ispunjavanjem uvjeta pojedinačnih dozvola” (članak 17. stavak 1.)?

5.3.

Kako se osigurava da se opća obvezujuća pravila „temelje na najboljim raspoloživim tehnikama” (članak 17. stavak 2.)?

5.4.

Kako se opća obvezujuća pravila „ažuriraju kako bi se uzeo u obzir razvoj najboljih raspoloživih tehnika” (članak 17. stavak 3.)?

5.5.

Koja su upućivanja na Direktivu 2010/75/EU sadržana „prilikom službene objave” općih obvezujućih pravila (članak 17. stavak 4.)?

5.6.

Ako se opća obvezujuća pravila objavljuju na internetu, dostaviti poveznicu na mjesto na kojem se mogu naći.

6.   Razvoj najboljih raspoloživih tehnika (članak 19.)

6.1.

Na koji način nadležna tijela prate objavljivanje novih ili ažuriranih zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama ili se o njima informiraju?

6.2.

Kako nadležna tijela te informacije stavljaju na raspolaganje zainteresiranoj javnosti?

7.   Ponovno razmatranje i ažuriranje uvjeta dozvole od strane nadležnog tijela (članak 21.)

Dostaviti sažetak politike ili smjernica države članice o sljedećim aspektima postupka ponovnog razmatranja i ažuriranja uvjeta i, ako su objavljeni na internetu, navesti poveznicu:

7.1.

Koje se informacije obično zahtijevaju od operatera za potrebe ponovnog razmatranja i ažuriranja dozvole (članak 21. stavak 2.)?

7.2.

Kako se definira i/ili određuje „glavna djelatnost” postrojenja (članak 21. stavak 3.)?

7.3.

Kako se pokreće ponovno razmatranje/ažuriranje u slučajevima znatnog onečišćenja, sigurnosti rada ili novog/revidiranog standarda kvalitete okoliša (članak 21. stavak 5.)?

8.   Zatvaranje lokacije (članak 22.)

8.1.

Kako se odlučuje za koje je djelatnosti potrebno temeljno izvješće, a posebno:

(a)

Za koje je djelatnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU utvrđeno da uključuju „uporabu, proizvodnju ili ispuštanje relevantnih opasnih tvari” (članak 22. stavak 2.)?

(b)

Na koji se način u obzir uzima „mogućnost onečišćenja tla i podzemnih voda na lokaciji postrojenja” (članak 22. stavak 2.)?

(c)

Koje su informacije operateri dužni uključiti u temeljna izvješća (članak 22. stavak 2.)?

(d)

Jesu li u tom kontekstu upotrijebljene smjernice Komisije o „sadržaju temeljnog izvješća” (članak 22. stavak 2.)?

8.2.

Nakon konačnog prestanka djelatnosti:

(a)

Kako operateri „procjenjuju stanje onečišćenosti tla i podzemnih voda” (članak 22. stavak 3.)?

(b)

Kako se donosi odluka o tome je li postrojenje uzrokovalo „značajno onečišćenje tla ili podzemnih voda” (članak 22. stavak 3.)?

(c)

Kako se donosi odluka o tome da li onečišćenje tla i podzemnih voda „predstavlja značajan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš” (članak 22. stavak 3.)?

(d)

Kako se donosi odluka o tome koje se potrebne „mjere” ili „radnje” zahtijevaju od operatera (članak 22. stavci 3. i 4.)?

9.   Inspekcije zaštite okoliša (članak 23.)

9.1.

Koji su „planovi inspekcije okoliša” sastavljeni? Što sadrže? Gdje su javno dostupni? Ako su objavljeni na internetu, navesti poveznicu (članak 23. stavak 2.)?

9.2.

Koji su programi rutinskih inspekcija zaštite okoliša sastavljeni? Što sadrže? Gdje su javno dostupni? Ako su objavljeni na internetu, navesti poveznicu (članak 23. stavak 4.)?

9.3.

Kako se rizici koji postrojenja predstavljaju za okoliš „sustavno procjenjuju” za potrebe donošenja odluke o učestalosti obilazaka lokacija? Dostaviti sažetak i uputu na relevantne smjernice (članak 23. stavak 4.).

9.4.

Pod kojim se okolnostima provode „inspekcije zaštite okoliša koje nisu rutinske” (članak 23. stavak 5.)?

9.5.

Koje informacije izvješća o obilasku obično sadrže? Kako se o tim izvješćima obavješćuju operateri? Kako se stavljaju na raspolaganje javnosti? Ima li okolnosti pod kojima ta izvješća nisu bila javno dostupna s obzirom na odredbe Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (1) (članak 23. stavak 6.)?

9.6.

Koji mehanizmi postoje kako bi se osiguralo da operater u razumnom roku poduzme sve „potrebne radnje” koje su utvrđene u izvješću o obilasku lokacije (članak 23. stavak 6.)?

10.   Pristup podacima i sudjelovanje javnosti (članak 24.)

10.1.

Na koji način se javnosti omogućuje da „pravovremeno i učinkovito dobije priliku” sudjelovati u odlučivanju o odobravanju/ažuriranju uvjeta dozvole, posebno u slučajevima kada se predlažu izuzeća prema članku 15. stavku 4. (članak 24. stavak 1.)?

10.2.

Kako se informacije stavljaju na raspolaganje javnosti (članak 24. stavci 2. i 3.)?

10.3

Jesu li sve relevantne informacije dostupne na internetu (članak 24. stavak 2. točke (a), (b) i (f) i članak 24. stavak 3. točka (a))?

11.   Tehnike u nastajanju (članak 27.)

Kako države članice potiču razvoj i primjenu tehnika u nastajanju, posebno onih utvrđenih u referentnim dokumentima o najboljim raspoloživim tehnikama (članak 27. stavak 1.)?


(1)  SL L 41, 14.2.2003., str. 26.


PRILOG II.

Upitnik o provedbi Direktive 2010/75/EU iz trećeg stavka članka 1.

Opće napomene:

(a)

Ovaj upitnik obuhvaća razdoblje od 7. siječnja 2013. do 31. prosinca 2016.

(b)

Kada se u pitanju traže informacije o parametrima vremenske varijable, u odgovoru treba naznačiti stanje na dan 31. prosinca 2016.

MODUL 1 –   AŽURIRANJE PROVEDBE

Napomena uz Modul 1:

Ova se pitanja odnose na postrojenja obuhvaćena poglavljem II. Direktive 2010/75/EU.

1.   Provedba – promjene

Je li u provedbi Direktive 2010/75/EU došlo do većih promjena od zadnjeg razdoblja izvješćivanja u odnosu na informacije prijavljene u odgovoru na upitnik za prvo izvješćivanje na temelju Direktive o industrijskim emisijama? Ako je, dostaviti ažurirane informacije tako da se opišu i obrazlože promjene, te navesti upućivanja gdje je to primjereno.

2.   Provedba – poteškoće

Jeste li naišli na poteškoće u primjeni zakona i drugih propisa donesenih u skladu s člankom 80. stavkom 1.? Ako jeste, opišite te poteškoće i obrazložite ih.

MODUL 2 –   INFORMACIJE O POJEDINAČNIM POSTROJENJIMA

Napomena uz Modul 2:

Unakrsna upućivanja na drugo zakonodavstvo EU-a namijenjena su samo kako bi se naznačilo da ta međudjelovanja postoje. Nemaju za cilj točno utvrđivanje povezanosti između postrojenja koja proizlazi iz pojedinačnih režima.

3.   Dostaviti sljedeće informacije za sva postrojenja obuhvaćena poglavljem II. Direktive 2010/75/EU („postrojenja iz Direktive o industrijskim emisijama”)

3.1.   Opći podaci:

 

Područje

Opis

3.1.1.

Referentni broj postrojenja iz Direktive o industrijskim emisijama

Jedinstveni identifikator postrojenja za potrebe Direktive 2010/75/EU

3.1.2.

Referentni broj objekta obuhvaćenog Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o osnivanju Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (1) (neobvezno)

U slučaju kada je postrojenje iz Direktive o industrijskim emisijama u cijelosti ili djelomično obuhvaćeno Uredbom (EZ) br. 166/2006, dostaviti identifikacijski broj upotrijebljen za izvješćivanje o objektu na temelju te Uredbe.

3.1.3.

Referentni broj objekta obuhvaćenog Direktivom 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (2) (neobvezno)

U slučaju kada je postrojenje iz Direktive o industrijskim emisijama u cijelosti ili djelomično obuhvaćeno Direktivom 2012/18/EU, dostaviti jedinstveni identifikator upotrijebljen u sustavu SPIRS (dobivanje informacija o postrojenjima u okviru sustava Seveso).

3.1.4.

Referentni broj postrojenja obuhvaćenog Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavljanju sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (3) (neobvezno)

U slučaju kada je postrojenje iz Direktive o industrijskim emisijama u cijelosti ili djelomično obuhvaćeno Direktivom 2003/87/EZ, dostaviti jedinstveni identifikator registra iz Evidencije transakcija EU-a.

3.1.5.

Naziv postrojenja

U obliku spojivom s poljem „Naziv postrojenja” koji se koristi za izvješćivanje na temelju Uredbe (EZ) br. 166/2006; ako je to moguće.

3.1.6.

Djelatnosti obuhvaćene Direktivom 2010/75/EU

Sve djelatnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU koje se odvijaju u postrojenju.

3.1.7.

Ostala relevantna poglavlja Direktive 2010/75/EU

Navesti koja od poglavlja III., IV., V. i VI. Direktive 2010/75/EU se također primjenjuju na postrojenje (ili dio postrojenja).


3.2.   Kontakt podaci:

 

Područje

Opis

3.2.1.

Naziv operatera

U obliku spojivom s poljem „Naziv matičnog društva” koji se koristi za izvješćivanje na temelju Uredbe (EZ) br. 166/2006, ako je to moguće.

3.2.2.

Adresa postrojenja – ulica, grad, poštanski broj i zemlja

U skladu s Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (4) i u obliku spojivom s poljem „Ulica”, „Grad/selo”, „Poštanski broj”, „Zemlja” koji se koriste za izvješćivanje na temelju Uredbe (EZ) br. 166/2006, ako je to moguće.

3.2.3.

Zemljopisna širina/dužina postrojenja

U skladu s Direktivom 2007/2/EZ i u obliku spojivom s poljem „Koordinate lokacije” koji se koristi za izvješćivanje na temelju Uredbe (EZ) br. 166/2006, ako je to moguće.


3.3.   Nadležna tijela:

 

Područje

Opis

3.3.1.

Nadležno tijelo za odobravanje dozvola

Naziv nadležnog(-ih) tijela i adresa(-e) elektroničke pošte.

3.3.2.

Nadležno tijelo za inspekcije i izvršavanje

Naziv nadležnog(-ih) tijela i adresa(-e) elektroničke pošte.

3.3.3.

Ukupan broj obilazaka koje provode nadležna tijela (članak 23. stavak 4.)

Godišnje ukupno za svaku od godina 2013., 2014., 2015. i 2016.


3.4.   Informacije o dozvoli:

 

Područje

Opis

3.4.1.

Internetska poveznica na aktivne dozvole

Kako je propisano člankom 24. stavkom 2.

3.4.2.

Podliježe li postrojenje izuzeću na temelju članka 15. stavka 4.?

Da/Ne

3.4.3.

Je li sastavljeno temeljno izvješće na temelju članka 22.?

Da/Ne

MODUL 3 –   SPECIFIČNI PODACI ZA ODREĐENE SEKTORE

Napomene uz Modul 3:

Ovaj se modul odnosi na postrojenja za koja je objavljivanje Odluke o zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama pokrenulo ponovno razmatranje/ažuriranje dozvola u razdoblju izvješćivanja tj. postrojenja čija je glavna djelatnost obuhvaćena:

Provedbenom odlukom Komisije 2012/134/EU od 28. veljače 2012. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju stakla, na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (5), ili

Provedbenom odlukom Komisije 2012/135/EU od 28. veljače 2012. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju željeza i čelika, na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (6).

4.   Uvjeti dozvola (članak 14.)

Jesu li neki drugi izvori informacija osim zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama korišteni kao referenca za utvrđivanje uvjeta dozvole (članak 14. stavak 3.)?

5.   Stroži uvjeti dozvola (članak 14. stavak 4. i članak 18.)

5.1.

Prema kojim su se standardima kvalitete okoliša zahtijevali stroži uvjeti dozvola od onih koji se mogu postići uporabom najboljih raspoloživih tehnika i koje su dodatne mjere uključene u dozvole (članak 18.)?

5.2.

Dostaviti primjere drugih situacija u kojima su nadležna tijela utvrdila, na temelju članka 14. stavka 4., strože uvjete dozvole od onih koje je moguće postići uporabom najboljih raspoloživih tehnika.

6.   Utvrđivanje uvjeta dozvole u nedostatku relevantnih zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (članak 14. stavci 5. i 6.)

6.1.

Opisati postupak za utvrđivanje i primjere utvrđivanja uvjeta dozvola:

(a)

na temelju najbolje raspoložive tehnike koja nije opisana ni u jednom od relevantnih zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (članak 14. stavak 5.);

(b)

na temelju najbolje raspoložive tehnike koja je određena u savjetovanju s operaterom, jer pojedinačni zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama ne obuhvaćaju „djelatnost ili vrstu proizvodnog procesa koji se odvija u postrojenju” ili se „ne odnose na sve potencijalne učinke koje djelatnost ili proces imaju na okoliš” (članak 14. stavak 6.).

6.2.

Za gornje primjere treba utvrditi:

(a)

zašto informacije u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama nisu bile primjenjive;

(b)

koji dodatni izvori informacija su korišteni za utvrđivanje najbolje raspoložive tehnike;

(c)

na koji je način posebna pozornost posvećena kriterijima navedenima u Prilogu III. Direktivi 2010/75/EU.

7.   Granične vrijednosti emisija, ekvivalentni parametri i tehničke mjere (članak 15.)

7.1.

Za dozvole kod kojih se jedna od ili više graničnih vrijednosti emisija razlikuju od razina emisija koje se povezuju s najboljim raspoloživim tehnikama iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama u smislu vrijednosti, vremenskih razdoblja ili referentnih uvjeta (članak 15. stavak 3. točka (b)):

(a)

opisati prirodu tih različitih graničnih vrijednosti emisija i dati primjere za njih;

(b)

dostaviti primjere, korištenjem sažetka informacija iz članka 14. stavka 1. točke (d) podtočke ii., kojima se dokazuje kako je praćenje emisija korišteno da se „osigura da emisije u normalnim radnim uvjetima ne prelaze razine emisija koje se povezuju s najboljim raspoloživim tehnikama” (drugi podstavak članak 15. stavak 3.).

7.2.

Za sva postrojenja u slučaju kada je odobreno izuzeće iz članka 15. stavka 4., navesti:

(a)

izvore emisije kojima izuzeće pogoduje;

(b)

razine emisija koje se povezuju s najboljim raspoloživim tehnikama za koje je izuzeće odobreno;

(c)

stvarne granične vrijednosti emisija;

(d)

prijelazno(-a) razdoblje(-a) odobreno(-a) radi usklađivanja s člankom 15. stavkom 3., ako postoji;

(e)

internetska(-e) stranica(-e) koja(-e) sadrži(-e) informacije o primjeni izuzeća iz članka 15. stavka 4. (članak 24. stavak 2. točka (f)).

7.3.

Jesu li odobrena privremena izuzeća za testiranje i uporabu tehnika u nastajanju (članak 15. stavak 5.)?

8.   Praćenje (članak 16.)

8.1.

Kakva je učestalost praćenja općenito utvrđena u dozvolama za emisije u zrak, emisije u vodu, emisije u tlo/podzemne vode i druge relevantne procesne parametre?

8.2.

Kako su zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama upotrijebljeni za određivanje te učestalosti?

9.   Ponovno razmatranje i ažuriranje uvjeta dozvole (članak 21.)

Za sva ponovna razmatranja dozvole koja nisu završena do 8. ožujka 2016., utvrditi:

(a)

nazive postrojenja i referentne brojeve dozvola;

(b)

razloge zbog kojih ponovno razmatranje nije završeno;

(c)

datum do kojeg će ponovno razmatranje biti završeno.

10.   Ostalo

Imate li povratnih informacija o eventualnim praktičnim problemima na koje ste naišli u primjeni zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama za dva sektora na koja se odnosi ovaj Modul 3?

MODUL 4 –   „MINIMALNI” ZAHTJEVI

11.   Spaljivanje otpada i suspaljivanje:

Za postrojenja obuhvaćena poglavljem IV. Direktive 2010/75/EU:

11.1.

Utvrditi postrojenja za koja su nadležna tijela odobrila uvjete na temelju članka 51. stavaka 1., 2. ili 3. kao i stvarne uvjete koji su odobreni i rezultate verifikacija koje su provedene u tom smislu – (članak 51. stavak 4.).

11.2.

Za svako postrojenje za spaljivanje otpada i svako postrojenje za suspaljivanje otpada s kapacitetom od 2 tone ili više po satu, dostaviti:

(a)

informacije o funkcioniranju i praćenju rada postrojenja;

(b)

izvješće o odvijanju procesa spaljivanja ili suspaljivanja (uključujući radne sate, broj i kumulativno trajanje prekida rada, ako je na raspolaganju);

(c)

razinu emisija u zrak i vodu, u usporedbi s graničnim vrijednostima emisija;

(d)

opis o tome kako su ove informacije stavljene na raspolaganje javnosti, uključujući i poveznicu na relevantnu internetsku stranicu izrađenu u tu svrhu (članak 55. stavak 2.).

12.   Emisije otapala

Za postrojenja obuhvaćena poglavljem V. Direktive 2010/75/EU:

12.1.

U slučaju kada su se države članice odlučile za shemu smanjivanja emisija (kako je opisana u Prilogu VII. dijelu 5.) umjesto graničnih vrijednosti emisija, kakav je napredak postignut u postizanju ekvivalentnog smanjenja emisija (članak 59. stavak 1. točka (b))?

12.2.

Utvrditi postrojenja za koja su odobrena izuzeća u skladu s člankom 59. stavkom 2. ili člankom 59. stavkom 3. i obrazložiti odobravanje tih izuzeća.


(1)  SL L 33, 4.2.2006., str. 1.

(2)  SL L 197, 24.7.2012., str. 1.

(3)  SL L 275, 25.10.2003., str. 32.

(4)  SL L 108, 25.4.2007., str. 1.

(5)  SL L 70, 8.3.2012., str. 1.

(6)  SL L 70, 8.3.2012., str. 63.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

237


32013D0025


L 024/370

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

od 16. studenoga 2012.

o donošenju trećeg ažuriranog popisa područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju

(priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 8167)

(2013/25/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2. treći podstavak,

budući da:

(1)

Makaronezijska biogeografska regija iz članka 1. točke (c) podtočke iii. Direktive 92/43/EEZ sastoji se od arhipelaga Azora i Madeire (Portugal) i Kanarskih otoka (Španjolska) u Atlantskom oceanu, na način kako je specificirano biogeografskom kartom koju je 25. travnja 2005. odobrio Odbor osnovan na temelju članka 20. navedene Direktive, dalje u tekstu „Odbor za staništa”.

(2)

U kontekstu procesa koji je pokrenut 1995. godine nužno je ostvarivati daljnji napredak u stvarnom osnivanju mreže Natura 2000, što predstavlja nužan element zaštite bioraznolikosti u Zajednici.

(3)

Početni popis i prva dva ažurirana popisa područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju u smislu Direktive 92/43/EEZ doneseni su odlukama Komisije 2002/11/EZ (2), 2008/95/EZ (3) i 2009/1001/EU (4). Na temelju članka 4. stavka 4. i članka 6. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ, dotična država članica određuje područja s popisa područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju kao posebna područja očuvanja što je prije moguće, a najkasnije u roku od šest godina, ustanovljujući prioritete za očuvanje i potrebne mjere za očuvanje.

(4)

U kontekstu dinamičke prilagodbe mreže Natura 2000, pregledavaju se popisi područja od značaja za Zajednicu. Iz tog je razloga potrebno ažuriranje makaronezijskog popisa.

(5)

S jedne strane, ažuriranje popisa područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju potrebno je da bi se uključila dodatna područja koja su države članice predložile nakon 2010. godine kao područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju u smislu članka 1. Direktive 92/43/EEZ. Obveze koje proizlaze iz članka 4. stavka 4. i članka 6. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ primjenjuju se što je prije moguće za ova dodatna područja, a najkasnije u roku od šest godina od donošenja ove Odluke.

(6)

S druge strane, ažuriranje popisa područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju potrebno je da bi se odrazile eventualne promjene podataka vezanih za područja koje su države članice podnijele nakon donošenja početnog i prva dva ažurirana popisa Zajednice. U tom smislu ovaj ažurirani popis područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju predstavlja pročišćenu inačicu popisa područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju. Potrebno je naglasiti da se obveze koje proizlaze iz članka 4. stavka 4. i članka 6. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ primjenjuju što je prije moguće za bilo koje područje uključeno u ovu Odluku, a najkasnije u roku od šest godina od donošenja popisa područja od značaja za Zajednicu u kojem je područje uključeno kao takvo prvi put.

(7)

Popise područja predloženih za područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju u smislu članka 1. Direktive 92/43/EEZ države članice proslijedile su Komisiji u razdoblju od studenoga 1997. do listopada 2011. u skladu s člankom 4. stavkom 1. te Direktive.

(8)

Popisi predloženih područja popraćeni su podacima o svakom području, koji su dostavljeni u obliku utvrđenom u Odluci Komisije 97/266/EZ od 18. prosinca 1996. o obliku podataka o područjima za predložena područja Natura 2000 (5).

(9)

Podaci uključuju najnoviju i konačnu kartu koju su proslijedile dotične države članice, naziv, mjesto i opseg područja, kao i podatke dobivene primjenom kriterija utvrđenih u Prilogu III. Direktivi 92/43/EEZ.

(10)

Na temelju nacrta popisa koji je Komisija sastavila u dogovoru sa svakom od dotičnih država članica, koji također utvrđuje područja na kojima se nalaze prioritetna prirodna staništa ili prioritetne vrste, potrebno je donijeti ažurirani popis područja odabranih kao područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju.

(11)

Saznanja o postojanju i rasprostranjenosti prirodnih staništa ili vrsta stalno se mijenjaju kao posljedica nadzora u skladu s člankom 11. Direktive 92/43/EEZ. Zbog tog su razloga ocijenjena i odabrana područja na razini Zajednice uz korištenje najboljih trenutačno raspoloživih podataka.

(12)

Određene države članice nisu predložile dovoljno područja za ispunjavanje zahtjeva Direktive 92/43/EEZ za određena staništa i vrste. Zbog tog razloga u odnosu na takva staništa i vrste ne može se zaključiti da je mreža Natura 2000 potpuna. Uzimajući u obzir kašnjenje u primanju podataka i postizanju dogovora s državama članicama, potrebno je donijeti ažurirani popis područja koji će biti potrebno revidirati u skladu s člankom 4. Direktive 92/43/EEZ.

(13)

S obzirom na to da su saznanja o postojanju i rasprostranjenosti određenih prirodnih staništa iz Priloga I. i vrsta iz Priloga II. Direktivi 92/43/EEZ i dalje nepotpune, nije moguće donijeti zaključak je li mreža Natura 2000 potpuna ili nepotpuna. Popis treba revidirati, ako je potrebno, u skladu s člankom 4. Direktive 92/43/EEZ.

(14)

U interesu jasnoće i transparentnosti, Odluku 2009/96/EZ treba staviti izvan snage.

(15)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za staništa,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Treći ažurirani popis područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju u skladu s člankom 4. stavkom 2. trećim podstavkom Direktive 92/43/EEZ nalazi se u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Odluka 2009/1001/EU stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. studenoga 2012.

Za Komisiju

Janez POTOČNIK

Član Komisije


(1)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

(2)  SL L 5, 9.1.2002., str. 16.

(3)  SL L 31, 5.2.2008., str. 39.

(4)  SL L 344, 23.12.2009., str. 46.

(5)  SL L 107, 24.4.1997., str. 1.


PRILOG

Treći ažurirani popis područja od značaja za Zajednicu za makaronezijsku biogeografsku regiju

Svako područje od značaja za Zajednicu (SCI) određeno je na temelju podataka dostavljenih u obliku Natura 2000, koji uključuju odgovarajuću kartu. Podatke su proslijedila nadležna državna tijela u skladu s člankom 4. stavkom 1. drugim podstavkom Direktive 92/43/EEZ.

Donja tablica sadrži sljedeće podatke:

A

:

šifru SCI-ja koja se sastoji od devet znakova, s tim da prva dva predstavljaju ISO oznaku države članice;

B

:

naziv SCI-ja;

C

:

*= prisutnost najmanje jednog prioritetnog prirodnog staništa i/ili vrste na SCI-ju u smislu članka 1. Direktive 92/43/EEZ;

D

:

površinu SCI-ja u hektarima ili duljinu u km;

E

:

zemljopisne koordinate SCI-ja (širina i dužina).

Svi se podaci iz donjeg popisa Zajednice temelje na podacima koje su predložile, uputile i potvrdile Španjolska i Portugal.

A

B

C

D

E

Šifra SCI-ja

Naziv SCI-ja

*

Površina SCI-ja

(ha)

Duljina SCI-ja

(km)

Zemljopisne koordinate SCI-ja

 

 

 

 

 

Dužina

Širina

ES0000041

Ojeda, Inagua y Pajonales

*

3 527,6

 

–15,6947

27,9372

ES0000043

Caldera de Taburiente

*

4 354,7

 

–17,8678

28,7264

ES0000044

Garajonay

*

3 785,4

 

–17,2500

28,1203

ES0000096

Pozo Negro

*

9 995

 

–13,9667

28,2667

ES0000102

Garoé

*

1 124

 

–17,9411

27,7864

ES0000108

Los Órganos

*

149,7

 

–17,2667

28,2167

ES0000111

Tamadaba

*

7 448,7

 

–15,7236

28,0228

ES0000112

Juncalillo del Sur

 

186,3

 

–15,4769

27,7953

ES0000113

Macizo de Tauro

*

1 244,1

 

–15,6994

27,9078

ES0000141

Parque Nacional de Timanfaya

 

5 180,7

 

–13,7694

29,0139

ES7010002

Barranco Oscuro

*

33,4

 

–15,5908

28,0631

ES7010003

El Brezal

*

109,1

 

–15,6003

28,1081

ES7010004

Azuaje

*

456,3

 

–15,5686

28,0944

ES7010005

Los Tilos de Moya

*

89

 

–15,5917

28,0864

ES7010006

Los Marteles

*

2 803,7

 

–15,5333

27,9589

ES7010007

Las Dunas de Maspalomas

*

360

 

–15,5839

27,7386

ES7010008

Güigüí

*

2 897,7

 

–15,8131

27,9500

ES7010010

Pilancones

*

5 781,6

 

–15,6369

27,8594

ES7010011

Amagro

*

487,6

 

–15,6756

28,1264

ES7010012

Bandama

 

592,9

 

–15,4492

28,0325

ES7010014

Cueva de Lobos

*

7 027,5

 

–14,2556

28,3028

ES7010016

Área marina de La Isleta

*

8 562

 

–15,4525

28,1736

ES7010017

Franja marina de Mogán

*

29 993

 

–15,5531

27,7581

ES7010018

Riscos de Tirajana

*

749,6

 

–15,5753

27,9525

ES7010019

Roque de Nublo

*

446,4

 

–15,6156

27,9628

ES7010020

Sebadales de La Graciosa

 

1 192

 

–13,5036

29,2222

ES7010021

Sebadales de Guasimeta

 

1 276

 

–13,5972

28,9300

ES7010022

Sebadales de Corralejo

*

1 946,6

 

–13,8306

28,7164

ES7010023

Malpaís de la Arena

 

849,8

 

–13,9167

28,6333

ES7010024

Vega de Río Palmas

*

365,7

 

–14,0644

28,4036

ES7010025

Fataga

*

2 725,9

 

–15,5778

27,9017

ES7010027

Jinámar

*

30,7

 

–15,4275

28,0342

ES7010028

Tufia

*

51,3

 

–15,3786

27,9619

ES7010031

Islote de Lobos

*

452,7

 

–13,8233

28,7461

ES7010032

Corralejo

*

2 689,3

 

–13,8500

28,6789

ES7010033

Jandía

*

14 972,5

 

–14,3514

28,0975

ES7010034

Montaña Cardón

*

1 233,6

 

–14,1569

28,2558

ES7010035

Playa de Sotavento de Jandía

*

5 461,1

 

–14,2111

28,1583

ES7010036

Punta del Mármol

*

29,9

 

–15,6153

28,1492

ES7010037

Bahía del Confital

 

634,2

 

–15,4542

28,1444

ES7010038

Barranco de La Virgen

*

559,4

 

–15,5931

28,0492

ES7010039

El Nublo II

*

13 956

 

–15,6689

27,9617

ES7010040

Hoya del Gamonal

*

627,3

 

–15,5756

27,9831

ES7010041

Barranco de Guayadeque

*

709,4

 

–15,4619

27,9244

ES7010042

La Playa del Matorral

*

95,58

 

–14,3261

28,0347

ES7010044

Los Islotes

 

151,2

 

–13,5325

29,2978

ES7010045

Archipiélago Chinijo

*

8 865,3

 

–13,5683

29,1011

ES7010046

Los Volcanes

 

9 986,1

 

–13,7394

29,0486

ES7010047

La Corona

*

2 602,4

 

–13,4386

29,1781

ES7010048

Bahía de Gando

*

477,7

 

–15,3758

27,9250

ES7010049

Arinaga

*

92,4

 

–15,3906

27,8664

ES7010052

Punta de la Sal

*

136

 

–15,3914

27,8797

ES7010053

Playa del Cabrón

 

956,2

 

–15,3917

27,8547

ES7010054

Los Jameos

 

234,7

 

–13,4331

29,1542

ES7010055

Amurga

*

5 341,2

 

–15,5350

27,8431

ES7010056

Sebadales de Playa del Inglés

*

2 721,5

 

–15,5500

27,7556

ES7010062

Betancuria

*

3 328,8

 

–14,3514

28,0975

ES7010063

Nublo

*

7 107,5

 

–15,7589

27,8939

ES7010064

Ancones-Sice

 

223,3

 

–14,0739

28,3192

ES7010065

Malpaís del Cuchillo

 

55,4

 

–13,6783

29,0978

ES7010066

Costa de Sardina del Norte

 

1 426,5

 

–15,7075

28,1367

ES7011001

Los Risquetes

 

9,1

 

–13,6500

29,1083

ES7011002

Cagafrecho

 

633,1

 

–13,6667

28,9167

ES7011003

Pino Santo

 

1 564,8

 

–15,4719

28,0528

ES7011004

Macizo de Tauro II

 

5 117,6

 

–15,6889

27,8258

ES7011005

Sebadales de Güigüí

*

7 219,74

 

–15,8706

27,9522

ES7020001

Mencáfete

*

454,6

 

–18,0786

27,7306

ES7020002

Roques de Salmor

 

3,5

 

–17,9944

27,8231

ES7020003

Tibataje

*

592,7

 

–18,0000

27,7750

ES7020004

Risco de Las Playas

*

966,9

 

–17,9633

27,7100

ES7020006

Timijiraque

*

375,1

 

–17,9203

27,7731

ES7020008

Pinar de Garafía

*

1 027,5

 

–17,8794

28,7792

ES7020009

Guelguén

*

1 062,4

 

–17,8717

28,8200

ES7020010

Las Nieves

*

5 114,6

 

–17,8181

28,7500

ES7020011

Cumbre Vieja

*

7 522,1

 

–17,8489

28,5864

ES7020012

Montaña de Azufre

 

75,8

 

–17,7703

28,5606

ES7020014

Risco de la Concepción

*

65,7

 

–17,7747

28,6789

ES7020015

Costa de Hiscaguán

 

249,9

 

–17,9661

28,8108

ES7020016

Barranco del Jorado

 

98,2

 

–17,9600

28,7017

ES7020017

Franja marina Teno-Rasca

*

69 500

 

–16,8953

28,2722

ES7020018

Tubo volcánico de Todoque

 

1,7

 

–17,8900

28,6003

ES7020020

Tablado

*

223,6

 

–17,8831

28,8069

ES7020021

Barranco de las Angustias

*

1 699

 

–17,9025

28,6919

ES7020022

Tamanca

*

2 073,1

 

–17,8778

28,5700

ES7020024

Juan Mayor

*

28,3

 

–17,7792

28,6844

ES7020025

Barranco del Agua

*

74,2

 

–17,7414

28,7222

ES7020026

La Caldereta

*

18

 

–18,0114

27,7411

ES7020028

Benchijigua

*

483,2

 

–17,2253

28,1008

ES7020029

Puntallana

*

285,7

 

–17,1153

28,1247

ES7020030

Majona

*

1 975,7

 

–17,1569

28,1389

ES7020032

Roque Cano

*

57,1

 

–17,2561

28,1803

ES7020033

Roque Blanco

*

29,8

 

–17,2394

28,1656

ES7020034

La Fortaleza

*

53,1

 

–17,2736

28,0981

ES7020035

Barranco del Cabrito

*

1 160,4

 

–17,1642

28,0814

ES7020037

Lomo del Carretón

*

248,5

 

–17,3194

28,1428

ES7020039

Orone

*

1 706,6

 

–17,2642

28,0889

ES7020041

Charco del Conde

 

9,2

 

–17,3358

28,0856

ES7020042

Charco de Cieno

*

5,2

 

–17,3439

28,0983

ES7020043

Parque Nacional del Teide

*

18 993,1

 

–16,6167

28,2344

ES7020044

Ijuana

*

901,8

 

–16,1342

28,5572

ES7020045

Pijaral

*

295,7

 

–16,1817

28,5583

ES7020046

Los Roques de Anaga

*

9,8

 

–16,1586

28,5914

ES7020047

Pinoleris

*

178,4

 

–16,4883

28,3828

ES7020048

Malpaís de Güímar

*

286

 

–16,3681

28,3050

ES7020049

Montaña Roja

*

163,96

 

–16,5464

28,0297

ES7020050

Malpaís de la Rasca

 

312,7

 

–16,6931

28,0061

ES7020051

Barranco del Infierno

*

1 824,1

 

–16,7111

28,1214

ES7020052

Chinyero

*

2 380

 

–16,7839

28,2978

ES7020053

Las Palomas

*

582,7

 

–16,4578

28,3975

ES7020054

Corona Forestal

*

41 067,7

 

–16,6186

28,1831

ES7020055

Barranco de Fasnia y Güímar

*

151,1

 

–16,4511

28,2553

ES7020056

Montaña Centinela

 

130,7

 

–16,4586

28,1531

ES7020057

Mar de Las Calmas

*

9 898,4

 

–18,0658

27,6475

ES7020058

Montañas de Ifara y Los Riscos

 

284,9

 

–16,5342

28,0797

ES7020061

Roque de Jama

*

92,5

 

–16,6436

28,0900

ES7020064

Los Sables

*

3,1

 

–17,9167

28,8033

ES7020065

Montaña de Tejina

*

167,7

 

–16,7544

28,1875

ES7020066

Roque de Garachico

 

3,04

 

–16,7606

28,3781

ES7020068

La Rambla de Castro

*

45

 

–16,5875

28,3961

ES7020069

Las Lagunetas

*

3 568,3

 

–16,4106

28,4225

ES7020070

Barranco de Erques

*

262,7

 

–16,7847

28,1583

ES7020071

Montaña de la Centinela

*

15

 

–17,7667

28,5417

ES7020072

Montaña de la Breña

*

26,1

 

–17,7917

28,6236

ES7020073

Los Acantilados de la Culata

*

440,9

 

–16,7622

28,3658

ES7020074

Los Campeches, Tigaiga y Ruiz

*

543,5

 

–16,6106

28,3531

ES7020075

La Resbala

*

590,6

 

–16,4800

28,3719

ES7020076

Riscos de Bajamar

*

26

 

–17,7764

28,6667

ES7020077

Acantilado de la Hondura

 

32,5

 

–16,4222

28,1981

ES7020078

Tabaibal del Porís

 

47,5

 

–16,4289

28,1706

ES7020081

Interián

*

100,2

 

–16,7892

28,3622

ES7020082

Barranco de Ruiz

*

95,3

 

–16,6253

28,3808

ES7020084

Barlovento, Garafía, El Paso y Tijarafe

*

5 561,7

 

–17,9569

28,7703

ES7020085

El Paso y Santa Cruz de La Palma

*

1 390,5

 

–17,8583

28,6744

ES7020086

Santa Cruz de La Palma

*

216

 

–17,8172

28,6869

ES7020087

Breña Alta

*

60,8

 

–17,8186

28,6203

ES7020088

Sabinar de Puntallana

*

14,1

 

–17,7417

28,7333

ES7020089

Sabinar de La Galga

*

81

 

–17,7667

28,7667

ES7020090

Monteverde de Don Pedro-Juan Adalid

*

483,1

 

–17,9111

28,8250

ES7020091

Monteverde de Gallegos-Franceses

*

1 408,6

 

–17,8333

28,8167

ES7020092

Monteverde de Lomo Grande

*

494,9

 

–17,8033

28,7903

ES7020093

Monteverde de Barranco Seco-Barranco del Agua

*

1 939,1

 

–17,7861

28,7417

ES7020094

Monteverde de Breña Alta

*

823,2

 

–17,8083

28,6667

ES7020095

Anaga

*

10 340,6

 

–16,2242

28,5364

ES7020096

Teno

*

6 119,7

 

–16,8550

28,3153

ES7020097

Teselinde-Cabecera de Vallehermoso

*

2 340,9

 

–17,2833

28,1833

ES7020098

Montaña del Cepo

*

1 162

 

–17,2000

28,1917

ES7020099

Frontera

*

8 807,4

 

–18,1306

27,7542

ES7020100

Cueva del Viento

*

137,7

 

–16,6997

28,3453

ES7020101

Laderas de Enchereda

*

682,6

 

–17,1833

28,1417

ES7020102

Barranco de Charco Hondo

*

392,4

 

–17,2500

28,0500

ES7020103

Barranco de Argaga

*

187,1

 

–17,3139

28,0833

ES7020104

Valle Alto de Valle Gran Rey

*

706,8

 

–17,3000

28,1000

ES7020105

Barranco del Águila

*

164,4

 

–17,1250

28,1333

ES7020106

Cabecera Barranco de Aguajilva

*

140,3

 

–17,2864

28,1167

ES7020107

Cuenca de Benchijigua-Guarimiar

*

1 341,4

 

–17,2181

28,0611

ES7020108

Taguluche

*

139,5

 

–17,3319

28,1431

ES7020109

Barrancos del Cedro y Liria

*

584,18

 

–17,1917

28,1583

ES7020110

Barranco de Niágara

*

38,7

 

–16,7661

28,1897

ES7020111

Barranco de Orchilla

*

18,4

 

–16,6061

28,1089

ES7020112

Barranco de las Hiedras-El Cedro

*

166,4

 

–16,4992

28,1892

ES7020113

Acantilado costero de Los Perros

*

65,9

 

–16,6925

28,3872

ES7020114

Riscos de Lara

*

103,4

 

–16,8181

28,2511

ES7020115

Laderas de Chío

*

197,1

 

–16,7914

28,2506

ES7020116

Sebadales del sur de Tenerife

*

2 692,9

 

–16,5875

28,0236

ES7020117

Cueva marina de San Juan

 

0,7

 

–16,8167

28,1744

ES7020118

Barranco de Icor

*

36,5

 

–16,4653

28,2133

ES7020119

Lomo de Las Eras

 

1,7

 

–16,4225

28,1958

ES7020120

Sebadal de San Andrés

 

582,7

 

–16,2083

28,4917

ES7020121

Barranco Madre del Agua

*

9,8

 

–16,4850

28,2128

ES7020122

Franja marina de Fuencaliente

*

7 055,2

 

–17,8972

28,5472

ES7020123

Franja marina Santiago-Valle Gran Rey

*

13 139

 

–17,3139

28,0417

ES7020124

Costa de Garafía

 

3 475,3

 

–17,8686

28,8586

ES7020125

Costa de los Órganos

 

1 164

 

–17,2964

28,2214

ES7020126

Costa de San Juan de la Rambla

 

1 602,9

 

–16,6319

28,4225

ES7020127

Risco de la Mérica

*

38,3

 

–17,3431

28,1022

ES7020128

Sebadales de Antequera

 

272,62

 

–16,1308

28,5236

ES7020129

Piña de mar de Granadilla

 

0,93

 

–16,5069

28,0742

PTCOR0001

Costa e Caldeirão — Ilha do Corvo

*

964,02

 

–31,1000

39,7000

PTDES0001

Ilhas Desertas

*

11 301,62

 

–16,4917

32,5000

PTFAI0004

Caldeira e Capelinhos — Ilha do Faial

*

2 023,05

 

–28,7500

38,5833

PTFAI0005

Monte da Guia — Ilha do Faial

*

362,85

 

–28,6225

38,5208

PTFAI0006

Ponta do Varadouro — Ilha do Faial

*

19,66

 

–28,7833

38,5667

PTFAI0007

Morro de Castelo Branco — Ilha do Faial

*

131,52

 

–28,7542

38,5225

PTFLO0002

Zona Central — Morro Alto — Ilha das Flores

*

2 924,68

 

–31,2167

39,4500

PTFLO0003

Costa Nordeste — Ilha das Flores

*

1 215,28

 

31,1667

39,5000

PTGRA0015

Ilhéu de Baixo — Restinga Ilha Graciosa

*

248,65

 

–27,9500

39,0139

PTGRA0016

Ponta Branca — Ilha Graciosa

*

74,81

 

–28,0397

39,0314

PTJOR0013

Ponta dos Rosais — Ilha de S. Jorge

*

303,8

 

–28,3100

38,7533

PTJOR0014

Costa NE e Ponta do Topo — Ilha de S. Jorge

*

3 956,41

 

–27,8500

38,5833

PTMAD0001

Laurisilva da Madeira

*

13 354,86

 

–17,0500

32,7667

PTMAD0002

Maciço Montanhoso Central da Ilha da Madeira

*

8 212,22

 

–16,9242

32,7317

PTMAD0003

Ponta de S. Lourenço

*

2 043,12

 

–16,6833

32,7389

PTMAD0004

Ilhéu da Viúva

*

1 822,47

 

–16,8639

32,8069

PTMAD0005

Achadas da Cruz

 

205,82

 

–17,2122

32,8442

PTMAD0006

Moledos — Madalena do Mar

 

18,12

 

–17,1339

32,7017

PTMAD0007

Pináculo

*

33,81

 

–16,8678

32,6506

PTMAZ0001

Menez Gwen

 

9 489

 

–31,5250

37,8250

PTMAZ0002

Lucky Strike

 

19 023,5

 

–32,3083

37,2833

PTMIG0019

Lagoa do Fogo — Ilha de S. Miguel

*

1 360,42

 

–25,4667

37,7667

PTMIG0020

Caloura-Ponta da Galera — Ilha de S. Miguel

*

204,2

 

–25,5083

37,7083

PTMIG0021

Banco D. João de Castro (Canal Terceira — S. Miguel)

*

1 643

 

–26,6083

38,2264

PTPIC0008

Baixa do Sul (Canal do Faial)

*

54,68

 

–28,5900

38,5097

PTPIC0009

Montanha do Pico, Prainha e Caveiro — Ilha do Pico

*

8 572

 

–28,2917

38,4750

PTPIC0010

Ponta da Ilha — Ilha do Pico

*

394,96

 

–28,0333

38,4167

PTPIC0011

Lajes do Pico — Ilha do Pico

*

142,15

 

–28,2561

38,3903

PTPIC0012

Ilhéus da Madalena — Ilha do Pico

*

146,4

 

–28,5472

38,5333

PTPOR0001

Ilhéus do Porto Santo

*

232,2

 

–16,3833

33,0042

PTPOR0002

Pico Branco — Porto Santo

 

142,72

 

–16,2994

33,0900

PTSEL0001

Ilhas Selvagens

*

5 752

 

–15,8639

30,0944

PTSMA0022

Ponta do Castelo — Ilha de Sta. Maria

*

320,49

 

–25,0342

36,9297

PTSMA0023

Ilhéu das Formigas e Recife Dollabarat (Canal S. Miguel — Sta. Maria)

*

3 542

 

–25,7500

37,2500

PTTER0017

Serra Santa Bárbara e Pico Alto — Ilha da Terceira

*

4 760,25

 

–27,2919

38,7333

PTTER0018

Costa das Quatro Ribeiras — Ilha da Terceira

*

274,39

 

–27,2017

38,8000


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

246


32013D0028


L 024/643

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

od 16. studenoga 2012.

o donošenju prvog ažuriranog popisa područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2012) 8232)

(2013/28/EU)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2. treći podstavak,

budući da:

(1)

Stepska biogeografska regija iz članka 1. točke (c) alineje iii. Direktive 92/43/EEZ sastoji se od državnog područja Rumunjske, na način kako je specificirano biogeografskom kartom koju je 20. travnja 2005. odobrio Odbor osnovan na temelju članka 20. navedene Direktive, dalje u tekstu „Odbor za staništa”.

(2)

U kontekstu procesa koji je pokrenut 1995. godine nužno je ostvarivati daljnji napredak u stvarnom osnivanju mreže Natura 2000, što predstavlja nužan element zaštite bioraznolikosti u Zajednici.

(3)

Početni popis područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju u smislu članka 1. Direktive 92/43/EEZ donesen je Odlukom Komisije 2008/966/EZ (2). Na temelju članka 4. stavka 4. i članka 6. stavka 1. Direktive 92/43/EZZ dotična država članica treba odrediti područja uključena u popis područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju što je prije moguće i najkasnije u roku od šest godina, utvrđujući prioritete za očuvanje i potrebne mjere za očuvanje.

(4)

U kontekstu dinamičke prilagodbe mreže Natura 2000, pregledavaju se popisi od značaja za Zajednicu. Stoga je potrebno ažurirati popis područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju.

(5)

S jedne strane, potrebno je ažurirati popis područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju kako bi se uključila dodatna područja koje je Rumunjska predložila nakon 2010. godine kao područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju u smislu članka 1. Direktive 92/43/EEZ. Obveze koje proizlaze iz članka 4. stavka 4. i članka 6. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ primjenjuju se što je prije moguće za ova dodatna područja, a najkasnije u roku od šest godina od donošenja ove Odluke.

(6)

S druge strane, ažuriranje popisa područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju potrebno je da bi se odrazile eventualne promjene podataka vezanih za područja koje je Rumunjska podnijela nakon donošenja početnog popisa Unije. U tom smislu ažurirani popis područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju predstavlja pročišćenu inačicu popisa područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju. Potrebno je naglasiti da se obveze koje proizlaze iz članka 4. stavka 4. i članka 6. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ primjenjuju što je prije moguće za bilo koje područje uključeno u ovu Odluku, a najkasnije u roku od šest godina od donošenja popisa područja od značaja za Zajednicu u kojem je područje uključeno kao takvo prvi put.

(7)

Popisi područja predloženih za područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju u smislu članka 1. Direktive 92/43/EEZ proslijeđeni su Komisiji u razdoblju od lipnja 2007. do listopada 2011. u skladu s člankom 4. stavkom 1. te Direktive.

(8)

Popisi predloženih područja popraćeni su podacima o svakom području, koji su dostavljeni u obliku utvrđenom u Odluci Komisije 97/266/EZ od 18. prosinca 1996. o obliku podataka o područjima za predložena područja Natura 2000 (3).

(9)

Podaci uključuju kartu koju je proslijedila dotična država članica, naziv, mjesto i opseg područja, kao i podatke dobivene primjenom kriterija utvrđenih u Prilogu III. Direktivi 92/43/EEZ.

(10)

Na temelju nacrta popisa koji je Komisija sastavila u dogovoru s dotičnom državom članicom, koji također utvrđuje područja na kojima se nalaze prioritetna prirodna staništa ili prioritetne vrste, potrebno je donijeti ažurirani popis područja odabranih kao područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju.

(11)

Saznanja o postojanju i rasprostranjenosti prirodnih staništa ili vrsta stalno se mijenjaju kao posljedica nadzora u skladu s člankom 11. Direktive 92/43/EEZ. Iz tog je razloga izvršena ocjena i odabir područja na razini Zajednice uz korištenje najboljih trenutačno raspoloživih podataka.

(12)

Dotična država članica nije predložila dovoljno područja za ispunjavanje zahtjeva Direktive 92/43/EEZ za određena staništa i vrste. Iz tog razloga u odnosu na takva staništa i vrste ne može biti zaključeno da je mreža Natura 2000 potpuna. Uzimajući u obzir kašnjenje u primanju podataka i postizanju dogovora s državom članicom, potrebno je donijeti ažurirani popis područja koji će biti potrebno revidirati u skladu s člankom 4. Direktive 92/43/EEZ.

(13)

S obzirom da su saznanja o postojanju i rasprostranjenosti određenih prirodnih staništa iz Priloga I. i vrsta iz Priloga II. Direktivi 92/43/EEZ i dalje nepotpuna, nije moguće donijeti zaključak je li mreža Natura 2000 potpuna ili nepotpuna. Popis treba revidirati, ako je potrebno, u skladu s člankom 4. Direktive 92/43/EEZ.

(14)

U interesu jasnoće i transparentnosti, Odluku 2008/966/EZ treba staviti izvan snage.

(15)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za staništa,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prvi ažurirani popis područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju u skladu s člankom 4. stavkom 2. trećim podstavkom Direktive 92/43/EEZ nalazi se u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Odluka 2008/966/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. studenoga 2012.

Za Komisiju

Janez POTOČNIK

Član Komisije


(1)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

(2)  SL L 344, 20.12.2008., str. 117.

(3)  SL L 107, 24.4.1997., str. 1.


PRILOG

Prvi ažurirani popis područja od značaja za Zajednicu za stepsku biogeografsku regiju

Svako područje od značaja za Zajednicu (SCI) određeno je na temelju podataka dostavljenih u obliku Natura 2000, koji uključuju odgovarajuću kartu. Podatke su proslijedila nadležna državna tijela u skladu s člankom 4. stavkom 1. drugim podstavkom Direktive 92/43/EEZ.

Donja tablica sadrži sljedeće podatke:

A

:

šifru SCI-ja koja se sastoji od devet znakova, s tim da prva dva predstavljaju ISO oznaku države članice;

B

:

naziv SCI-ja;

C

:

*= prisutnost najmanje jednog prioritetnog prirodnog staništa i/ili vrste na SCI-ju u smislu članka 1. Direktive 92/43/EEZ;

D

:

površinu SCI-ja u hektarima ili duljinu u km;

E

:

zemljopisne koordinate SCI-ja (širina i dužina).

Svi podaci iz donjeg popisa Zajednice temelje se na podacima koje je predložila, uputila i potvrdila Rumunjska.

A

B

C

D

E

Šifra SCI-ja

Naziv SCI-ja

*

Površina SCI-ja

(ha)

Duljina SCI-ja

(km)

Zemljopisne koordinate SCI-ja

 

 

 

 

 

Dužina

Širina

ROSCI0005

Balta Albă - Amara — Jirlău — Lacul Sărat Câineni

*

6 300,3

 

27,2847

45,2300

ROSCI0006

Balta Mică a Brăilei

 

20 872,1

 

27,9086

44,9978

ROSCI0012

Brațul Măcin

*

10 235,4

 

28,1311

45,0081

ROSCI0022

Canaralele Dunării

*

25 943

 

28,0781

44,4100

ROSCI0053

Dealul Alah Bair

*

193,5

 

28,2181

44,5022

ROSCI0060

Dealurile Agighiolului

*

1 433,3

 

28,8136

45,0447

ROSCI0065

Delta Dunării

*

454 037,3

 

28,9203

44,9003

ROSCI0067

Deniz Tepe

*

413,7

 

28,6889

45,0033

ROSCI0071

Dumbrăveni — Valea Urluia — Lacul Vederoasa

*

17 971

 

27,9800

43,9694

ROSCI0072

Dunele de nisip de la Hanul Conachi

*

241,7

 

27,5772

45,5706

ROSCI0083

Fântânița Murfatlar

*

577,5

 

28,3856

44,1572

ROSCI0103

Lunca Buzăului

*

6 986,5

 

26,8722

45,1519

ROSCI0105

Lunca Joasă a Prutului

*

5 806

 

28,1483

45,7653

ROSCI0114

Mlaștina Hergheliei — Obanul Mare și Peștera Movilei

*

232,2

 

28,5717

43,8344

ROSCI0123

Munții Măcinului

*

16 893,9

 

28,3308

45,1469

ROSCI0131

Oltenița — Mostiștea — Chiciu

 

11 348,7

 

26,9117

44,2194

ROSCI0133

Pădurea Bădeana

*

60,6

 

27,5717

46,1572

ROSCI0134

Pădurea Balta — Munteni

 

86

 

27,4656

45,9497

ROSCI0139

Pădurea Breana — Roșcani

*

156,8

 

27,9956

45,9269

ROSCI0149

Pădurea Eseschioi — Lacul Bugeac

*

2 965,7

 

27,4350

44,0789

ROSCI0151

Pădurea Gârboavele

*

219,1

 

27,9989

45,5767

ROSCI0157

Pădurea Hagieni — Cotul Văii

*

3 617,7

 

28,4500

43,7889

ROSCI0162

Lunca Siretului Inferior

*

25 080,7

 

27,3425

45,7728

ROSCI0163

Pădurea Mogoș - Mâțele

*

64,9

 

27,9481

45,7222

ROSCI0165

Pădurea Pogănești

*

180,9

 

28,0261

45,9753

ROSCI0169

Pădurea Seaca — Movileni

*

50,9

 

27,5333

46,2883

ROSCI0172

Pădurea și Valea Canaraua Fetii — Iortmac

*

13 630,9

 

27,6158

44,1050

ROSCI0175

Pădurea Tălășmani

 

53,4

 

27,8406

46,1217

ROSCI0178

Pădurea Torcești

 

129,9

 

27,4908

45,6811

ROSCI0191

Peștera Limanu

 

12,4

 

28,5242

43,8069

ROSCI0201

Podișul Nord Dobrogean

*

84 811,5

 

28,5019

44,9703

ROSCI0213

Râul Prut

 

10 540

 

27,7850

47,2136

ROSCI0215

Recifii Jurasici Cheia

*

5 686,2

 

28,4417

44,4853

ROSCI0259

Valea Călmățuiului

*

17 922,9

 

27,0450

45,0067

ROSCI0278

Bordușani — Borcea

*

5 809,7

 

27,9231

44,5764

ROSCI0286

Colinele Elanului

*

755,3

 

27,9761

46,3389

ROSCI0290

Coridorul Ialomiței

*

26 726,8

 

26,4756

44,7211

ROSCI0305

Ianca — Plopu — Sărat — Comăneasca

*

3 222,4

 

27,6481

45,2258

ROSCI0307

Lacul Sărat — Brăila

*

376,7

 

27,8817

45,1944

ROSCI0308

Lacul și Pădurea Cernica

 

3 267,3

 

26,2956

44,4433

ROSCI0309

Lacurile din jurul Măscurei

 

1 159,7

 

27,3964

46,3481

ROSCI0315

Lunca Chineja

 

944,9

 

27,9600

45,8006

ROSCI0319

Mlaștina de la Fetești

 

2 019,8

 

27,8039

44,3431

ROSCI0335

Pădurea Dobrina — Huși

*

8 518,3

 

27,9717

46,5808

ROSCI0343

Pădurile din Silvostepa Mostiștei

*

2 119,8

 

26,7294

44,2431

ROSCI0353

Peștera — Deleni

 

2 508,1

 

28,0267

44,1100

ROSCI0360

Râul Bârlad între Zorleni și Gura Gârbăvoțului

 

2 569,4

 

27,6700

46,2108

ROSCI0389

Sărăturile de la Gura Ialomiței — Mihai Bravu

*

3 449,4

 

27,7622

44,7514

ROSCI0398

Straja-Cumpăna

 

1 117

 

28,5106

44,0936


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

250


32013D0030


L 024/740

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

od 16. studenoga 2012.

o donošenju prvog ažuriranog popisa područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju

(priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 8234)

(2013/30/EU)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2. treći podstavak,

budući da:

(1)

Crnomorska biogeografska regija iz članka 1. točke (c) podtočke iii. Direktive 92/43/EEZ sastoji se od dijelova državnog područja Bugarske i Rumunjske na način kako je specificirano biogeografskom kartom koju je 20. travnja 2005. odobrio Odbor osnovan na temelju članka 20. navedene Direktive, dalje u tekstu „Odbor za staništa”.

(2)

U kontekstu procesa koji je pokrenut 1995. godine nužno je ostvarivati daljnji napredak u stvarnom osnivanju mreže Natura 2000, što predstavlja nužan element zaštite bioraznolikosti u Zajednici.

(3)

Početni popis područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju u smislu Direktive 92/43/EEZ donesen je Odlukom Komisije 2009/92/EZ (2). Na temelju članka 4. stavka 4. i članka 6. stavka 1. Direktive 92/43/EZZ dotična država članica treba odrediti područja uključena u popis područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju što je prije moguće i najkasnije u roku od šest godina, utvrđujući prioritete za očuvanje i potrebne mjere za očuvanje.

(4)

U kontekstu dinamičke prilagodbe mreže Natura 2000, pregledavaju se popisi od značaja za Zajednicu. Stoga je potrebno ažurirati popis područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju.

(5)

S jedne strane, potrebno je ažurirati popis područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju kako bi se uključila dodatna područja koja je država članica predložila nakon 2010. godine kao područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju u smislu članka 1. Direktive 92/43/EEZ. Obveze koje proizlaze iz članka 4. stavka 4. i članka 6. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ primjenjuju se što je prije moguće za ova dodatna područja, a najkasnije u roku od šest godina od donošenja ove Odluke.

(6)

S druge strane, ažuriranje popisa područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju potrebno je da bi se odrazile eventualne promjene podataka vezanih za područja koje je država članica podnijela nakon donošenja početnog popisa Unije. U tom smislu ažurirani popis područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju predstavlja pročišćenu inačicu popisa područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju. Potrebno je naglasiti da se obveze koje proizlaze iz članka 4. stavka 4. i članka 6. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ primjenjuju što je prije moguće za bilo koje područje uključeno u ovu Odluku, a najkasnije u roku od šest godina od donošenja popisa područja od značaja za Zajednicu u kojem je područje uključeno kao takvo prvi put.

(7)

Popisi područja predloženih za područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju u smislu članka 1. Direktive 92/43/EEZ proslijeđeni su Komisiji u razdoblju od ožujka 2007. do listopada 2011. u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 92/43/EEZ.

(8)

Popisi predloženih područja popraćeni su podacima o svakom području koje su države članice dostavile u obliku utvrđenom u Odluci Komisije 97/266/EZ od 18. prosinca 1996. o obliku podataka o područjima za predložena područja Natura 2000 (3).

(9)

Podaci uključuju kartu koju je proslijedila dotična država članica, naziv, mjesto i opseg područja, kao i podatke dobivene primjenom kriterija utvrđenih u Prilogu III. Direktivi 92/43/EEZ.

(10)

Na temelju nacrta popisa koji je Komisija sastavila u dogovoru sa svakom dotičnom državom članicom, koji također utvrđuje područja na kojima se nalaze prioritetna prirodna staništa ili prioritetne vrste, potrebno je donijeti ažurirani popis područja odabranih kao područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju.

(11)

Saznanja o postojanju i rasprostranjenosti prirodnih staništa ili vrsta stalno se mijenjaju kao posljedica nadzora u skladu s člankom 11. Direktive 92/43/EEZ. Iz tog je razloga izvršena ocjena i odabir područja na razini Zajednice uz korištenje najboljih trenutačno raspoloživih podataka.

(12)

Neke dotične države članice nisu predložile dovoljno područja za ispunjavanje zahtjeva Direktive 92/43/EEZ za određena staništa i vrste. Iz tog razloga u odnosu na takva staništa i vrste ne može biti zaključeno da je mreža Natura 2000 potpuna. Uzimajući u obzir kašnjenje u primanju podataka i postizanju dogovora s državama članicama, potrebno je donijeti ažurirani popis područja koji će biti potrebno revidirati u skladu s člankom 4. Direktive 92/43/EEZ.

(13)

S obzirom na to da su saznanja o postojanju i rasprostranjenosti određenih prirodnih staništa iz Priloga I. i vrsta iz Priloga II. Direktivi 92/43/EEZ i dalje nepotpuna, nije moguće donijeti zaključak je li mreža Natura 2000 potpuna ili nepotpuna. Popis treba revidirati, ako je potrebno, u skladu s člankom 4. Direktive 92/43/EEZ.

(14)

U interesu jasnoće i transparentnosti, Odluku 2009/92/EZ treba staviti izvan snage.

(15)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za staništa,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prvi ažurirani popis područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju u skladu s člankom 4. stavkom 2. trećim podstavkom Direktive 92/43/EEZ nalazi se u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Odluka 2009/92/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. studenoga 2012.

Za Komisiju

Janez POTOČNIK

Član Komisije


(1)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

(2)  SL L 43, 13.2.2009., str. 59.

(3)  SL L 107, 24.4.1997., str. 1.


PRILOG

Prvi ažurirani popis područja od značaja za Zajednicu za crnomorsku biogeografsku regiju

Svako područje od značaja za Zajednicu (SCI) određeno je na temelju podataka dostavljenih u obliku Natura 2000, koji uključuju odgovarajuću kartu. Podatke su proslijedila nadležna državna tijela u skladu s člankom 4. stavkom 1. drugim podstavkom Direktive 92/43/EEZ.

Donja tablica sadrži sljedeće podatke:

A

:

šifru SCI-ja koja se sastoji od devet znakova, s tim da prva dva predstavljaju ISO oznaku države članice;

B

:

naziv SCI-ja;

C

:

*= prisutnost najmanje jednog prioritetnog prirodnog staništa i/ili vrste na SCI-ju u smislu članka 1. Direktive 92/43/EEZ;

D

:

površinu SCI-ja u hektarima ili duljinu u km;

E

:

zemljopisne koordinate SCI-ja (širina i dužina).

Svi podaci iz donjeg popisa Zajednice temelje se na podacima koje su predložile, uputile i potvrdile Bugarska i Rumunjska.

A

B

C

D

E

Šifra SCI-ja

Naziv SCI-ja

*

Površina SCI-ja (ha)

Duljina SCI-ja (km)

Zemljopisne koordinate SCI-ja

 

 

 

 

 

Dužina

Širina

BG0000100

Plazh Shkorpilovtsi

*

5 125,6526

 

27,8653

42,9453

BG0000102

Dolinata na reka Batova

*

18 459,2388

 

27,9261

43,3764

BG0000103

Galata

*

1 623,7186

 

27,9411

43,1378

BG0000110

Ostrovi Sv. Ivan i Sv. Petar

 

30,04

 

27,6919

42,4383

BG0000116

Kamchia

*

12 919,9374

 

27,7536

43,0217

BG0000118

Zlatni pyasatsi

*

1 374,44

 

28,0364

43,3044

BG0000119

Trite bratya

*

1 021,99

 

27,2883

42,7117

BG0000130

Kraymorska Dobrudzha

*

6 520,74

 

28,3333

43,6200

BG0000132

Pobitite kamani

*

231,35

 

27,6925

43,2322

BG0000133

Kamchiyska i Emenska planina

*

63 678,468

 

27,5081

42,9231

BG0000141

Reka Kamchia

*

158,84

 

27,4783

43,0381

BG0000143

Karaagach

*

64,16

 

27,7725

42,2233

BG0000146

Plazh Gradina — Zlatna ribka

*

1 153,12

 

27,6672

42,4233

BG0000151

Aytoska planina

*

29 379,4

 

27,4414

42,6892

BG0000154

Ezero Durankulak

*

5 050,7948

 

28,5775

43,6828

BG0000198

Sredetska reka

*

707,78

 

27,0475

42,3153

BG0000208

Bosna

*

16 225,8881

 

27,6447

42,1869

BG0000219

Derventski vazvishenia 2

*

55 036,13

 

27,0536

42,1297

BG0000230

Fakiyska reka

*

4 104,72

 

27,2911

42,2942

BG0000242

Zaliv Chengene skele

*

190,0154

 

27,5119

42,4292

BG0000270

Atanasovsko ezero

*

7 210,0163

 

27,4547

42,5836

BG0000271

Mandra — Poda

*

6 139,1738

 

27,4042

42,4150

BG0000273

Burgasko ezero

 

3 066,8992

 

27,3922

42,4975

BG0000573

Kompleks Kaliakra

*

44 128,2643

 

28,3217

43,3469

BG0000574

Aheloy — Ravda — Nesebar

*

3 928,38

 

27,6986

42,6586

BG0000620

Pomorie

*

2 085,15

 

27,6364

42,5989

BG0000621

Ezero Shabla — Ezerets

*

2 623,53

 

28,5875

43,5753

BG0001001

Ropotamo

*

12 815,82

 

27,7000

42,3033

BG0001004

Emine — Irakli

*

11 282,7954

 

27,8397

42,7383

BG0001007

Strandzha

*

118 225,03

 

27,6283

42,0678

ROSCI0065

Delta Dunării

*

454 037,3

 

28,9203

44,9003

ROSCI0066

Delta Dunării — zona marină

 

123 373,7

 

29,2489

44,7789

ROSCI0073

Dunele marine de la Agigea

*

11,4

 

28,6433

44,0883

ROSCI0094

Izvoarele sulfuroase submarine de la Mangalia

 

382

 

28,5986

43,8136

ROSCI0114

Mlaștina Hergheliei — Obanul Mare și Peștera Movilei

*

232,2

 

28,5717

43,8344

ROSCI0157

Pădurea Hagieni — Cotul Văii

*

3 617,7

 

28,4500

43,7889

ROSCI0197

Plaja submersă Eforie Nord — Eforie Sud

 

140,4

 

28,6517

44,0503

ROSCI0237

Structuri submarine metanogene — Sf. Gheorghe

 

6 121,5

 

29,7600

44,8700

ROSCI0269

Vama Veche — 2 Mai

 

6 255

 

28,6511

43,7564

ROSCI0273

Zona marină de la Capul Tuzla

 

1 737,9

 

28,6872

43,9889

ROSCI0281

Cap Aurora

 

13 071

 

28,7031

43,8497

ROSCI0293

Costinesti — 23 August

 

4 877,8

 

28,7208

43,9256


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

254


32013R0073


L 026/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 73/2013

od 25. siječnja 2013.

o izmjeni priloga I. i V. Uredbi (EZ) br. 689/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o izvozu i uvozu opasnih kemikalija

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 689/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija (1), a posebno njezin članak 22. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 689/2008 provodi se Roterdamska konvencija o postupku prethodnog pristanka („postupak PIC”) za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, potpisana 11. rujna 1998. i odobrena u ime Zajednice Odlukom Vijeća 2003/106/EZ (2).

(2)

Primjereno je uzeti u obzir regulatorne mjere u pogledu određenih kemikalija poduzete u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (3), Direktivom 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (4) i Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničivanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (5).

(3)

Isto tako trebalo bi uzeti u obzir odluke donesene u pogledu određenih kemikalija prema Stockholmskoj konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima („Stockholmska konvencija”), potpisanoj 22. svibnja 2001. i odobrenoj u ime Zajednice Odlukom Vijeća 2006/507/EZ (6) i regulatorne mjere u pogledu tih kemikalija koje su naknadno poduzete u skladu s Uredbom (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ (7).

(4)

Tvari acetoklor, asulam, kloropikrin i propargit nisu odobrene kao aktivne tvari prema Uredbi (EZ) br. 1107/2009, što znači da je uporaba tih tvari u pesticidima zabranjena pa bi ih stoga trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 689/2008. Dodavanje acetoklora, asulama, kloropikrina i propargita u Prilog I. odgođeno je zbog novog zahtjeva za uvrštavanje u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (8),podnesenog u skladu s člankom 13. Uredbe Komisije (EC) No 33/2008 od 17. siječnja 2008. o određivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive Vijeća 91/414/EEZ u pogledu redovnog i ubrzanog postupka za ocjenu aktivnih tvari koje su bile dio programa rada iz članka 8. stavka 2. te Direktive, ali nisu bile uvrštene u njezin Prilog I (9). Taj je novi zahtjev ponovno rezultirao odlukom da se tvari acetoklor, asulam, kloropikrin i propargit ne odobre kao aktivne tvari prema Uredbi (EZ) br. 1107/2009, što znači da je uporaba acetoklora, asulama, kloropikrina i propargita u pesticidima i dalje zabranjena i da više nema razloga za odgodu njihovog dodavanja u Prilog I. Stoga bi tvari acetoklor, asulam, kloropikrin i propargit trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 689/2008.

(5)

Tvar flufenoksuron nije odobrena kao aktivna tvar prema Uredbi (EZ) br. 1107/2009 i nije uvrštena kao aktivna tvar u Prilog I., I.A ili I.B Direktivi 98/8/EZ za pripravke vrste 18, što znači da je uporaba te tvari u pesticidima strogo ograničena pa bi je stoga trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 689/2008 jer je praktički sva uporaba zabranjena usprkos činjenici da je flufenoksuron uvršten u Prilog I. Direktivi 98/8/EZ za pripravke vrste 8 pa ga države članice pod posebnim uvjetima mogu odobriti za uporabu u sredstvima za zaštitu drva. Dodavanje flufenoksurona u Prilog I. odgođeno je zbog novog zahtjeva za uvrštavanje u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ podnesenog u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 33/2008. Taj je novi zahtjev ponovno rezultirao odlukom da se flufenoksuron ne odobri kao aktivna tvar prema Uredbi (EZ) br. 1107/2009, što znači da više nema razloga za odgodu njegovog dodavanja u Prilog I. Stoga bi tvar flufenoksuron trebalo dodati na popis kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 689/2008.

(6)

Tvar naled nije uvrštena kao aktivna tvar u Prilog I., I.A ili I.B Direktivi 98/8/EZ niti je uvrštena kao aktivna tvar u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ, što znači da je uporaba naleda u pesticidima zabranjena pa bi ga stoga trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 689/2008.

(7)

Tvari 2-naftiloksioctena kiselina, difenilamin i propanil nisu odobrene kao aktivne tvari prema Uredbi (EZ) br. 1107/2009, što znači da je uporaba 2-naftiloksioctene kiseline, difenilamina i propanila u pesticidima zabranjena pa bi ih stoga trebalo dodati na popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 689/2008. Dodavanje 2-naftiloksioctene kiseline, difenilamina i propanila u dio 2. Priloga I. odgođeno je zbog novog zahtjeva za uvrštavanje u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ podnesenog u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 33/2008. Taj je novi zahtjev ponovno rezultirao odlukom da se tvari 2-naftiloksioctena kiselina, difenilamin i propanil ne uvrste kao aktivne tvari u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ, što znači da je uporaba 2-naftiloksioctene kiseline, difenilamina i propanila u pesticidima i dalje zabranjena i da više nema razloga za odgodu njihovog dodavanja u dio 2. Priloga I. Stoga bi tvari 2-naftiloksioctenu kiselinu, difenilamin i propanil trebalo dodati na popis kemikalija u dijelu 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 689/2008.

(8)

Stranke Roterdamske konvencije na svojoj su petoj konferenciji održanoj u lipnju 2011. odlučile uvrstiti alaklor, aldikarb i endosulfan u Prilog III. toj Konvenciji, što znači da se na temelju te Konvencije na alaklor, aldikarb i endosulfan počeo primjenjivati postupak PIC te da bi ih stoga trebalo izbrisati s popisa kemikalija u dijelu 2. i dodati na popis kemikalija u dijelu 3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 689/2008.

(9)

Tvar diklorvos nije uvrštena kao aktivna tvar u Prilog I., I.A ili I.B Direktivi 98/8/EZ niti je uvrštena kao aktivna tvar u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ, što znači da je uporaba diklorvosa u pesticidima zabranjena. Budući da je diklorvos već uvršten u popise kemikalija u dijelovima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 689/2008, te bi unose trebalo izmijeniti tako da odražavaju najnovije promjene u zakonodavstvu.

(10)

Tvari bifentrin i metam odobrene su kao aktivne tvari prema Uredbi (EZ) br. 1107/2009, što znači da bifentrin i metam više nisu zabranjeni za uporabu u pesticidima. Prema tome, aktivne tvari bifentrin i metilditiokarbaminsku kiselinu trebalo bi izbrisati iz dijela 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 689/2008.

(11)

Tvar cijanamid trebalo bi izbrisati iz dijela 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 689/2008 budući da su podneseni dokazi da zabrana u potkategoriji „pesticidi iz skupine sredstava za zaštitu bilja” ne predstavlja strogo ograničenje uporabe te tvari na razini kategorije „pesticid” zbog činjenice da je cijanamid važan za uporabu kao biocid. Cijanamid je identificiran i prijavljen za ocjenjivanje u skladu s Direktivom 98/8/EZ. Prema tome, biocidne proizvode koji sadrže cijanamid države članice mogu nastaviti odobravati u skladu sa svojim nacionalnim pravilima sve dok se ne donese odluka na temelju te Direktive.

(12)

Uredbom Komisije (EU) br. 850/2004 kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) No 519/2012 (10) provodi se odluka donesena prema Stockholmskoj konvenciji da se endosulfan uvrsti u dio 1. Priloga A Stockholmskoj konvenciji dodavanjem te kemikalije u dio A Priloga I. Uredbi (EZ) br. 850/2004. Stoga bi tu kemikaliju trebalo dodati u dio 1. Priloga V. Uredbi (EZ) br. 689/2008.

(13)

Uredbu (EZ) br. 689/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Da bi se dovoljno vremena osiguralo industriji za poduzimanje mjera potrebnih za ispunjavanje uvjeta iz ove Uredbe i državama članicama za poduzimanje mjera potrebnih za provedbu ove Uredbe, njezinu bi primjenu trebalo odgoditi.

(15)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 133. Uredbe (EZ) br. 1907/2006,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 689/2008 mijenja se kako slijedi:

1.

Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi;

2.

Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. travnja 2003.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. siječnja 2013.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 204, 31.7.2008., str. 1.

(2)  SL L 63, 6.3.2003., str. 27.

(3)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(4)  SL L 123, 24.4.1998., str. 1.

(5)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(6)  SL L 209, 31.7.2006., str. 1.

(7)  SL L 158, 30.4.2004., str. 7.

(8)  SL L 230, 19.8.1991., str. 1.

(9)  SL L 15, 18.1.2008., str. 5.

(10)  SL L 159, 20.6.2012., str. 1.


PRILOG I.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 689/2008 mijenja se kako slijedi:

1.

Dio 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

dodaju se sljedeći unosi:

Kemikalija

CAS br.

EINECS br.

Oznaka KN

Potkategorija

(*)

Ograničenje uporabe

(**)

Države za koje obavijest nije potrebna

„Acetoklor +

34256-82-1

251-899-3

2924 29 98

p(1)

b

 

Asulam +

3337-71-1

222-077-1

2935 00 90

p(1)

b

 

2302-17-2

218-953-8

Kloropikrin +

76-06-2

200-930-9

2904 90 40

p(1)

b

 

Flufenoksuron +

101463-69-8

417-680-3

2924 29 98

p(1)-p(2)

b-sr

 

Naled +

300-76-5

206-098-3

2919 90 00

p(1)-p(2)

b-b

 

Propargit +

2312-35-8

219-006-1

2920 90 85

p(1)

B”

 

(b)

unosi za alaklor i aldikarb zamjenjuju se sljedećim:

Kemikalija

CAS br.

EINECS br.

Oznaka KN

Potkategorija

(*)

Ograničenje uporabe

(**)

Države za koje obavijest nije potrebna

„Alaklor #

15972-60-8

240-110-8

2924 29 98

p(1)

b

 

Aldikarb #

116-06-3

204-123-2

2930 90 99

p(1)-p(2)

b-b”

 

(c)

unos za diklorvos zamjenjuje se sljedećim:

Kemikalija

CAS br.

EINECS br.

Oznaka KN

Potkategorija

(*)

Ograničenje uporabe

(**)

Države za koje obavijest nije potrebna

„Diklorvos +

62-73-7

200-547-7

2919 90 00

p(1)-p(2)

b-b”

 

(d)

unos za endosulfan zamjenjuje se sljedećim:

Kemikalija

CAS br.

EINECS br.

Oznaka KN

Potkategorija

(*)

Ograničenje uporabe

(**)

Države za koje obavijest nije potrebna

„Endosulfan #

115-29-7

204-079-4

2920 90 85

p(1)-p(2)

b-b”

 

(e)

unos za bifentrin briše se;

(f)

unos za metam briše se.

2.

Dio 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

dodaju se sljedeći unosi:

Kemikalija

CAS br. RN

EINECS br.

Oznaka KN

Kategorija

(*)

Ograničenje uporabe

(**)

„2-naftiloksioctena kiselina

120-23-0

204-380-0

2918 99 90

p

b

Acetoklor

34256-82-1

251-899-3

2924 29 98

p

b

Asulam

3337-71-1

222-077-1

2935 00 90

p

b

2302-17-2

218-953-8

Kloropikrin

76-06-2

200-930-9

2904 90 40

p

b

Difenilamin

122-39-4

204-539-4

2921 44 00

p

b

Flufenoksuron

101463-69-8

417-680-3

2924 29 98

p

sr

Naled

300-76-5

206-098-3

2919 90 00

p

b

Propanil

709-98-8

211-914-6

2924 29 98

p

b

Propargit

2312-35-8

219-006-1

2920 90 85

p

B”

(b)

unos za diklorvos zamjenjuje se sljedećim:

Kemikalija

CAS br. RN

EINECS br.

Oznaka KN

Kategorija

(*)

Ograničenje uporabe

(**)

„Diklorvos

62-73-7

200-547-7

2919 90 00

p

B”

(c)

unos za alaklor briše se;

(d)

unos za aldikarb briše se;

(e)

unos za cijanamid briše se;

(f)

unos za endosulfan briše se.

3.

U dijelu 3. dodaju se sljedeći unosi:

Kemikalija

Relevantni CAS broj(evi)

Oznaka HS

Čista tvar

Oznaka HS

Mješavine, pripravci koji sadrže tvar

Kategorija

„Alaklor

15972-60-8

2924.29

3808.93

Pesticid

Aldikarb

116-06-3

2930.90

3808.91

Pesticid

Endosulfan

115-29-7

2920.90

3808.91

Pesticid”


PRILOG II.

U dijelu 1. Priloga V. Uredbi (EZ) br. 689/2008 dodaje se sljedeći unos:

Opis kemikalija/artikala koji podliježu zabrani izvoza

Dodatne pojedinosti, ako je relevantno (npr. naziv kemikalije, EZ br., CAS br. itd.)

 

„Endosulfan

EZ br. 204-079-4

CAS br. 115-29-7

Oznaka KN 2920 90 85”


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

260


32013D0114


L 062/27

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 1. ožujka 2013.

o utvrđivanju smjernica za države članice o izračunu obnovljive energije iz toplinskih crpki za različite tehnologije toplinskih crpki u skladu s člankom 5. Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćena pod brojem dokumenta C(2013) 1082)

(Tekst značajan za EGP)

(2013/114/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (1), a posebno njezin članak 5. stavak 4. u skladu s Prilogom VII.,

budući da:

(1)

Direktiva 2009/28/EZ navodi da je cilj EU-a do 2020. postići 20 %-tni udio obnovljive energije u konačnoj bruto potrošnji energije i uključuje nacionalne ciljeve u vezi s obnovljivom energijom za svaku državu članicu, kao i indikativni najmanji trajektorij.

(2)

Odgovarajuća metodologija energetske statistike nužna je za mjerenje potrošnje obnovljive energije.

(3)

Prilog VII. Direktivi 2009/28/EZ navodi pravila za uključivanje energije iz toplinskih crpki i zahtijeva od Komisije izradu smjernica za države članice radi procjene nužnih parametara, uzimajući u obzir razlike u klimatskim uvjetima, posebno veoma hladnim klimatskim područjima.

(4)

Metoda uključivanja obnovljive energije iz toplinskih crpki trebala bi se temeljiti na najboljoj raspoloživoj znanosti, biti što je moguće točnija i ne previše složena i skupa za provedbu.

(5)

Samo okolni zrak, tj. vanjski zrak, može biti izvor energije za toplinsku crpku čiji je izvor topline zrak. Međutim, ako izvor energije čini mješavinu energije od otpada i energije okoline (npr. ispušni zrak iz jedinica za cirkulaciju zraka), navedena metoda izračuna obnovljive energije bi to trebala odražavati.

(6)

Reverzibilne toplinske crpke u toplijim klimatskim područjima često se ugrađuju sa svrhom hlađenja zatvorenih prostora, iako se također mogu koristiti za grijanje tijekom zime. Takve toplinske crpke mogu se također ugraditi paralelno s postojećim sustavom grijanja. U takvim slučajevima, instalirani kapacitet odražava potrebe za hlađenjem prije nego za grijanjem. S obzirom da se instalirani kapacitet koristi kao pokazatelj potreba za grijanjem u ovim smjernicama, podrazumijeva se da će statistika instaliranog kapaciteta precijeniti količinu osiguranog grijanja. To zahtijeva odgovarajuću prilagodbu.

(7)

Ove smjernice omogućavaju državama članicama uključivanje i izračun obnovljive energije dobivene tehnologijama toplinskih crpki. Posebno navode način na koji države članice procjenjuju dva parametra Qusable i „faktor sezonske učinkovitosti” (SPF), uzimajući u obzir razlike u klimatskim uvjetima, posebno veoma hladnim klimatskim područjima.

(8)

Primjereno je omogućiti državama članicama da provedu svoje vlastite izračune i preglede s ciljem daljnjeg poboljšanja točnosti nacionalne statistike koja je provediva s metodologijom navedenom u ovoj Odluci,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Smjernice za procjenu proizvodnje obnovljive energije različitim tehnologijama toplinskih crpki kako se zahtijeva Prilogom VII. Direktivi 2009/28/EZ navedene su u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Najkasnije 31. prosinca 2016. Komisija može preispitati i dopuniti smjernice ako to zahtijeva statistički, tehnički ili znanstveni napredak.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. ožujka 2013.

Za Komisiju

Günther OETTINGER

Član Komisije


(1)  SL L 140, 5.6.2009., str. 16.


PRILOG

Smjernice za države članice o izračunu obnovljive energije iz toplinskih crpki za različite tehnologije toplinskih crpki u skladu s člankom 5. Direktive 2009/28/EZ

1.   UVOD

Prilog VII. Direktivi o obnovljivim izvorima energije 2009/28/EZ (dalje u tekstu Direktiva) određuje osnovnu metodu izračuna obnovljive energije koja se dobiva iz toplinskih crpki. Prilog VII. navodi tri parametra koja su nužna za izračun obnovljive energije iz toplinskih crpki, koji se računaju za postizanje ciljeva u pogledu obnovljive energije:

(a)

učinkovitost energetskog sustava (η ili eta);

(b)

procijenjena ukupna uporabljiva energija iz toplinskih crpki (Qusable);

(c)

„faktor sezonske učinkovitosti” (SPF).

Metodologija utvrđivanja učinkovitosti energetskog sustava (η) dogovorena je na radnoj skupini za statistiku obnovljive energije od 23. listopada 2009. (1). Podaci potrebni za izračun učinkovitosti energetskog sustava obuhvaćeni su Uredbom (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (2). Učinkovitost energetskog sustava (η) postavljena je na 0,455 (ili 45,5 %), na temelju najnovijih podataka za 2010. (3), što predstavlja vrijednost koja će se upotrebljavati do 2020.

Ove smjernice stoga navode način na koji bi države članice trebale procjenjivati dva preostala parametra Qusable i „faktor sezonske učinkovitosti” (SPF), uzimajući u obzir razlike u klimatskim uvjetima, posebno veoma hladnim klimatskim područjima. Ove smjernice omogućuju državama članicama izračun količine obnovljive energije dobivene tehnologijama toplinskih crpki.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

 

„Qusable” znači procijenjena ukupna uporabljiva toplina iz toplinskih crpki, koja se izračunava kao umnožak nazivnog kapaciteta grijanja (Prated) i godišnjeg ekvivalenta sati toplinske crpke (HHP), iskazana u GWh;

 

„godišnji ekvivalent sati toplinske crpke” (HHP) znači pretpostavljeni godišnji broj sati tijekom kojih toplinska crpka proizvodi toplinu pri nazivnom kapacitetu kako bi se isporučila ukupna uporabljiva toplina iz toplinskih crpki, iskazan u satima (h);

 

„nazivni kapacitet” (Prated) znači kapacitet hlađenja ili grijanja ciklusa kompresije pare ili sorpcijskog ciklusa jedinice pri standardnim nazivnim uvjetima;

 

„SPF” znači procijenjeni prosječni faktor sezonske učinkovitosti, koji se odnosi na „neto sezonski koeficijent učinkovitosti u aktivnom načinu rada” (SCOPnet) za električne toplinske crpke ili „neto sezonski omjer primarne energije u aktivnom načinu rada” (SPERnet) za termalne toplinske crpke.

3.   PROCJENJIVANJE SPF I QUSABLE

3.1.   Načela metodologije

Metodologija slijedi tri glavna načela:

(a)

metodologija treba biti tehnički izvediva;

(b)

pristup mora biti pragmatičan i postići ravnotežu između točnosti i isplativosti;

(c)

zadani faktori za utvrđivanje doprinosa obnovljive energije iz toplinskih crpki postavljeni su na konzervativnoj razini kako bi se smanjio rizik precjenjivanja doprinosa obnovljive energije iz toplinskih crpki.

Države članice se potiču da poboljšaju konzervativne zadane vrijednosti prilagođavajući ih nacionalnim/regionalnim okolnostima, uključujući razvoj točnijih metodologija. O takvim poboljšanjima treba izvijestiti Komisiju i javno ih objaviti.

3.2.   Nacrt metodologije

U skladu s Prilogom VII. Direktivi, količina obnovljive energije dobivena tehnologijama toplinskih crpki (ERES) izračunava se pomoću sljedećih formula:

Formula

Formula

gdje je:

=

Qusable

=

procijenjena ukupna uporabljiva energija iz toplinskih crpki [GWh],

=

HHP

=

ekvivalent sati rada pod punim opterećenjem [h],

=

Prated

=

kapacitet instaliranih toplinskih crpki, uzimajući u obzir životni vijek različitih vrsta toplinskih crpki [GW],

=

SPF

=

procijenjeni prosječni faktor sezonske učinkovitosti (SCOPnet ili SPERnet).

Zadane vrijednosti HHP i konzervativne zadane SPF vrijednosti navedene su u tablicama 1. i 2. u odjeljku 3.6.

3.3.   Najmanja učinkovitost toplinskih crpki koja se smatra obnovljivom energijom na temelju Direktive

U skladu s Prilogom VII. Direktivi, države članice osiguravaju da se uzimaju u obzir samo toplinske crpke s SPF-om iznad 1,15 * 1/η.

Kod učinkovitosti energetskog sustava (η) postavljene na 45,5 % (vidjeti odjeljak 1. i bilješku 3. na dnu stranice), to podrazumijeva da najmanji SPF električnih toplinskih crpki (SCOPnet), koji se na temelju Direktive smatra kao obnovljiva energija, iznosi 2,5.

Za toplinske crpke s pogonom na termalnu energiju (bilo izravno ili putem izgaranja goriva), učinkovitost energetskog sustava (η) jednaka je 1. Za takve toplinske crpke, najmanji SPF (SPERnet) iznosi 1,15 kako bi se smatrao obnovljivom energijom na temelju Direktive.

Države članice trebale bi razmotriti, posebno kod toplinskih crpki čiji je izvor topline zrak, koliko velik dio njihovog već instaliranog kapaciteta toplinskih crpki ima SPF iznad najmanje učinkovitosti. Prilikom takve procjene države članice mogu se pouzdati u podatke ispitivanja i mjerenja, iako nedostatak podataka može u mnogim slučajevima svesti procjenu na stručnu prosudbu svake države članice. Takve stručne prosudbe trebaju biti konzervativne, što znači da se procjenama radije podcijeni nego precijeni doprinos toplinskih crpki (4). U slučaju grijača vode čiji je izvor topline zrak, uobičajeno je da samo u iznimnim slučajevima takve toplinske crpke imaju SPF iznad najniže granične vrijednosti.

3.4.   Granice sustava za mjerenje energije iz toplinskih crpki

Granice sustava za mjerenje obuhvaćaju ciklus hlađenja, rashladnu crpku i, za ad/apsorpciju, dodatno sorpcijski ciklus i crpku s otapalom. Utvrđivanje SPF-a treba biti u skladu sa sezonskim koeficijentom učinkovitosti (SCOPnet) prema EN 14825:2012 ili sezonskom omjeru primarne energije (SPERnet) prema EN 12309. To podrazumijeva da u obzir treba uzeti potrošnju električne energije ili goriva za rad toplinske crpke i protok rashladnog sredstva. Odgovarajuća granica sustava prikazana je na slici 1. niže pri čemu je SPFH2 označen crvenom bojom.

Slika 1.

Granice sustava za mjerenje SPF i Qusable

Image

Izvor:

SEPEMO build.

Na slici 1. koriste se sljedeće kratice:

ES_fan/pump

Energija potrebna za rad ventilatora i/ili crpke koja omogućuje protok rashladnog sredstva

EHW_hp

Energija potrebna za rad same toplinske crpke

Ebt_pump

Energija potrebna za rad crpke koja omogućava protok sredstva koje apsorbira energiju okoline (nije relevantno za sve toplinske crpke)

EHW_bu

Energija potrebna za rad dodatnog grijača (nije relevantno za sve toplinske crpke)

EB_fan/pump

Energija potrebna za rad ventilatora i/ili crpke koja omogućava protok sredstva koji daje konačnu uporabljivu toplinu

QH_hp

Toplina dobivena iz izvora topline putem toplinske crpke

QW_hp

Toplina dobivena iz mehaničke energije potrebna za pogon toplinske crpke

QHW_hp

Toplina dobivena od dodatnog grijača (nije relevantno za sve toplinske crpke)

ERES

Aerotermalna, geotermalna ili hidrotermalna obnovljiva energija (izvor topline) zahvaćena toplinskom crpkom

ERES

Formula

Qusable

Formula

Iz gore navedenih granica sustava proizlazi da izračun obnovljive energije dobivene toplinskom crpkom ovisi samo o toplinskoj crpki, a ne o sustavu grijanja kojeg je toplinska crpka dio. Neučinkovita uporaba energije iz toplinske crpke je stoga pitanje energetske učinkovitosti i zato ne bi trebala utjecati na izračune obnovljive energije dobivene toplinskim crpkama.

3.5.   Klimatski uvjeti

Definicija prosječnih, hladnijih i toplijih klimatskih uvjeta temelji se na metodi prema prijedlogu u nacrtu Delegirane uredbe Komisije o označivanju energetske učinkovitosti kotlova (5), gdje „prosječni klimatski uvjeti”, „hladniji klimatski uvjeti” i „topliji klimatski uvjeti” označavaju temperaturne uvjete karakteristične za gradove Strasbourg, Helsinki odnosno Atenu. Predložena klimatska područja navedena su na slici 2. niže.

Slika 2.

Klimatska područja

Image

Ako u istoj državi članici postoji nekoliko klimatskih uvjeta, države članice trebaju procijeniti instalirani kapacitet toplinskih crpki u određenom klimatskom području.

3.6.   Zadane vrijednosti za SPF i Qusable za toplinske crpke

Zadane vrijednosti za HHP i SPF (SCOPnet) za električne toplinske crpke navedene su u donjoj tablici:

Tablica 1.

Zadane vrijednosti za HHP i SPF (SCOPnet) za električne toplinske crpke

 

Klimatski uvjeti

Toplije klimatsko područje

Prosječno klimatsko područje

Hladnije klimatsko područje

Izvor energije toplinskih crpki:

Izvor energije i sredstvo distribucije

HHP

SPF

(SCOPnet)

HHP

SPF

(SCOPnet)

HHP

SPF

(SCOPnet)

Aerotermalna energija

Zrak-zrak

1 200

2,7

1 770

2,6

1 970

2,5

Zrak-voda

1 170

2,7

1 640

2,6

1 710

2,5

Zrak-zrak (reverzibilno)

120

2,7

710

2,6

1 970

2,5

Zrak-voda (reverzibilno)

120

2,7

660

2,6

1 710

2,5

Ispušni zrak-zrak

760

2,7

660

2,6

600

2,5

Ispušni zrak-voda

760

2,7

660

2,6

600

2,5

Geotermalna energija

Tlo-zrak

1 340

3,2

2 070

3,2

2 470

3,2

Tlo-voda

1 340

3,5

2 070

3,5

2 470

3,5

Hidrotermalna toplina

Voda-zrak

1 340

3,2

2 070

3,2

2 470

3,2

Voda-voda

1 340

3,5

2 070

3,5

2 470

3,5

Zadane vrijednosti za HHP i SPF (SCOPnet) za toplinske crpke s pogonom na termalnu energiju navedene su u donjoj tablici:

Tablica 2.

Zadane vrijednosti za HHP i SPF (SPERnet) za toplinske crpke s pogonom na termalnu energiju

 

Klimatski uvjeti

Toplije klimatsko područje

Prosječno klimatsko područje

Hladnije klimatsko područje

Izvor energije toplinskih crpki:

Izvor energije i sredstvo distribucije

HHP

SPF

(SPERnet)

HHP

SPF

(SPERnet)

HHP

SPF

(SPERnet)

Aerotermalna energija

Zrak-zrak

1 200

1,2

1 770

1,2

1 970

1,15

Zrak-voda

1 170

1,2

1 640

1,2

1 710

1,15

Zrak-zrak (reverzibilno)

120

1,2

710

1,2

1 970

1,15

Zrak-voda (reverzibilno)

120

1,2

660

1,2

1 710

1,15

Ispušni zrak-zrak

760

1,2

660

1,2

600

1,15

Ispušni zrak-voda

760

1,2

660

1,2

600

1,15

Geotermalna energija

Tlo-zrak

1 340

1,4

2 070

1,4

2 470

1,4

Tlo-voda

1 340

1,6

2 070

1,6

2 470

1,6

Hidrotermalna toplina

Voda-zrak

1 340

1,4

2 070

1,4

2 470

1,4

Voda-voda

1 340

1,6

2 070

1,6

2 470

1,6

Zadane vrijednosti navedene u gornjim tablicama 1. i 2. tipične su za segment toplinskih crpki s SPF-om iznad najniže granične vrijednosti, što znači da toplinske crpke s SPF-om ispod 2,5 nisu uzete u obzir prilikom utvrđivanja tipičnih vrijednosti (6).

3.7.   Napomene u vezi s toplinskim crpkama koje ne koriste električni pogon

Toplinske crpke koje ne koriste električnu energiju, nego za pogon kompresora koriste tekuće ili plinovito gorivo ili primjenjuju postupak ad/apsorpcije (na temelju izgaranja tekućih ili plinovitih goriva ili primjenom geotermalne/solarne termalne energije ili otpadne topline), a proizvode obnovljivu energiju sve dok „neto sezonski omjer primarne energije u aktivnom načinu rada” (SPERnet) iznosi 115 % ili više od te vrijednosti (7).

3.8.   Napomene u vezi s toplinskim crpkama koje kao izvor energije koriste ispušni zrak

Toplinske crpke koje kao izvor energije koriste ispušni zrak, upotrebljavaju energiju okoline, te takve toplinske crpke stoga osiguravaju obnovljivu energiju. Ali istodobno takve toplinske crpke oporabljuju energiju iz ispušnog zraka, što nije aerotermalna energija u skladu s Direktivom (8). Stoga se samo aerotermalna energija računa kao obnovljiva energija. Prilagodba se provodi korekcijom HHP vrijednosti za takve toplinske crpke kako je navedeno u odjeljku 3.6.

3.9.   Napomene u vezi s toplinskim crpkama čiji je izvor topline zrak

HHP vrijednosti prikazane u gornjim tablicama 1. i 2. temelje se na HHE vrijednostima koje obuhvaćaju ne samo sate rada toplinske crpke, nego također i sate rada dodatnog grijača. S obzirom da je dodatni grijač izvan granica sustava opisanih u odjeljku 3.4., HHE vrijednosti za sve toplinske crpke čiji je izvor topline zrak odgovarajuće se prilagođavaju kako bi uključivale samo uporabljivu toplinu koju proizvodi sama toplinska crpka. Prilagođene HHP vrijednosti prikazane su u gornjim tablicama 1. i 2.

U slučaju toplinskih crpki čiji je izvor topline zrak kapaciteta koji je prijavljen za projektne uvjete (a ne za standardne uvjete ispitivanja), treba koristiti HHE vrijednosti (9).

Samo okolni zrak, tj. vanjski zrak, može biti izvor energije za toplinsku crpku čiji je izvor topline zrak.

3.10.   Napomene u vezi s reverzibilnim toplinskim crpkama

Kao prvo, reverzibilne toplinske crpke u toplim i u nekoj mjeri prosječnim klimatskim područjima često se ugrađuju sa svrhom hlađenja zatvorenih prostora, iako se također mogu koristiti za grijanje tijekom zime. Budući da su potrebe za hlađenjem ljeti veće nego potrebe za grijanjem zimi, nazivni kapacitet odražava potrebe za hlađenjem prije nego potrebe za grijanjem. S obzirom da se instalirani kapacitet koristi kao pokazatelj potreba za grijanjem, podrazumijeva se da statistika instaliranog kapaciteta neće odražavati instalirani kapacitet za potrebe grijanja. Nadalje, reverzibilne toplinske crpke često se ugrađuju paralelno s postojećim sustavima grijanja, što podrazumijeva da se ove toplinske crpke ne koriste uvijek u svrhu grijanja.

Oba elementa zahtijevaju odgovarajuću prilagodbu. U gornjim tablicama 1. i 2. pretpostavljeno je konzervativno smanjenje (10) na 10 % za toplo klimatsko područje i 40 % za prosječno klimatsko područje. Međutim, stvarno smanjenje izrazito ovisi o nacionalnim praksama u vezi osiguravanja sustava grijanja te se stoga kadgod je moguće koriste nacionalne brojke. Primjena alternativnih brojki podnosi se Komisiji, zajedno s izvješćem koje opisuje korištenu metodu i podatke. Komisija će, ako je potrebno, prevesti dokumente i objaviti ih na svojoj platformi za preglednost.

3.11.   Doprinos obnovljive energije iz hibridnih sustava toplinskih crpki

Za hibridne sustave toplinskih crpki, gdje toplinska crpka radi zajedno s ostalim tehnologijama obnovljive energije (npr. solarni termalni kolektori koji se koriste kao predgrijači), kod izračuna obnovljive energije postoji rizik od netočnosti. Države članice stoga osiguravaju da je izračun obnovljive energije iz hibridnih sustava toplinskih crpki točan, te posebno osiguravaju da se izračun obnovljive energije provede samo jedanput.

3.12.   Smjernice o razvoju točnijih metodologija

Predviđeno je i države članice se na to potiču da obave svoje vlastite procjene SPF-a i HHP-a. Ako se mogu provesti poboljšane procjene, takvi se nacionalni/regionalni pristupi trebaju temeljiti na točnim pretpostavkama i dovoljno velikim reprezentativnim uzorcima, što dovodi do značajno poboljšane procjene obnovljive energije iz toplinskih crpki u usporedbi s procjenom dobivenom primjenom metode navedene u ovoj Odluci. Takve poboljšane metodologije mogu se temeljiti na detaljnom izračunu na osnovi tehničkih podataka kojima se uzima u obzir, između ostalih faktora, godina ugradnje, kvaliteta ugradnje, vrsta kompresora, način rada, sustav distribucije topline, bivalentna točka i regionalno klimatsko područje.

Ako su mjerenja dostupna samo u drugim granicama sustava od granice sustava navedene u odjeljku 3.4., treba provesti odgovarajuće prilagodbe.

Izračunom obnovljive energije u smislu Direktive obuhvaćene su samo one toplinske crpke energetske učinkovitosti iznad najniže granične vrijednosti, kako je navedeno u Prilogu VII. Direktivi.

Kada upotrebljavaju alternativne metodologije i/ili vrijednosti, države članice se pozivaju da ih dostave Komisiji, zajedno s izvješćem koje opisuje korištenu metodu i podatke. Komisija će, ako je potrebno, prevesti dokumente i objaviti ih na svojoj platformi za preglednost.

4.   PRIMJER IZRAČUNA

U dolje navedenoj tablici prikazan je primjer za hipotetsku državu članicu koja se nalazi u prosječnim klimatskim uvjetima i ima instalirane tri različite tehnologije toplinskih crpki.

 

 

 

 

Zrak - zrak

(reverzibilno)

Voda - voda

Ispušni zrak - voda

Izračun

Opis

Varijabla

Jedinca

 

 

 

 

Kapacitet instaliranih toplinskih crpki

Prated

GW

255

74

215

 

čiji je SPF iznad najniže granične vrijednosti

Prated

GW

150

70

120

 

Ekvivalent sati rada pod punim opterećenjem

HHP

h

852 (11)

2 070

660

Formula

Procijenjena ukupna uporabljiva energija iz toplinskih crpki

Qusable

GWh

127 800

144 900

79 200

 

procijenjeni prosječni faktor sezonske učinkovitosti

SPF

 

2,6

3,5

2,6

Formula

Količina obnovljive energije dobivena po tehnologiji toplinske crpke

ERES

GWh

78 646

103 500

48 738

 

Ukupna količina obnovljive energije iz toplinskih crpki

ERES

GWh

 

230 885

 


(1)  Vidjeti točku 4.5. zapisnika od 23. listopada 2009., koji je dostupan na: https://circabc.europa.eu/w/browse/be80a323-0f89-4ab7-b8f7-888e3ff351ed

(2)  SL L 304, 14.11.2008., str. 1.

(3)  Vrijednost η u 2010. iznosi 45,5 % (povećavajući se od 44,0 % u 2007., 44,7 % u 2008. i 45,1 % u 2009.) što dovodi do najnižeg SPF od 2,5 u 2010. Ovo je konzervativna procjena, s obzirom da se očekuje povećanje učinkovitosti energetskog sustava prema 2020. Međutim, kako se osnova za procjenu učinkovitosti (η) energetskog sustava mijenja zbog ažuriranja temeljne statistike, bolje je predvidjeti postavljanje η na fiksnu vrijednost da se izbjegne zabuna u vezi s najmanjim zahtjevima za SPF (stvaranje pravne sigurnosti) i da se također državama članicama olakša razvoj metodologije (vidjeti odjeljak 3.10.). Prema potrebi, η se može revidirati u skladu s člankom 2. (revizija smjernica ako je potrebno do 31. prosinca 2016.).

(4)  Posebna je pozornost potrebna u vezi s reverzibilnim toplinskim crpkama čiji je izvor topline zrak, s obzirom da postoji čitav niz mogućnosti precjenjivanja, posebno: (a) sve reverzibilne toplinske crpke ne upotrebljavaju se za grijanje ili se upotrebljavaju samo u određenoj mjeri, i (b) učinkovitost (SPF) starijih (i novih manje učinkovitih) jedinica je ispod zahtijevane najniže granične vrijednosti od 2,5.

(5)  Ovaj nacrt Komisija još nije usvojila (siječanj 2013.). Nacrt se može pronaći u bazi podataka WTO-a: http://members.wto.org/crnattachments/2012/tbt/EEZ/12_2119_00_e.pdf

(6)  To podrazumijeva da države članice mogu smatrati vrijednosti navedene u tablicama 1. i 2. kao prosječne vrijednosti za električne toplinske crpke čiji je SPF iznad najniže vrijednosti od 2,5.

(7)  Vidjeti odjeljak 3.3.

(8)  Vidjeti članak 5. stavak 4. i definiciju „aerotermalna energija” u članku 2. točki (b) Direktive.

(9)  Te vrijednosti iznose 1 336, 2 066 odnosno 3 465 za toplo, prosječno odnosno hladno klimatsko područje.

(10)  Talijanska studija (navedena na stranici 48. publikacije „Outlook 2011 - European Heat Pump Statistics”) pokazuje da su u manje od 10 % slučajeva toplinske crpke bile jedni instalirani generator topline. Budući da reverzibilne toplinske crpke zrak-zrak predstavljaju najinstaliraniju vrstu tehnologije toplinskih crpki (60 % svih instaliranih jedinica - instalirane uglavnom u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj, kao i Švedskoj i Finskoj), važno je odgovarajuće prilagoditi brojke. Procjena učinka Uredbe Komisije (EU) br. 206/2012 od 6. ožujka 2012. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zahtjevima za ekološki dizajn klima-uređaja i ventilatora (SL L 72, 10.3.2012., str. 7.) pretpostavlja da se u čitavoj Europskoj uniji 33 % reverzibilnih toplinskih crpki ne koristi za grijanje. Pored toga može se pretpostaviti da se velik broj od 67 % reverzibilnih toplinskih crpki koristi samo djelomično za grijanje, jer se toplinska crpka ugrađuje paralelno s nekim drugim sustavom grijanja. Predložene vrijednosti stoga su primjerene za smanjenje rizika precjenjivanja.

(11)  Država članica iz ovog hipotetskog primjera obavila je pregled instaliranih reverzibilnih toplinskih crpki zrak-zrak i zaključila da se ekvivalent od 48 % instaliranog kapaciteta toplinskih crpki u potpunosti koristio za grijanje, umjesto 40 % pretpostavljenih u ovim smjernicama. Stoga je vrijednost HHP prilagođena s 710 sati, što pretpostavlja 40 % i navedena je u tablici 1., na 852 sata, što je reprezentativno za procijenjenih 48 %.


15/Sv. 32

HR

Službeni list Europske unije

269


32013R0578


L 169/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 578/2013

od 17. lipnja 2013.

o suspenziji unošenja primjeraka nekih vrsta divlje faune i flore u Uniju

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući o obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (1), a posebno njezin članak 4. stavak 6.,

budući da:

(1)

Člankom 4. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 338/97 predviđeno je da Komisija može uspostaviti ograničenja unošenja primjeraka nekih vrsta u Uniju u skladu s uvjetima utvrđenim njegovim točkama (a) i (b). Nadalje, provedbene mjere za takva ograničenja utvrđene su u članku 71. Uredbe Komisije (EZ) br. 865/2006 od 4. svibnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (2).

(2)

Popis vrsta čije se unošenje u Uniju suspendira utvrđen je u Uredbi Komisije (EU) br. 757/2012 od 20. kolovoza 2012. o suspenziji unošenja u Uniju primjeraka određenih vrsta divlje faune i flore (3)

(3)

Na temelju novih informacija, Skupina za znanstvenu reviziju zaključila je da će status očuvanja određenih dodatnih vrsta iz popisa u prilozima A i B Uredbi (EZ) br. 338/97 biti ozbiljno ugrožen ako se ne suspendira njihovo unošenje u Uniju iz određenih država podrijetla. Stoga bi trebalo suspendirati unošenje sljedećih vrsti:

 

Hippopotamus amphibius iz Kameruna i Mozambika;

 

Cercopithecus dryas iz Demokratske Republike Kongo;

 

Stephanoaetus coronatus i Torgos tracheliotus iz Tanzanije;

 

Balearica pavonina iz Sudana;

 

Chamaeleo africanus iz Nigera;

 

Heosemys annandalii i Heosemys grandis iz Laosa;

 

Mantella pulchra s Madagaskara;

 

Tridacna crocea, Tridacna maxima i Tridacna squamosa iz Kambodže;

 

Nardostachys grandiflora iz Nepala.

(4)

Skupina za znanstvenu reviziju je također zaključila da, na temelju najnovijih dostupnih informacija, suspenzija unošenja sljedećih vrsti u Uniju više nije potrebna:

 

Canis lupus iz Kirgistana;

 

Ateles geoffroyi i Brachypelma albopilosum iz Nikaragve;

 

Calumma brevicorne, Calumma gastrotaenia, Calumma nasutum, Calumma parsonii, Furcifer antimena, Furcifer campani i Furcifer minor s Madagaskara;

 

Cuora amboinensis, Cuora galbinifrons, Cycadaceae spp., Christensonia vietnamica, Stangeriaceae spp. i Zamiaceae spp. iz Vijetnama;

 

Rauvolfia serpentina iz Mjanmara;

 

Pterocarpus santalinus iz Indije.

(5)

Obavljena su savjetovanja sa svim državama podrijetla vrsta koje podliježu novim ograničenjima unošenja u Uniju.

(6)

Stoga bi trebalo izmijeniti popis vrsta čije se unošenje u Uniju suspendira te zbog jasnoće zamijeniti Uredbu (EU) br. 757/2012.

(7)

Obavljeno je savjetovanje sa Skupinom za znanstvenu reviziju sukladno članku 17. Uredbe (EZ) br. 338/97.

(8)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za trgovinu divljom faunom i florom osnovanog na temelju članka 18. Uredbe (EZ) br. 338/97,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Suspendira se unošenje u Uniju primjeraka vrsta divlje faune i flore iz popisa u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Provedbena uredba (EU) br. 757/2012 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu koja je stavljena izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. lipnja 2013.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 61, 3.3.1997., str. 1.

(2)  SL L 166, 19.6.2006., str. 1.

(3)  SL L 223, 21.8.2012., str. 31.


PRILOG

Primjerci vrsta iz Priloga A Uredbi (EZ) br. 338/97 čije se unošenje u Uniju suspendira

Vrsta

Izvori

Primjerci

Države podrijetla

Osnova je članak 4.stavak 6. točka:

FAUNA

CHORDATA

 

 

 

 

MAMMALIA

ARTIODACTYLA

Bovidae

Capra falconeri

Divlji

Lovački trofeji

Uzbekistan

(a)

CARNIVORA

Zvijeri

Canis lupus

Divlji

Lovački trofeji

Bjelarus, Mongolija, Tadžikistan, Turska

(a)

Felidae

 

 

 

 

Ursidae

Ursus arctos

Divlji

Lovački trofeji

Kanada (Britanska Kolumbija), Kazahstan

(a)

Ursus thibetanus

Divlji

Lovački trofeji

Rusija

(a)

PTICE (AVES)

FALCONIFORMES

Falconidae

Falco cherrug

Divlji

Svi

Bahrein

(a)


Primjerci vrsta iz Priloga B Uredbi (EZ) br. 338/97 čije se unošenje u Uniju suspendira

Vrsta

Izvori

Primjerci

Države podrijetla

Osnova je članak 4. stavak 6. točka:

FAUNA

CHORDATA

 

 

 

 

MAMMALIA

ARTIODACTYLA

Bovidae

Ovis vignei bocharensis

Divlji

Svi

Uzbekistan

(b)

Saiga borealis

Divlji

Svi

Rusija

(b)

Jeleni (Cervidae)

Cervus elaphus bactrianus

Divlji

Svi

Uzbekistan

(b)

Hippopotamidae

Hexaprotodon liberiensis (sinonim Choeropsis liberiensis)

Divlji

Svi

Nigerija

(b)

Hippopotamus amphibius

Divlji

Svi

Kamerun, Gambija, Mozambik, Niger, Nigerija Sijera Leone, Togo

(b)

Moschidae

Moschus moschiferus

Divlji

Svi

Rusija

(b)

CARNIVORA

Eupleridae

Cryptoprocta ferox

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Felidae

Panthera leo

Divlji

Svi

Etiopija

(b)

Profelis aurata

Divlji

Svi

Tanzanija, Togo

(b)

Mustelidae

Hydrictis maculicollis

Divlji

Svi

Tanzanija

(b)

Odobenidae

Odobenus rosmarus

Divlji

Svi

Grenland

(b)

MONOTREMATA

Tachyglossidae

Zaglossus bartoni

Divlji

Svi

Indonezija, Papua Nova Gvineja

(b)

Zaglossus bruijni

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

PHOLIDOTA

Manidae

Manis temminckii

Divlji

Svi

Demokratska Republika Kongo

(b)

PRIMATES

Atelidae

Alouatta guariba

Divlji

Svi

Svi

(b)

Ateles belzebuth

Divlji

Svi

Svi

(b)

Ateles fusciceps

Divlji

Svi

Svi

(b)

Ateles geoffroyi

Divlji

Svi

Belize, Kolumbija, Kostarika, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Meksiko, Panama

(b)

Ateles hybridus

Divlji

Svi

Svi

(b)

Lagothrix lagotricha

Divlji

Svi

Svi

(b)

Lagothrix lugens

Divlji

Svi

Svi

(b)

Lagothrix poeppigii

Divlji

Svi

Svi

(b)

Cercopithecidae

Cercopithecus dryas

Divlji

Svi

Demokratska Republika Kongo

(b)

Cercopithecus erythrogaster

Divlji

Svi

Svi

(b)

Cercopithecus erythrotis

Divlji

Svi

Svi

(b)

Cercopithecus hamlyni

Divlji

Svi

Svi

(b)

Cercopithecus mona

Divlji

Svi

Togo

(b)

Cercopithecus petaurista

Divlji

Svi

Togo

(b)

Cercopithecus pogonias

Divlji

Svi

Nigerija

(b)

Cercopithecus preussi (sinonim C. lhoesti preussi)

Divlji

Svi

Nigerija

(b)

Colobus vellerosus

Divlji

Svi

Nigerija, Togo

(b)

Lophocebus albigena (sinonim Cercocebus albigena)

Divlji

Svi

Nigerija

(b)

Macaca cyclopis

Divlji

Svi

Svi

(b)

Macaca sylvanus

Divlji

Svi

Alžir, Maroko

(b)

Piliocolobus badius (sinonim Colobus badius)

Divlji

Svi

Svi

(b)

Galagidae

Euoticus pallidus (sinonim Galago elegantulus pallidus)

Divlji

Svi

Nigerija

(b)

Galago matschiei (sinonim G. inustus)

Divlji

Svi

Ruanda

(b)

Lorisidae

Arctocebus calabarensis

Divlji

Svi

Nigerija

(b)

Perodicticus potto

Divlji

Svi

Togo

(b)

Pithecidae

Chiropotes chiropotes

Divlji

Svi

Gvajana

(b)

Pithecia pithecia

Divlji

Svi

Gvajana

(b)

GLODAVCI (RODENTIA)

Sciuridae

Callosciurus erythraeus

Svi

Žive

Svi

(d)

Sciurus carolinensis

Svi

Žive

Svi

(d)

Sciurus niger

Svi

Žive

Svi

(d)

PTICE (AVES)

ANSERIFORMES

Anatidae

Oxyura jamaicensis

Svi

Žive

Svi

(d)

CICONIIFORMES

Balaenicipitidae

Balaeniceps rex

Divlji

Svi

Tanzanija

(b)

FALCONIFORMES

Accipitridae

Accipiter erythropus

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Accipiter melanoleucus

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Accipiter ovampensis

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Aquila rapax

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Aviceda cuculoides

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Gyps africanus

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Gyps bengalensis

Divlji

Svi

Svi

(b)

Gyps indicus

Divlji

Svi

Svi

(b)

Gyps rueppellii

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Gyps tenuirostris

Divlji

Svi

Svi

(b)

Hieraaetus ayresii

Divlji

Svi

Kamerun, Gvineja, Togo

(b)

Hieraaetus spilogaster

Divlji

Svi

Gvineja, Togo

(b)

Leucopternis lacernulatus

Divlji

Svi

Brazil

(b)

Lophaetus occipitalis

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Macheiramphus alcinus

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Polemaetus bellicosus

Divlji

Svi

Kamerun, Gvineja, Tanzanija, Togo

(b)

Spizaetus africanus

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Stephanoaetus coronatus

Divlji

Svi

Côte d’Ivoire, Gvineja, Tanzanija, Togo

(b)

Terathopius ecaudatus

Divlji

Svi

Tanzanija

(b)

Torgos tracheliotus

Divlji

Svi

Kamerun, Sudan, Tanzanija

(b)

Trigonoceps occipitalis

Divlji

Svi

Côte d’Ivoire, Gvineja

(b)

Urotriorchis macrourus

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Falconidae

Falco chicquera

Divlji

Svi

Gvineja, Togo

(b)

Sagittariidae

Sagittarius serpentarius

Divlji

Svi

Kamerun, Gvineja, Tanzanija, Togo

(b)

GRUIFORMES

Gruidae

Balearica pavonina

Divlji

Svi

Gvineja, Mali, Sudan

(b)

Balearica regulorum

Divlji

Svi

Bocvana, Burundi, Demokratska Republika Kongo, Kenija, Južna Afrika, Zambija, Zimbabve,

(b)

Bugeranus carunculatus

Divlji

Svi

Južna afrika, Tanzanija

(b)

PSITTACIFORMES

Loriidae

Charmosyna diadema

Divlji

Svi

Svi

(b)

Papige (psittacidae)

Agapornis fischeri

Divlji

Svi

Tanzanija

(b)

Agapornis nigrigenis

Divlji

Svi

Svi

(b)

Agapornis pullarius

Divlji

Svi

Demokratska Republika Kongo, Côte d’Ivoire, Gvineja, Mali, Togo

(b)

Aratinga auricapillus

Divlji

Svi

Svi

(b)

Coracopsis vasa

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Deroptyus accipitrinus

Divlji

Svi

Surinam

(b)

Hapalopsittaca amazonina

Divlji

Svi

Svi

(b)

Hapalopsittaca pyrrhops

Divlji

Svi

Svi

(b)

Leptosittaca branickii

Divlji

Svi

Svi

(b)

Poicephalus gulielmi

Divlji

Svi

Kamerun, Côte d’Ivoire, Kongo, Gvineja

(b)

Poicephalus robustus

Divlji

Svi

Demokratska Republika Kongo, Côte d’Ivoire, Gvineja, Mali, Nigerija, Togo, Uganda

(b)

Psittacus erithacus

Divlji

Svi

Benin, Ekvatorska Gvineja, Liberija, Nigerija

(b)

Psittacus erithacus timneh

Divlji

Svi

Gvineja, Gvineja Bisau

(b)

Psittrichas fulgidus

Divlji

Svi

Svi

(b)

Pyrrhura caeruleiceps

Divlji

Svi

Kolumbija

(b)

Pyrrhura pfrimeri

Divlji

Svi

Brazil

(b)

Pyrrhura subandina

Divlji

Svi

Kolumbija

(b)

STRIGIFORMES

Strigidae

Asio capensis

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Bubo lacteus

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Bubo poensis

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Glaucidium capense

Divlji

Svi

Ruanda

(b)

Glaucidium perlatum

Divlji

Svi

Kamerun, Gvineja

(b)

Ptilopsis leucotis

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

Scotopelia bouvieri

Divlji

Svi

Kamerun

(b)

Scotopelia peli

Divlji

Svi

Gvineja

(b)

REPTILIA

CROCODYLIA

Alligatoridae

Palaeosuchus trigonatus

Divlji

Svi

Gvajana

(b)

Crocodylidae

Crocodylus niloticus

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

SAURIA

Agamidae

Uromastyx dispar

Divlji

Svi

Alžir, Mali, Sudan

(b)

Uromastyx geyri

Divlji

Svi

Mali, Niger

(b)

Chamaeleonidae

Brookesia decaryi

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Calumma ambreense

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Calumma capuroni

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Calumma cucullatum

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Calumma furcifer

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Calumma guibei

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Calumma hilleniusi

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Calumma linota

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Calumma peyrierasi

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Calumma tsaratananense

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Calumma vatosoa

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Chamaeleo africanus

Divlji

Svi

Niger

(b)

Chamaeleo camerunensis

Divlji

Svi

Kamerun

(b)

Chamaeleo deremensis

Divlji

Svi

Tanzanija

(b)

Chamaeleo eisentrauti

Divlji

Svi

Kamerun

(b)

Chamaeleo feae

Divlji

Svi

Ekvatorska Gvineja

(b)

Chamaeleo fuelleborni

Divlji

Svi

Tanzanija

(b)

Chamaeleo gracilis

Divlji

Svi

Benin, Gana, Togo

(b)

 

Iz uzgoja

Svi

Benin

(b)

 

Iz uzgoja

Dužina od njuške do anusa veća od 8 cm

Togo

(b)

Chamaeleo montium

Divlji

Svi

Kamerun

(b)

Chamaeleo senegalensis

Divlji

Svi

Benin, Gana, Togo

(b)

 

Iz uzgoja

Dužina od njuške do anusa veća od 6 cm

Benin, Togo

(b)

Chamaeleo werneri

Divlji

Svi

Tanzanija

(b)

Chamaeleo wiedersheimi

Divlji

Svi

Kamerun

(b)

Furcifer angeli

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Furcifer balteatus

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Furcifer belalandaensis

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Furcifer labordi

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Furcifer monoceras

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Furcifer nicosiai

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Furcifer tuzetae

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Cordylidae

Cordylus mossambicus

Divlji

Svi

Mozambik

(b)

Cordylus tropidosternum

Divlji

Svi

Mozambik

(b)

Cordylus vittifer

Divlji

Svi

Mozambik

(b)

Gekkonidae

Phelsuma abbotti

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma antanosy

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma barbouri

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma berghofi

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma breviceps

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma comorensis

Divlji

Svi

Komori

(b)

Phelsuma dubia

Divlji

Svi

Komori, Madagaskar

(b)

Phelsuma flavigularis

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma guttata

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma hielscheri

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma klemmeri

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma laticauda

Divlji

Svi

Komori

(b)

Phelsuma malamakibo

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma masohoala

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma modesta

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma mutabilis

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma pronki

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma pusilla

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma seippi

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma serraticauda

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma standingi

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Phelsuma v-nigra

Divlji

Svi

Komori

(b)

Uroplatus ebenaui

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Uroplatus fimbriatus

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Uroplatus guentheri

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Uroplatus henkeli

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Uroplatus lineatus

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Uroplatus malama

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Uroplatus phantasticus

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Uroplatus pietschmanni

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Uroplatus sikorae

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Scincidae

Corucia zebrata

Divlji

Svi

Salomonovi Otoci

(b)

Varanidae

Varanus albigularis

Divlji

Svi

Tanzanija

(b)

Varanus beccarii

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Varanus dumerilii

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Varanus exanthematicus

Divlji

Svi

Benin, Togo

(b)

 

Iz uzgoja

Ukupne dužine veće od 35 cm

Benin, Togo

(b)

Varanus jobiensis (sinonim V. karlschmidti)

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Varanus niloticus

Divlji

Svi

Benin, Togo

(b)

 

Iz uzgoja

Ukupne dužine veće od 35 cm

Benin

(b)

 

Iz uzgoja

Svi

Togo

(b)

Varanus ornatus

Divlji

Svi

Togo

(b)

 

Iz uzgoja

Svi

Togo

(b)

Varanus salvadorii

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Varanus spinulosus

Divlji

Svi

Salomonovi Otoci

(b)

SERPENTES

Boidae

Boa constrictor

Divlji

Svi

Honduras

(b)

Calabaria reinhardtii

Divlji

Svi

Togo

(b)

 

Iz uzgoja

Svi

Benin, Togo

(b)

Elapidae

Naja atra

Divlji

Svi

Laos

(b)

Naja kaouthia

Divlji

Svi

Laos

(b)

Naja siamensis

Divlji

Svi

Laos

(b)

Pythonidae

Liasis fuscus

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Morelia boeleni

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Python molurus

Divlji

Svi

Kina

(b)

Python natalensis

Iz uzgoja

Svi

Mozambik

(b)

Python regius

Divlji

Svi

Benin, Gvineja

(b)

Python reticulatus

Divlji

Svi

Malezija (Poluotočna)

(b)

Python sebae

Divlji

Svi

Mauritanija

(b)

TESTUDINES

Emydidae

Chrysemys picta

Svi

Žive

Svi

(d)

Trachemys scripta elegans

Svi

Žive

Svi

(d)

Geoemydidae

Batagur borneoensis

Divlji

Svi

Svi

(b)

Cuora amboinensis

Divlji

Svi

Indonezija, Malezija

(b)

Cuora galbinifrons

Divlji

Svi

Kina, Laos

(b)

Heosemys annandalii

Divlji

Svi

Laos

(b)

Heosemys grandis

Divlji

Svi

Laos

(b)

Heosemys spinosa

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Leucocephalon yuwonoi

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Malayemys subtrijuga

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Notochelys platynota

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Siebenrockiella crassicollis

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Podocnemididae

Erymnochelys madagascariensis

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Peltocephalus dumerilianus

Divlji

Svi

Gvajana

(b)

Podocnemis lewyana

Divlji

Svi

Svi

(b)

Podocnemis unifilis

Divlji

Svi

Surinam

(b)

Testudinidae

Geochelone sulcata

Iz uzgoja

Svi

Benin, Togo

(b)

Gopherus agassizii

Divlji

Svi

Svi

(b)

Gopherus berlandieri

Divlji

Svi

Svi

(b)

Indotestudo forstenii

Divlji

Svi

Svi

(b)

Indotestudo travancorica

Divlji

Svi

Svi

(b)

Kinixys belliana

Divlji

Svi

Benin, Gana, Mozambik

(b)

 

Iz uzgoja

Dužine oklopa veće od 5 cm

Benin

(b)

Kinixys erosa

Divlji

Svi

Togo

(b)

Kinixys homeana

Divlji

Svi

Benin, Gana, Togo

(b)

 

Iz uzgoja

Svi

Benin

(b)

 

Iz uzgoja

Dužine oklopa veće od 8 cm

Togo

(b)

Kinixys spekii

Divlji

Svi

Mozambik

(b)

Manouria emys

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Manouria impressa

Divlji

Svi

Vijetnam

(b)

Stigmochelys pardalis

Divlji

Svi

Demokratska Republika Kongo, Mozambik, Uganda

(b)

 

Iz uzgoja

Svi

Mozambik, Zambija

(b)

 

Izvor ”F” (1)

Svi

Zambija

(b)

Testudo horsfieldii

Divlji

Svi

Kazakstan

(b)

Trionychidae

Amyda cartilaginea

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Chitra chitra

Divlji

Svi

Malezija

(b)

Pelochelys cantorii

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

VODOZEMCI (AMPHIBIA)

ANURA

Dendrobatidae

Cryptophyllobates azureiventris

Divlji

Svi

Peru

(b)

Dendrobates variabilis

Divlji

Svi

Peru

(b)

Dendrobates ventrimaculatus

Divlji

Svi

Peru

(b)

Mantellidae

Mantella aurantiaca

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Mantella bernhardi

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Mantella cowani

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Mantella crocea

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Mantella expectata

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Mantella milotympanum (sin. M. aurantiaca milotympanum)

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Mantella pulchra

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Mantella viridis

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Microhylidae

Scaphiophryne gottlebei

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Ranidae

Conraua goliath

Divlji

Svi

Kamerun

(b)

Rana catesbeiana

Svi

Žive

Svi

(d)

ACTINOPTERYGII

PERCIFORMES

Labridae

Cheilinus undulatus

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

SYNGNATHIFORMES

Syngnathidae

Hippocampus barbouri

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Hippocampus comes

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Hippocampus erectus

Divlji

Svi

Brazil

(b)

Hippocampus histrix

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Hippocampus kelloggi

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Hippocampus kuda

Divlji

Svi

Kina, Indonezija, Vijetnam

(b)

Hippocampus spinosissimus

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

ČLANKONOŠCI (ARTHROPODA)

 

 

 

 

ARACHNIDA

SCORPIONES

Scorpionidae

Pandinus imperator

Divlji

Svi

Gana

(b)

 

Iz uzgoja

Svi

Benin

(b)

INSECTA

LEPIDOPTERA

Papilionidae

Ornithoptera croesus

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Ornithoptera urvillianus

Divlji

Svi

Salomonovi Otoci

(b)

 

Iz uzgoja

Svi

Salomonovi Otoci

(b)

Ornithoptera victoriae

Divlji

Svi

Salomonovi Otoci

(b)

 

Iz uzgoja

Svi

Salomonovi Otoci

(b)

MEKUŠCI (MOLLUSCA)

 

 

 

 

BIVALVIA

VENEROIDA

Tridacnidae

Hippopus hippopus

Divlji

Svi

Nova Kaledonija, Tonga, Vanuatu, Vijetnam

(b)

Tridacna crocea

Divlji

Svi

Kambodža, Fidži, Salomonovi Otoci, Tonga, Vanuatu, Vijetnam

(b)

Tridacna derasa

Divlji

Svi

Fidži, Nova Kaledonija, Filipini, Palau, Salomonovi Otoci, Tonga, Vanuatu, Vijetnam

(b)

Tridacna gigas

Divlji

Svi

Maršalovi Otoci, Salomonovi Otoci, Tonga, Vijetnam

(b)

Tridacna maxima

Divlji

Svi

Kambodža, Fidži, Maršalovi Otoci, Mikronezija, Mozambik, Nova Kaledonija, Salomonovi Otoci, Tonga, Vanuatu, Vijetnam

(b)

Tridacna rosewateri

Divlji

Svi

Mozambik

(b)

Tridacna squamosa

Divlji

Svi

Kambodža, Fidži, Mozambik, Nova Kaledonija, Salomonovi Otoci, Tonga, Vanuatu, Vijetnam

(b)

Tridacna tevoroa

Divlji

Svi

Tonga

(b)

GASTROPODA

MESOGASTROPODA

Strombidae

Strombus gigas

Divlji

Svi

Grenada, Haiti

(b)

CNIDARIA

 

 

 

 

ANTHOZOA

HELIOPORACEA

Helioporidae

Heliopora coerulea

Divlji

Svi

Salomonovi Otoci

(b)

SCLERACTINIA

Scleractinia spp.

Divlji

Svi

Gana

(b)

Agariciidae

Agaricia agaricites

Divlji

Svi

Haiti

(b)

Caryophylliidae

Catalaphyllia jardinei

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Catalaphyllia jardinei

Divlji

Svi

Salomonovi Otoci

(b)

Euphyllia cristata

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Euphyllia divisa

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Euphyllia fimbriata

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Euphyllia paraancora

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Euphyllia paradivisa

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Euphyllia picteti

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Euphyllia yaeyamaensis

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Plerogyra spp.

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Dendrophylliidae

Eguchipsammia fistula

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Faviidae

Favites halicora

Divlji

Svi

Tonga

(b)

Platygyra sinensis

Divlji

Svi

Tonga

(b)

Fungiidae

Heliofungia actiniformis

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Merulinidae

Hydnophora microconos

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Mussidae

Acanthastrea hemprichii

Divlji

Svi

Tonga

(b)

Blastomussa spp.

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Cynarina lacrymalis

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Scolymia vitiensis

Divlji

Svi

Tonga

(b)

Scolymia vitiensis

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

Pocilloporidae

Seriatopora stellata

Divlji

Svi

Indonezija

(b)

Trachyphylliidae

Trachyphyllia geoffroyi

Divlji

Svi

Fidži

(b)

Trachyphyllia geoffroyi

Divlji

Svi osim primjeraka marikulture pričvršćenih na umjetne supstrate

Indonezija

(b)

FLORA

Amaryllidaceae

Galanthus nivalis

Divlji

Svi

Bosna i Hercegovina, Švicarska, Ukrajina

(b)

Apocynaceae

Pachypodium inopinatum

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Pachypodium rosulatum

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Pachypodium sofiense

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Cycadaceae

Cycadaceae spp.

Divlji

Svi

Mozambik

(b)

Euphorbiaceae

Euphorbia ankarensis

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia banae

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia berorohae

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia bongolavensis

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia bulbispina

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia duranii

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia fianarantsoae

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia guillauminiana

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia iharanae

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia kondoi

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia labatii

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia lophogona

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia millotii

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia neohumbertii

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia pachypodioides

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia razafindratsirae

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia suzannae-marnierae

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Euphorbia waringiae

Divlji

Svi

Madagaskar

(b)

Orchidaceae

Anacamptis pyramidalis

Divlji

Svi

Turska

(b)

Barlia robertiana

Divlji

Svi

Turska

(b)

Cypripedium japonicum

Divlji

Svi

Kina, Sjeverna Koreja, Japan, Južna Koreja

(b)

Cypripedium macranthos

Divlji

Svi

Južna Koreja, Rusija

(b)

Cypripedium margaritaceum

Divlji

Svi

Kina

(b)

Cypripedium micranthum

Divlji

Svi

Kina

(b)

Dactylorhiza romana

Divlji

Svi

Turska

(b)

Dendrobium bellatulum

Divlji

Svi

Vijetnam

(b)

Dendrobium nobile

Divlji

Svi

Laos

(b)

Dendrobium wardianum

Divlji

Svi

Vijetnam

(b)

Myrmecophila tibicinis

Divlji

Svi

Belize

(b)

Ophrys holoserica

Divlji

Svi

Turska

(b)

Ophrys pallida

Divlji

Svi

Alžir

(b)

Ophrys tenthredinifera

Divlji

Svi

Turska

(b)

Ophrys umbilicata

Divlji

Svi

Turska

(b)

Orchis coriophora

Divlji

Svi

Rusija

(b)

Orchis italica

Divlji

Svi

Turska

(b)

Orchis mascula

Divlji/Iz uzgoja

Svi

Albanija

(b)

Orchis morio

Divlji

Svi

Turska

(b)

Orchis pallens

Divlji

Svi

Rusija

(b)

Orchis punctulata

Divlji

Svi

Turska

(b)

Orchis purpurea

Divlji

Svi

Turska

(b)

Orchis simia

Divlji

Svi

Bosna i Hercegovina, Hrvatska, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Turska,

(b)

Orchis tridentata

Divlji

Svi

Turska

(b)

Orchis ustulata

Divlji

Svi

Rusija

(b)

Phalaenopsis parishii

Divlji

Svi

Vijetnam

(b)

Serapias cordigera

Divlji

Svi

Turska

(b)

Serapias parviflora

Divlji

Svi

Turska

(b)

Serapias vomeracea

Divlji

Svi

Turska

(b)

Primulaceae

Cyclamen intaminatum

Divlji

Svi

Turska

(b)

Cyclamen mirabile

Divlji

Svi

Turska

(b)

Cyclamen pseudibericum

Divlji

Svi

Turska

(b)

Cyclamen trochopteranthum

Divlji

Svi

Turska

(b)

Stangeriaceae

Stangeriaceae spp.

Divlji

Svi

Mozambik

(b)

Valerianaceae

Nardostachys grandiflora

Divlji

Svi

Nepal

(b)

Zamiaceae

Zamiaceae spp.

Divlji

Svi

Mozambik

(b)


(1)  Životinje rođene u zatočeništvu, ali za koje nisu ispunjeni kriteriji iz poglavlja XIII. Uredbe (EZ) br. 865/2006 kao i njihovi dijelovi ili derivati.