DD-HR

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007.

U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

31960D0511

P 032/776

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.05.1960.

ODLUKA

o određivanju datuma na koji Agencija za opskrbu Euratoma preuzima svoje dužnosti i o odobrenju Pravila Agencije od 5. svibnja 1960. o određivanju načina uravnoteženja ponude i potražnje za rudama, sirovinama i posebnim fisibilnim materijalima

KOMISIJA EUROPSKE ZAJEDNICE ZA ATOMSKU ENERGIJU,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegove članke 52., 53., 60. i 222.,

budući da Komisija treba odrediti datum na koji Agencija za opskrbu preuzima svoje dužnosti koje su joj dodijeljene Ugovorom;

budući da uvođenje postupaka koje utvrđuje Agencija za provedbu članka 60. šestog stavka Ugovora zahtijeva prijelazne mjere koje će olakšati njihovu progresivnu primjenu,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Datum na koji Agencija za opskrbu preuzima dužnosti koje su joj dodijeljene Ugovorom jest 1. lipnja 1960.

Članak 2.

Odobravaju se Pravila Agencije od 5. svibnja 1960. o određivanju načina uravnoteženja ponude i potražnje za rudama, sirovinama i posebnim fisibilnim materijalima.

Članak 3.

Pravila iz članka 2. stupaju na snagu u cijelosti 1. lipnja 1960. za ugovore koji se odnose na opskrbu posebnim fisibilnim materijalima.

U vezi s ugovorima koji se odnose na opskrbu rudama i sirovinama primjena članaka 5. i 6. tih Pravila odgađa se za šest mjeseci od dana njihova stupanja na snagu, kako je utvrđen u prvom stavku ovog članka.

Članak 4.

Ugovori koji se odnose na opskrbu rudama i sirovinama tijekom tog razdoblja podnose se Komisiji na prethodno odobrenje.

Tijekom tog razdoblja od šest mjeseci istraživanje tržišta provodi se i dovršava u skladu s postupcima utvrđenima u člancima 1. do 4. Pravila.

Članak 5.

Ova se Odluka primjenjuje na Agenciju za opskrbu Euratoma i na sve korisnike i proizvođače ruda, sirovina i posebnih fisibilnih materijala.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. svibnja 1960.

Za Komisiju

E. M. J. A. SASSEN

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

31960R0511

P 032/777

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.05.1960.

PRAVILA

Agencije za opskrbu Europske zajednice za atomsku energiju o određivanju načina uravnoteženja ponude i potražnje za rudama, sirovinama i posebnim fisibilnim materijalima

AGENCIJA ZA OPSKRBU EUROPSKE ZAJEDNICE ZA ATOMSKU ENERGIJU,

uzimajući u obzir odredbe Ugovora, a posebno njegov članak 60. šesti stavak,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom Agencije,

uzimajući u obzir Odluku Komisije Euratoma od 5. svibnja 1960. o određivanju datuma na koji Agencija za opskrbu preuzima svoje dužnosti i o odobrenju ovih Pravila, a posebno članke 3. i 4. te Odluke koji se odnose na pojedinosti u vezi sa stupanjem na snagu ovih Pravila,

budući da, u svrhu izvršavanja svojih dužnosti u skladu s načelima navedenima u članku 52. Ugovora, Agencija mora za svaki pojedini proizvod biti u potpunosti upoznata sa stanjem na tržištu na temelju izjava o predviđenim potrebama korisnika i predviđenoj raspoloživosti opskrbe proizvođača;

budući da je nužno odrediti takve načine uravnoteženja ponude i potražnje koji osiguravaju uspješan odgovor na različite situacije u vezi s opskrbom;

budući da uvođenje tih postupaka zahtijeva prijelazne mjere koje će olakšati njihovu progresivnu primjenu,

DONIJELA JE SLJEDEĆE ODREDBE:

Članak 1.

Korisnici obavješćuju Agenciju, na njezin zahtjev, za određeno razdoblje kako je predviđeno u članku 3., o predviđenim potrebama za rudama, sirovinama i posebnim fisibilnim materijalima te, na temelju već sklopljenih ugovora, o svojim programima opskrbe.

U izjavama se navode sljedeći podaci:

1.	Oznaka proizvoda;

2.	Kemijska i fizikalna svojstva i sastav te drugi odgovarajući podaci;

3.	Količine (u jedinicama metričkog sustava);

4.	Mjesto podrijetla;

5.	Predviđena namjena;

6.	Raspodjela isporuka;

7.	Uvjeti cijena bez obveze.

Članak 2.

Proizvođači obavješćuju Agenciju, na njezin zahtjev, za određeno razdoblje kako je predviđeno u članku 3., o svojim početnim zalihama, predviđenoj proizvodnji te, na temelju već sklopljenih ugovora, o svojim programima isporuke.

U izjavama se navode sljedeći podaci:

1.	Oznaka proizvoda;

2.	Kemijska i fizikalna svojstva i sastav te drugi odgovarajući podaci;

3.	Količine (u jedinicama metričkog sustava);

4.	Mjesto podrijetla;

5.	Raspodjela isporuka;

6.	Uvjeti cijena bez obveze.

Članak 3.

Nakon dobivenog mišljenja Savjetodavnog odbora, Agencija određuje i objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica rok u kojem i razdoblje za koje korisnici i proizvođači Agenciji moraju dostaviti izjave iz članaka 1. i 2.

Članak 4.

Nakon što prikupi sve izjave dane na temelju članaka 1. i 2. ovih Pravila, Agencija okružnicom obavješćuje korisnike i proizvođače u Zajednici o općim podacima i trendovima na tržištu te, prema potrebi, o mogućnostima opskrbe i ulaska na tržište trećih zemalja.

Članak 5.

Ako Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, a posebno na inicijativu Agencije, utvrdi da za određeni proizvod na tržištu postoji očit višak ponude nad potražnjom, ona može odgovarajućom direktivom pozvati Agenciju da primijeni sljedeći pojednostavljeni postupak:

(a)	Na temelju podataka prikupljenih iz izjava danih na temelju članaka 1. i 2. ovih Pravila Agencija, nakon dobivenog mišljenja Savjetodavnog odbora, utvrđuje opće uvjete koji moraju biti ispunjeni u ugovorima o opskrbi koji se odnose na taj proizvod.

(b)	Ti se opći uvjeti priopćuju zainteresiranim stranama, koje se na taj način ovlašćuju za neposredno pregovaranje i potpisivanje ugovora.

(c)	Ugovori se dostavljaju Agenciji te se smatraju sklopljenima od strane nje same ako Agencija u roku od osam dana od primitka ugovora zainteresiranim stranama ne dostavi nikakav prigovor.

Postupak predviđen u ovom članku ne primjenjuje se na ugovore o opskrbi koji se odnose na posebne fisibilne materijale.

Članak 6.

Uravnoteženje ponude i potražnje, uz iznimku predviđenu u članku 5., ostvaruje se prema sljedećem postupku:

Korisnici obavješćuju Agenciju, do datuma i za razdoblja koja ona odredi, o svojim zahtjevima u vezi s opskrbom rudama, sirovinama ili posebnim fisibilnim materijalima.

Nakon što prikupi spomenute zahtjeve, Agencija putem poziva na podnošenje ponuda i navodeći sve potrebne podatke, određuje rokove u kojima i razdoblja za koja se proizvođači u Zajednici pozivaju na podnošenje ponuda.

Podnošenjem ponuda smatra se da su proizvođači u Zajednici ispunili obvezu koja za njih proizlazi iz članka 57. stavka 2. drugog podstavka Ugovora. Nakon što prikupi spomenute ponude Agencija odlučuje o tome hoće li ostvariti svoje pravo opcije i za koje količine.

Agencija obavješćuje korisnike o primljenim ponudama i broju zaprimljenih zahtjeva te zainteresiranim stranama priopćuje uvjete pod kojima je moguće udovoljiti njihovim zahtjevima, kao i postupke za sklapanje ugovora.

Članak 7.

Neovisno o postupcima utvrđenima u člancima 5. i 6. ovih Pravila, korisnici mogu u svakom trenutku Agenciji podnijeti zahtjeve ili narudžbe. Te se narudžbe ispunjavaju pod najboljim uvjetima s obzirom na raspoloživost opskrbe na tržištu.

Članak 8.

Ova Pravila stupaju na snagu u cijelosti 1. lipnja 1960. za ugovore koji se odnose na opskrbu posebnim fisibilnim materijalima.

U vezi s ugovorima koji se odnose na opskrbu rudama i sirovinama, primjena članaka 5. i 6. odgađa se za šest mjeseci od tog datuma i proizvodi učinke od 1. prosinca 1960. Tijekom tog razdoblja ugovori iz ovog stavka i dalje podliježu prethodnom odobrenju Komisije u skladu s člankom 222. Ugovora.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. svibnja 1960.

Za Agenciju za opskrbu Euratoma

Glavni direktor

F. SPAAK

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

31977D0706

L 292/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.11.1977.

ODLUKA VIJEĆA

od 7. studenoga 1977.

o utvrđivanju cilja Zajednice u pogledu smanjenja potrošnje primarnih izvora energije u slučaju poteškoća u opskrbi sirovom naftom i naftnim derivatima

(77/706/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 103. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da je uspostavljanje zajedničke energetske politike jedan od ciljeva koje je Zajednica sebi postavila; budući da bi Komisija trebala predložiti mjere koje u tu svrhu treba poduzeti;

budući da je uspostavljanje istinske solidarnosti među državama članicama u slučaju poteškoća u opskrbi jedan od osnovnih zahtjeva energetske politike Zajednice;

budući da je Vijeće donijelo Direktivu 73/238/EEZ od 24. srpnja 1973. o mjerama ublažavanja učinaka poteškoća u opskrbi sirovom naftom i naftnim derivatima (1);

budući da je Vijeće donijelo Direktivu 68/414/EEZ od 20. prosinca 1968. o uvođenju obveze za države članice EEZ-a u vezi s održavanjem minimalnih zaliha sirove nafte i/ili naftnih derivata (2), kako je izmijenjena Direktivom 72/425/EEZ (3);

budući da bi u slučaju poteškoća u opskrbi potrošnju energije u Zajednici trebalo smanjiti u skladu s predvidivim trendom raspoloživosti i mogućim oslanjanjima na zalihe za slučaj nužde;

budući da je potrebno utvrditi zajednički cilj kako bi se očuvala jedinstvenost tržišta i osiguralo da svi potrošači energije unutar Zajednice na pravedan način snose poteškoće koje proizlaze iz krize;

budući da države članice, prilikom poduzimanja mjera radi zadovoljenja cilja Zajednice u pogledu smanjenja potrošnje energije, uzimaju u obzir strukturu svojih tržišta,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

1. Kada se pojave poteškoće u opskrbi sirovom naftom ili naftnim derivatima u jednoj ili više država članica, Komisija, postupajući na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu te nakon savjetovanja sa skupinom predviđenom u Direktivi 73/238/EEZ, može utvrditi kao cilj smanjenje potrošnje naftnih derivata u Zajednici u cijelosti do visine od 10 % normalne potrošnje. Ova se odluka primjenjuje najviše dva mjeseca.

2. S ciljem očuvanja jedinstvenosti tržišta i osiguranja da svi potrošači energije u Zajednici na pravedan način snose poteškoće koje proizlaze iz krize, Komisija:

(a)

nakon isteka dvomjesečnog razdoblja i unutar granica utvrđenih u stavku 1. predlaže Vijeću novi cilj za:

—	nezamjenjive naftne derivate, izražen kao postotak potrošnje tih derivata,

—	zamjenjive naftne derivate, izražen kao postotak potrošnje svih zamjenjivih energetskih izvora;

(b)	u slučaju većeg nedostatka, može predložiti Vijeću da cilj u pogledu smanjenja potrošnje prelazi 10 % i da se proširi na ostale oblike energije.

3. Količine naftnih derivata ušteđene kao rezultat diferenciranih smanjenja potrošnje predviđenih u stavku 2. raspodjeljuju se među državama članicama.

4. Vijeće u roku od 10 dana kvalificiranom većinom odlučuje o svim prijedlozima Komisije iz stavka 2.

5. Ako je intervenciju Komisije zatražila država članica, Komisija odluku donosi u roku od pet radnih dana od primitka takvog zahtjeva.

6. Svaka država članica može Vijeću uputiti svaku odluku Komisije kojom se utvrđuje cilj u pogledu smanjenja potrošnje. Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom u roku od 10 dana od upućivanja predmeta, može takvu odluku staviti izvan snage ili izmijeniti.

7. Odluke koje Komisija donese primjenjuju se čim se o njima obavijeste države članice.

Članak 2.

Države članice bez odgađanja poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi smanjile svoju potrošnju naftnih derivata i/ili potrošnju energije u cijelosti barem za njihov udio u cilju smanjenja u skladu s člankom 1.

Članak 3.

Države članice obavješćuju Komisiju o svim mjerama poduzetima u skladu s člankom 2. čim one stupe na snagu.

Članak 4.

1. Ako, nakon savjetovanja sa skupinom predviđenom u Direktivi 73/238/EEZ ili na temelju informacija koje joj priopći država članica, Komisija ustanovi da prilike u vezi s opskrbom naftom i naftnim derivatima u jednoj ili više država članica više ne opravdavaju daljnju primjenu mjera za smanjenje potrošnje:

(a)	ona donosi odluku o njihovoj izmjeni ili stavljanju izvan snage ako su te mjere uvedene odlukom Komisije;

(b)	ona predlaže Vijeću da ih izmijeni ili stavi izvan snage ako su te mjere uvedene odlukom Vijeća.

2. Odluke Komisije donesene u skladu sa stavkom 1. točkom (a) proizvode učinke čim se o njima obavijeste države članice. Svaka država članica može Vijeću uputiti svaku odluku Komisije kojom se mijenjaju ili stavljaju izvan snage mjere za smanjenje potrošnje.

3. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom u roku od 10 dana od upućivanja predmeta.

Članak 5.

Komisija nakon savjetovanja s državama članicama određuje detaljna pravila za primjenu ove Odluke.

Članak 6.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. studenoga 1977.

Za Vijeće

Predsjednik

A. HUMBLET

(1) SL L 228, 16.9.1973., str. 1.

(2) SL L 308, 23.12.1968., str. 14.

(3) SL L 291, 28.12.1972., str. 154.

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

31993R1493

L 148/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.06.1993.

UREDBA VIJEĆA (Euratom) br. 1493/93

od 8. lipnja 1993.

o pošiljkama radioaktivnih tvari između država članica

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegove članke 31. i 32.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1), sastavljen nakon dobivanja mišljenja skupine osoba koje je Znanstveni i tehnički odbor imenovao među znanstvenim stručnjacima u državama članicama,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da je 2. veljače 1959. Vijeće donijelo direktive kojima se utvrđuju osnovni standardi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja (4), izmijenjene posebno Direktivom 80/836/Euratom (5);

budući da sukladno članku 3. Direktive 80/836/Euratom svaka država članica mora uvesti obavezno izvješćivanje o aktivnostima koje uključuju opasnost od ionizirajućeg zračenja; budući da, u svjetlu mogućih opasnosti i drugih važnih pitanja, te aktivnosti podliježu prethodnom odobrenju u slučajevima o kojima odlučuje svaka država članica;

budući da su zato države članice na svojim državnim područjima uspostavile sustave kako bi ispunile zahtjeve članka 3. Direktive 80/836/Euratom; budući da stoga, unutarnjim kontrolama koje države članice primjenjuju na temelju nacionalnih pravila usklađenih s postojećim zahtjevima Zajednice i svim odgovarajućim međunarodnim zahtjevima, države članice nastavljaju osiguravati usporedivu razinu zaštite na svojim državnim područjima;

budući da pošiljke radioaktivnog otpada između država članica te u Zajednicu i iz nje podliježu posebnim mjerama utvrđenima Direktivom 92/3/Euratom (6); budući da su države članice obvezne najkasnije do 1. siječnja 1994. donijeti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s Direktivom 92/3/Euratom; budući da bi svaka država članica trebala biti odgovorna za osiguravanje da se s njenim radioaktivnim otpadom pravilno postupa;

budući da zbog ukidanja graničnih kontrola u Zajednici od 1. siječnja 1993. nadležna tijela država članica više nemaju informacije o pošiljkama radioaktivnih tvari koje su prethodno dobivala kroz te kontrole; budući da postoji potreba da dotična nadležna tijela dobivaju jednaku razinu informacija kao i prije kako bi nastavila provoditi svoje kontrole radi zaštite od zračenja; budući da bi sustav Zajednice za izjave i pružanje informacija olakšao održavanje nadzora zaštite od zračenja; budući da je sustav prethodnih izjava potreban za pošiljke zatvorenih izvora i radioaktivnog otpada;

budući da posebni fisibilni materijali kako su određeni člankom 197. Ugovora o EZAE-u podliježu odredbama glave II., poglavlja VII. tog Ugovora pod nazivom Nadzor sigurnosti; budući da prijevoz takvih materijala podliježe obvezama država članica i Komisije u okviru Međunarodne konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala (IAEA 1980);

budući da ova Uredba ne utječe na pružanje informacija i kontrole u svrhe koje nisu povezane sa zaštitom od zračenja,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Ova se Uredba primjenjuje na pošiljke između država članica zatvorenih izvora i drugih odgovarajućih izvora kada su količina i koncentracija veće od razina utvrđenih u članku 4. točkama (a) i (b) Direktive 80/836/Euratom. Ona se također primjenjuje na pošiljke radioaktivnog otpada između država članica obuhvaćene Direktivom 92/3/Euratom.

2. U slučaju nuklearnih materijala, svaka država članica na svojem državnom području obavlja sve potrebne kontrole kako bi osigurala da svaki primatelj tih materijala koji su predmet pošiljke iz druge države članice poštuje nacionalne odredbe kojima se provodi članak 3. Direktive 80/836/Euratom.

Članak 2.

Za potrebe ove Uredbe:

—	„pošiljka” je prijevoz iz mjesta porijekla do mjesta odredišta, uključujući utovar i istovar radioaktivnih tvari,

—	„posjednik” radioaktivnih tvari je svaka fizička ili pravna osoba koja je, prije slanja pošiljke, prema nacionalnom pravu odgovorna za te materijale i namjerava poslati pošiljku primatelju,

—	„primatelj” radioaktivnih tvari je svaka fizička ili pravna osoba kojoj je taj materijal poslan,

—	„zatvoreni izvor” ima značenje određeno u Direktivi 80/836/Euratom,

—	„drugi odgovarajući izvor” je svaka radioaktivna tvar koja nije zatvoreni izvor namijenjena za izravnu ili neizravnu uporabu ionizirajućeg zračenja koje emitira u medicinske, veterinarske, industrijske, komercijalne, istraživačke ili poljoprivredne svrhe,

—	„radioaktivni otpad” ima značenje određeno u Direktivi 92/3/Euratom,

—	„nuklearni materijali” su posebni fisibilni materijali, sirovine i rude kako su određeni u članku 197. Ugovora o EZAE-u,

—	„nadležna tijela” je svako tijelo nadležno u državi članici za primjenu ove Uredbe ili upravno postupanje u vezi s ovom Uredbom ili svako drugo tijelo koje odredi država članica,

—	„aktivnost” ima značenje određeno u Direktivi 80/836/Euratom.

Članak 3.

Kontrole pošiljaka zatvorenih izvora, drugih odgovarajućih izvora i radioaktivnog otpada između država članica, na temelju zakonodavstva Zajednice ili nacionalnog zakonodavstva, u svrhu zaštite od zračenja obavljaju se kao dio kontrolnih postupaka koji se primjenjuju na nediskriminirajući način na čitavom državnom području države članice.

Članak 4.

1. Posjednik zatvorenih izvora ili radioaktivnog otpada koji namjerava poslati pošiljku tih izvora ili otpada ili dogovoriti slanje te pošiljke mora od primatelja radioaktivnih tvari dobiti prethodnu pisanu izjavu kojom se potvrđuje da je primatelj u državi članici odredišta ispunio sve primjenjive odredbe kojima se provodi članak 3. Direktive 80/836/Euratom te sve odgovarajuće nacionalne zahtjeve za sigurno skladištenje, uporabu ili odlaganje te kategorije izvora ili otpada.

Izjava se daje u obliku standardnih dokumenata određenih u Prilozima I. i II. ovoj Uredbi.

2. Izjavu iz stavka 1. primatelj šalje nadležnom tijelu države članice u koju se pošiljka šalje. Nadležno tijelo svojim pečatom na dokumentu potvrđuje da je upoznato s izjavom, koju primatelj zatim šalje posjedniku.

Članak 5.

1. Izjava iz članka 4. može se odnositi na više od jedne pošiljke pod uvjetom da:

—	zatvoreni izvori ili radioaktivni otpad na koje se izjava odnosi u biti imaju jednaka fizička i kemijska svojstva,

—	zatvoreni izvori ili radioaktivni otpad na koje se izjava odnosi ne premašuju razine aktivnosti određene u izjavi i

—	pošiljke šalje isti posjednik istom primatelju, a pritom su uključena ista nadležna tijela.

2. Razdoblje valjanosti izjave ne može biti dulje od tri godine od dana kada nadležno tijelo otisne pečat u skladu s člankom 4. stavkom 2.

Članak 6.

Posjednik zatvorenih izvora, drugih odgovarajućih izvora i radioaktivnog otpada koji je poslao pošiljku tih izvora ili otpada, ili je dogovorio slanje te pošiljke, u roku od 21 dana od kraja svakog kalendarskog tromjesečja nadležnim tijelima u državi članici odredišta pruža sljedeće informacije u vezi s dostavama tijekom tog tromjesečja:

—	imena i adrese primateljâ,

—	ukupnu aktivnost po radionuklidu dostavljenom svakom primatelju te broj takvih dostava,

—	najveću pojedinačnu količinu svakog radionuklida dostavljenog svakom primatelju,

—	vrstu tvari: zatvoreni izvor, drugi odgovarajući izvor ili radioaktivni otpad.

Prvo takvo izvješće obuhvaća razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 1993.

Članak 7.

Nadležna tijela država članica surađuju u osiguravanju primjene i provedbe ove Uredbe.

Članak 8.

Države članice Komisiji najkasnije do 1. srpnja 1993. šalju imena i adrese nadležnih tijela kako su određena u članku 2. te sve potrebne informacije za brzu komunikaciju s tim tijelima.

Države članice Komisiji šalju sve promjene tih podataka.

Komisija o tim informacijama i njihovim promjenama obavještava sva nadležna tijela u Zajednici te objavljuje te informacije i njihove promjene u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 9.

Ova Uredba ne utječe na postojeće nacionalne odredbe i međunarodne sporazume o prijevozu, uključujući i provoz, radioaktivnih materijala.

Članak 10.

Ova Uredba ne utječe na obaveze i prava koja proizlaze iz Direktive 92/3/Euratom.

Članak 11.

1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

2. Ova se Uredba prestaje primjenjivati na radioaktivni otpad od 1. siječnja 1994.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 8. lipnja 1993.

Za Vijeće

Predsjednik

N. HELVEG PETERSEN

(1) SL C 347, 31.12.1992., str. 17.

(2) SL C 150, 31.5.1993.

(3) SL C 19, 25.1.1993., str. 13.

(4) SL L 11, 20.2.1959., str. 221/59.

(5) SL L 246, 17.9.1980., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 84/467/Euratom (SL L 265, 5.10.1984., str. 4.).

(6) SL L 35, 12.2.1992., str. 24.

PRILOG I.

POŠILJKA ZATVORENIH IZVORA IZMEĐU DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE ZAJEDNICE

PRILOG II.

POŠILJKA RADIOAKTIVNOG OTPADA IZMEĐU DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE ZAJEDNICE

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

31994L0063

L 365/24

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.12.1994.

DIREKTIVA 94/63/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. prosinca 1994.

o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s postupkom iz članka 189.b Ugovora (3),

budući da su uzastopni programi djelovanja Europskih zajednica za zaštitu okoliša (4) naglašavali važnost sprečavanja i smanjenja onečišćenja zraka;

budući da bi emisije hlapivih organskih spojeva (HOS-a) iz benzina i otapala u Zajednici iznosile oko 10 milijuna tona godišnje da se ne poduzimaju nikakve kontrolne mjere; budući da emisije HOS-a pridonose stvaranju fotokemijskih oksidanata kao što je ozon, koji u visokim koncentracijama mogu naškoditi ljudskom zdravlju i oštetiti vegetaciju i materijale; budući da su neke emisije HOS-a iz benzina svrstane u kategoriju toksičnih, kancerogenih ili teratogenih;

budući da je 2. travnja 1992. Zajednica potpisala Protokol o nadzoru emisija hlapljivih organskih spojeva ili njihovih prekograničnih strujanja uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine, kojim se predviđa znatno smanjenje emisija HOS-a;

budući da je značajan korak u strategiji ukupnog smanjenja emisija HOS-a učinjen Direktivom Vijeća 91/441/EEZ od 26. lipnja 1991. o izmjeni Direktive 70/220/EEZ o usklađivanju propisa država članica o mjerama protiv onečišćenja zraka emisijama iz motornih vozila (5), čiji je cilj tijekom razdoblja od 10 do 15 godina smanjiti za oko 80 do 90 % emisije HOS-a iz ispušnih plinova iz ispušnih cijevi i isparavanja iz motornih vozila koji predstavljaju oko 40 % sadašnjih emisija HOS-a u atmosferu koje proizvodi čovjek; budući da je u trenutku donošenja te Direktive od Komisije zatraženo da podnese prijedlog direktive o mjerama za smanjenje gubitaka pri isparavanju u svakoj fazi postupka skladištenja i distribucije motornih goriva;

budući da emisije HOS-a iz sustava za skladištenje i distribuciju benzina iznose otprilike 500 000 tona godišnje ili oko 5 % ukupnih emisija HOS-a u Zajednici koje proizvodi čovjek; budući da takve emisije značajno pridonose onečišćenju zraka, posebno u urbanim područjima;

budući da se dostupnim tehnologijama može osigurati značajno smanjenje gubitaka pri isparavanju u sustavu za distribuciju benzina, pri čemu nije zanemarivo ponovno prikupljanje para koje se oslobađaju;

budući da se, radi međunarodne normizacije i sigurnosti za vrijeme punjenja brodova, na razini Međunarodne pomorske organizacije moraju odrediti norme za sustave kontrole i prikupljanja para tako da se primjenjuju i na uređaje za punjenje i na brodove; budući da Zajednica stoga mora nastojati osigurati uvođenje potrebnih odredaba u Konvenciju Marpol tijekom revizije te Konvencije koja je u tijeku i čije se dovršenje predviđa 1996. godine; budući da bi, u slučaju da Konvencija Marpol ne bude revidirana na taj način, Komisija trebala, nakon rasprave sa svojim najvažnijim trgovačkim partnerima, predložiti odgovarajuće mjere koje bi se primjenjivale na brodove i lučka servisna postrojenja za brodove;

budući da će biti potrebno daljnje djelovanje kako bi se smanjile emisije para za vrijeme opskrbe gorivom na benzinskim postajama, koje u ovom trenutku iznose oko 200 000 tona godišnje, čime bi se kontrolirale sve emisije para za vrijeme distribucije benzina;

budući da je, kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta, potrebno uskladiti određene mjere povezane s distribucijom benzina na temelju visoke razine zaštite okoliša;

budući da bi ipak trebalo voditi računa o prednostima i opterećenjima do kojih može dovesti djelovanje ili izostanak djelovanja; budući da je stoga primjereno predvidjeti mogućnost odstupanja i ponekad izuzeća u određenim slučajevima; budući da bi nekim državama članicama također trebalo omogućiti dulja razdoblja prilagodbe kako bi se uzelo u obzir sve važne okolišne mjere različitih vrsta koje su one možda već usvojile u tom području ili posebno opterećenje koje nameću mjere iz ove Direktive zbog strukture njihovih mreža;

budući da Zajednica u svojem djelovanju mora uzeti u obzir uvjete okoliša u različitim regijama Zajednice; budući da s tim u vezi države članice moraju biti u stanju zadržati ili uvesti strože mjere povezane s gubicima pri isparavanju iz fiksnih postrojenja na cijelom svojem državnom području ili u geografskim područjima za koja je ustanovljeno da su takve mjere potrebne za zaštitu ljudskog zdravlja ili okoliša zbog posebnih uvjeta;

budući da se odredbe stavka 1. u člancima 3., 4. i 6. ove Direktive primjenjuju ne dovodeći u pitanje Direktivu Vijeća 83/189/EEZ od 28. ožujka 1983. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa (6);

budući da je potrebno uvesti usklađene specifikacije za opremu za donje punjenje vozila cisterni kako bi se osigurala mogućnost slobodne trgovine benzinom i opremom unutar Zajednice i visoka razina sigurnosti; budući da bi trebalo osigurati normizaciju tih specifikacija i njihovu prilagodbu tehničkom napretku;

budući da bi trebalo ustanoviti odbor za pomoć Komisiji pri prilagođavanju priloga ovoj Direktivi tehničkom napretku,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na postupke, uređaje, vozila i plovila koji se koriste za skladištenje, pretakanje i prijevoz benzina od jednog terminala do drugog ili od terminala do benzinske postaje.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

(a)	„benzin” znači svaki naftni derivat, s aditivima ili bez njih, koji ima isparni tlak od 27,6 kilopaskala ili više, namijenjen uporabi kao gorivo za motorna vozila, osim tekućeg naftnog plina (LPG);

(b)	„pare” znači svaki plinoviti spoj koji isparava iz benzina;

(c)	„uređaj za skladištenje” znači svaki nepokretni spremnik na terminalu koji se koristi za skladištenje benzina;

(d)	„terminal” znači svaki objekt koji se koristi za skladištenje i pretakanje benzina u vozila cisterne, željezničke vagone-cisterne ili plovila, uključujući sve uređaje za skladištenje na lokaciji objekta;

(e)	„pokretni spremnik” znači svaki spremnik koji se prevozi cestom, željeznicom ili plovnim putovima, a koristi se za prijenos benzina od jednog terminala do drugog ili od terminala do benzinske postaje;

(f)	„benzinska postaja” znači svaki objekt u kojem se benzin distribuira iz nepokretnih spremnika za skladištenje u spremnike za gorivo motornih vozila;

(g)

„postojeći” uređaji za skladištenje benzina, uređaji za punjenje, benzinske postaje i pokretni spremnici znači takve uređaje, benzinske postaje i pokretne spremnike koji su bili u funkciji prije datuma iz članka 10. ili za koje je, kada to zahtijeva nacionalno zakonodavstvo, izdana pojedinačna građevinska ili uporabna dozvola prije datuma iz članka 10.;

(h)	„novi”, u vezi s uređajima za skladištenje benzina, uređajima za punjenje, benzinskim postajama i pokretnim spremnicima, znači takve uređaje, benzinske postaje i pokretne spremnike koji nisu obuhvaćeni točkom (g);

(i)	„protok” znači najveću godišnju količinu benzina pretočenog iz uređaja za skladištenje na terminalu ili iz benzinske postaje u pokretne spremnike tijekom tri prethodne godine;

(j)	„uređaj za rekuperiranje para” znači uređaj za rekuperiranje benzina iz para, uključujući svaki sustav za prikupljanje i pohranu na terminalu;

(k)	„plovilo” znači plovilo na unutarnjim plovnim putovima kako je definirano u poglavlju 1. Direktive Vijeća 82/714/EEZ od 4. listopada 1982. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za plovila na unutarnjim plovnim putovima (7);

(l)	„ciljna referentna vrijednost” znači smjernicu za sveobuhvatnu procjenu prikladnosti tehničkih mjera u prilozima i ne predstavlja graničnu vrijednost prema kojoj se mjeri rad pojedinih uređaja, terminala i benzinskih postaja;

(m)

„prijelazno skladištenje para” znači prijelazno skladištenje para u spremniku s fiksnim krovom na terminalu do kasnijeg prijevoza na drugi terminal i njihove rekuperacije. Prebacivanje para iz jednog uređaja za skladištenje u drugi na istom terminalu ne predstavlja prijelazno skladištenje para u smislu ove Direktive;

(n)	„uređaj za punjenje” znači svaki objekt na terminalu na kojem se benzin može puniti u pokretne spremnike. Uređaji za punjenje vozila cisterni opremljeni su jednim ili s više „utovarnih mostova”;

(o)	„utovarni most” znači svaku konstrukciju na terminalu gdje se benzin može pretakati istodobno samo u jedno vozilo cisternu.

Članak 3.

Uređaji za skladištenje na terminalima

1. Uređaji za skladištenje na terminalima projektiraju se i njima se rukuje u skladu s tehničkim odredbama Priloga I.

Cilj je tih odredaba smanjenje ukupnog godišnjeg gubitka benzina koji proizlazi iz punjenja i skladištenja u svakom uređaju za skladištenje na terminalima ispod ciljne referentne vrijednosti od 0,01 % m/m (masa/masa) protoka.

Države članice mogu zadržati ili zahtijevati strože mjere na cijelom svojem državnom području ili u geografskim područjima za koja je ustanovljeno da su takve mjere potrebne za zaštitu ljudskog zdravlja ili okoliša zbog posebnih uvjeta.

Države članice mogu usvojiti tehničke mjere za smanjenje gubitaka benzina različite od onih navedenih u Prilogu I. ako se pokaže da su te alternativne mjere barem jednako djelotvorne.

Države članice obavješćuju ostale države članice i Komisiju o svim postojećim mjerama ili svim posebnim mjerama iz ovog stavka koje namjeravaju poduzeti te o razlozima za njihovo poduzimanje.

2. Odredbe stavka 1. primjenjuju se:

(a)	od datuma iz članka 10. na nove uređaje;

(b)	nakon isteka tri godine od datuma iz članka 10. na postojeće uređaje ako protok na terminalu prelazi 50 000 tona godišnje;

(c)	nakon isteka šest godina od datuma iz članka 10. na postojeće uređaje ako protok na terminalu prelazi 25 000 tona godišnje;

(d)	nakon isteka devet godina od datuma iz članka 10. na sve ostale postojeće uređaje za skladištenje na terminalima.

Članak 4.

Punjenje i pražnjenje pokretnih spremnika na terminalima

1. Oprema za punjenje i pražnjenje projektira se i njome se rukuje u skladu s tehničkim odredbama Priloga II.

Cilj je tih odredaba smanjenje ukupnog godišnjeg gubitka benzina koji proizlazi iz punjenja i pražnjenja pokretnih spremnika na terminalima ispod ciljne referentne vrijednosti od 0,005 % m/m (masa/masa) protoka.

Države članice mogu usvojiti tehničke mjere za smanjenje gubitaka benzina različite od onih navedenih u Prilogu II. ako se pokaže da su te alternativne mjere barem jednako djelotvorne.

Države članice obavješćuju ostale države članice i Komisiju o svim postojećim mjerama ili svim posebnim mjerama iz ovog stavka koje namjeravaju poduzeti te o razlozima za njihovo poduzimanje. Komisija provjerava usklađenost tih mjera s odredbama Ugovora i ovog stavka.

Svi terminali s uređajima za punjenje vozila cisterni opremljeni su najmanje jednim utovarnim mostom koji je u skladu sa specifikacijama za opremu za donje punjenje utvrđenima u Prilogu IV. Te se specifikacije preispituju u redovitim vremenskim razmacima te se prema potrebi revidiraju u skladu s postupkom utvrđenim u članku 8.

2. Odredbe stavka 1. primjenjuju se:

(a)	od datuma iz članka 10. na nove terminale za punjenje vozila cisterni, željezničkih vagona-cisterni i/ili plovila;

(b)	nakon isteka tri godine od datuma iz članka 10. na postojeće terminale za punjenje vozila cisterni, željezničkih vagona-cisterni i/ili plovila ako protok prelazi 150 000 tona godišnje;

(c)	nakon isteka šest godina od datuma iz članka 10. na postojeće terminale za punjenje vozila cisterni i željezničkih vagona-cisterni ako protok prelazi 25 000 tona godišnje;

(d)	nakon isteka devet godina od datuma iz članka 10. na sve ostale postojeće uređaje za punjenje na terminalima za punjenje vozila cisterni i željezničkih vagona-cisterni.

3. Nakon isteka devet godina od datuma iz članka 10. zahtjevi za opremu za donje punjenje navedeni u Prilogu IV. primjenjuju se na sve utovarne mostove za punjenje vozila cisterni na svim terminalima, osim onih izuzetih prema odredbama stavka 4.

4. Odstupajući od navedenog, stavci 1. i 3. ne primjenjuje se na:

(a)	postojeće terminale s protokom manjim od 10 000 tona godišnje; i

(b)	nove terminale s protokom manjim od 5 000 tona godišnje, smještene na malim udaljenim otocima.

Države članice u okviru postupaka izvješćivanja iz članka 9. obavješćuju Komisiju o terminalima na koje se odnosi takvo odstupanje.

5. Kraljevina Španjolska može odobriti jednogodišnje odstupanje od roka navedenog u stavku 2. točki (b).

Članak 5.

Pokretni spremnici

1. Pokretni spremnici projektiraju se i njima se rukuje u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a)	pokretni spremnici projektiraju se i njima se rukuje tako da se pare zadrže u spremniku nakon istovara benzina;

(b)

pokretni spremnici koji benzinom opskrbljuju benzinske postaje i terminale projektiraju se i njima se rukuje tako da prihvate i zadrže povratne pare iz uređaja za skladištenje na benzinskim postajama ili terminalima. Za željezničke vagone-cisterne to se zahtijeva samo ako benzinom opskrbljuju benzinske postaje ili terminale na kojima se obavlja prijelazno skladištenje para;

(c)

pare navedene u točkama (a) i (b) zadržavaju se u pokretnom spremniku dok se ne izvrši ponovno punjenje na terminalu, izuzev para ispuštenih kroz sigurnosni ventil.

Ako se nakon istovara benzina pokretni spremnik koristi za druge proizvode osim benzina te u mjeri u kojoj nije moguća rekuperacija ili prijelazno skladištenje para, ventilacija se može dopustiti na geografskom području gdje emisije ne bi trebale u znatnijoj mjeri utjecati na okoliš ili zdravlje;

(d)	nadležna tijela država članica moraju osigurati da se vozila cisterne redovito ispituju u pogledu nepropusnosti pare te da se periodično provjerava ispravno funkcioniranje vakuumsko-tlačnih odušnih ventila na svim pokretnim spremnicima.

2. Odredbe stavka 1. primjenjuju se:

(a)	od datuma iz članka 10. na nova vozila cisterne, željezničke vagone-cisterne i plovila;

(b)	nakon isteka tri godine od datuma iz članka 10. na postojeća vozila cisterne i plovila ako se pune na terminalu na koji se primjenjuje zahtjev iz članka 4. stavka 1.;

(c)	na postojeća vozila cisterne ako su naknadno prilagođeni za donje punjenje u skladu sa specifikacijama utvrđenima u Prilogu IV.

3. Odstupajući od navedenog, odredbe stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ne primjenjuju se na gubitak para koji je posljedica mjerenja pomoću uranjajućih mjernih šipki, i to na:

(a)	postojeće pokretne spremnike; i

(b)	nove pokretne spremnike koji počinju s radom u roku od četiri godine od datuma iz članka 10.

Članak 6.

Punjenje uređaja za skladištenje na benzinskim postajama

1. Oprema za punjenje i skladištenje projektira se i njome se rukuje u skladu s tehničkim odredbama Priloga III.

Cilj je tih odredaba smanjenje ukupnog godišnjeg gubitka benzina koji proizlazi iz punjenja uređaja za skladištenje na benzinskim postajama ispod ciljne referentne vrijednosti od 0,01 % m/m (masa/masa) protoka.

Države članice mogu usvojiti tehničke mjere za smanjenje gubitaka benzina različite od onih navedenih u Prilogu III. ako se pokaže da su te alternativne mjere barem jednako djelotvorne.

Države članice obavješćuju ostale države članice i Komisiju o svim postojećim mjerama ili svim posebnim mjerama iz ovog stavka koje namjeravaju poduzeti te o razlozima za njihovo poduzimanje.

2. Odredbe stavka 1. primjenjuju se:

(a)	od datuma iz članka 10. na nove benzinske postaje;

(b)

nakon isteka tri godine od datuma iz članka 10.:

—	na postojeće benzinske postaje s protokom većim od 1 000 m3 godišnje,

—	na postojeće benzinske postaje, bez obzira na njihov protok, koje se nalaze unutar stalnih stambenih ili radnih područja;

(c)	nakon isteka šest godina od datuma iz članka 10. na postojeće benzinske postaje s protokom većim od 500 m3 godišnje;

(d)	nakon isteka devet godina od datuma iz članka 10. na sve ostale postojeće benzinske postaje.

3. Odstupajući od navedenog, stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na benzinske postaje s protokom manjim od 100 m3 godišnje.

4. Za benzinske postaje s godišnjim protokom manjim od 500 m3 države članice mogu odobriti odstupanje od zahtjeva iz stavka 1. ako se benzinska postaja nalazi na geografskom području ili na lokaciji gdje emisije para ne bi trebale u znatnijoj mjeri utjecati na okoliš ili zdravlje.

Države članice, u okviru postupaka izvješćivanja iz članka 9., Komisiji dostavljaju detaljne podatke o područjima na kojima namjeravaju odobriti takva odstupanja te nakon toga o svim promjenama na tim područjima.

5. Kraljevina Nizozemska može odobriti odstupanje od vremenskog rasporeda iz stavka 2., podložno sljedećim uvjetima:

—	mjere koje se zahtijevaju u skladu s ovim člankom provode se kao dio šireg postojećeg nacionalnog programa za benzinske postaje koji istodobno rješava različite probleme u vezi s okolišem kao što su onečišćenje vode, zraka i tla te onečišćenje otpadom i čija je provedba precizno isplanirana,

—	vremenski se raspored smije izmijeniti za najviše dvije godine, pri čemu svi programi moraju biti dovršeni u roku navedenom u stavku 2. točki (d),

—	Komisiji se priopćuje odluka o odstupanju od rasporeda iz stavka 2., kao i svi podaci o opsegu i roku odstupanja.

6. Kraljevina Španjolska i Portugalska Republika mogu odobriti jednogodišnje odstupanje od roka navedenog u stavku 2. točki (b).

Članak 7.

Izmjene prilogâ

Izmjene potrebne za prilagodbu prilogâ ovoj Direktivi tehničkom napretku donose se u skladu s postupkom propisanim u članku 8., uz izuzetak graničnih vrijednosti iz Priloga II. točke 2.

Članak 8.

Odbor

1. Komisiji pomaže odbor sastavljen od predstavnika država članica kojim predsjedava predstavnik Komisije.

2. Predstavnik Komisije odboru podnosi nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu u roku koji predsjedatelj može utvrditi s obzirom na hitnost predmeta. Mišljenje se usvaja većinom utvrđenom u članku 148. stavku 2. Ugovora za donošenje odluka koje Vijeće donosi na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica u odboru ponderiraju se na način propisan u tom članku. Predsjedatelj ne sudjeluje u glasovanju.

3. Komisija usvaja predviđene mjere ako su one u skladu s mišljenjem odbora.

Ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora ili ako odbor nije dao nikakvo mišljenje, Komisija bez odlaganja podnosi Vijeću prijedlog u vezi s mjerama koje treba poduzeti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

4. Ako Vijeće ne odluči u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga, Komisija usvaja predložene mjere.

Članak 9.

Praćenje i izvješćivanje

Izvješća o provedbi ove Direktive sastavljaju se prema postupku utvrđenom u članku 5. Direktive Vijeća 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. o standardiziranju i racionaliziranju izvješća o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (8). Komisija je pozvana da svojem prvom izvješću, ako je to potrebno, priloži prijedloge za izmjenu ove Direktive, uključujući osobito proširenje područja njezine primjene kako bi se obuhvatili sustavi za kontrolu i rekuperiranje para za uređaje za punjenje i brodove.

Članak 10.

Prenošenje u nacionalno zakonodavstvo

1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 31. prosinca 1995. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kad države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 11.

Završna odredba

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 1994.

Za Europski parlament

Predsjednik

K. HÄNSCH

Za Vijeće

Predsjednik

K. KINKEL

(1) SL C 227, 3.9.1992., str. 3. i SL C 270, 6.10.1993., str. 12.

(2) SL C 73, 15.3.1993., str. 6.

(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 24. lipnja 1994. (SL C 194, 19.7.1993., str. 325.), Zajedničko stajalište Vijeća od 4. listopada 1993. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Europskog parlamenta od 9. ožujka 1994. (SL 91, 28.3.1994., str. 82.). Potvrđeno 2. prosinca 1994. (SL C 342, 20.12.1993., str 15.). Zajednički tekst Odbora za mirenje od 8. studenoga 1994.

(4) SL C 112, 20.12.1973., str. 1.; SL C 139, 13.6.1977., str. 1.; SL C 46, 17.2.1983., str. 1. i SL C 328, 7.12.1987., str. 1.

(5) SL L 242, 30.8.1991., str. 1.

(6) SL L 109, 26.4.1983., str. 8. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 92/400/EEZ (SL L 221, 6.8.1992., str. 55.).

(7) SL L 301, 28.10.1982., str. 1.

(8) SL L 377, 31.12.1991., str. 48.

PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA UREĐAJE ZA SKLADIŠTENJE NA TERMINALIMA

1. Vanjski zid i krov spremnika koji se nalaze iznad zemlje moraju biti obojeni bojom koja reflektira 70 % ukupnog toplinskog zračenja ili više. Te se radnje mogu planirati tako da se provode u okviru uobičajenih ciklusa održavanja spremnika u razdoblju od tri godine. Države članice mogu odobriti odstupanje od ove odredbe kada to zahtijeva zaštita područja s posebnim krajolikom koja su kao takva odredila nacionalna tijela.

Ova se odredba ne primjenjuje na spremnike priključene na uređaj za rekuperiranje para koji ispunjava zahtjeve iz Priloga II. točke 2.

2. Spremnici s vanjskim plivajućim pokrovom moraju biti opremljeni primarnom brtvom koja zatvara prstenasti prostor između zida spremnika i vanjskog ruba plivajućeg pokrova te sekundarnom brtvom postavljenom iznad primarne brtve. Brtve moraju biti projektirane tako da ukupno zadrže 95 % ili više para u odnosu na usporedivi spremnik s fiksnim krovom koji nije opremljen uređajima za kontrolu zadržavanja para (to jest spremnik s fiksnim krovom koji ima samo vakuumsko-tlačni odušni ventil).

3. Svi novi uređaji za skladištenje na terminalima gdje se rekuperiranje para zahtijeva na temelju članka 4. Direktive (vidjeti Prilog II.) moraju biti:

(a)	spremnici s fiksnim krovom priključeni na uređaj za rekuperiranje para koji ispunjava zahtjeve iz Priloga II.; ili

(b)	projektirani tako da imaju vanjski ili unutarnji plivajući pokrov, opremljen primarnim i sekundarnim brtvama, kako bi ispunjavali zahtjeve za rad navedene u točki 2.

4. Postojeći spremnici s fiksnim krovom moraju:

(a)	biti priključeni na uređaj za rekuperiranje para koji ispunjava zahtjeve iz Priloga II.; ili

(b)	imati unutarnji plivajući pokrov s primarnom brtvom koja bi trebala biti projektirana tako da ukupno zadrži 90 % para ili više u odnosu na usporedivi spremnik s fiksnim krovom koji nije opremljen uređajima za kontrolu zadržavanja para.

5. Zahtjevi za uređaje za kontrolu zadržavanja para navedeni u točkama 3. i 4. ne primjenjuju se na spremnike s fiksnim krovom na terminalima gdje je prijelazno skladištenje para dopušteno na temelju Priloga II. točke 1.

PRILOG II.

ZAHTJEVI ZA UREĐAJE ZA PUNJENJE I PRAŽNJENJE NA TERMINALIMA

1. Pare koje se oslobađaju tijekom punjenja pokretnog spremnika moraju se vratiti kroz nepropusni priključni cjevovod do uređaja za rekuperiranje para u svrhu regeneriranja na terminalu.

Ova se odredba ne primjenjuje na cisterne s gornjim punjenjem sve dok je takvo punjenje dopušteno.

Na terminalima gdje se obavlja punjenje plovila benzinom uređaj za rekuperiranje para može se zamijeniti uređajem za spaljivanje para ako je rekuperiranje para opasno ili tehnički neizvedivo zbog volumena povratnih para. Zahtjevi u pogledu emisija u zrak iz uređaja za rekuperiranje para primjenjuju se i na uređaj za spaljivanje para.

Na terminalima s protokom manjim od 25 000 tona godišnje izravno rekuperiranje para na terminalu može se zamijeniti prijelaznim skladištenjem para.

2. Prosječna koncentracija para u ispustu iz uređaja za rekuperiranje para – ispravljena zbog razrjeđivanja tijekom obrade – ne smije biti veća od 35 g po normalnom kubičnom metru (Nm3) po satu.

Za uređaje za rekuperiranje para instalirane prije 1. siječnja 1993. Ujedinjena Kraljevina može odobriti odstupanje od granične vrijednosti od 35 g/Nm3 po satu, navedene u ovom Prilogu, podložno sljedećim uvjetima:

—	uređaj se pridržava granične vrijednosti od 50 g/Nm3 po satu, izmjerenu sukladno specifikacijama iz ovog Priloga,

—	odstupanje istječe najkasnije devet godina od datuma iz članka 10. Direktive,

—	Komisiju se obavješćuje o pojedinim uređajima na koje se primjenjuje ovo odstupanje, uključujući podatke o njihovom protoku benzina i emisijama para iz uređaja.

Nadležna tijela država članica moraju osigurati utvrđivanje metoda mjerenja i analize te njihove učestalosti.

Mjerenja se moraju provoditi tijekom jednog punog radnog dana (najmanje sedam sati) normalnog protoka.

Mjerenja se mogu obavljati kontinuirano ili s prekidima. Ako se obavljaju s prekidima, moraju se obaviti najmanje četiri mjerenja po satu.

Ukupna pogreška u mjerenju uzrokovana korištenom opremom, plinom za kalibriranje i samim postupkom ne smije biti veća od 10 % izmjerene vrijednosti.

Korištena oprema mora biti u stanju izmjeriti koncentracije barem do donje granice od 3 g/Nm3.

Pouzdanost mora biti najmanje 95 % mjerene vrijednosti.

3. Nadležna tijela država članica moraju osigurati redovitu provjeru nepropusnosti priključnih cjevovoda i opreme na cjevovodima.

4. Nadležna tijela država članica moraju osigurati da se u slučaju propuštanja pare punjenje na utovarnom mostu prekine. Oprema za takav prekid punjenja mora biti instalirana na utovarnom mostu.

5. Kada je dopušteno gornje punjenje pokretnih spremnika, otvor utovarne ruke mora biti pri dnu pokretnog spremnika kako ne bi došlo do prskanja prilikom punjenja.

PRILOG III.

ZAHTJEVI ZA UREĐAJE ZA PUNJENJE I SKLADIŠTENJE NA BENZINSKIM POSTAJAMA I TERMINALIMA NA KOJIMA SE OBAVLJA PRIJELAZNO SKLADIŠTENJE PARA

Pare koje se oslobađaju prilikom pretakanja benzina u uređaje za skladištenje na benzinskim postajama i u spremnike s fiksnim krovom koji se koriste za prijelazno skladištenje para moraju se vratiti kroz nepropusni priključni cjevovod u pokretni spremnik iz kojeg se toči benzin. Punjenje se ne smije obavljati ako ti uređaji nisu u funkciji i ako ne rade ispravno.

PRILOG IV.

SPECIFIKACIJE ZA DONJE PUNJENJE, PRIKUPLJANJE PARA I ZAŠTITU EUROPSKIH VOZILA CISTERNI OD PREPUNJENJA

1. Priključci

1.1.

Priključak za tekućine na utovarnoj ruci mora biti ženskog tipa i mora odgovarati 4-colnom (101,6 mm) API muškom adapteru koji se nalazi na vozilu, kako je definirano u:

—	API Recommended Practice 1004 Seventh Edition, November 1988

Bottom loading and vapour recovery for MC-306 tank motor vehicles (Section 2.1.1.1 – Type of adapter used for bottom loading).

1.2.

Priključak za prikupljanje para na cijevi za prikupljanje para na utovarnom mostu mora biti ženskog tipa s izdankom i utorom i mora odgovarati 4-colnom (101,6 mm) muškom adapteru s izdankom i utorom koji se nalazi na vozilu, kako je definirano u:

—	Seventh Edition, November 1988 API Recommended Practice 1004

Bottom loading and vapour recovery for MC-306 tank motor vehicles (Section 4.1.1.2 – Vapour-recovery adapter).

2. Uvjeti za punjenje

2.1.	Normalna brzina punjenja tekućine mora iznositi 2 300 litara u minuti (najviše 2 500 litara u minuti) po utovarnoj ruci.

2.2.	Kada terminal radi punim kapacitetom, njegov sustav za prikupljanje para na utovarnom mostu, uključujući uređaj za rekuperiranje pare, smije proizvoditi maksimalni protutlak od 55 milibara na adapteru za prikupljanje para na strani vozila.

2.3.

Sva vozila homologirana za donje punjenje moraju na sebi imati identifikacijsku pločicu na kojoj je naveden najveći dopušteni broj utovarnih ruku koje mogu raditi istodobno, a da je pritom sigurno da se pare neće ispustiti kroz ventile P i V u odjeljcima, uz maksimalni povratni tlak postrojenja od 55 milibara kako je navedeno u podtočki 2.2.

3. Povezivanje uzemljenja vozila i sustava za otkrivanje prepunjenja.

Utovarni most mora biti opremljen kontrolnom jedinicom za otkrivanje prepunjenja koja, kada je priključena na vozilo, daje pouzdan signal kojim se dopušta punjenje, pod uvjetom da nijedan od senzora prepunjenja u odjeljcima ne otkrije visoku razinu.

3.1.	Vozilo mora biti povezano s kontrolnom jedinicom na utovarnom mostu putem 10-polnog standardnog industrijskog električnog priključka. Muški priključak mora biti montiran na vozilo, a ženski priključak mora biti pričvršćen za kabel povezan s kontrolnom jedinicom postavljenom na utovarnom mostu.

3.2.	Detektori visoke razine na vozilu moraju biti dvožilni termistorski senzori, dvožilni optički senzori, peterožilni optički senzori ili kompatibilni ekvivalent, pod uvjetom da je sustav pouzdan. (Napomena: termistori moraju imati negativan temperaturni koeficijent.)

3.3.	Kontrolna jedinica na utovarnom mostu mora odgovarati i dvožilnim i peterožilnim sustavima na vozilima.

3.4.

Vozilo mora biti povezano s utovarnim mostom zajedničkom povratnom žicom senzora prepunjenja, koja mora biti priključena na deseti pol muškog priključka preko podvozja vozila. Deseti pol ženskog priključka mora biti priključen na kućište kontrolne jedinice, koja mora biti priključena na uzemljenje utovarnog mosta.

3.5.	Sva vozila ovlaštena za donje punjenje moraju na sebi imati identifikacijsku pločicu (vidjeti 2.3.) na kojoj je naveden tip instaliranih senzora za otkrivanje prepunjenja (tj. dvožilni ili peterožilni).

4. Mjesto priključivanja

4.1.	Projektiranje uređaja za punjenje tekućina i uređaja za prikupljanje para na utovarnom mostu mora se temeljiti na sljedećim općim odredbama za priključivanje vozila.

4.1.1.

Visina središnje crte adaptera za tekućinu mora biti: najviše 1,4 metra (neutovareno); najmanje 0,5 metra (utovareno) s tim da je poželjna visina između 0,7 i 1,0 metara.

4.1.2.

Vodoravni razmak između adaptera ne smije biti manji od 0,25 metara (poželjni minimalni razmak je 0,3 metra).

4.1.3.

Svi adapteri za tekućinu moraju biti smješteni unutar omeđenog područja čija duljina ne smije biti veća od 2,5 metara.

4.1.4.

Adapter za prikupljanje pare trebao bi biti postavljen po mogućnosti s desne strane adaptera za tekućinu, na visini koja ne prelazi 1,5 metara (neutovareno) i nije manja od 0,5 metara (utovareno).

4.2.	Priključak uzemljenja i sustava za otkrivanje prepunjenja mora biti postavljen s desne strane adaptera za tekućinu i prikupljanje pare, na visini koja ne prelazi 1,5 metara (neutovareno) i nije manja od 0,5 metara (utovareno).

4.3.	Gore navedeni priključci moraju biti postavljeni isključivo s jedne strane vozila.

5. Sigurnosni međuspojevi

5.1. Uzemljenje i sustav za otkrivanje prepunjenja

5.2. Otkrivanje prikupljanja para

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

31995R2964

L 310/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.12.1995.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2964/95

od 20. prosinca 1995.

o uvođenju sustava registriranja uvoza i isporuka sirove nafte u Zajednici

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 213.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da je uspostava zajedničke energetske politike jedan od ciljeva koje je Zajednica sebi postavila; budući da je na Komisiji da predloži mjere koje u tu svrhu treba poduzeti;

budući da je sigurnost opskrbe po stabilnim cijenama jedan od glavnih ciljeva te politike;

budući da je transparentnost tržišta poželjna;

budući da bi, s obzirom na stanje opskrbe i s ciljem stabilizacije tržišta Zajednice i osiguravanja da abnormalne fluktuacije na svjetskom tržištu nemaju nepovoljan utjecaj na tržište Zajednice, države članice i Komisiju trebalo redovito obavješćivati o troškovima opskrbe sirovom naftom;

budući da je Uredbom (EEZ) br. 1893/79 (1) Vijeće uvelo sustav za registriranje uvoza sirove nafte u Zajednici;

budući da je Uredbom (EEZ) br. 2592/79 (2) Vijeće utvrdilo pravila za provođenje registriranja uvoza sirove nafte u Zajednici predviđenog u Uredbi (EEZ) br. 1893/79;

budući da bi, s obzirom na to da su te uredbe istekle 31. prosinca 1991., trebalo ponovno uvesti pravila koja su njima utvrđena, prilagođavajući ih pritom trgovinskim uvjetima koji prevladavaju na međunarodnim naftnim tržištima i cilju očuvanja ili poboljšanja kvalitete okoliša; budući da bi zahtjeve izvješćivanja trebalo uskladiti, koliko je to moguće, sa zahtjevima nacionalnih tijela i Međunarodne agencije za energiju,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Svaka osoba ili poduzeće koje uvozi sirovu naftu iz trećih zemalja ili prihvaća isporuku sirove nafte iz druge države članice dužno je državu članicu u kojoj se nalazi njegov poslovni nastan obavijestiti o karakteristikama uvoza ili isporuka.

Članak 2.

Na temelju obavijesti iz članka 1. države članice redovito prosljeđuju Komisiji podatke koji će omogućiti dobivanje stvarne slike o razvoju uvjeta u kojima je došlo do uvoza ili isporuka.

Ti se podaci prenose državama članicama.

Članak 3.

Obavijesti i podaci prikupljeni i proslijeđeni na temelju ove Uredbe povjerljivi su.

Ovom se odredbom ne sprečava objavljivanje općenitih podataka ili podataka u sažetom obliku koji ne sadrže detalje o pojedinim poduzećima.

Članak 4.

1. Obavijesti koje su osobe ili poduzeća dužni dostavljati državi članici u kojoj imaju poslovni nastan odnose se na svaki uvoz ili isporuku sirove nafte po određenoj cijeni.

2. „Uvoz” je svaka količina sirove nafte koja ulazi u carinsko područje Zajednice u druge svrhe osim provoza. „Isporuka” je svaka količina sirove nafte koja dolazi iz druge države članice u druge svrhe osim provoza. Isključeni su uvoz i isporuke provedeni u ime trgovačkih društava koja se nalaze izvan zemlje uvoznice i namijenjeni preradi po ugovoru i kasnijem izvozu u njihovoj cijelosti u obliku prerađenih proizvoda.

3. Međutim, nafta izvađena iz morskog dna nad kojim država članica izvršava isključiva prava u svrhu iskorištavanja ne smatra se uvozom u smislu stavka 2. kada ulazi u carinsko područje Zajednice.

Članak 5.

Za potrebe članka 1. karakteristike svakog uvoza ili isporuke sirove nafte u državi članici obuhvaćaju:

—	oznaku sirove nafte, uključujući specifičnu težinu prema standardu Američkog naftnog instituta (API),

—	količinu u barelima,

—	cijenu CIF-a koja se plaća po barelu,

—	postotak sadržaja sumpora.

Članak 6.

Podaci iz članaka 4. i 5. prosljeđuju se dotičnoj državi članici za svako razdoblje koje ne prelazi mjesec dana.

Članak 7.

Podaci koje su države članice dužne dostavljati Komisiji na temelju članka 2. prosljeđuju se u roku od mjesec dana od isteka svakog mjeseca iz članka 6. Ti se podaci sastoje, za svaku vrstu sirove nafte, od skupa podataka koje države članice prime od osoba i poduzeća. Za svaku vrstu sirove nafte podaci obuhvaćaju:

—	oznaku sirove nafte, uključujući prosječnu specifičnu težinu prema standardu Američkog naftnog instituta (API),

—	količinu u barelima,

—	prosječnu cijenu CIF-a,

—	broj trgovačkih društava koja podnose izvješće,

—	postotak sadržaja sumpora.

Članak 8.

1. Komisija analizira podatke prikupljene na temelju članka 7. i priopćuje ih državama članicama svakog mjeseca.

2. Države članice i Komisija međusobno se redovito savjetuju na zahtjev države članice ili na inicijativu Komisije. Takva se savjetovanja osobito odnose na priopćenja Komisije iz stavka 1.

Savjetovanja se mogu organizirati s međunarodnim organizacijama i trećim zemljama koje su uspostavile slične informacijske sustave.

Članak 9.

1. Podaci dostavljeni na temelju članka 4. i podaci predviđeni u članku 7. povjerljivi su. Ovom se odredbom, međutim, ne sprečava širenje informacija u obliku kojim se ne otkrivaju detalji o pojedinim poduzećima, tj. koji se odnosi na najmanje tri poduzeća.

2. Podaci dostavljeni Komisiji na temelju članka 7. i priopćenja iz članka 8. stavka 1. mogu se koristiti samo u svrhe iz članka 8. stavka 2.

3. Ako Komisija u podacima koje su joj dostavile države članice u skladu s člankom 7. otkrije postojanje nepravilnosti ili nedosljednosti koje je sprečavaju da dobije stvarnu sliku o razvoju uvjeta u kojima je došlo do uvoza i isporuka, može od država članica zatražiti da joj omoguće pristup odgovarajućim podacima koje su dala poduzeća i koji nisu objedinjeni u skup te postupcima izračuna i procjene korištenima da bi se došlo do podataka objedinjenih u skup.

Članak 10.

Komisija nakon savjetovanja s državama članicama donosi detaljna pravila za provedbu ove Uredbe.

Članak 11.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 1995.

Za Vijeće

Predsjednik

J. M. EGUIAGARAY

(1) SL L 220, 30.8.1979., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1370/90 (SL L 133, 24.5.1990., str. 1.).

(2) SL L 297, 24.11.1979., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1370/90 (SL L 133, 24.5.1990., str. 1.).

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

31996D0282

L 107/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.04.1996.

ODLUKA KOMISIJE

od 10. travnja 1996.

o preustroju Zajedničkog istraživačkog centra

(96/282/Euratom)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 8. te članak 131. drugi stavak,

uzimajući u obzir mišljenje Vijeća guvernera JRC-a,

budući da sukladno Odluci Komisije 85/593/Euratom od 20. studenoga 1985. o preustroju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) (1), kako je zadnje izmijenjena Odlukom 93/95/Euratom (2) te Odlukom 94/809/Euratom (3), Zajednički istraživački centar (JRC) ima strukturu koja odgovara zadaćama koje su mu dodijeljene;

budući da se ta struktura treba izmijeniti kad god Komisija smatra da je to nužno radi osiguranja optimalne učinkovitosti djelatnosti JRC-a te njihove pune usklađenosti s prioritetima Komisije;

budući da je Komisija 16. siječnja 1996. odlučila da JRC postane neovisna Glavna uprava Komisije, kako bi mu se povjerila autonomija upravljanja, potrebna za pravilno izvođenje njegovih zadaća;

budući da bi se, sukladno tomu, Odluka 85/593/Euratom te njezine izmjene trebale zamijeniti ovom Odlukom,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Zajednički istraživački centar, dalje u tekstu „JRC”, sastoji se od ustanova koje je osnovala Komisija radi provođenja istraživačkih programa Zajednice i ostalih zadaća koje mu je povjerila Komisija.

Članak 2.

Tijela JRC-a jesu:

—	glavni direktor,

—	Vijeće guvernera,

—	Znanstveni odbor.

Članak 3.

JRC-om upravlja glavni direktor kojeg imenuje Komisija. Glavni direktor i dio službi u njegovoj neposrednoj ovlasti imaju sjedište u Bruxellesu.

Glavni direktor poduzima sve mjere potrebne za učinkovito djelovanje JRC-a sukladno važećim propisima i ovlastima koje su mu dodijeljene.

U skladu s dolje navedenim postupcima glavni direktor:

—	priprema nacrte programâ za različita područja djelatnosti JRC-a koji se podnose Komisiji, navodeći njihove financijske aspekte,

—	određuje strategiju JRC-a, posebno u pogledu konkurentnih djelatnosti, i poduzima odgovarajuće mjere za osiguranje njihovog izvođenja,

—	pregovara i sklapa ugovore o istraživanju s trećim stranama,

—	odgovoran je za provedbu programâ i upravljanje financijskim sredstvima,

—	određuje unutarnji ustroj JRC-a uzimajući posebno u obzir zahtjeve proračuna,

—	u granicama ovlasti koje su mu dodijeljene izvršava ovlasti koje su dodijeljene tijelu za imenovanje na temelju Pravilnika o osoblju za dužnosnike i tijelu koje je ovlašteno za sklapanje ugovora na temelju Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

Članak 4.

1. Ovime se osniva Vijeće guvernera JRC-a. Njega čine sljedeći članovi:

(a)	po jedan visoki predstavnik svake države članice, kojeg imenuje Komisija na temelju nominacija od strane tijelâ dotične države;

(b)	predsjednik kojeg izabiru predstavnici država članica iz točke (a).

Svi članovi imenuju se za razdoblje od tri godine i njihov se mandat može obnoviti.

2. Vijeće guvernera pomaže u radu glavnom direktoru i donosi mišljenja koja se podnose Komisiji o pitanjima u vezi s:

—	ulogom JRC-a u okviru strategije Zajednice za istraživanje i tehnološki razvoj,

—	znanstveno-tehničkim i financijskim upravljanjem JRC-a te izvođenjem zadaća koje su mu povjerene.

Za pitanja koja mu je povjerila Komisija i u skladu sa svim predmetima koji se posebno tiču Vijeća guvernera, glavni direktor traži mišljenje Vijeće guvernera o svojim prijedlozima prije njihove primjene.

Prethodno mišljenje Vijeća guvernera potrebno je za svako pitanje koje se podnosi na odlučivanje Komisiji.

Vijeće guvernera osobito se bavi:

i.	prijedlozima posebnih programa koje izvodi JRC, kao i prijedlozima drugih novih zadaća koje se dodjeljuju JRC-u;

ii.

pripremom višegodišnjeg strateškog planiranja koje obuhvaća sve djelatnosti JRC-a i svake godine, najkasnije do 31. prosinca, pripremom odgovarajućeg godišnjeg plana rada u kojem se navode ciljevi svakog radnog programa za sljedeću godinu, a uključuje sažeti opis programa s ključnim datumima, znanstvenim referencama i predviđenim izdacima;

iii.

praćenjem posebnih istraživačkih programa i programâ tehnološkog razvoja JRC-a:

—	njihovom provedbom, osobito pazeći na njihovu usklađenost s potrebama Zajednice,

—	usklađenošću njihova razvoja s posebnim programima neizravnih djelovanja koji proizlaze iz okvirnih programa; u tu svrhu Vijeće guvernera jedanput godišnje organizira razmjenu stajališta s odgovarajućim programskim odborima,

—	njihovim mogućim prilagodbama;

iv.	praćenjem odnosâ s drugim službama Komisije i trećim stranama prema načelu odnosa korisnik-dobavljač;

v.	strategijom za konkurentne djelatnosti JRC-a i njezinim praćenjem;

vi.	izradom prijedlogâ za godišnji proračun JRC-a i praćenjem njegove provedbe;

vii.

—	ustrojem JRC-a,

—	njegovim financijskim upravljanjem,

—	glavnim ulaganjima,

—	provedbom njegovih istraživačkih djelatnosti,

—	ocjenom tih djelatnosti od strane „gostujućih skupina” koje čine neovisni stručnjaci i praćenjem njihovih preporuka;

viii.

kadrovskom politikom s posebnim naglaskom na:

—	izradu prijedloga koji se tiču kadrovske politike JRC-a,

—	aspekte koji su povezani s mobilnošću osoblja i razmjenama znanstvenog i tehničkog osoblja s javnim i privatnim tijelima u državama članicama;

ix.	imenovanjem i produljenjem ili prestankom funkcija visoko rangiranog osoblja JRC-a.

3. Vijeće guvernera daje mišljenja na temelju većine određene člankom 118. stavkom 2. Ugovora o EZAE-u, pri čemu se glasovi ponderiraju u skladu s navedenom odredbom. Predsjednik ne glasuje.

Komisija u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenja Vijeća guvernera. Ako se Vijeće guvernera ne suglasi s prijedlogom glavnog direktora, taj se prijedlog upućuje Komisiji koja odlučuje o tom pitanju. Vijeće guvernera obavješćuje se o odluci Komisije. Ako odluka nije u skladu s mišljenjem Vijeća guvernera, o tome se bez odgode obavješćuje Vijeće. Vijeće se također obavješćuje o razlozima za tu odluku.

Ako Komisija ne prihvati mišljenje Vijeća guvernera o pitanjima koja zahtijevaju odluku Komisije, provedba mjera povezanih s tim pitanjima odgađa se za mjesec dana; tijekom tog mjeseca ta se pitanja ponovno iznose pred Vijeće guvernera i traži se novo mišljenje. Po primitku tog mišljenja ili po isteku dotičnog mjeseca Komisija donosi konačnu odluku i o tome obavješćuje Vijeće guvernera. Ako ne može prihvatiti mišljenje Vijeća guvernera, Komisija bez odgode obavješćuje Vijeće o svojoj odluci i o razlozima za svoju odluku. Komisija redovito obavješćuje Vijeće guvernera o svojim odlukama u vezi s JRC-om u pogledu svih pitanja o kojima je Vijeće guvernera dalo mišljenje.

Vijeće guvernera može preko Komisije dostaviti Vijeću i Europskom parlamentu mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na JRC.

4. Vijeće guvernera podnosi svoje primjedbe na godišnje izvješće o upravljanju koje sastavlja glavni direktor. Te se primjedbe zajedno s godišnjim izvješćem o upravljanju odobrenim od strane Komisije šalju Vijeću i Europskom parlamentu.

Vijeće guvernera savjetuje glavnog direktora u pogledu organizacije ocjenjivanja zadaća koje obavlja JRC, u odnosu na znanstvene i tehničke rezultate te na administrativno i financijsko upravljanje Centrom; Vijeće guvernera također daje savjete u pogledu odabira neovisnih stručnjaka koji se pozivaju da sudjeluju u tom ocjenjivanju. Vijeće guvernera daje svoje komentare na rezultate tih ocjenjivanja.

5. Vijeće guvernera sastaje se najmanje četiri puta godišnje.

Vijeće guvernera sastavlja svoj poslovnik uključujući pravila koja se odnose na organizaciju njegovog rada.

Vijeću guvernera JRC osigurava tajništvo i stavlja na raspolaganje sve potrebne informacije.

Članak 5.

Ovime se osniva Znanstveni odbor JRC-a kao pomoć u radu glavnog direktora.

Jednu polovicu Znanstvenog odbora čine članovi koje imenuje glavni direktor između glavnih načelnika odjelâ ili voditelja projekata te visoko rangiranog znanstvenog osoblja, dok drugu polovicu čine predstavnici znanstvenog i tehničkog osoblja koje to osoblje izabire.

O svim pitanjima znanstvene ili tehničke prirode povezanima s djelatnostima JRC-a glavni direktor redovito se savjetuje sa Znanstvenim odborom. S tim u vezi Znanstveni odbor sudjeluje u pripremi nacrtâ programâ.

Članak 6.

1. Uzimajući u obzir opću politiku koju su usvojili Vijeće i Europski parlament te opće smjernice koje je dala Komisija, glavni direktor priprema nacrte programâ za različita područja djelatnosti JRC-a.

2. O nacrtima programâ savjetuje se s Vijećem guvernera.

3. Komisija ispituje nacrte programâ u svjetlu općih politika Zajednice i uzimajući u obzir proračunsko stanje Zajednice. Komisija usvaja prijedloge u skladu s odredbama Ugovora i iznosi ih pred Vijeće.

Članak 7.

1. Glavni direktor odgovoran je za pravilno izvođenje programa dodijeljenih JRC-u. Svojim odlukama upravlja aktivnostima institutâ i službi te osobito odlučuje u slučaju alternativnih metoda provedbe ciljeva programâ.

2. Komisiji dostavlja sve potrebne informacije za izradu izvješća propisanih člankom 11. Ugovora o Euratomu.

3. Glavni direktor prema potrebi osigurava dobru usklađenost i međusobnu povezanost uzastopnih programa u fazi provedbe i pripreme, posebno uzimajući u obzir znanstvenu i industrijsku infrastrukturu JRC-a. Glavni direktor priprema reviziju programâ koja se provodi svake dvije godine.

Članak 8.

1. Svake godine glavni direktor izrađuje procjenu potrebnih sredstava za provedbu programâ, na čijem se temelju sastavlja odgovarajući dio prednacrta proračuna Zajednica. Ova procjena uključuje predviđene prihode i izdatke za posao koji JRC obavlja za konkurentne djelatnosti.

Članak 6. primjenjuje se mutatis mutandis na pripremu prednacrtâ proračunâ za istraživačke djelatnosti.

2. Glavni direktor odobrava izdatke JRC-a; potpisuje platne naloge i priznanice; sklapa ugovore i odobrava prijenose sredstava.

3. Na kraju proračunske godine glavni direktor Komisiji dostavlja izjavu o prihodima i izdacima za tu proračunsku godinu.

4. Komisija imenuje službenika koji je odgovoran za nadzor nad preuzetim financijskim obvezama i izdavanjem platnih naloga te za nadzor nad prihodima.

5. Komisija imenuje računovođu koji je odgovoran za plaćanje izdataka i prijem prihoda te za vođenje financijskih instrumenata i vrijednosnih papira.

Članak 9.

1. U granicama ovlasti koje su mu dodijeljene glavni direktor nad osobljem izvršava ovlasti koje su dodijeljene tijelu za imenovanje.

2. Međutim, u pogledu dužnosnika i ostalih službenika iz razreda A1 i A2, ovlasti utvrđene u člancima 29., 49., 50. i 51. te u glavi VI. Pravilnika o osoblju izvršava Komisija na prijedlog glavnog direktora.

3. Glavni direktor u ime Komisije poduzima sve potrebne mjere za osiguranje sigurnosti osoba i objekata za koje je odgovoran.

Članak 10.

Glavni direktor može prenijeti ovlasti koje su mu dodijeljene na zamjenika glavnog direktora i direktore.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. travnja 1996.

Za Komisiju

Édith CRESSON

Članica Komisije

(1) SL L 373, 31.12.1985., str. 6.

(2) SL L 37, 13.2.1993., str. 44.

(3) SL L 330, 21.12.1994., str. 64.

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

31998D0537

L 252/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.07.1998.

ODLUKA VIJEĆA

od 13. srpnja 1998.

o odobravanju teksta izmjene trgovinskih odredaba Ugovora o energetskoj povelji i njegovoj privremenoj primjeni, o čemu je postignuta suglasnost Konferencije energetske povelje i Međunarodne konferencije potpisnica Ugovora o energetskoj povelji

(98/537/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 113., u vezi s prvom rečenicom članka 228. stavka 2.,

uzimajući u obzir članak 3. stavak 2. Odluke Vijeća i Komisije 98/181/EZ, EZUČ, Euratom od 23. rujna 1997. (1),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da su Europske zajednice i njihove države članice 17. prosinca 1994. potpisale Ugovor o energetskoj povelji;

budući da su Europske zajednice i velika većina njihovih država članica 16. prosinca 1997. pohranile svoje instrumente o odobrenju ili ratifikaciji pri pohranitelju, Vladi Portugalske Republike;

budući da će preostale države članice uskoro ratificirati Ugovor o energetskoj povelji;

budući da je Ugovor o energetskoj povelji stupio na snagu 16. travnja 1998.;

budući da se Ugovor o energetskoj povelji od dana njegova potpisivanja primjenjuje privremeno, koliko je moguće, a potpisnice koje ugovor još nisu ratificirale nastavit će ga tako primjenjivati, koliko je moguće;

budući da Ugovor o energetskoj povelji predviđa pregled njegovih trgovinskih odredaba u svjetlu rezultata Urugvajskog kruga višestranih trgovinskih pregovora i uvrštenje energetske opreme u trgovinske odredbe s ciljem da takve izmjene donese Konferencija potpisnica energetske povelje;

budući da je uvrštavanje upućivanjem na relevantne odredbe WTO-a u Ugovor umjesto na odredbe GATT-a iz 1947., koje sadrži, kao i uvrštavanje energetske opreme u trgovinske odredbe u interesu Zajednice;

budući da Zajednica ima isključivu nadležnost za zajedničku trgovinsku politiku;

budući da se Međunarodna konferencija održavala istodobno s Konferencijom energetske povelje, kako bi omogućila sudjelovanje svih potpisnica Ugovora o energetskoj povelji u postupku odlučivanja;

budući da je na Konferenciji energetske povelje i navedenoj Međunarodnoj konferenciji održanima 24. travnja 1998. postignuta suglasnost u pogledu teksta izmjene trgovinskih odredaba Ugovora o energetskoj povelji, uključujući popis energetske opreme i s povezanim odlukama, dogovorima i izjavama (trgovinska izmjena);

budući da Zajednica treba formalno konačno odobriti tekst trgovinske izmjene;

budući da se trgovinska izmjena privremeno primjenjuju do početka njihova stupanja na snagu u skladu s njezinim odredbama,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

1. Tekst izmjene trgovinskih odredaba Ugovora o energetskoj povelji o kojem je postignuta suglasnost na Konferenciji energetske povelje/Međunarodnoj konferenciji 24. travnja 1998., uključujući popis energetske opreme i povezane odluke, dogovore i izjave, ovime je konačno odobren u ime Europske zajednice.

2. Tekst trgovinske izmjene priložen je ovoj Odluci.

3. Komisija službeno obavješćuje Tajništvo energetske povelje o formalnom odobrenju teksta trgovinske izmjene od strane Zajednice.

Članak 2.

Trgovinska izmjena se u skladu s njihovim odredbama primjenjuju privremeno 90 dana od dana njihova donošenja od strane Konferencije potpisnica energetske povelje, a konačno se primjenjuju od njihova stupanja na snagu.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. srpnja 1998.

Za Vijeće

Predsjednik

W. SCHÜSSEL

(1) SL L 69, 9.3.1998., str. 1.

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

31999D0280

L 110/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.04.1999.

ODLUKA VIJEĆA

od 22. travnja 1999.

o postupku Zajednice za obavješćivanje i savjetovanje o troškovima opskrbe sirovom naftom i potrošačkim cijenama naftnih derivata

(1999/280/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 213.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

(1)	budući da je za zadovoljavajuće funkcioniranje unutarnjeg tržišta, a posebno za slobodno kretanje robe unutar Zajednice, potrebna transparentnost potrošačkih cijena naftnih derivata i podaci o troškovima opskrbe sirovom naftom;

(2)

budući da se Direktivom Vijeća 76/491/EEZ od 4. svibnja 1976. o postupku Zajednice za obavješćivanje i savjetovanje o cijenama sirove nafte i naftnih derivata u Zajednici (4) od država članica zahtijeva da Komisiji dostavljaju podatke koji više ne odražavaju prevladavajuće uvjete na tržištima nafte; budući da bi stoga Direktivu 76/491/EEZ trebalo staviti izvan snage i zamijeniti novim postupkom Zajednice za obavješćivanje;

(3)

budući da Uredba Vijeća (EZ) br. 2964/95 od 20. prosinca 1995. o uvođenju sustava registriranja uvoza i isporuka sirove nafte u Zajednici (5) omogućuje Komisiji da za svaku državu članicu bude obaviještena o mjesečnom trošku opskrbe po vrsti sirove nafte kada je riječ o uvozu iz trećih zemalja ili isporukama iz druge države članice, ali joj ne omogućuje određivanje ukupnog troška opskrbe sirovom naftom u Zajednici;

(4)	budući da je stoga poželjno utvrditi postupak Zajednice za obavješćivanje i savjetovanje o troškovima opskrbe sirovom naftom i potrošačkim cijenama naftnih derivata;

(5)	budući da taj postupak zahtijeva da se od država članica u pravilnim vremenskim razmacima dobivaju određeni podaci o troškovima opskrbe sirovom naftom i potrošačkim cijenama naftnih derivata u zbirnom obliku;

(6)

budući da bi države članice, u skladu sa svojom postojećom praksom, trebale nastaviti svakog ponedjeljka dostavljati Komisiji potrošačke cijene naftnih derivata, kao što su to na dragovoljnoj osnovi činile prije; budući da države članice mogu zadržati svoj postojeći sustav ili oblikovati nove postupke prikupljanja podataka;

(7)	budući da bi prikupljeni podaci trebali omogućiti uspoređivanje trenda troškova i cijena nafte u Zajednici;

(8)	budući da porezi na naftne derivate čine sastavni dio prodajne cijene te da je stoga, kako bi se osigurala transparentnost cijena tih proizvoda i napravila usporedba cijena u Zajednici, potrebno navesti potrošačke cijene naftnih derivata bez davanja i poreza, kao i one sa svim porezima;

(9)	budući da bi se prikupljeni podaci i rezultati analiza koje je provela Komisija trebali zbog osiguranja tržišne transparentnosti objaviti na razini Zajednice te bi trebali biti predmetom savjetovanja između država članica i Komisije;

(10)	budući da bi Komisija, u slučaju da utvrdi nepravilnosti ili nedosljednosti u dostavljenim brojkama, trebala imati mogućnost dobivanja dodatnih podataka od dotične države članice;

(11)	budući da je potrebno detaljnije utvrditi točno uređenje dostavljanja potrebnih podataka,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Države članice Komisiji dostavljaju podatke koji se odnose na trošak opskrbe sirovom naftom (cijena CIF-a) i na potrošačke cijene naftnih derivata na način utvrđen u članku 3. Popis naftnih derivata naveden je u Prilogu.

Ti se podaci dobivaju agregiranjem primljenih podataka i predstavljaju se na način da se dobije što je moguće vjernija slika tržišta nafte svake države članice.

Članak 2.

Za potrebe ove Odluke:

1.	„trošak opskrbe” znači trošak svih uvoza i isporuka sirove nafte kao i trošak sirove nafte proizvedene u državi članici;

2.	„uvoz sirove nafte” znači sve količine sirove nafte koje ulaze u Zajednicu u druge svrhe osim provoza i koje su namijenjene zadovoljavanju potreba države članice;

3.	„isporuke sirove nafte” znači sve količine sirove nafte koje ulaze na državno područje države članice iz druge države članice u druge svrhe osim provoza i koje su namijenjene zadovoljavanju potreba prvo navedene države članice;

4.	„sirova nafta proizvedena u državi članici” znači svu sirovu naftu proizvedenu i prerađenu u državi članici čija proizvodnja na godišnjoj osnovi predstavlja više od 15 % njezine ukupne opskrbe sirovom naftom;

5.	„potrošačke cijene” znači najreprezentativnije razine cijena koje se u određenoj kategoriji stvarno zaračunavaju potrošaču.

Članak 3.

(1) Države članice Komisiji dostavljaju sljedeće podatke:

(a)	mjesečni trošak opskrbe sirovom naftom (cijena CIF-a), i to u mjesecu koji slijedi iza kraja dotičnog mjeseca;

(b)	potrošačke cijene naftnih proizvoda bez davanja i poreza, kao i one sa svim porezima, koje vrijede 15. dana svakog mjeseca, i to u roku od 30 dana koji slijede iza 15. dana dotičnog mjeseca.

(2) Države članice na temelju postojećih sustava prikupljanja nastavljaju dostavljati Komisiji potrošačke cijene naftnih derivata bez davanja i poreza koje vrijede svakog ponedjeljka, najkasnije do 12 sati sljedećeg dana.

Članak 4.

Na temelju podataka prikupljenih sukladno ovoj Odluci Komisija u odgovarajućem obliku objavljuje:

(a)	svakog mjeseca trošak opskrbe sirovom naftom (cijena CIF-a) i potrošačke cijene naftnih derivata bez davanja i poreza, kao i one sa svim porezima, koje vrijede 15. dana svakog mjeseca;

(b)	svakog tjedna potrošačke cijene naftnih derivata bez davanja i poreza koje vrijede svakog ponedjeljka.

Članak 5.

Države članice i Komisija međusobno se savjetuju o pitanjima povezanima s ovom Odlukom, kao što su podaci prikupljeni na temelju ove Odluke.

Članak 6.

Svi podaci dostavljeni na temelju ove Odluke povjerljivi su. Tom se odredbom, međutim, ne sprečava distribuciju općenitih ili sažetih informacija na način koji ne otkriva detalje o pojedinačnim poduzećima, tj. ako se odnose na barem tri poduzeća. Države članice mogu se uzdržati od dostavljanja pojedinosti koje se odnose na takva pojedinačna poduzeća.

Članak 7.

Ako Komisija utvrdi da postoje nepravilnosti ili nedosljednosti u podacima koje su joj dostavile države članice, ona može od država članica zatražiti dopuštenje da se sama upozna s postupcima izračuna i procjene na kojima se temelje agregirani podaci.

Članak 8.

U okviru granica utvrđenih ovom Odlukom Komisija donosi provedbene odredbe u pogledu oblika, sadržaja i svih drugih obilježja dostavljanja podataka predviđenih u članku 1.

Članak 9.

Direktiva 76/491/EEZ stavlja se izvan snage.

Članak 10.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 22. travnja 1999.

Za Vijeće

Predsjednik

W. MÜLLER

(1) SL C 232, 24.7.1998., str. 10.

(2) SL C 313, 12.10.1998., str. 68.

(3) SL C 407, 28.12.1998., str. 182.

(4) SL L 140, 28.5.1976., str. 4.

(5) SL L 310, 22.12.1995., str. 5.

PRILOG

Popis naftnih derivata

motorna goriva:

—	na benzinskoj postaji:

—	olovni benzin super

—	bezolovni benzin super Euro 95 (Euro super 95)

—	dizelsko gorivo

—	LPG (ukapljeni naftni plin)

goriva za grijanje u kućanstvima:

—	za male potrošače:

—	plinsko ulje za grijanje

industrijska goriva:

—	za isporuke na veleprodajno tržište:

—	loživo ulje (sa sadržajem sumpora preko 1 %)

—	loživo ulje (sa sadržajem sumpora koji ne prelazi 1 %)

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

31999D0566

L 216/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.07.1999.

ODLUKA KOMISIJE

od 26. srpnja 1999.

o provedbi Odluke Vijeća 1999/280/EZ o postupku Zajednice za obavješćivanje i savjetovanje o troškovima opskrbe sirovom naftom i potrošačkim cijenama naftnih derivata

(priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 1701)

(Tekst značajan za EGP)

(1999/566/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 1999/280/EZ o postupku Zajednice za obavješćivanje i savjetovanje o troškovima opskrbe sirovom naftom i potrošačkim cijenama naftnih derivata (1), a posebno njezin članak 8.,

(1)	budući da je poželjno da države članice predstave podatke iz Odluke 1999/280/EZ na način da se dobije što je moguće vjernija slika tržišta nafte svake države članice;

(2)	budući da bi se takvi podaci trebali objaviti u odgovarajućem obliku;

(3)	budući da bi se države članice i Komisija trebale međusobno savjetovati o prikupljenim podacima;

(4)	budući da je nužno standardizirati tehničke aspekte informacijskog sustava; budući da bi stoga trebalo definirati podatke koje treba dostaviti;

(5)

budući da su Odlukom Komisije 77/190/EEZ (2), kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju Austrije, Finske i Švedske, utvrđeni uzorci upitnika putem kojih države članice moraju Komisiji dostavljati podatke o cijenama sirove nafte i naftnih derivata u Zajednici; budući da, s obzirom na to da te uzorke upitnika treba zamijeniti novim prikazom koji je u skladu s definicijama sadržanima u ovoj Odluci, proizlazi da Odluku 77/190/EEZ treba staviti izvan snage,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Podaci koje države članice trebaju dostavljati Komisiji u skladu s člankom 1. Odluke 1999/280/EZ sastavljaju se u skladu s definicijama navedenima u Prilogu.

Članak 2.

Komisija u skladu s člankom 4. Odluke 1999/280/EZ objavljuje tjedne i mjesečne podatke koje su joj dostavile države članice u publikaciji nazvanoj „Oil Bulletin”.

Članak 3.

Države članice međusobno se savjetuju u okviru radne skupine predstavnika država članica kako bi u redovitim vremenskim razmacima razmjenjivale gledišta o podacima prikupljenima i objavljenima na temelju Odluke 1999/280/EZ.

Članak 4.

Odluka 77/190/EEZ stavlja se izvan snage.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. srpnja 1999.

Za Komisiju

Christos PAPOUTSIS

Član Komisije

(1) SL L 110, 28.4.1999., str. 8.

(2) SL L 61, 5.3.1977., str. 34.

PRILOG

Definicija podataka koje države članice trebaju proslijediti Komisiji Zajednica:

1.	Mjesečni trošak opskrbe sirovom naftom (cijena CIF-a);

2.	Potrošačke cijene naftnih derivata, uključivo s davanjima i porezima i bez davanja i poreza, koje vrijede 15. dana svakog mjeseca;

3.	Cijene naftnih derivata bez davanja i poreza koje vrijede svakog ponedjeljka.

Definicija mjesečnog troška opskrbe sirovom naftom (cijena CIF-a)

Reci 1. i 2. odnose se na čitavu ukupnu opskrbu u dotičnom mjesecu.

„Trošak opskrbe” je trošak uvoza sirove nafte i isporuka iz drugih država članica kao i trošak sirove nafte proizvedene u državi članici.

„Uvoz” je sva sirova nafta koja ulazi u Zajednicu u druge svrhe osim provoza i koja je namijenjena zadovoljavanju potreba države članice.

„Isporuke” su sva sirova nafta koja ulazi na državno područje države članice iz druge države članice u druge svrhe osim provoza i koja je namijenjena zadovoljavanju potreba države članice.

„Sirova nafta proizvedena u državi članici” je nafta proizvedena i prerađena u dotičnoj državi članici, čija proizvodnja prelazi 15 % njezine godišnje opskrbe sirovom naftom.

Prosječna cijena CIF-a je ponderirani prosječni mjesečni trošak cjelokupne opskrbe sirovom naftom. Cijena CIF-a uključuje cijenu FOB-a (cijenu koja se stvarno zaračunava u luci utovara), trošak prijevoza, osiguranja i određene troškove povezane s transferom sirove nafte. Vrijednost uvoza sirove nafte proizvedene u državi članici obračunava se franko u luci istovara ili franko na granici, tj. u trenutku kada sirova nafta dospije pod carinsku nadležnost zemlje uvoznice.

Prosječnu cijenu CIF-a države članice trebaju dostavljati u dolarima.

Države članice trebale bi proslijediti tablicu 1. Komisiji u roku od mjesec dana od isteka dotičnog mjeseca.

Proslijeđene će podatke Komisija objaviti u publikaciji Oil Bulletin u dolarima i u eurima. Mjesečni tečaj eura u odnosu na dolar utvrdit će se u skladu sa službenim tečajem na tržištu (1).

Definicija potrošačkih cijena naftnih derivata koje vrijede 15. dana svakog mjeseca

Svaki od redaka od 1. do uključivo 7. služi za podatke o potrošačkim cijenama naftnih derivata za određene kategorije potrošača na određeni dan.

„Cijene za određene kategorije potrošača” su:

—	cijene na benzinskim postajama kada se radi o gorivima za cestovni prijevoz,

—	cijene prilikom isporuke za male potrošače, tj. za isporuke od 2 000 do 5 000 litara kada se radi o gorivu za grijanje u kućanstvima (plinsko ulje za grijanje); kod kupovina manjih od 2 000 litara u obzir se može uzeti industrijski sektor,

—	potrošačke cijene prilikom isporuke za kupovine manje od 2 000 tona mjesečno ili manje od 24 000 tona godišnje kada se radi o industrijskim gorivima.

Stvarne cijene su stvarne potrošačke cijene koje vrijede 15. dana svakog mjeseca:

—	prosječna stvarna cijena za svaki od proizvoda iz redaka od 1. do uključivo 7. je najčešće zaračunavana cijena, tj. ponderirani prosjek niza cijena uključivo s davanjima i porezima i bez davanja i poreza.

Proslijeđeni podaci bit će objavljeni u publikaciji Oil Bulletin u nacionalnim valutama i u eurima.

Tečajevi eura koji se uzimaju u obzir bit će oni utvrđeni na dan 31. prosinca 1998. kada se radi o zemljama europodručja; kada se radi o ostalim državama tečajevi će biti oni koje Europska središnja banka objavljuje 15. dana u mjesecu.

Definicija cijena bez davanja i poreza koje vrijede svakog ponedjeljka

Države članice najkasnije do utorka u podne Komisiji će dostaviti podatke koji se odnose na cijene naftnih derivata bez davanja i poreza koje vrijede svakog ponedjeljka.

„Naftni derivati” su:

Motorna goriva:

—	olovni benzin super

—	Euro super 95

—	automobilsko plinsko ulje

—	LPG (ukapljeni naftni plin)

Gorivo za grijanje u kućanstvima:

—	plinsko ulje za grijanje

Industrijska goriva:

—	loživo ulje sa sadržajem sumpora preko 1 %

—	loživo ulje sa sadržajem sumpora jednakim ili manjim od 1 %.

„Cijene za određene kategorije potrošača” su:

—	cijene na benzinskim postajama na 1 000 litara kada se radi o gorivima za cestovni prijevoz,

—	potrošačke cijene prilikom isporuke na 1 000 litara kada se radi o gorivu za grijanje u kućanstvima (plinsko ulje za grijanje), tj. za isporuke od 2 000 do 5 000 litara; kod kupovina manjih od 2 000 litara u obzir se može uzeti industrijski sektor,

—	potrošačke cijene prilikom isporuke za kupovine manje od 2 000 tona mjesečno ili manje od 24 000 tona godišnje kada se radi o industrijskim gorivima.

Cijene bez davanja i poreza koje dostavljaju države članice najčešće su zaračunavane cijene, na temelju ponderiranog prosjeka. U državama članicama u kojima velike trgovine pokrivaju više od 20 % kopnene potrošnje uzet će se u obzir cijene koje one zaračunavaju.

Ove će podatke Komisija svakog tjedna objavljivati u publikaciji Oil Bulletin u nacionalnim valutama i u eurima. Tečajevi eura koji se uzimaju u obzir bit će oni utvrđeni na dan 31. prosinca 1998. kada se radi o zemljama europodručja; kada se radi o ostalim državama tečajevi će biti oni koje Europska središnja banka objavljuje svakog ponedjeljka u 14.15 sati.

Podaci koji se odnose na tjedne cijene bez davanja i poreza neće se objavljivati ako su službe Komisije zatvorene.

Ako je ponedjeljak državni praznik u državi članici, objavljivanje se na zahtjev države članice može odgoditi do srijede.

(1) Objavljuje se u Službenom listu Europskih zajednica, seriji C.

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

32001D0595

L 209/32

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.07.2001.

ODLUKA VIJEĆA

od 13. srpnja 2001.

o donošenju izmjene trgovinskih odredbi Ugovora o energetskoj povelji od strane Europske zajednice

(2001/595/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 133., u vezi s prvom rečenicom prvog podstavka članka 300. stavka 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)	Europske su zajednice sklopile Ugovor o energetskoj povelji Odlukom Vijeća i Komisije 98/181/EZ, EZUČ, Euratom (1), koja upućivanjem uključuje relevantne odredbe GATT-a iz 1947.

(2)	Uvrštavanje upućivanjem na relevantne odredbe WTO-a u Ugovor o energetskoj povelji umjesto na odredbe GATT-a iz 1947., koje sadrži, i uvrštavanje popisa energetske opreme u trgovinske odredbe, u interesu je Zajednice.

(3)	Zajednica ima isključivu nadležnost za zajedničku trgovinsku politiku.

(4)

Na Konferenciji energetske povelje i Međunarodnoj konferenciji koje su održane 24. travnja 1998., postignuta je suglasnost u pogledu teksta izmjene trgovinskih odredbi Ugovora o energetskoj povelji, uključujući popis energetske opreme i u pogledu povezanih odluka, dogovora i izjava (trgovinska izmjena).

(5)	Zajednica je Odlukom Vijeća 98/537/EZ (2) odobrila tekst trgovinske izmjene i njezinu privremenu primjenu do početka njezina stupanja na snagu.

(6)	Donošenje trgovinske izmjene olakšat će postizanje ciljeva Europske zajednice. Navedenu bi izmjenu stoga trebalo odobriti,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Izmjena trgovinskih odredbi Ugovora o energetskoj povelji ovime je odobrena u ime Europske zajednice.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća pohranjuje u ime Europske zajednice instrument o potvrdi izmjene trgovinskih odredbi Ugovora o energetskoj povelji pri Vladi Portugalske Republike u skladu s člancima 39. i 49. Ugovora o energetskoj povelji.

Članak 3.

Ova se odluka objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. srpnja 2001.

Za Vijeće

Predsjednik

M. VERWILGHEN

(1) SL L 69, 9.3.1998., str. 1.

(2) SL L 252, 12.9.1998., str. 21.

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

32004L0085

L 236/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.06.2004.

DIREKTIVA VIJEĆA 2004/85/EZ

od 28. lipnja 2004.

o izmjeni Direktive 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu primjene određenih odredaba na Estoniju

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o pristupanju Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike Europskoj uniji (Ugovor o pristupanju), a posebno njegov članak 2. stavak 3.,

uzimajući u obzir Akt o uvjetima pristupanja Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i prilagodbama ugovora na kojima se temelji Europska unija, (Akt o pristupanju), a posebno njegov članak 57.,

uzimajući u obzir zahtjev Estonije,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)

Tijekom pregovora o pristupanju Estonija se pozvala na određene karakteristike svojeg sektora električne energije kako bi zatražila prijelazno razdoblje za primjenu Direktive 96/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 1996. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (1).

(2)	U Prilogu VI. Aktu o pristupanju Estoniji je odobreno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2008. za primjenu članka 19. stavka 2. Direktive 96/92/EZ koji se odnosi na postupno otvaranje tržišta.

(3)	U Izjavi br. 8 priloženoj Ugovoru o pristupanju priznaje se također da posebno stanje u vezi s restrukturiranjem sektora naftnog šejla u Estoniji zahtijeva osobite napore do kraja 2012.

(4)	Direktivu 96/92/EZ zamijenila je Direktiva 2003/54/EZ koja se mora provesti do 1. srpnja 2004. te čiji je učinak ubrzavanje otvaranja tržišta električne energije.

(5)

Pismom od 17. rujna 2003. Estonija je uputila zahtjev s ciljem da se ne primjenjuje članak 21. stavak 1. točka (b) Direktive 2003/54/EZ, o otvaranju tržišta korisnicima koji nisu kućanstva, do 31. prosinca 2012. U dodatnom pismu od 5. prosinca 2003. Estonija je iznijela da planira postići potpuno otvaranje tržišta predviđeno u članku 21. stavku 1. točki (c) te Direktive do 31. prosinca 2015.

(6)	Zahtjev Estonije temelji se na vjerodostojnom planu restrukturiranja sektora naftnog šejla do 31. prosinca 2012.

(7)	Naftni šejl jedini je pravi autohtoni izvor energije u Estoniji i nacionalna proizvodnja predstavlja gotovo 84 % svjetske proizvodnje. 90 % električne energije u Estoniji proizvodi se iz tog krutog goriva. Stoga je on od velike strateške važnosti za sigurnost opskrbe Estonije.

(8)	Odobravanje dodatnog odstupanja za razdoblje od 2009. do 2012. jamči sigurnost investicija u električne centrale i sigurnost opskrbe Estonije, istodobno omogućavajući rješavanje ozbiljnih ekoloških problema koje stvaraju te centrale.

(9)	Zahtjev koji je podnijela Estonija trebalo bi odobriti, a Direktivu 2003/54/EZ sukladno tome izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

U članku 26. Direktive 2003/54/EZ dodaje se sljedeći stavak:

„3. Estoniji se odobrava privremeno odstupanje od primjene članka 21. stavka 1. točaka (b) i (c) do 31. prosinca 2012. Estonija poduzima potrebne mjere kako bi osigurala otvaranje svojeg tržišta električne energije. To se provodi postupno tijekom referentnog razdoblja s ciljem potpunog otvaranja tržišta do 1. siječnja 2013. Dana 1. siječnja 2009. otvorenost tržišta mora predstavljati najmanje 35 % potrošnje. Estonija godišnje dostavlja Komisiji pragove potrošnje kojima se povećava povlaštenost za krajnje kupce.”

Članak 2.

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 1. srpnja 2004. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 28. lipnja 2004.

Za Vijeće

Predsjednik

M. CULLEN

(1) SL L 27, 30.1.1997., str. 20. Direktiva stavljena izvan snage Direktivom 2003/54/EZ (SL L 176, 15.7.2003., str. 37.).

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

32005R0302

L 054/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.02.2005.

UREDBA KOMISIJE (Euratom) br. 302/2005

od 8. veljače 2005.

o primjeni nadzora sigurnosti Euratoma

SADRŽAJ

Uredba Komisije (Euratom) br. 302/2005 o primjeni nadzora sigurnosti Euratoma

Poglavlje I.

Područje primjene i definicije

Poglavlje II.

Osnovna tehnička svojstva i posebne odredbe o nadzoru

Poglavlje III.

Knjigovodstvo u vezi s nuklearnim materijalom

Poglavlje IV.

Prijenosi među državama

Poglavlje V.

Posebne odredbe

Poglavlje VI.

Posebne odredbe koje se primjenjuju na državnim područjima država članica s nuklearnim oružjem

Poglavlje VII.

Završne odredbe

PRILOG I.

UPITNIK ZA IZJAVU O OSNOVNIM TEHNIČKIM SVOJSTVIMA POSTROJENJA

I.-A

REAKTORI

I.-B	KRITIČNA POSTROJENJA I POSTROJENJA NULTE ENERGIJE

I.-C	POSTROJENJA ZA PRETVARANJE, PROIZVODNJU I PRERADU

I.-D	SKLADIŠNA POSTROJENJA

I.-E	POSTROJENJA ZA ODVAJANJE IZOTOPA

I.-F	POSTROJENJA KOJA KORISTE NUKLEARNI MATERIJAL U KOLIČINAMA KOJE PREMAŠUJU JEDAN EFEKTIVNI KILOGRAM

I.-G	POSTROJENJA KOJA SU KANDIDATI ZA CJELOKUPNO ZAHVAĆENA PODRUČJA ZONE MATERIJALNE BILANCE (CAM)

I.-H	POSTROJENJA ZA OBRADU ILI ZA SKLADIŠTENJE OTPADA

I.-J	OSTALA POSTROJENJA

PRILOG II.

OPĆI OPIS LOKACIJE

PRILOG III.

IZVJEŠĆE O INVENTARSKIM IZMJENAMA (ICR)

PRILOG IV.

IZVJEŠĆE O MATERIJALNOJ BILANCI (MBR)

PRILOG V.

POPIS FIZIČKOG INVENTARA (PIL)

PRILOG VI.

PRETHODNA OBAVIJEST O IZVOZU/OTPREMI NUKLEARNOG MATERIJALA

PRILOG VII.

PRETHODNA OBAVIJEST O UVOZU/PRIHVATU NUKLEARNOG MATERIJALA

PRILOG VIII.

IZVJEŠĆE O IZVOZU/OTPREMI RUDA

PRILOG IX.

ZAHTJEV ZA ODSTUPANJEM POSTROJENJA OD PRAVILA KOJIMA SE UREĐUJE OBLIK I UČESTALOST OBAVIJESTI

PRILOG X.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ILI IZVJEŠĆE O IZVOZU NUKLEARNOG MATERIJALA S ODSTUPANJEM

PRILOG XI.

SAŽET PRIKAZ PROGRAMA AKTIVNOSTI

PRILOG XII.

PRETHODNA OBAVIJEST O DALJNJIM AKTIVNOSTIMA OBRADE OTPADA

PRILOG XIII.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O IZVOZU/OTPREMI KONDICIONIRANOG OTPADA

PRILOG XIV.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UVOZU/PRIHVATU KONDICIONIRANOG OTPADA

PRILOG XV.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROMJENAMA MJESTA KONDICIONIRANOG OTPADA

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegove članke 77., 78., 79. i 81.,

uzimajući u obzir odobrenje Vijeća,

budući da:

(1)	Uredba Komisije (Euratom) br. 3227/76 od 19. listopada 1976. o primjeni odredaba o nadzoru sigurnosti Euratoma (1) određuje narav i opseg obveza iz članaka 78. i 79. Ugovora.

(2)

S obzirom na povećane količine nuklearnih materijala proizvedenih, korištenih, prenesenih i recikliranih u Zajednici, razvoj trgovine tim materijalima i daljnja proširenja Europske unije, nužno je osigurati učinkovitost nadzora sigurnosti. Narav i opseg obveza iz članka 79. Ugovora određenih u Uredbi (Euratom) br. 3227/76 trebalo bi stoga ažurirati u svjetlu razvojâ, posebno u području nuklearne i informacijske tehnologije.

(3)

Belgija, Danska, Njemačka, Grčka, Španjolska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal, Finska, Švedska i Europska zajednica za atomsku energiju sklopili su Sporazum 78/164/Euratom (2) s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju u provedbi članka III. stavaka 1. i 4. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. Sporazum 78/164/Euratom stupio je na snagu 21. veljače 1977. i dopunjen je Dodatnim protokolom 1999/188/Euratom (3) koji je stupio na snagu 30. travnja 2004.

(4)	Sporazum 78/164/Euratom sadrži određenu obvezu koju je Zajednica preuzela s obzirom na primjenu nadzora sigurnosti na sirovine i posebne fisibilne materijale na državnim područjima država članica koje nemaju vlastito nuklearno oružje i koje su stranke Ugovora o neširenju nuklearnog oružja.

(5)	Postupci koji su utvrđeni Sporazumom 78/164/Euratom rezultat su sveobuhvatnih međunarodnih pregovora s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju o primjeni članka III. stavaka 1. i 4. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. Ove je postupke odobrilo Vijeće guvernera navedene Agencije.

(6)

Zajednica, Ujedinjena Kraljevina i Međunarodna agencija za atomsku energiju stranke su Sporazuma o primjeni nadzora sigurnosti u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja (4). Navedeni Sporazum stupio je na snagu 14. kolovoza 1978. i dopunjen je Dodatnim protokolom koji je stupio na snagu 30. travnja 2004.

(7)	Zajednica, Francuska i Međunarodna agencija za atomsku energiju stranke su Sporazuma o primjeni nadzora sigurnosti u Francuskoj (5). Navedeni Sporazum stupio je na snagu 12. rujna 1981. i dopunjen je Dodatnim protokolom koji je stupio na snagu 30. travnja 2004.

(8)

Na državnim područjima Francuske i Ujedinjene Kraljevine nalaze se neka postrojenja ili njihovi dijelovi, kao i određeni materijali koji se mogu uključiti u proizvodni ciklus radi obrambenih potreba. Kako bi se uzelo u obzir te okolnosti, trebalo bi primjenjivati posebne postupke vezane uz nadzor sigurnosti.

(9)	Europsko vijeće na svojem sastanku u Lisabonu 23. i 24. ožujka 2000. naglasilo je potrebu poticanja razvoja najnovije informacijske tehnologije i drugih telekomunikacijskih mreža, kao i sadržaja tih mreža.

(10)	Kao odgovor na Dodatni protokol 1999/188/Euratom, od država članica trebalo bi zahtijevati da Komisiji dostave određene informacije, uključujući opći opis lokacija, prethodnu obavijest o obradi otpada i izvješća o promjenama mjesta određenog kondicioniranog otpada.

(11)

Smjernice donesene radi primjene ove Uredbe trebale bi u potpunosti poštovati obveze Zajednice na tom području, posebno one koje proizlaze iz Dodatnog protokola 1999/188/Euratom i dodatnih protokola uz Sporazum o primjeni nadzora sigurnosti u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja i uz odgovarajući Sporazum za Francusku.

(12)

Odredbe o sigurnosti dodane Poslovniku Komisije (6) Odlukom Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom (7) trebale bi se primjenjivati na informacije, znanja i dokumente koje su stranke prikupile, ne dovodeći u pitanje Uredbu Vijeća br. 3 od 31. srpnja 1958. o provedbi članka 24. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (8).

(13)	U interesu jasnoće, Uredbu (Euratom) br. 3227/76 trebalo bi zamijeniti ovom Uredbom,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na svaku osobu ili poduzeće koji uspostavljaju ili upravljaju postrojenjem za proizvodnju, odvajanje, preradu, skladištenje ili drugo korištenje sirovine ili posebnog fisibilnog materijala.

Ne primjenjuje se na imatelje krajnjih proizvoda korištenih u nenuklearne svrhe koji sadržavaju nuklearne materijale koji su u praksi neobnovljivi.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„države članice bez nuklearnog oružja” su Belgija, Češka Republika, Danska, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Irska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Finska i Švedska;

2.	„države članice s nuklearnim oružjem” su Francuska i Ujedinjena Kraljevina;

3.	„treća zemlja” je svaka država koja nije članica Europske zajednice za atomsku energiju;

4.	„nuklearni materijali” su rude, sirovine ili posebni fisibilni materijali kako su definirani u članku 197. Ugovora;

5.	„otpad” je nuklearni materijal u koncentracijama ili kemijskim oblicima koji se smatraju neobnovljivim iz praktičnih ili ekonomskih razloga i koji se može odlagati;

6.	„zadržani otpad” je otpad koji je nastao pri obradi ili kao posljedica pogonske nesreće, izmjeren ili procijenjen na temelju mjerenja, koji je premješten na posebno mjesto unutar zone materijalne bilance iz koje se može povratiti;

7.	„kondicionirani otpad” je otpad izmjeren ili procijenjen na temelju mjerenja, koji je kondicioniran na način (na primjer, vitrifikacijom, cementiranjem, betoniranjem ili bitumeniziranjem) da nije primjeren za daljnje nuklearno korištenje;

8.	„ostaci odbačeni u okoliš” su otpad, izmjeren ili procijenjen na temelju mjerenja, koji je nepovratno odbačen u okoliš kao rezultat planiranog ispuštanja;

9.	„kategorije” (nuklearnog materijala) su prirodni uranij, osiromašeni uranij, uranij obogaćen izotopom uranija-235 ili uranija-233, torij, plutonij i svaki drugi materijal koji Vijeće može odrediti, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije;

10.	„element” je jedinica koja se može utvrditi, kao što je gorivni sklop ili gorivna igla;

11.	„šarža” je dio nuklearnog materijala koji se uzima kao jedinica za evidenciju na ključnoj točki mjerenja i za koji se sastav i količina definiraju jedinstvenim skupom specifikacija ili mjerenja. Nuklearni materijal može biti u rasutom obliku ili sadržan u nizu elemenata;

12.	„podaci o šarži” su ukupna masa svake kategorije nuklearnog materijala, a u slučaju plutonija i uranija prema potrebi i izotopni sastav. Za potrebe izvješćivanja, mase pojedinih elemenata u šarži zbrajaju se prije zaokruživanja na najbližu jedinicu;

13.

„efektivni kilogram” je posebna jedinica koja se koristi u primjeni nadzora sigurnosti na nuklearni materijal, koja se dobije tako da se uzme:

(a)	za plutonij, njegova masa u kilogramima;

(b)	za uranij s obogaćenjem od 0,01 (1 %) i više, njegova masa u kilogramima pomnožena s kvadratom njegovog obogaćenja;

(c)	za uranij s obogaćenjem ispod 0,01 (1 %) i iznad 0,005 (0,5 %), njegova masa u kilogramima pomnožena s 0,0001; i

(d)	za osiromašeni uranij s obogaćenjem od 0,005 (0,5 %) ili ispod te za torij, njihova masa u kilogramima pomnožena s 0,00005;

14.

„zona materijalne bilance” je prostor u kojem je u svrhu uspostavljanja materijalne bilance moguće odrediti:

(a)	količinu nuklearnog materijala pri svakom unosu u zonu, odnosno iznosu iz zone materijalne bilance; i

(b)	fizički inventar nuklearnog materijala u svakoj zoni materijalne bilance, kada je to potrebno, u skladu s utvrđenim postupcima;

15.	„ključna točka mjerenja” je mjesto gdje se nuklearni materijal javlja u takvom obliku da se može mjeriti kako bi se odredio tok materijala ili inventar, uključujući, ali ne ograničavajući se na, mjesta gdje nuklearni materijal ulazi, napušta ili se skladišti u zonama materijalne bilance;

16.	„knjigovodstveni inventar” zone materijalne bilance je algebarski zbroj posljednje fizičkog inventara te zone materijalne bilance i svih inventarskih izmjena koje su se od tada dogodile;

17.	„fizički inventar” je zbroj svih izmjerenih ili procijenjenih količina nuklearnog materijala u šaržama koji je na raspolaganju u određenom vremenu unutar pojedine zone materijalne bilance, dobiven u skladu s određenim postupcima;

18.	„neevidentirani materijal” je razlika između fizičkog inventara i knjigovodstvenog inventara;

19.	„razlika između pošiljatelja i primatelja” je razlika između količine nuklearnog materijala u pojedinoj šarži izmjerene u zoni materijalne bilance primatelja i količine naznačene od strane zone materijalne bilance pošiljatelja;

20.

„izvorni podaci” su podaci, utvrđeni za vrijeme mjerenja ili baždarenja ili upotrijebljeni da bi se izveli empirijski odnosi, koji identificiraju nuklearni materijal i daju podatke o šarži, uključujući: masu spojeva, faktore pretvaranja radi utvrđivanja mase elementa, specifičnu masu, koncentraciju elementa, izotopne omjere, odnose između obujma i očitanjâ manometra i odnos između proizvedenog plutonija i generirane energije;

21.

„lokacija” je područje čije je granice odredila Zajednica i država članica, a obuhvaća jedno ili više postrojenja, uključujući zatvorena postrojenja, kako je definirano u njihovim odgovarajućim osnovnim tehničkim svojstvima, pri čemu:

(a)	postrojenja za obradu ili skladištenje otpada sama po sebi ne čine lokaciju;

(b)	u slučaju zatvorenog postrojenja gdje se uobičajeno koristila sirovina ili posebni fisibilni materijal, tad je korištenje pojma ograničeno na mjesta s vrućim komorama ili lokacije na kojima su se provodile aktivnosti vezane uz pretvaranje, obogaćenje, proizvodnju goriva ili preradu;

(c)

pojam „lokacija” također uključuje sva postrojenja smještena neposredno uz postrojenja koja pružaju ili koriste bitne usluge, uključujući vruće komore za obradu ozračenih materijala koji ne sadrže nuklearni materijal, postrojenja za obradu, skladištenje i odlaganje otpada te objekte koji su povezani s aktivnostima navedenima u Prilogu I. Dodatnom protokolu 1999/188/Euratom, a koje je odredila dotična država;

22.	„predstavnik lokacije” je svaka osoba, poduzeće ili subjekt koje su države članice imenovale kao odgovorne za izjave iz članka 3. stavka 2.;

23.

„postrojenje” je reaktor, kritično postrojenje, postrojenje za pretvaranje, postrojenje za proizvodnju, postrojenje za preradu, postrojenje za odvajanje izotopa, odvojeno skladište, postrojenje za obradu otpada ili skladištenje otpada ili svako drugo mjesto gdje se uobičajeno koristi sirovina ili posebni fisibilni materijal;

24.

„razgrađeno postrojenje” je postrojenje za koje je potvrđeno da su preostali objekti i oprema bitni za njegovo korištenje uklonjeni ili stavljeni izvan pogona tako da se ono ne koristi za skladištenje i ne može ga se više koristiti za rukovanje, obradu ili korištenje sirovine ili posebnog fisibilnog materijala;

25.	„zatvoreno postrojenje” je postrojenje za koje je potvrđeno da je rad zaustavljen i nuklearni materijal uklonjen, ali koje nije razgrađeno.

POGLAVLJE II.

OSNOVNA TEHNIČKA SVOJSTVA I POSEBNE ODREDBE O NADZORU

Članak 3.

Izjava o osnovnim tehničkim svojstvima

1. Svaka osoba ili poduzeće koje uspostavlja ili upravlja postrojenjem za proizvodnju, odvajanje, preradu, skladištenje ili drugo korištenje sirovine ili posebnog fisibilnog materijala daje izjavu Komisiji o osnovnim tehničkim svojstvima postrojenja, koristeći odgovarajući upitnik prikazan u Prilogu I.

Za potrebe prvog podstavka pod „korištenjem” nuklearnog materijala podrazumijeva se između ostalog: proizvodnja energije u reaktorima, istraživanja u kritičnim postrojenjima ili postrojenjima nulte energije, pretvaranje, proizvodnja, prerada, skladištenje, odvajanje izotopa i koncentracija rude, kao i obrada ili skladištenje otpada.

Za proizvodnju rude primjenjuju se članci 24. i 25.

2. Svaka država članica koja je stranka Dodatnog protokola 1999/188/Euratom za svaku lokaciju na svojem državnom području imenuje predstavnika lokacije koji dostavlja Komisiji izjavu koja sadrži opći opis lokacije, koristeći upitnik prikazan u Prilogu II.

Izjava se dostavlja u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu Dodatnog protokola 1999/188/Euratom u dotičnoj državi članici, a ažurirani se podaci dostavljaju do 1. travnja svake godine.

Izjava ispunjava zahtjeve iz članka 2. stavka (a) točke iii. Dodatnog protokola 1999/188/Euratom i odvojena je od izjave koja se zahtijeva na temelju stavka 1. ovog članka.

3. Dok predstavnik lokacije snosi odgovornost za pravodobno prikupljanje odgovarajućih informacija i podnošenje općeg opisa lokacije Komisiji, za ispravnost i cjelovitost izjava odgovorne su osobe ili poduzeća koji uspostavljaju ili upravljaju postrojenjem, a za zgrade na lokaciji koje ne uključuju nuklearni materijal odgovorna je dotična država članica. Koliko je to moguće, izjave predviđene u stavcima 1. i 2. dostavljaju se u elektroničkom obliku, ako ih u takvom obliku čuva osoba ili poduzeće. Ako se Komisiji podaci dostavljaju i u elektroničkom i u papirnatom obliku, prednost ima papirnati oblik.

Članak 4.

Vremenski rokovi

Izjava o osnovnim tehničkim svojstvima novih postrojenja dostavlja se Komisiji u skladu s člankom 3. stavkom 1. najmanje 200 dana prije predviđenog prihvata prve pošiljke nuklearnog materijala.

Za nova nuklearna postrojenja s inventarom ili godišnjim protokom nuklearnog materijala većim od jednog efektivnog kilograma, svi relevantni podaci koji se odnose na vlasnika, operatera, svrhu, mjesto, vrstu, kapacitet i očekivani datum puštanja u rad dostavljaju se Komisiji najmanje 200 dana prije početka izgradnje.

Promjene u osnovnim tehničkim svojstvima za koje nije potrebna prethodna obavijest, kako je navedeno u posebnim odredbama o nadzoru određenim u članku 6., dostavljaju se Komisiji u roku od 30 dana od obavljene izmjene.

Postrojenja na državnom području država koje pristupaju Europskoj uniji dostavljaju Komisiji svoja osnovna tehnička svojstva u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe u toj državi, izuzev za postrojenja za obradu ili skladištenje otpada čija se osnovna tehnička svojstva dostavljaju u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe u toj državi.

Koristeći upitnik iz Priloga I., postojeća postrojenja za obradu ili skladištenje otpada dostavljaju Komisiji osnovna tehnička svojstva svojih postrojenja u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Za druga postojeća postrojenja sve dodatne informacije koje se zahtijevaju upitnikom iz Priloga I. dostavljaju se u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 5.

Program aktivnosti

Kako bi se Komisiji omogućilo da planira svoje aktivnosti povezane s nadzorom sigurnosti, osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka dostavljaju Komisiji sljedeće podatke:

(a)	svake godine, okvirni program aktivnosti na temelju Priloga XI., navodeći osobito privremene datume izrade fizičkog inventara;

(b)	najmanje 40 dana prije izrade fizičkog inventara, program takvog rada.

Promjene koje utječu na okvirni program aktivnosti i osobito na izradu fizičkih inventara dostavljaju se Komisiji bez odlaganja.

Članak 6.

Posebne odredbe o nadzoru

1. Postupajući na temelju osnovnih tehničkih svojstava dostavljenih sukladno članku 3. stavku 1. i članku 4. Komisija donosi posebne odredbe o nadzoru koje se odnose na pitanja navedena u stavku 2. ovog članka. Posebne odredbe o nadzoru donose se odlukom Komisije upućenom dotičnoj osobi ili poduzeću, uzimajući u obzir pogonska i tehnička ograničenja te uz usko savjetovanje s dotičnom osobom ili poduzećem i odgovarajućom državom članicom.

Osoba ili poduzeće kojem je odluka Komisije upućena obavješćuju se o toj odluci, a kopija takve obavijesti prosljeđuje se dotičnoj državi članici.

Dok Komisija ne donese odluku o posebnim odredbama o nadzoru, dotična osoba ili poduzeće primjenjuje opće odredbe ove Uredbe.

2. Posebne odredbe o nadzoru obuhvaćaju sljedeće:

(a)	zone materijalne bilance i odabir ključnih točaka mjerenja za utvrđivanje protoka i zaliha nuklearnih materijala;

(b)	promjene u osnovnim tehničkim svojstvima za koje se zahtijeva prethodna obavijest;

(c)	postupke za vođenje evidencije o nuklearnim materijalima za svaku zonu materijalne bilance i za sastavljanje izvješćâ;

(d)	učestalost i postupke izrade fizičkih inventara za potrebe vođenja evidencije kao dio mjera nadzora sigurnosti;

(e)	mjere zadržavanja i nadzora, u skladu s postupcima dogovorenim s dotičnom osobom ili poduzećem;

(f)	postupke za uzorkovanje od strane dotične osobe ili poduzeća isključivo za potrebe nadzora sigurnosti.

3. Posebnim odredbama o nadzoru može se također odrediti sadržaj naknadnih obavijesti koje se zahtijevaju na temelju članka 5., kao i uvjeti pod kojima se za otpreme i prihvate nuklearnog materijala zahtijeva prethodna obavijest.

4. Komisija na temelju dogovorene procjene dotičnoj osobi ili poduzeću nadoknađuje trošak onih posebnih usluga koje su predviđene u posebnim odredbama o nadzoru ili su rezultat posebnog zahtjeva Komisije ili njezinih inspektora. Dotične strane zajednički određuju i periodički preispituju iznos i načine nadoknade.

POGLAVLJE III.

KNJIGOVODSTVO U VEZI S NUKLEARNIM MATERIJALOM

Članak 7.

Sustav knjigovodstva

Osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka vode sustav knjigovodstva i kontrole nuklearnih materijala. Ovaj sustav uključuje knjigovodstvenu i operativnu evidenciju, a osobito podatke o količinama, kategoriji, obliku i sastavu tih materijala kako je predviđeno u članku 18., njihovo stvarno mjesto i posebnu obvezu u vezi s nadzorom u skladu s člankom 17., zajedno s podacima o primatelju ili pošiljatelju kod prijenosa nuklearnih materijala.

Sustav mjerenja na kojem se evidencija temelji u skladu je s najnovijim međunarodnim normama ili je po kvaliteti istovjetan tim normama. Na temelju te evidencije koja se čuva tijekom razdoblja od najmanje pet godina mora biti moguće sastaviti i potkrijepiti izjave podnesene Komisiji. Knjigovodstvena i operativna evidencija stavljaju se na raspolaganje inspektorima Komisije u elektroničkom obliku ako ih postrojenje vodi u takvom obliku. Dodatni se podaci mogu odrediti u posebnim odredbama o nadzoru iz članka 6. za svako postrojenje.

Članak 8.

Operativna evidencija

Za svaku zonu materijalne bilance operativna evidencija, prema potrebi, uključuje:

(a)	operativne podatke koji se koriste za utvrđivanje promjena u količinama i sastavu nuklearnog materijala;

(b)	popis inventarskih elemenata, ažuriran u najvećoj mogućoj mjeri, i njihovo mjesto;

(c)	podatke, uključujući izvedene procjene slučajnih i sustavnih pogrešaka, dobivenih umjeravanjem spremnika i instrumenata, kao i uzorkovanjem i analizom;

(d)	podatke dobivene mjerenjima kontrole kvalitete primijenjenima na sustav knjigovodstva u vezi s nuklearnim materijalom, uključujući izvedene procjene slučajnih i sustavnih pogrešaka;

(e)	opis redoslijeda mjera poduzetih s ciljem pripreme i izrade fizičkog inventara te osiguranja točnosti i potpunosti inventara;

(f)	opis mjera poduzetih s ciljem utvrđivanja uzroka i veličine svakog slučajnog ili neizmjerenog gubitka do kojeg je moglo doći;

(g)	izotopni sastav plutonija, uključujući izotope nakon njegovog raspada, i referentne datume, ako su evidentirani u postrojenju radi pogonskih potreba.

Kada su dostupni, podaci iz točke (g) dostavljaju se Komisiji na zahtjev.

Članak 9.

Knjigovodstvena evidencija

Knjigovodstvena evidencija za svaku zonu materijalne bilance prikazuje sljedeće:

(a)	sve inventarske izmjene, tako da se knjigovodstveni inventar može utvrditi u svako doba;

(b)	sve rezultate mjerenja i izračunavanja koji se koriste za utvrđivanje fizičkog inventara;

(c)	sve ispravke učinjene u pogledu inventarskih izmjena, knjigovodstvenih inventara i fizičkih inventara.

U knjigovodstvenoj evidenciji u vezi sa svim inventarskim izmjenama i fizičkim inventarima navedeni su podaci za identifikaciju materijala, podaci o šarži i izvorni podaci za svaku šaržu. Ta se evidencija odvojeno vodi za uranij, torij i plutonij, u skladu s kategorijama navedenim u članku 18. stavku 2. točki (b). Pored toga, za svaku inventarsku izmjenu navodi se datum promjene i, prema potrebi, zona materijalne bilance pošiljatelja ili pošiljatelj i zona materijalne bilance primatelja ili primatelj.

Članak 10.

Knjigovodstvena izvješća

Osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka Komisiji dostavljaju knjigovodstvena izvješća.

Knjigovodstvena izvješća sadrže podatke koji su dostupni na dan izvješćivanja i, ako je to potrebno, moraju se kasnije ispraviti. Knjigovodstvena izvješća dostavljaju se Komisiji u elektroničkom obliku, izuzev u slučajevima kada je Komisija odobrila pismeno odstupanje ili se primjenjuju prijelazne odredbe predviđene u članku 39.

Na obrazložen zahtjev Komisije dodatni podaci ili objašnjenja u vezi s tim izvješćima dostavljaju se u roku od tri tjedna.

Članak 11.

Početni knjigovodstveni inventar

Osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe Komisiji dostavljaju početni knjigovodstveni inventar svih nuklearnih materijala koje imaju, koristeći obrazac naveden u Prilogu V. Ovaj se članak ne primjenjuje na osobe ili poduzeća koji su već dostavili početni knjigovodstveni inventar na temelju Uredbe (Euratom) br. 3227/76 ni na postrojenja za obradu otpada ili skladištenje otpada.

Članak 12.

Izvješće o inventarskim izmjenama

1. Osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka za svaku zonu materijalne bilance Komisiji dostavljaju izvješća o inventarskim izmjenama za sve nuklearne materijale koristeći obrazac naveden u Prilogu III.

Osim ako je u posebnim odredbama o nadzoru iz članka 6. za pojedino postrojenje drukčije određeno, ta se izvješća šalju mjesečno, najkasnije 15 dana od isteka mjeseca, a u njima se navode sve inventarske izmjene koje su nastupile ili su ustanovljene tijekom tog mjeseca.

2. Za mjesece u kojima se izrađuje fizički inventar, a dan izrade fizičkog inventara nije posljednji dan u mjesecu, dostavljaju se dva odvojena izvješća o inventarskim izmjenama:

(a)

prvo izvješće o inventarskim izmjenama, koje sadrži sve inventarske izmjene do i uključujući dan izrade fizičkog inventara, a šalje se najkasnije zajedno s drugim izvješćem o inventarskim izmjenama ili zajedno s popisom fizičkog inventara i izvješćem o materijalnoj bilanci, ako su potonji poslani prije drugog izvješća o inventarskim izmjenama;

(b)	drugo izvješće o inventarskim izmjenama, koje sadrži sve inventarske izmjene od prvog dana nakon dana izrade fizičkog inventara do isteka mjeseca, a šalje se u roku od 15 dana od isteka mjeseca.

3. Za mjesece u kojima nije nastupila nijedna inventarska izmjena, dotične osobe ili poduzeća šalju izvješće o inventarskim izmjenama, prenoseći zaključni knjigovodstveni inventar prethodnog mjeseca.

4. Male se inventarske izmjene, poput prijenosa uzoraka za analizu, mogu grupirati zajedno, kako je utvrđeno u posebnim odredbama o nadzoru iz članka 6. s obzirom na dotično postrojenje te se u izvješću prikazati kao samo jedna inventarska izmjena.

5. Izvješća o inventarskim izmjenama mogu biti popraćena napomenama s pojašnjenjima inventarskih izmjena.

Članak 13.

Izvješće o materijalnoj bilanci i popis fizičkog inventara

Za svaku zonu materijalne bilance osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka Komisiji dostavljaju:

(a)

izvješća o materijalnoj bilanci, na obrascu navedenom u Prilogu IV., u kojima su naznačeni:

i.	početni fizički inventar;

ii.	inventarske izmjene (prvo povećanja, zatim smanjenja);

iii.	zaključni knjigovodstveni inventar;

iv.	zaključni fizički inventar;

v.	neevidentirani materijal;

(b)	popis fizičkog inventara, na obrascu navedenom u Prilogu V., u kojem su sve šarže prikazane odvojeno.

Izvješća i popis dostavljaju se što je prije moguće, a najkasnije 30 dana od dana izrade fizičkog inventara.

Osim ako je u posebnim odredbama o nadzoru iz članka 6. za pojedino postrojenje drukčije određeno, fizički se inventar izrađuje svake kalendarske godine, a razdoblje između dvije uzastopne izrade fizičkog inventara ne smije biti dulje od 14 mjeseci.

Članak 14.

Posebna izvješća

Osobe i poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka Komisiji dostavljaju posebno izvješće kadgod nastupe okolnosti iz članaka 15. ili 22.

Vrsta informacija koja se dostavlja u takvim izvješćima određuje se u posebnim odredbama o nadzoru iz članka 6.

Posebna izvješća, kao i dodatni podaci ili objašnjenja koje Komisija može zatražiti u vezi s tim izvješćima, dostavljaju se bez odlaganja.

Članak 15.

Neuobičajeni događaji

Posebno izvješće sastavlja se u sljedećim slučajevima:

(a)	ako se, kao rezultat nekog neuobičajenog događaja ili okolnosti, vjeruje da je došlo ili bi moglo doći do povećanja ili gubitka nuklearnog materijala koji prelazi granice utvrđene u te svrhe u posebnim odredbama o nadzoru iz članka 6.;

(b)	ako se zadržavanje neočekivano promijenilo u odnosu na stanje određeno u posebnim odredbama o nadzoru iz članka 6. u tolikoj mjeri da je nastala mogućnost neovlaštenog uklanjanja nuklearnog materijala.

Dotične osobe ili poduzeća podnose ta izvješća čim postanu svjesni nekog takvog gubitka ili povećanja ili iznenadne promjene u uvjetima zadržavanja, ili bilo čega zbog čega posumnjaju na takve događaje. Uzroci se također navode čim su poznati.

Članak 16.

Izvješćivanje o nuklearnim transformacijama

Za reaktore se izračunani podaci o nuklearnim transformacijama navode u izvješću o inventarskim izmjenama najkasnije kada se ozračeno gorivo prenosi iz zone materijalne bilance u reaktoru. Uz to, u posebnim odredbama o nadzoru iz članka 6. mogu se odrediti ostali postupci za evidentiranje i izvješćivanje o nuklearnim transformacijama.

Članak 17.

Posebne obveze u vezi s nadzorom

1. Nuklearni materijali za koje vrijede posebne obveze u vezi s nadzorom koje je Zajednica preuzela u sporazumu sklopljenom s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom, osim ako je takvim sporazumu drukčije utvrđeno, navode se posebno za svaku obvezu u sljedećim obavijestima:

(a)	početnom knjigovodstvenom inventaru predviđenom u članku 11.;

(b)	izvješćima o inventarskim izmjenama, uključujući zaključne knjigovodstvene inventare, predviđene u članku 12.;

(c)	izvješćima o materijalnoj bilanci i popisima fizičkog inventara predviđenima u članku 13.;

(d)	namjeravanom uvozu i izvozu predviđenima u člancima 20. i 21.

Osim ako je u nekom od tih sporazuma izričito zabranjeno, takvo posebno navođenje ne isključuje fizičko miješanje materijala.

2. Stavak 1. ne odnosi se na sporazume koje su Zajednica i države članice sklopile s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.

Članak 18.

Jedinice za masu i kategorije nuklearnog materijala

1. U svakoj obavijesti iz ove Uredbe količine materijala obuhvaćenog ovom Uredbom iskazuju se u gramima.

Pripadajuća knjigovodstvena evidencija o materijalima vodi se u gramima ili u manjim jedinicama. Vodi se na takav način da je vjerodostojna i osobito da udovoljava važećim praksama u državama članicama.

U obavijestima se količine mogu zaokružiti na manje iznose kada je prva decimala od 0 do 4, odnosno zaokružiti na više iznose kada je prva decimala od 5 do 9.

2. Osim ako je posebnim odredbama o nadzoru iz članka 6. drukčije predviđeno, obavijesti uključuju sljedeće:

(a)	ukupnu masu elemenata uranija, torija i plutonija i također, za obogaćeni uranij, ukupnu masu fisibilnih izotopa;

(b)

odvojena izvješća o materijalnoj bilanci, kao i odvojene stavke u izvješćima o inventarskim izmjenama i u popisima fizičkog inventara za sljedeće kategorije nuklearnog materijala:

i.	osiromašeni uranij;

ii.	prirodni uranij;

iii.	uranij obogaćen do manje od 20 %;

iv.	uranij obogaćen do 20 % i više;

plutonij;

vi.

torij.

Članak 19.

Odstupanja

1. Komisija može proizvođačima i korisnicima nuklearnih materijala odobriti pismeno odstupanje od pravila kojima se uređuje oblik i učestalost obavijesti predviđenih u člancima 10. do 18., kako bi se uzele u obzir sve posebne okolnosti u kojima se koriste ili proizvode materijali pod nadzorom.

Odstupanje se odobrava na temelju zahtjeva koji podnese dotična osoba ili poduzeće, koristeći obrazac naveden u Prilogu IX.

Odstupanje se odobrava samo za čitavu zonu materijalne bilance u kojoj nuklearni materijal nije obrađen ili skladišten zajedno s nuklearnim materijalom za koji se odstupanje ne može odobriti.

2. Komisija može odobriti odstupanje za zonu materijalne bilance koja ima:

(a)	količine nuklearnog materijala razmjerne onima navedenima u Prilogu I.-G, koje se čuvaju u istom stanju tijekom dugih razdoblja;

(b)	osiromašeni uranij, prirodni uranij ili torij koji se koristi isključivo za nenuklearne aktivnosti;

(c)	posebne fisibilne materijale kada se koriste u količinama jednog grama ili manje kao senzorske komponente u instrumentima;

(d)	plutonij izotopne koncentracije plutonija-238 koja prelazi 80 %.

3. Osobe ili poduzeća kojima je odstupanje odobreno svake godine do 31. siječnja Komisiji dostavljaju godišnje izvješće, koristeći obrazac naveden u Prilogu X. Ovo izvješće opisuje stanje na kraju prethodne kalendarske godine.

4. U slučaju izvoza nuklearnog materijala u treću zemlju osobe ili poduzeća kojima je odstupanje odobreno Komisiji dostavljaju izvješće što je prije moguće, a najkasnije u roku od 15 dana od isteka mjeseca u kojem je došlo do izvoza, koristeći obrazac naveden u Prilogu X. U tom se izvješću navodi količina izvezenog nuklearnog materijala i zaliha nuklearnog materijala koji još uvijek podliježe odstupanju.

5. U slučaju uvoza nuklearnog materijala iz treće zemlje osobe ili poduzeća kojima je odstupanje odobreno Komisiji dostavljaju zahtjev za uvrštavanjem tog materijala na popis materijala na koje se odstupanje primjenjuje. Zahtjev se dostavlja Komisiji na obrascu navedenom u Prilogu IX. čim dan prijenosa bude poznat osobi ili poduzeću, a najkasnije u roku od 15 dana od isteka mjeseca u kojem je došlo do prijenosa.

6. Komisija može u posebnim odredbama o nadzoru iz članka 6. odrediti druge posebne klauzule u vezi s oblikom i periodičnosti izvješća.

7. Ako uvjeti za odstupanje više nisu ispunjeni, Komisija povlači odstupanje na temelju podataka primljenih od osoba ili poduzeća kojima je odstupanje odobreno.

POGLAVLJE IV.

PRIJENOSI MEĐU DRŽAVAMA

Članak 20.

Izvoz i otprema

1. Osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka prethodno obavješćuju Komisiju ako se neke sirovine ili posebni fisibilni materijali:

(a)	izvoze u treću zemlju;

(b)	otpremaju iz države članice bez nuklearnog oružja u državu članicu s nuklearnim oružjem;

(c)	otpremaju iz države članice s nuklearnim oružjem u državu članicu bez nuklearnog oružja.

2. Prethodna se obavijest zahtijeva samo:

(a)	ako pošiljka prelazi jedan efektivni kilogram; ili

(b)	ako postrojenje u istu državu prenosi ukupnu količinu materijala koja bi mogla prijeći jedan efektivni kilogram u svakom uzastopnom razdoblju od dvanaest mjeseci, iako nijedna pojedinačna pošiljka ne prelazi jedan efektivni kilogram.

3. Obavijest se daje nakon zaključenja ugovornih aranžmana kojima je predviđen prijenos, koristeći obrazac naveden u Prilogu VI., a Komisija ju prima najmanje osam radnih dana prije pakiranja materijala za prijenos.

4. Ako to zahtijevaju razlozi fizičke zaštite, s Komisijom se mogu dogovoriti posebni postupci u vezi s oblikom i slanjem obavijesti.

5. Izvoz i otprema nuklearnog materijala sadržanog u otpadu ili rudama ne podliježu odredbama stavaka 1. do 4.

Članak 21.

Uvoz i prihvat

1. Osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka prethodno obavješćuju Komisiju ako se neke sirovine ili posebni fisibilni materijali:

(a)	uvoze iz treće zemlje;

(b)	prihvaćaju u državi članici bez nuklearnog oružja iz države članice s nuklearnim oružjem;

(c)	prihvaćaju u državi članici s nuklearnim oružjem iz države članice bez nuklearnog oružja.

2. Prethodna se obavijest zahtijeva samo:

(a)	ako pošiljka prelazi jedan efektivni kilogram; ili

(b)	ako postrojenje iz iste države uvozi ili prihvaća ukupnu količinu materijala koja bi mogla prijeći jedan efektivni kilogram u svakom uzastopnom razdoblju od dvanaest mjeseci, iako nijedna pojedinačna pošiljka ne prelazi jedan efektivni kilogram.

3. Obavijest se daje što je ranije moguće prije očekivanog dolaska materijala, a najkasnije na dan prihvata, koristeći obrazac naveden u Prilogu VII., dok je Komisija prima najmanje pet radnih dana prije raspakiravanja materijala.

4. Ako to zahtijevaju razlozi fizičke zaštite, s Komisijom se mogu dogovoriti posebni postupci u vezi s oblikom i slanjem obavijesti.

5. Uvoz i prihvat nuklearnog materijala sadržanog u otpadu ili rudama ne podliježu odredbama stavaka 1. do 4.

Članak 22.

Gubitak ili kašnjenje tijekom prijenosa

Osobe ili poduzeća koji obavješćuju o prijenosu na temelju članaka 20. i 21. podnose posebno izvješće, kako je predviđeno u članku 14., kada su, nakon iznimnih okolnosti ili događaja, primili informacije da su nuklearni materijali izgubljeni ili se čine izgubljenima, ili kada je došlo do znatnog kašnjenja tijekom prijenosa.

Članak 23.

Obavijest o promjeni datuma

Obavijest o svakoj promjeni datuma pakiranja prije prijenosa, prijevoza ili raspakiravanja nuklearnih materijala koji su navedeni u obavijestima predviđenima u člancima 20. i 21. dostavlja se bez odlaganja, uz navođenje promijenjenih datuma ako su poznati, osim ako promjena zahtijeva posebno izvješće.

POGLAVLJE V.

POSEBNE ODREDBE

Članak 24.

Proizvođači ruda

1. Svaka osoba ili poduzeće koje vadi rude na državnom području države članice daje izjavu Komisiji o osnovnim tehničkim svojstvima postupaka vađenja rude, koristeći upitnik iz Priloga I.-J, u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe i dostavlja program aktivnosti u skladu s člankom 5.

2. Odstupajući od članaka 7., 8. i 9., svaka osoba ili poduzeće koje vadi rude o tome vodi knjigovodstvenu evidenciju u kojoj osobito navodi količine izvađenih ruda s prosječnim sadržajem uranija ili torija te zalihu izvađene rude u rudniku. Evidencija također sadrži podatke o otpremama uz navođenje datuma, primatelja i količine u svakom slučaju.

Takva se evidencija čuva najmanje pet godina.

Članak 25.

Izvješća o otpremi/izvozu ruda

Odstupajući od članaka 10. do 18., svaka osoba ili poduzeće koje vadi rude obavješćuje Komisiju, koristeći obrazac naveden u Prilogu VIII., o:

(a)	količini materijala otpremljenog iz svakog rudnika, do 31. siječnja svake godine za prethodnu kalendarsku godinu; i

(b)	izvozu ruda u treće zemlje, najkasnije do dana otpreme.

Članak 26.

Prijevoz i privremeno skladištenje

Svaka osoba ili poduzeće koje se na državnim područjima država članica bavi prijevozom nuklearnih materijala ili privremenim skladištenjem nuklearnih materijala tijekom prijevoza, prima ili predaje takve materijale samo na temelju valjano potpisane potvrde o primitku na kojoj je naveden datum. Na toj su potvrdi navedena imena stranaka koje predaju i primaju materijale te prevezene količine, kao i kategorija, oblik i sastav materijala.

Ako to zahtijevaju razlozi fizičke zaštite, opis prenesenih materijala može se zamijeniti odgovarajućim dokumentom za identifikaciju pošiljke. Na temelju takvog dokumenta mora biti moguće slijediti evidenciju koju vode osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka.

Ugovorne stranke čuvaju tu evidenciju najmanje pet godina.

Članak 27.

Zamjenska evidencija kod prijevoza i privremenog skladištenja

Evidencija koju osobe ili poduzeća već vode u skladu s postojećim propisima koji se na njih primjenjuju na državnom području država članica u kojima posluju može zamijeniti evidenciju iz članka 26., pod uvjetom da takva evidencija sadrži sve informacije koje se zahtijevaju na temelju tog članka.

Članak 28.

Posrednici

Svi posrednici koji sudjeluju u sklapanju nekog ugovora o isporuci nuklearnog materijala, kao što su ovlašteni zastupnici, brokeri ili komisionari, čuvaju cjelokupnu evidenciju u vezi s poslovima koje su sami obavili ili su obavljeni u njihovo ime, najmanje pet godina nakon isteka ugovora. Takva evidencija sadrži imena ugovornih stranaka i u njoj se navodi datum ugovora, kao i količina, kategorija, oblik, sastav, podrijetlo i odredište materijala.

Članak 29.

Dostava informacija i podataka

Komisija može Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju dostaviti informacije i podatke dobivene sukladno ovoj Uredbi.

Članak 30.

Početni popis zaliha i knjigovodstvena evidencija u vezi s otpadom

1. Odstupajući od članka 11., svaka osoba ili poduzeće koje obrađuje ili skladišti nuklearni materijal prethodno prijavljen kao zadržani ili kondicionirani otpad, u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe Komisiji dostavlja početni popis zaliha cjelokupnog nuklearnog materijala po kategorijama.

2. Svaka osoba ili poduzeće koje obrađuje ili skladišti nuklearni materijal prethodno prijavljen kao zadržani ili kondicionirani otpad o tome vodi knjigovodstvenu evidenciju.

Odstupajući od članaka 7. do 11., članka 13. i članka 17. stavka 1. za materijal prethodno prijavljen kao zadržani otpad te članaka 7. do 13. i članka 17. stavka 1. za materijal prethodno prijavljen kao kondicionirani otpad, ova evidencija uključuje:

(a)	operativne podatke koji se koriste za utvrđivanje promjena u količinama i sastavu nuklearnog materijala;

(b)	popis zaliha koji treba godišnje ažurirati nakon izrade fizičkog inventara;

(c)	opis redoslijeda mjera poduzetih s ciljem pripreme i izrade fizičkog inventara te osiguranja točnosti i potpunosti inventara;

(d)	opis mjera poduzetih s ciljem utvrđivanja uzroka i veličine svakog slučajnog gubitka do kojeg je moglo doći;

(e)	sve promjene u zalihama, tako da se na zahtjev može izraditi knjigovodstveni inventar.

Zahtjevi izvješćivanja za obradu zadržanog otpada utvrđuju se u posebnim odredbama o nadzoru iz članka 6.

Članak 31.

Obrada otpada

Osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka prethodno obavješćuju Komisiju o svakom postupku obrade materijala koji je prethodno prijavljen kao zadržani ili kondicionirani otpad, isključujući prepakiravanje ili daljnje kondicioniranje bez odvajanja elemenata.

Ta prethodna obavijest, uz korištenje obrasca navedenog u Priloga XII., uključuje informacije o količini plutonija, visoko obogaćenog uranija i uranija-233 po šarži, obliku (vitrificiran, visoko aktivna tekućina itd.), očekivanom trajanju postupka te mjestu materijala prije i nakon postupka. Takva se obavijest dostavlja Komisiji najmanje 200 dana prije početka postupka.

Članak 32.

Prijenosi kondicioniranog otpada

Osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka podnose, najkasnije do 31. siječnja svake godine, godišnja izvješća o:

(a)	otpremi ili izvozu kondicioniranog otpada u postrojenje unutar ili izvan državnih područja država članica, koristeći obrazac naveden u Prilogu XIII.;

(b)	prihvatu ili uvozu kondicioniranog otpada iz postrojenja bez oznake zone materijalne bilance ili iz postrojenja izvan državnih područja država članica, koristeći obrazac naveden u Prilogu XIV.;

(c)	promjenama u mjestu kondicioniranog otpada koji sadrži plutonij, visoko obogaćeni uranij ili uranij-233, koristeći obrazac naveden u Prilogu XV.

Članak 33.

Međunarodne obveze

Odredbe ove Uredbe, a posebno članak 3. stavak 2., članak 31. i članak 32. točka (c), primjenjuju se u skladu s obvezama Zajednice i država članica bez nuklearnog oružja na temelju Dodatnog protokola 1999/188/Euratom.

POGLAVLJE VI.

POSEBNE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA DRŽAVNIM PODRUČJIMA DRŽAVA ČLANICA S NUKLEARNIM ORUŽJEM

Članak 34.

Posebne odredbe za države članice s nuklearnim oružjem

1. Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a)	postrojenja ili dijelove postrojenja koji su namijenjeni za potrebe obrane i koji se nalaze na državnom području države članice s nuklearnim oružjem; ili

(b)	nuklearne materijale koje je ta država članica s nuklearnim oružjem namijenila za potrebe obrane.

2. Za nuklearne materijale, postrojenja ili dijelove postrojenja koji mogu biti namijenjeni za potrebe obrane i koji su smješteni na državnom području države članice s nuklearnim oružjem, opseg u kojem se primjenjuju ova Uredba i postupci na temelju nje određuje Komisija uz savjetovanje i u dogovoru s dotičnom državom članicom, uzimajući u obzir odredbe članka 84. drugog stavka Ugovora.

3. Neovisno o stavcima 1. i 2.:

(a)	odredbe članka 3. stavka 1. te članaka 4. i 6. primjenjuju se na postrojenja ili dijelove postrojenja koja u određenim trenucima rade isključivo s nuklearnim materijalima koji mogu biti namijenjeni za potrebe obrane, ali u drugim trenucima rade isključivo s civilnim nuklearnim materijalima;

(b)

odredbe članka 3. stavka 1. te članaka 4. i 6. primjenjuju se, uz izuzetak slučajeva kada se radi o razlozima nacionalne sigurnosti, na postrojenja ili dijelove postrojenja pristup kojima bi iz tih razloga mogao biti ograničen, ali koja proizvode, obrađuju, odvajaju, prerađuju ili na neki drugi način koriste istodobno civilne nuklearne materijale i nuklearne materijale koji su namijenjeni ili mogu biti namijenjeni za potrebe obrane;

(c)	odredbe članaka 2. i 5., članaka 7. do 32., stavaka 1. i 2. ovog članka te članaka 35., 36. i 37. primjenjuju se na sve civilne nuklearne materijale smještene u postrojenjima ili dijelovima postrojenja iz točaka (a) i (b) ovog stavka;

(d)	odredbe članka 3. stavka 2., članka 31. i članka 32. točke (c) ne primjenjuju se na državnim područjima država članica s nuklearnim oružjem.

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

Povjerljivost podataka

Odredbe Komisije o sigurnosti navedene u Odluci 2001/844/EZ/EZUČ/Euratom primjenjuju se, ne dovodeći u pitanje Uredbu br. 3 o provedbi članka 24. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, na podatke, saznanja i dokumente koje je Komisija pribavila ili dobila na temelju ove Uredbe.

Sigurnost prijenosa podataka dogovaraju Komisija i dotična osoba, poduzeće ili subjekt te je ona usklađena sa zahtjevima države članice u vezi s prijenosom takvih podataka.

Članak 36.

Postrojenja kontrolirana izvan Zajednice

Ako postrojenje kontrolira osoba ili poduzeće s poslovnim nastanom izvan Zajednice, sve obveze nametnute ovom Uredbom ispunjava lokalna uprava postrojenja.

Članak 37.

Smjernice

Komisija usvaja i objavljuje smjernice za primjenu ove Uredbe u obliku preporuke te ih prema potrebi ažurira u svjetlu stečenog iskustva, uz usko savjetovanje s državama članicama i nakon što primi primjedbe zainteresiranih strana.

Članak 38.

Ukidanja

Uredba (Euratom) br. 3227/76 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 39.

Prijelazno razdoblje

Komisija može odobriti izuzeće od obveze korištenja obrazaca izvješćivanja navedenih u Prilozima III., IV. i V. Izuzeće se odnosi na osobe ili poduzeća koji koriste obrasce izvješćivanja iz Priloga II., III. i IV. Uredbi (Euratom) br. 3227/76 na dan stupanja na snagu ove Uredbe. Izuzeće se odobrava na razdoblje od najviše pet godina od toga dana.

Osobe ili poduzeća iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka unutar razdoblja od tri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe obavješćuju Komisiju o datumu kada namjeravaju započeti s korištenjem obrazaca izvješćivanja navedenih u Prilozima III., IV. i V. Na temelju valjano opravdanog zahtjeva i predočenja programa provedbe Komisija može, ovisno o slučaju, produljiti to razdoblje za najviše dvije godine.

Članak 40.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. veljače 2005.

Za Komisiju

Andris PIEBALGS

Član Komisije

(1) SL L 363, 31.12.1976., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (Euratom) br. 2130/93 (SL L 191, 31.7.1993., str. 75.).

(2) SL L 51, 22.2.1978., str. 1.

(3) SL L 67, 13.3.1999., str. 1.

(4) Dokument IAEA-a INFCIRC/263 iz listopada 1978.

(5) Dokument IAEA-a INFCIRC/290 iz prosinca 1981.

(6) SL L 308, 8.12.2000., str. 26. Poslovnik kako je zadnje izmijenjen Odlukom 2004/563/EZ, Euratom (SL L 251, 27.7.2004., str. 9.).

(7) SL L 317, 3.12.2001., str. 1.

(8) SL 17, 6.10.1958., str. 406/58.

PRILOG I.

UPITNIK ZA IZJAVU O OSNOVNIM TEHNIČKIM SVOJSTVIMA POSTROJENJA

I.-A REAKTORI

Datum: …

Napomena:

1.	U skladu s člankom 79. Ugovora, oni koji podliježu zahtjevima u vezi s nadzorom obavješćuju tijela zainteresirane države članice o svim obavijestima upućenima Komisiji sukladno članku 78. i članku 79. prvom stavku Ugovora.

2.	Odgovor „ne primjenjuje se” može se dati na pitanja koja nisu primjenjiva. Komisija ipak još uvijek ima pravo zahtijevati sve dodatne informacije koje smatra potrebnima u vezi s odgovarajućim upitnikom.

3.	Izjavu, valjano ispunjenu i potpisanu, treba dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

IDENTIFIKACIJA POSTROJENJA

Naziv.

2.	Mjesto, točna adresa s brojevima telefona i faksa te adresama elektroničke pošte.

3.	Vlasnik (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

4.	Operater (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

5.	Sadašnje stanje (npr. u izgradnji, u pogonu ili zatvoreno).

6.	Svrha i vrsta.

7.	Način rada koji utječe na njegovu proizvodnju (donesen sustav rada u smjenama, približni datumi pogonskih razdoblja u godini itd.).

8.	Razmještaj područja (karta s prikazom postrojenja, granica, zgrada, cesta, rijeka, željeznica itd.).

Razmještaj postrojenja:

(a)	strukturno zadržavanje, ograde i pristupni putovi;

(b)	područje skladištenja ulaznog materijala;

(c)	područje reaktora;

(d)	područje za ispitivanje i pokuse, laboratoriji;

(e)	područje skladištenja izlaznog materijala;

(f)	područje odlaganja nuklearnog otpada.

10.

Dodatni podaci po reaktoru:

(a)	nominalna toplinska izlazna snaga;

(b)	sirovina ili posebni fisibilni materijal;

(c)	početna obogaćenja jezgre;

(d)	moderator;

(e)	rashladno sredstvo.

OPĆI POSTUPCI U POSTROJENJU, UKLJUČUJUĆI ONE KOJI SE ODNOSE NA KORIŠTENJE MATERIJALA I KNJIGOVODSTVO U VEZI S MATERIJALOM, ZADRŽAVANJE I NADZOR

Opis nuklearnog materijala (1)

11.	Opis korištenja nuklearnog materijala (članak 3. stavak 1.).

12.	Izvedbeni nacrti gorivnih sklopova, gorivnih šipki/igala, gorivnih pločica itd. s dovoljno podrobnih podataka da se prikaže opća struktura s cjelokupnim dimenzijama. (Ako je primjenjivo, treba opisati odredbe o zamjeni igala, zajedno s navođenjem ako se radi o rutinskom postupku.).

13.

Gorivni materijal (uključujući materijal u kontrolnim sklopovima ili gorivim apsorberima, ako je primjenjivo):

(a)	kemijski sastav ili glavne sastavnice legure;

(b)	prosječno obogaćenje po sklopu;

(c)	nominalna masa nuklearnog materijala po sklopu, s projektiranim dopuštenim odstupanjima.

14.	Materijal košuljice.

15.	Metoda utvrđivanja pojedinačnih sklopova, šipki/igala, pločica itd., ako je primjenjivo.

16.	Ostali nuklearni materijal koji se koristi u postrojenju (ukratko navesti materijal, svrhu i metodu primjene, npr. kao pomoćne šipke).

Protok nuklearnog materijala

17.	Shema tokova s prikazom: točaka utvrđivanja ili mjerenja nuklearnog materijala; zona materijalne bilance i mjesta inventara korištenih za knjigovodstvo u vezi s materijalom; te procijenjenog opsega inventara nuklearnog materijala na tim mjestima u uobičajenim pogonskim uvjetima.

18.

Očekivani podaci o nominalnom gorivnom ciklusu, uključujući:

(a)	punjenje jezgre reaktora;

(b)	očekivano izgaranje;

(c)	godišnje količine goriva za zamjenu;

(d)	razmak zamjene goriva (pri punjenju ili pri vađenju);

(e)	predviđanje količina protoka i inventara te prihvata i otprema.

Rukovanje nuklearnim materijalom

19.	Razmještaj područja skladištenja svježeg goriva, nacrti mjesta skladištenja svježeg goriva i opis pakiranja.

20.	Nacrti prostorije za pripremu i/ili analizu svježeg goriva i područja punjenja reaktora.

21.	Nacrti prijenosne opreme za svježe i ozračeno gorivo, uključujući mašine ili opremu za zamjenu goriva.

22.	Nacrti posude reaktora s prikazom mjesta jezgre i otvora na posudi; opis metode rukovanja gorivom u posudi.

23.	Nacrt jezgre s prikazom: općeg razmještaja, rešetke, oblika, nagiba i dimenzija jezgre; reflektora; mjesta, oblika i dimenzija kontrolnih uređaja; pokusnih položaja i/ili položaja zračenja.

24.	Broj i veličina kanala za gorivne sklopove i kontrolne uređaje u jezgri.

25.

Područje skladištenja istrošenog goriva:

(a)	nacrt područja skladištenja;

(b)	metoda skladištenja;

(c)	projektirani skladišni kapacitet;

(d)	nacrt opreme za rukovanje ozračenim gorivom;

(e)	najmanje vrijeme hlađenja prije otpreme istrošenog goriva;

(f)	nacrt i opis otpremnog spremnika za istrošeno gorivo (npr. za utvrđivanje mogućnosti brtvljenja).

26.

Područje ispitivanja nuklearnog materijala (ako je primjenjivo):

(a)	kratak opis izvršenih aktivnosti;

(b)	opis glavne opreme (npr. vruće komore, opreme za uklanjanje košuljice i rastavljanje gorivnog sklopa);

(c)	opis otpremnih spremnika za nuklearni materijal i pakiranja otpada i ostataka (npr. za utvrđivanje mogućnosti brtvljenja);

(d)	opis skladišnog prostora za neozračeni i ozračeni nuklearni materijal;

(e)	nacrti gore navedenog, ako nisu drugdje obuhvaćeni.

Podaci o rashladnom sredstvu

27.	Dijagrami toka rashladnog sredstva kako se zahtijevaju za izračune toplinske bilance (navodeći pritisak, temperature i masene protoke na glavnim točkama).

KNJIGOVODSTVO I KONTROLA NUKLEARNOG MATERIJALA

Sustav knjigovodstva

28.

Opis sustava knjigovodstva i kontrole nuklearnog materijala (opisati sustav knjigovodstva elementa i/ili mase, uključujući korištene metode analize i procijenjene točnosti, uz dostavljanje oglednih neispunjenih obrazaca koji se koriste u svim postupcima knjigovodstva i kontrole). Potrebno je navesti razdoblje tijekom kojeg se takva evidencija mora čuvati.

Fizički inventar

29.	Opis: postupaka, predviđene učestalosti i metoda operaterove izrade fizičkog inventara (za knjigovodstvo elementa i/ili mase, uključujući glavne metode analize i očekivanu točnost); pristupa nuklearnom materijalu u jezgri i ozračenom nuklearnom materijalu izvan jezgre; očekivanih razina zračenja.

OSTALE INFORMACIJE U VEZI S PRIMJENOM NADZORA SIGURNOSTI

30.	Organizacijski postupci knjigovodstva i kontrole materijala.

31.	Informacije o propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti koje treba poštovati u postrojenju i kojih se inspektori moraju pridržavati.

I.-B KRITIČNA POSTROJENJA I POSTROJENJA NULTE ENERGIJE

Datum: …

IDENTIFIKACIJA POSTROJENJA

Naziv.

2.	Mjesto, točna adresa s brojevima telefona i faksa te adresama elektroničke pošte.

3.	Vlasnik (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

4.	Operater (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

5.	Sadašnje stanje (npr. u izgradnji, u pogonu ili zatvoreno).

6.	Svrha i vrsta.

7.	Način rada (donesen sustav rada u smjenama, približni datumi pogonskih razdoblja u godini itd.).

8.	Razmještaj područja (karta s prikazom postrojenja, granica, zgrada, cesta, rijeka, željeznica itd.).

Razmještaj postrojenja:

(a)	strukturno zadržavanje, ograde i pristupni putovi;

(b)	područje (područja) skladištenja nuklearnog materijala;

(c)	područje sastavljanja gorivnog elementa, laboratoriji itd.;

(d)	odgovarajući kritični sklop (2).

10.

Dodatni podaci (2):

(a)	najveća očekivana pogonska snaga i/ili tok neutrona;

(b)	glavna vrsta (glavne vrste) nuklearnog materijala i njihovo obogaćenje;

(c)	moderator;

(d)	reflektor, pokrivač;

(e)	rashladno sredstvo.

OPĆI POSTUPCI U POSTROJENJU, UKLJUČUJUĆI ONE KOJI SE ODNOSE NA KORIŠTENJE MATERIJALA I KNJIGOVODSTVO U VEZI S MATERIJALOM, ZADRŽAVANJE I NADZOR

Opis nuklearnog materijala

11.	Opis korištenja nuklearnog materijala (članak 3. stavak 1.).

12.	Izvedbeni nacrti gorivnih sklopova, gorivnih šipki/igala, gorivnih pločica itd. s dovoljno podrobnih podataka da se prikaže opća struktura s cjelokupnim dimenzijama.

13.

Gorivni materijal (uključujući materijal u kontrolnim sklopovima ili gorivim apsorberima, ako je primjenjivo):

(a)	kemijski sastav ili glavne sastavnice legure;

(b)	oblik i dimenzije;

(c)	obogaćenje gorivnih šipki/igala, gorivnih pločica itd.;

(c)	nominalna masa nuklearnog materijala, s projektiranim dopuštenim odstupanjima.

14.	Materijal košuljice.

15.	Metoda utvrđivanja pojedinačnih sklopova, šipki/igala, pločica itd., ako je primjenjivo.

16.	Ostali nuklearni materijal koji se koristi u postrojenju (ukratko navesti materijal, svrhu i metodu primjene, npr. kao pomoćne šipke).

Mjesto i rukovanje nuklearnim materijalom

17.

Opis, uključujući nacrte razmještaja:

(a)	područja skladištenja i sastavljanja nuklearnog materijala i odgovarajućeg kritičnog (kritičnih) sklopa (sklopova) (mjesta inventara);

(b)	procijenjenog opsega inventara nuklearnog materijala na tim mjestima;

(c)	fizičkog rasporeda opreme upotrebljavane za montažu, ispitivanje i mjerenje nuklearnog materijala; i

(d)	putova kojima se kreće nuklearni materijal.

18.	Skica jezgre kritičnog sklopa s prikazom potporne strukture jezgre, sustava zaštite i uklanjanja topline, s opisom (dostaviti za svaki kritični sklop ako ih je u postrojenju više od jednog).

KNJIGOVODSTVO I KONTROLA NUKLEARNOG MATERIJALA

Sustav knjigovodstva

19.

Fizički inventar

20.	Opis: postupaka, predviđene učestalosti i metoda operaterove izrade fizičkog inventara (za knjigovodstvo elementa i/ili mase, uključujući glavne metode analize i očekivanu točnost); pristupa nuklearnom materijalu u jezgri i ozračenom nuklearnom materijalu izvan jezgre; očekivanih razina zračenja.

OSTALE INFORMACIJE U VEZI S PRIMJENOM NADZORA SIGURNOSTI

21.	Organizacijski postupci knjigovodstva i kontrole materijala.

22.	Informacije o propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti koje treba poštovati u postrojenju i kojih se inspektori moraju pridržavati.

I.-C POSTROJENJA ZA PRETVARANJE, PROIZVODNJU I PRERADU

Datum: …

IDENTIFIKACIJA POSTROJENJA

Naziv.

2.	Mjesto, točna adresa s brojevima telefona i faksa i adresama elektroničke pošte.

3.	Vlasnik (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

4.	Operater (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

5.	Sadašnje stanje (npr. u izgradnji, u pogonu ili zatvoreno).

6.	Svrha i vrsta.

7.	Način rada koji utječe na njegovu proizvodnju (donesen sustav rada u smjenama, približni datumi pogonskih razdoblja u godini itd.).

8.	Razmještaj područja (karta s prikazom postrojenja, granica, zgrada, cesta, rijeka, željeznica itd.).

Razmještaj postrojenja:

(a)	strukturno zadržavanje, ograde i pristupni putovi;

(b)	putovi kojima se kreće nuklearni materijal;

(c)	područje skladištenja ulaznog nuklearnog materijala;

(d)	svako glavno područje obrade i laboratorij obrade;

(e)	područja za ispitivanje ili pokuse;

(f)	područje skladištenja izlaznog nuklearnog materijala;

(g)	područje odlaganja nuklearnog otpada;

(h)	analitički laboratorij.

OPĆI POSTUPCI U POSTROJENJU, UKLJUČUJUĆI ONE KOJI SE ODNOSE NA KORIŠTENJE MATERIJALA I KNJIGOVODSTVO U VEZI S MATERIJALOM, ZADRŽAVANJE I NADZOR

Protok, mjesto i rukovanje nuklearnim materijalom

10.

Shema tokova s prikazom: točaka utvrđivanja ili mjerenja nuklearnog materijala; zona materijalne bilance i mjesta inventara korištenih za knjigovodstvo u vezi s materijalom; te procijenjenog opsega inventara nuklearnog materijala na tim mjestima u uobičajenim pogonskim uvjetima. Opis treba uključivati (ako je primjenjivo):

(a)	veličinu šarže ili protok;

(b)	metodu skladištenja ili pakiranja;

(c)	skladišni kapacitet;

(d)	opća predviđanja količina protoka i inventara te prihvata i otprema.

11.

Pored gore navedene točke 10. potrebno je dostaviti opis i nacrt razmještaja za područja punjenja skladišta s obzirom na postrojenja za preradu, uz naznaku:

(a)	mjesta gorivnih elemenata i opreme za rukovanje;

(b)	vrste gorivnih elemenata, uključujući sadržaj nuklearnog materijala i obogaćenje.

12.

Pored gore navedene točke 10. opis faze recikliranja u postupku, ako postoji, treba uključivati:

(a)	trajanje privremenog skladištenja;

(b)	rasporede vanjskog recikliranja (ako je primjenjivo).

13.	Pored gore navedene točke 10. opis faze postupanja s ostacima treba uključivati metodu postupanja s ostacima (odlaganje ili skladištenje).

14.

U stacionarnim uvjetima, za svaku shemu toka iz točaka 10. i 17. i uz pretpostavku načinâ rada iz točke 7., navesti:

(a)	nominalne količine protoka godišnje;

(b)	inventar u tijeku obrade na temelju projektiranog kapaciteta.

15.	Opis uobičajenih postupaka donesenih za potpuno ili djelomično čišćenje postrojenja. Uključiti opis posebnih točaka uzorkovanja i mjerenja povezanih s postupkom čišćenja i kasnijom izradom fizičkog inventara, ako nije opisana u gornjoj točki 10.

Opis nuklearnog materijala:

16.	Opis korištenja nuklearnog materijala (članak 3. stavak 1.).

17.

Opis, pomoću shema protoka ili na drugi način, procijenjenog protoka i inventara cjelokupnog nuklearnog materijala za područja skladištenja i obradu. Opis treba uključivati:

(a)	fizički i kemijski oblik;

(b)	raspon sadržaja ili očekivane gornje granice za svaku kategoriju krutog ili tekućeg otpadnog materijala;

(c)	raspon obogaćenja.

KNJIGOVODSTVO I KONTROLA NUKLEARNOG MATERIJALA

Sustav knjigovodstva

18.	Opis sustava knjigovodstva koji se koristi za bilježenje i izvješćivanje o podacima knjigovodstva i izradu materijalnih bilanci, uz dostavljanje oglednih neispunjenih obrazaca koji se koriste u svim postupcima. Potrebno je navesti razdoblje tijekom kojeg se takva evidencija mora čuvati.

19.	Navesti vrijeme i učestalost izrade materijalnih bilanci, uključujući one izrađene tijekom postupka. Opis metode i postupka usklađivanja izvješća nakon izrade fizičkog inventara.

20.	Opis postupka za svladavanje razlika između pošiljatelja i primatelja te metode usklađivanja izvješća.

21.	Opis postupka ispravljanja izvješća nakon proceduralnih pogrešaka ili pogrešaka u pisanju i njegov učinak na razlike između pošiljatelja i primatelja.

Fizički inventar

22.	Vidjeti točku 15. Odrediti stavke opreme na shemama tokova iz točaka 10. i 17. koje treba smatrati spremnicima za nuklearni materijal u uvjetima fizičkog inventara. Navesti raspored izrade fizičkog inventara tijekom postupka.

Metode mjerenja, uzorkovanja i analize

23.

Opis metode utvrđivanja svakog mjerenja na naznačenoj točki; potrebno je utvrditi korištene jednadžbe ili tablice i napravljene izračune za utvrđivanje stvarnih količina u odnosu na mase ili obujmove. Navesti bilježe li se podaci automatski ili ručno. Potrebno je opisati metodu i praktične postupke uzorkovanja za svaku naznačenu točku.

24.	Opis analitičkih metoda koje se koriste za potrebe knjigovodstva. Po mogućnosti, pozvati se na priručnik ili izvješće.

Kontrola točnosti mjerenja

25.

Opis: programa kontrole kvalitete mjerenja potrebnog u svrhe knjigovodstva u vezi s materijalom, uključujući programe (zajedno s vrijednostima glede točnosti) neprekidne procjene preciznosti i odstupanja pri analizi, mase, obujma i uzorkovanja, te za umjeravanje pripadajuće opreme; metode umjeravanja mjerne opreme iz točke 24.; vrste i kvalitete standarda korištenih pri analitičkim metodama iz točke 24.; vrste upotrebljavane analitičke opreme, uz navođenje metode i učestalosti umjeravanja.

Statistička procjena

26.

Opis metoda za statističku procjenu podataka prikupljenih u programima kontrole mjerenja radi procjene preciznosti i točnosti mjerenja i radi procjene mjernih nesigurnosti (tj. utvrđivanje standardnih odstupanja slučajnom i sustavnom pogreškom u mjerenjima). Također, opis statističkih postupaka koji se koriste prilikom kombiniranja procjena pojedinačnih pogrešaka kako bi se dobila standardna odstupanja cjelokupne pogreške s obzirom na razlike između pošiljatelja i primatelja, knjigovodstveni inventar, fizički inventar i neevidentirani materijal.

OSTALE INFORMACIJE U VEZI S PRIMJENOM NADZORA SIGURNOSTI

27.	Organizacijski postupci knjigovodstva i kontrole materijala.

28.	Informacije o propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti koje treba poštovati u postrojenju i kojih se inspektori moraju pridržavati.

I.-D SKLADIŠNA POSTROJENJA (3)

Datum: …

IDENTIFIKACIJA POSTROJENJA

Naziv.

2.	Mjesto, točna adresa s brojevima telefona i faksa i adresama elektroničke pošte.

3.	Vlasnik (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

4.	Operater (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

5.	Sadašnje stanje (npr. u izgradnji, u pogonu ili zatvoreno).

6.	Svrha i vrsta.

7.	Razmještaj područja (karta s prikazom postrojenja, granica, zgrada, cesta, rijeka, željeznica itd.).

8.	Razmještaj postrojenja, s prikazom strukturnog zadržavanja, ograda i pristupnih putova.

OPĆI POSTUPCI U POSTROJENJU, UKLJUČUJUĆI ONE KOJI SE ODNOSE NA KORIŠTENJE MATERIJALA I KNJIGOVODSTVO U VEZI S MATERIJALOM, ZADRŽAVANJE I NADZOR

Opis nuklearnog materijala:

9.	Opis korištenja nuklearnog materijala (članak 3. stavak 1.).

10.

Opis, pomoću nacrta ili na drugi način, cjelokupnog nuklearnog materijala u postrojenju, s prikazom:

(a)	svih vrsta elemenata, uključujući uobičajenu opremu za rukovanje;

(b)	kemijskog sastava ili glavnih sastavnica legura;

(c)	oblika i dimenzija;

(d)	obogaćenja;

(e)	nominalne mase nuklearnog materijala s projektiranim dopuštenim odstupanjima;

(f)	materijala košuljice;

(g)	metoda utvrđivanja elemenata.

Mjesto i rukovanje nuklearnim materijalom

11.

Opis, pomoću nacrta razmještaja ili na drugi način:

(a)	područja skladištenja nuklearnog materijala (mjesta inventara);

(b)	procijenjenog opsega inventara nuklearnog materijala na tim mjestima;

(c)	spremnika za skladištenje i/ili otpremu nuklearnog materijala;

(d)	putova i opreme koji se koriste za kretanje nuklearnog materijala, ako je primjenjivo.

KNJIGOVODSTVO I KONTROLA NUKLEARNOG MATERIJALA

Sustav knjigovodstva

12.

Fizički inventar

13.	Opis postupaka, predviđene učestalosti i metoda operaterove izrade fizičkog inventara (za knjigovodstvo elementa i/ili mase, uključujući glavne metode analize) i očekivane točnosti.

OSTALE INFORMACIJE U VEZI S PRIMJENOM NADZORA SIGURNOSTI

14.	Organizacijski postupci knjigovodstva i kontrole materijala.

15.	Informacije o propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti koje treba poštovati u postrojenju i kojih se inspektori moraju pridržavati.

I.-E POSTROJENJA ZA ODVAJANJE IZOTOPA

Datum: …

IDENTIFIKACIJA POSTROJENJA

Naziv.

2.	Mjesto, točna adresa s brojevima telefona i faksa i adresom elektroničke pošte.

3.	Vlasnik (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

4.	Operater (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

5.	Sadašnje stanje (npr. u izgradnji, u pogonu ili zatvoreno).

Raspored građenja (ako postrojenje ne radi):

(a)	datum početka gradnje;

(b)	datum prihvaćanja postrojenja;

(c)	datum puštanja u rad.

7.	Svrha i vrsta (nominalni kapacitet odvajanja, postrojenja za obogaćenje itd.).

8.	Način rada koji utječe na njegovu proizvodnju (donesen sustav rada u smjenama, približni datumi pogonskih razdoblja u godini itd.).

9.	Razmještaj područja (karta s prikazom postrojenja, granica, zgrada, cesta, rijeka, željeznica itd.).

10.

Razmještaj postrojenja:

(a)	strukturno zadržavanje, ograde i pristupni putovi;

(b)	zadržavanje određenih dijelova postrojenja;

(c)	putovi kojima se kreće nuklearni materijal;

(d)	područje skladištenja ulaznog nuklearnog materijala;

(e)	svako glavno područje obrade i laboratorij obrade, uključujući područje vaganja i uzorkovanja, područja dekontaminacije, pročišćenja i punjenja itd.;

(f)	područja za ispitivanje ili pokuse;

(g)	područje skladištenja izlaznog nuklearnog materijala;

(h)	područje odlaganja nuklearnog otpada;

(i)	analitički laboratorij.

OPĆI POSTUPCI U POSTROJENJU, UKLJUČUJUĆI ONE KOJI SE ODNOSE NA KORIŠTENJE MATERIJALA I KNJIGOVODSTVO U VEZI S MATERIJALOM, ZADRŽAVANJE I NADZOR

Opis nuklearnog materijala:

11.	Opis korištenja nuklearnog materijala (članak 3. stavak 1.).

12.

Opis, pomoću shema tokova ili na drugi način, procijenjenog protoka i inventara cjelokupnog nuklearnog materijala za područja skladištenja i obrade. Opis treba obuhvaćati:

(a)	fizički i kemijski oblik;

(b)	raspon obogaćenja kod punjenja, proizvoda i preostalog materijala;

(c)	opseg sadržaja ili očekivane gornje granice za svaku kategoriju krutog ili tekućeg otpadnog materijala.

Protok, mjesto i rukovanje nuklearnim materijalom

13.

Opis, pomoću dijagrama ili na drugi način, područja skladištenja i obrade. Opis treba obuhvaćati:

(a)	mjesta uzorkovanja i mjerenja;

(b)	veličinu šarže i/ili protok;

(c)	metodu skladištenja ili pakiranja;

(d)	skladišne kapacitete.

14.

Pored gornje točke 13. opis postrojenja treba obuhvaćati:

(a)	kapacitet odvajanja;

(b)	tehnike ili metode obogaćenja;

(c)	moguća mjesta za punjenje, proizvod i preostali materijal;

(d)	postrojenja za recikliranje;

(e)	vrstu i veličinu UF6 cilindara koji se koriste, metode punjenja i pražnjenja.

15.	Prema potrebi navodi se potrošnja energije.

16.

Svaki dijagram treba prikazivati, u stacionarnim uvjetima:

(a)	nominalne količine protoka godišnje;

(b)	fizički inventar materijala u tijeku obrade;

(c)	gubitak materijala uslijed curenja, raspadanja, taloženja itd.;

(d)	postupke redovnog održavanja postrojenja (periodično zatvaranje ili neprekidna zamjena sastavnih dijelova itd.).

17.	Opis posebnih mjesta uzorkovanja i mjerenja povezanih s dekontaminacijom opreme izvan obrade koju treba održavati ili zamijeniti.

18.	Opis mjesta odlaganja otpada od obrade, uključujući metodu odlaganja, razdoblje skladištenja, vrstu odlaganja itd.

KNJIGOVODSTVO I KONTROLA NUKLEARNOG MATERIJALA

Sustav knjigovodstva

19.	Opis sustava knjigovodstva koji se koristi za bilježenje i izvješćivanje o podacima knjigovodstva i izradu materijalnih bilanci, uz dostavljanje oglednih neispunjenih obrazaca koji se koriste u svim postupcima. Potrebno je navesti razdoblje tijekom kojeg se takva evidencija mora čuvati.

20.	Navesti vrijeme i učestalost izrade materijalnih bilanci, uključujući one izrađene tijekom postupaka. Opis metode i postupka usklađivanja izvješća nakon izrade fizičkog inventara.

21.	Opis postupka za svladavanje razlika između pošiljatelja i primatelja, te metode usklađivanja izvješća.

22.	Opis postupka ispravljanja izvješća nakon proceduralnih pogrešaka ili pogrešaka u pisanju i njegov učinak na razlike između pošiljatelja i primatelja, ako je primjenjivo.

Fizički inventar

23.	Odrediti stavke opreme navedene u opisu iz točaka 13. i 18. koje treba smatrati spremnicima za nuklearni materijal u uvjetima fizičkog inventara. Navesti vrijeme izrade fizičkog inventara.

Metode mjerenja, uzorkovanja i analize

24.	Pozvati se na podatke navedene u točkama 13. i 17. za mjesto točaka uzorkovanja i mjerenja.

25.

Opis metode utvrđivanja svakog mjerenja na naznačenoj točki; treba utvrditi korištene jednadžbe ili tablice i napravljene izračune za utvrđivanje stvarnih količina u odnosu na mase ili obujmove. Navesti bilježe li se podaci automatski ili ručno. Potrebno je opisati metodu i praktične postupke uzorkovanja za svaku naznačenu točku. Navesti broj uzetih uzoraka i kriterije odbacivanja.

26.	Opis analitičkih metoda koje se koriste u svrhe knjigovodstva. Po mogućnosti, pozvati se na priručnik ili izvješće.

Kontrola točnosti mjerenja

27.	Opis programa neprekidne procjene preciznosti i odstupanja mase, obujma i uzorkovanja te za umjeravanje pripadajuće opreme.

28.	Opis vrste i kvalitete standarda korištenih pri analitičkim metodama iz točke 26., vrste upotrebljavane analitičke opreme, metode i učestalosti umjeravanja.

Statistička procjena

29.

OSTALE INFORMACIJE U VEZI S PRIMJENOM NADZORA SIGURNOSTI

30.	Organizacijski postupci knjigovodstva i kontrole materijala.

31.	Informacije o propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti koje treba poštovati u postrojenju i kojih se inspektori moraju pridržavati.

I.-F POSTROJENJA KOJA KORISTE NUKLEARNI MATERIJAL U KOLIČINAMA KOJE PREMAŠUJU JEDAN EFEKTIVNI KILOGRAM

Datum: …

Za svaku vrstu postrojenja koja nije navedena u odjeljcima A do E, a koristi više od jednog efektivnog kilograma godišnje, treba dati informacije o sljedećem:

—	identifikaciji postrojenja,

—	općim postupcima u postrojenju, uključujući one koji se odnose na korištenje materijala i knjigovodstvo u vezi s materijalom, zadržavanje i nadzor,

—	opisu korištenja nuklearnog materijala (članak 3. stavak 1.),

—	sustavu knjigovodstva i kontrole nuklearnog materijala, uključujući tehnike izrade fizičkog inventara,

—	ostalim informacijama u vezi s primjenom nadzora sigurnosti.

Informacije koje se zahtijevaju u ovim naslovima istovjetne su onima koje se zahtijevaju za vrste postrojenja iz odjeljaka C, D i E ovog Priloga, ako je primjenjivo.

I.-G POSTROJENJA KOJA SU KANDIDATI ZA CJELOKUPNO ZAHVAĆENA PODRUČJA ZONE MATERIJALNE BILANCE (CAM)

Datum: …

Za ove se imatelje ukupan inventar izračunava kao zbroj zalihe svake kategorije nuklearnog materijala kojeg ima, pri čemu se svaka iskazuje kao postotak sljedećih graničnih vrijednosti:

osiromašeni uranij	350 000 g ili
torij	200 000 g ili
prirodni uranij	100 000 g ili
nisko obogaćeni uranij	1 000 g ili
visoko obogaćeni uranij	5 g ili
plutonij	5 g

Na primjer:

(a)	imatelj 4 g plutonija ima postotak inventara koji je jednak 80 % (4/5);

(b)	imatelj 1 g visoko obogaćenog uranija i 20 000 g prirodnog uranija ima postotak inventara koji je jednak 40 % (1/5 + 20 000/100 000).

IDENTIFIKACIJA POSTROJENJA I NUKLEARNOG MATERIJALA

Naziv.

2.	Vlasnik i/ili operater.

3.	Mjesto, točna adresa s brojevima telefona i faksa te adresama elektroničke pošte.

4.	Vrsta nuklearnog materijala.

5.	Opis spremnika koji se koriste za skladištenje i rukovanje.

6.	Opis korištenja nuklearnog materijala (članak 3. stavak 1.).

KNJIGOVODSTVO I KONTROLA NUKLEARNOG MATERIJALA

Obveze imatelja pojednostavljene su kako slijedi:

A. Ograničenja držanja/kretanja

Ako bilo koji pojedinačni prihvat nuklearnog materijala prelazi gore navedene količine ili ako „postotak inventara” postrojenja u bilo kojem trenutku prijeđe 100 %, Komisija se o tome odmah mora obavijestiti.

B. Knjigovodstvena/operativna evidencija koju treba održavati

Knjigovodstvena/operativna evidencija mora se voditi na način da se odmah omogući provjera izvješća sastavljenih za Komisiju i svakog njihovog ispravka.

C. Izvješća o inventarskim izmjenama (ICR)

Potrebno ih je dostaviti samo ako dođe do inventarske izmjene.

Potrebno je priložiti napomenu u kojoj se objašnjavaju neuobičajene inventarske izmjene i ispravci ili neku drugu informaciju uvrštenu u izvješće. Osobito je potrebno utvrditi i navesti adresu svakog subjekta kojem je materijal otpremljen (uključujući izvoz) ili od kojega je materijal primljen (uključujući uvoz).

Čak i ako tijekom godine nije došlo ni do jedne inventarske izmjene, mora se prijaviti zaključni knjigovodstveni inventar po kategorijama na dan 31. prosinca. Ova se prijava mora dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg do 31. siječnja svake godine.

D. Obrazac izvješća

Nikakav se posebni obrazac ne zahtijeva za izvješće iz gornje točke C. Izvješće se može sastaviti u obliku dopisa.

I.-H POSTROJENJA ZA OBRADU ILI ZA SKLADIŠTENJE OTPADA (4)

Datum: …

IDENTIFIKACIJA POSTROJENJA

Naziv.

2.	Mjesto, točna adresa s brojevima telefona i faksa i adresama elektroničke pošte.

3.	Vlasnik (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

4.	Operater (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

5.	Sadašnje stanje (npr. u izgradnji, u pogonu ili zatvoreno).

6.	Svrha i vrsta.

7.	Razmještaj područja (karta s prikazom postrojenja, granica, zgrada, cesta, rijeka, željeznica itd.).

Razmještaj postrojenja:

(a)	strukturno zadržavanje, ograde i pristupni putovi;

(b)	putovi kojima se kreće nuklearni materijal;

(c)	područja odlaganja nuklearnog otpada;

(d)	svako glavno područje obrade i laboratorij obrade;

(e)	područja za ispitivanje ili pokuse;

(f)	analitički laboratorij.

OPĆI POSTUPCI U POSTROJENJU, UKLJUČUJUĆI ONE KOJI SE ODNOSE NA KORIŠTENJE MATERIJALA I KNJIGOVODSTVO U VEZI S MATERIJALOM, ZADRŽAVANJE I NADZOR

Mjesta i rukovanje nuklearnim materijalom

9.	Opis korištenja nuklearnog materijala (članak 3. stavak 1.).

10.

Opis, pomoću nacrta ili na drugi način:

(a)	područja skladištenja nuklearnog materijala (mjesta inventara);

(b)	procijenjenog opsega inventara nuklearnog materijala na tim mjestima;

(c)	spremnika za skladištenje i/ili otpremu nuklearnog materijala;

(d)	putova i opreme koji se koriste za kretanje nuklearnog materijala, ako je primjenjivo.

KNJIGOVODSTVO I KONTROLA NUKLEARNOG MATERIJALA

Sustav knjigovodstva

11.	Opis sustava knjigovodstva i kontrole nuklearnog materijala, uz dostavljanje oglednih neispunjenih obrazaca koji se koriste u svim postupcima knjigovodstva i kontrole. Potrebno je navesti razdoblje tijekom kojeg se takva evidencija mora čuvati.

Fizički inventar

12.	Opis postupaka, predviđene učestalosti i metoda operaterove izrade fizičkog inventara (za knjigovodstvo elementa i/ili mase, uključujući glavne metode analize) i očekivane točnosti.

OSTALE INFORMACIJE U VEZI S PRIMJENOM NADZORA SIGURNOSTI

13.	Organizacijski postupci knjigovodstva i kontrole materijala.

14.	Informacije o propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti koje treba poštovati u postrojenju i kojih se inspektori moraju pridržavati.

I.-J OSTALA POSTROJENJA (5)

Datum: …

IDENTIFIKACIJA POSTROJENJA I NUKLEARNOG MATERIJALA

Naziv.

2.	Mjesto, točna adresa s brojevima telefona i faksa i adresama elektroničke pošte.

3.	Vlasnik (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

4.	Operater (pravno odgovorno tijelo ili pojedinac).

5.	Vrsta nuklearnog materijala.

6.	Opis spremnika koji se koriste za skladištenje i rukovanje (npr. za utvrđivanje mogućnosti brtvljenja).

7.	Opis korištenja nuklearnog materijala (članak 3. stavak 1.).

8.	U slučaju proizvođača ruda, moguće godišnje količine protoka postrojenja.

9.	Sadašnje stanje (npr. u izgradnji, u pogonu ili zatvoreno).

KNJIGOVODSTVO I KONTROLA NUKLEARNOG MATERIJALA

10.	Opis postupaka knjigovodstva i kontrole nuklearnog materijala, uključujući postupke izrade fizičkog inventara.

11.	Organizacijski postupci knjigovodstva i kontrole materijala.

(1) Na točke 12. do 15. potrebno je dati odgovor za svaku vrstu sklopa u postrojenju. Potrebno je koristiti terminologiju usklađenu s onom u točki 12.

(2) Dostaviti za svaki kritični sklop ako ih u postrojenju ima više od jednog.

(3) Odvojena postrojenja koja nisu uobičajeno povezana s reaktorima, s postrojenjima za obogaćenje, pretvaranje i proizvodnju ili s postrojenjima za kemijsku preradu i rekuperaciju.

(4) Odvojena postrojenja koja se koriste isključivo pri rukovanju, skladištenju ili obradi otpadnog materijala (a nisu dio postrojenja za obogaćenje, pretvaranje, proizvodnju, kemijsku preradu i rekuperaciju, ili dio reaktora).

(5) Pojam „ostala” označuje sva postrojenja koja nisu obuhvaćena odjeljcima A do H, a u kojima se uobičajeno koristi nuklearni materijal u količinama koje ne prelaze jedan efektivni kilogram. Također posebno obuhvaća proizvođače ruda (gornja točka 8.).

PRILOG II.

OPĆI OPIS LOKACIJE (1)

Identifikacija lokacije
Izjava br. (2)	Datum izjave
Razdoblje izvješćivanja (3)	Napomene (4)

Ime i potpis predstavnika lokacije: …

Objašnjenja

(1)

Početna izjava uključuje sva nuklearna postrojenja te sve druge zgrade na njihovim lokacijama kako je opisano u članku 2. točki 21. Za svaku zgradu na lokaciji unosi se poseban upis. Kasnije godišnje ažurirane izjave obuhvaćaju samo one lokacije i zgrade koje su izmijenjene u odnosu na prethodnu izjavu. Karta lokacije nalazi se u prilogu početne izjave i prema potrebi se ažurira.

(2)	„Izjava br.” predstavlja uzastopni broj za svaku lokaciju, počevši s „1” za početnu izjavu o lokaciji.

(3)

Za „Razdoblje izvješćivanja” kod početne izjave unosi se „od” i odgovarajući datum, dok je za sva kasnija godišnja ažurirana razdoblja odgovarajući unos početni i zadnji datum vremenskog razdoblja. Podrazumijeva se da su navedeni podaci važeći na kraju razdoblja. Svi se datumi navode u obliku DDMMGGGG.

(4)	Napomene primjenjive na cijelu lokaciju.

(5)	Svaki „Unos” u svakoj se izjavi označuje uzastopnim brojevima, počevši s „1”.

(6)

Stupac „Upućivanja na” koristi se za upućivanje na drugi unos. Sadržaj stupca „Upućivanja na” sastoji se od brojeva odgovarajuće izjave i unosa (npr. 10-20 odnosi se na unos 20 izjave 10). Upućivanjem se navodi da postojeći unos dopunjuje ili ažurira ranije izjavljene podatke. Prema potrebi može se umetnuti nekoliko upućivanja.

(7)	Stupac „Oznaka zone materijalne bilance (MBA)” upućuje na oznaku MBA koja vrijedi za zgradu u ovom unosu.

(8)	Stupac „Zgrada” uključuje broj zgrade ili drugu oznaku koja osigurava nedvojbenu identifikaciju zgrade na shematskoj karti lokacije.

(9)

„Opći opis” za svaku zgradu obuhvaća:

(a)	približnu veličinu zgrade u smislu broja katova i ukupnih četvornih metara podnog prostora;

(b)	uporabu zgrade, uključujući sve prijašnje uporabe zgrade koje mogu biti važne za tumačenje drugih podataka, kao što su rezultati ekološkog uzorkovanja, koji su dostupni Komisiji; i

(c)	glavni sadržaj zgrade, kada to nije odmah očigledno iz navedene uporabe.

Međutim, opise aktivnosti prethodno navedenih u upitniku o osnovnim tehničkim svojstvima nije potrebno ponavljati.

(10)	Napomene primjenjive na svaki unos.

Napomena: U skladu s člankom 79. Ugovora, oni koji podliježu zahtjevima u vezi s nadzorom obavješćuju tijela zainteresirane države članice o svim obavijestima upućenima Komisiji sukladno članku 78. i članku 79. prvom stavku Ugovora.

Valjano ispunjen i potpisan obrazac ili istovjetan obrazac u elektroničkom obliku mora se dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

PRILOG III.

IZVJEŠĆE O INVENTARSKIM IZMJENAMA (ICR)

Etiketa/oznaka	Sadržaj	Napomene	#
MBA	Znak (4)	Oznaka MBA za MBA izvješćivanja	1
Report type	Znak (1)	I za izvješće o inventarskim izmjenama	2
Report date	DDMMGGGG	Datum završetka izvješća	3
Report number	Broj (8)	Uzastopni broj, bez razmaka	4
Line count	Broj (8)	Ukupan broj redaka u izvješću	5
Start report	DDMMGGGG	Datum prvog dana razdoblja izvješćivanja	6
End report	DDMMGGGG	Datum posljednjeg dana razdoblja izvješćivanja	7
Reporting person	Znak (30)	Ime osobe odgovorne za izvješće	8
Transaction ID	Broj (8)	Uzastopni broj	9
IC code	Znak (2)	Vrsta inventarske izmjene	10
Batch	Znak (20)	Jedinstvena oznaka raspoznavanja šarže nuklearnog materijala	11
KMP	Znak (1)	Ključna točka mjerenja	12
Measurement	Znak (1)	Oznaka mjerenja	13
Material form	Znak (2)	Oznaka oblika materijala	14
Material container	Znak (1)	Oznaka spremnika materijala	15
Material state	Znak (1)	Oznaka stanja materijala	16
MBA from	Znak (4)	Oznaka MBA otpremne MBA (samo za oznake IC-a RD i RF)	17
MBA to	Znak (4)	Oznaka MBA prihvatne MBA (samo za oznake IC-a SD i SF)	18
Previous batch	Znak (20)	Naziv prethodne šarže (samo za oznaku IC-a RB)	19
Original date	DDMMGGGG	Datum knjiženja retka kojeg treba ispraviti (uvijek prvi redak u nizu ispravaka)	20
PIT date	DDMMGGGG	Datum izrade fizičkog inventara (PIT) na koji se odnosi usklađivanje MF-a (koristiti samo s oznakom IC-a MF)	21
Line number	Broj (8)	Uzastopni broj, bez razmaka	22
Accounting date	DDMMGGGG	Datum kada je inventarska izmjena nastupila ili je ustanovljena	23
Items	Broj (6)	Broj elemenata	24
Element category	Znak (1)	Kategorija nuklearnog materijala	25
Element weight	Broj (24.3)	Masa elementa	26
Isotope	Znak (1)	G za U-235, K za U-233, J za spoj U-235 i U-233	27
Fissile weight	Broj (24.3)	Masa fisibilnog izotopa	28
Isotopic composition	Znak (130)	U, Pu izotopna masa (samo ako je dogovorena u posebnim odredbama vezanima uz nadzor sigurnosti)	29
Obligation	Znak (2)	Obveza u vezi s nadzorom sigurnosti	30
Previous category	Znak (1)	Prethodna kategorija nuklearnog materijala (koristiti samo za oznake IC-a CB, CC i CE)	31
Previous obligation	Znak (2)	Prethodna obveza (koristiti samo za oznake IC-a BR, CR, PR i SR)	32
CAM code from	Znak (8)	Oznaka za određivanje malog imatelja-pošiljatelja	33
CAM code to	Znak (8)	Oznaka za određivanje malog imatelja-primatelja	34
Document	Znak (70)	Upućivanje na popratne dokumente koje je odredio operater	35
Container ID	Znak (20)	Oznaka raspoznavanja spremnika koju je odredio operater	36
Correction	Znak (1)	D za brisanja, A za dodatke koji čine dio para brisanja/dodavanja, L za zaostale retke (samostalne dodatke)	37
Previous report	Broj (8)	Broj izvješća retka koji treba ispraviti	38
Previous line	Broj (8)	Broj retka onog retka koji treba ispraviti	39
Comment	Znak (256)	Komentar operatera	40
Burn-up	Broj (6)	Izgaranje u MW dana/tona (koristiti samo za oznake IC-a u nuklearnim reaktorima)	41
CRC	Broj (20)	Oznaka raspršivanja retka za kontrolu kvalitete	42
Previous CRC	Broj (20)	Oznaka raspršivanja retka koji treba ispraviti	43
Advance notification	Znak (8)	Upućivanje na prethodnu obavijest dostavljenu Euratomu (koristiti samo za oznake IC-a RD, RF, SD i SF)	44
Campaign	Znak (12)	Oznaka raspoznavanja postupka za postrojenja za preradu	45
Reactor	Znak (12)	Oznaka reaktora za postupak prerade	46
Error path	Znak (8)	Posebna oznaka za procjenu	47

Objašnjenja

1.	MBA: Oznaka zone materijalne bilance izvješćivanja. Ovu oznaku Komisija dostavlja dotičnom postrojenju.

2.	REPORT TYPE/VRSTA IZVJEŠĆA: I za izvješća o inventarskim izmjenama.

3.	REPORT DATE/DATUM IZVJEŠĆA: Datum završetka izvješća.

4.	REPORT NUMBER/BROJ IZVJEŠĆA: Uzastopni broj, bez razmaka.

5.	LINE COUNT/BROJ REDAKA: Ukupan broj redaka u izvješću.

6.	START REPORT/POČETNO IZVJEŠĆE: Datum prvog dana razdoblja izvješćivanja.

7.	END REPORT/ZAVRŠNO IZVJEŠĆE: Datum posljednjeg dana razdoblja izvješćivanja.

8.	REPORTING PERSON/OSOBA ZADUŽENA ZA IZVJEŠĆIVANJE: Ime osobe odgovorne za izvješće.

9.	TRANSACTION ID/ID TRANSAKCIJE: Uzastopni broj. Koristi se za utvrđivanje svih redaka inventarskih izmjena koji se odnose na istu fizičku transakciju.

10.

IC CODE/OZNAKA IC-a:

Mora se koristiti jedna od sljedećih oznaka:

Ključna riječ

Oznaka

Obrazloženje

Prihvat

Prihvat nuklearnog materijala iz zone materijalne bilance unutar Europske unije.

Uvoz

Uvoz nuklearnog materijala iz treće zemlje.

Prihvat od aktivnosti koja nije obuhvaćena nadzorom sigurnosti

Prihvat nuklearnog materijala iz aktivnosti koja nije obuhvaćena nadzorom sigurnosti (članak 34.).

Otprema

Prijenos nuklearnog materijala u zonu materijalne bilance unutar Europske unije.

Izvoz

Izvoz nuklearnog materijala u treću zemlju.

Otprema za aktivnost koja nije obuhvaćena nadzorom sigurnosti

Prijenos nuklearnog materijala za aktivnost koja nije obuhvaćena nadzorom sigurnosti (članak 34.).

Prijenos u kondicionirani otpad

Nuklearni materijal sadržan u otpadu koji je izmjeren ili procijenjen na temelju mjerenja i koji je kondicioniran na način (npr. vitrifikacijom, cementiranjem, betoniranjem ili bitumeniziranjem) da nije primjeren za daljnje nuklearno korištenje. Količinu nuklearnog materijala o kojem je riječ treba izuzeti iz inventara zone materijalne bilance. Za ovu se vrstu materijala mora voditi posebna evidencija.

Ostaci odbačeni u okoliš

Nuklearni materijal sadržan u otpadu koji je izmjeren ili procijenjen na temelju mjerenja i koji je nepovratno odbačen u okoliš kao rezultat planiranog ispuštanja. Količinu nuklearnog materijala o kojem je riječ treba izuzeti iz inventara zone materijalne bilance.

Prijenos u zadržani otpad

Nuklearni materijal dobiven obradom ili uslijed pogonske nesreće, izmjeren ili procijenjen na temelju mjerenja, koji je premješten na posebno mjesto unutar zone materijalne bilance iz koje se može povratiti. Količinu nuklearnog materijala o kojem je riječ treba izuzeti iz inventara zone materijalne bilance. Za ovu se vrstu materijala mora voditi posebna evidencija.

Ponovni prijenos iz kondicioniranog otpada

Ponovni prijenos kondicioniranog otpada u inventar zone materijalne bilance. Primjenjuje se kadgod se kondicionirani otpad obrađuje.

Ponovni prijenos iz zadržanog otpada

Ponovni prijenos zadržanog otpada u inventar zone materijalne bilance. Primjenjuje se kadgod se zadržani otpad vraća s posebnog mjesta unutar zone materijalne bilance, bilo za neku obradu koja uključuje odvajanje elemenata u zoni materijalne bilance ili za neku otpremu iz zone materijalne bilance.

Slučajni gubitak

Nepovratni i nenamjerni gubitak količine nuklearnog materijala kao rezultat pogonske nesreće. Uporaba ove oznake zahtijeva dostavljanje posebnog izvješća Komisiji.

Slučajni dobitak

Nuklearni materijal neočekivano pronađen, osim kada je otkriven tijekom izrade fizičkog inventara. Uporaba ove oznake zahtijeva dostavljanje posebnog izvješća Komisiji.

Promjena kategorije

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne kategorije (članak 18.) u drugu kao rezultat procesa obogaćenja (za svaku promjenu kategorije unosi se samo jedan redak).

Promjena kategorije

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne kategorije (članak 18.) u drugu kao rezultat operacije miješanja (za svaku promjenu kategorije unosi se samo jedan redak).

Promjena kategorije

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne kategorije (članak 18.) u drugu za sve vrste promjene kategorije koje nisu obuhvaćene oznakama CE i CB (za svaku promjenu kategorije unosi se samo jedan redak).

Ponovno određivanje šarži

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne šarže u drugu (za svako ponovno određivanje šarže unosi se samo jedan redak).

Promjena u posebnoj obvezi

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne posebne obveze u vezi s nadzorom sigurnosti u drugu (članak 17. stavak 1.) kako bi se uravnotežila ukupna zaliha uranija nakon operacije miješanja (za svaku promjenu obveze unosi se samo jedan redak).

Promjena u posebnoj obvezi

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne posebne obveze u vezi s nadzorom sigurnosti u drugu (članak 17. stavak 1.), koji se koristi kada nuklearni materijal ulazi ili izlazi iz knjigovodstvene pričuve (za svaku promjenu obveze unosi se samo jedan redak).

Promjena u posebnoj obvezi

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne posebne obveze u vezi s nadzorom sigurnosti u drugu (članak 17. stavak 1.), uslijed razmjene ili zamjene obveze (za svaku promjenu obveze unosi se samo jedan redak).

Promjena u posebnoj obvezi

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne posebne obveze u vezi s nadzorom sigurnosti u drugu (članak 17. stavak 1.), za sve slučajeve koji nisu obuhvaćeni oznakama BR, PR ili SR (za svaku promjenu obveze unosi se samo jedan redak).

Nuklearna proizvodnja

Povećanje u količini nuklearnog materijala zbog nuklearne transformacije.

Nuklearni gubitak

Smanjenje u količini nuklearnog materijala zbog nuklearne transformacije.

Razlika između pošiljatelja i primatelja

Razlika između pošiljatelja i primatelja (vidjeti članak 2. točku 19.).

Novo mjerenje

Količina nuklearnog materijala, u jednoj određenoj šarži, obračunana u zoni bilance nuklearnog materijala, koja predstavlja razliku između novo izmjerene količine i količine prethodno obračunane, a koja nije ni razlika između pošiljatelja i primatelja niti ispravak.

Usklađivanje bilance

Količina nuklearnog materijala obračunana u zoni materijalne bilance, koja predstavlja razliku između rezultata fizičkog inventara koji je izradio operater postrojenja za svoje vlastite potrebe (bez podnošenja izvješća Komisiji o popisu fizičkog inventara) i knjigovodstvenog inventara izrađenog na isti dan.

Neevidentirani materijal

Knjigovodstveno usklađivanje neevidentiranog materijala. Mora biti jednako razlici između zaključnog fizičkog inventara (PE) i zaključnog knjigovodstvenog inventara (BA) izviještenog u izvješću o materijalnoj bilanci (Prilog IV.). Prvotni datum mora biti datum izrade fizičkog inventara, dok datum knjiženja mora biti nakon datuma izrade fizičkog inventara.

Zaokruživanja

Usklađivanje zaokruživanja kako bi se zbroj količina izviještenih u određenom razdoblju podudarao sa zaključnim knjigovodstvenim inventarom zone materijalne bilance.

Usklađivanje izotopa

Usklađivanje kako bi se zbroj izviještenih količina izotopa podudarao sa zaključnim knjigovodstvenim inventarom za U-235 zone materijalne bilance.

Proizvodnja materijala

Količina nuklearnog materijala dobivenog iz tvari na koje se prvotno nije primjenjivao nadzor sigurnosti, a na koji se počeo primjenjivati nadzor sigurnosti jer njegova koncentracija sada prelazi minimalne razine.

Prekid korištenja

Količina nuklearnog materijala koji se smatra neobnovljivim iz praktičnih ili ekonomskih razloga, a koji je:

(a)	obuhvaćen u krajnjim proizvodima korištenim u nenuklearne svrhe; ili

(b)	sadržan u otpadu u vrlo malim koncentracijama izmjerenim ili procijenjenim na temelju mjerenja, čak i ako ti materijali nisu odbačeni u okoliš.

Količinu nuklearnog materijala o kojem je riječ potrebno je izuzeti iz inventara zone materijalne bilance.

Zaključni knjigovodstveni inventar

Knjigovodstveni inventar na kraju razdoblja izvješćivanja i na dan PIT-a, posebno za svaku kategoriju nuklearnog materijala i za svaku posebnu obvezu u vezi s nadzorom sigurnosti.

11.

BATCH/ŠARŽA:

Oznaku šarže može odabrati operater, ali:

(a)	u slučaju inventarske izmjene „Prihvat (RD)” mora se navesti oznaka šarže koju koristi pošiljatelj;

(b)	oznaka jedne šarže ne smije se ponovno koristiti za neku drugu šaržu u istoj zoni materijalne bilance.

12.	KMP: Ključna točka mjerenja. Oznake se dostavljaju dotičnom postrojenju u posebnim odredbama u vezi s nadzorom sigurnosti. Ako nisu određene nikakve oznake, treba koristiti „&”.

13.

MEASUREMENT/MJERENJE:

Potrebno je navesti osnovu na kojoj je utvrđena količina prijavljenog nuklearnog materijala. Mora se koristiti jedna od sljedećih oznaka:

Izmjereno	Procijenjeno	Obrazloženje
M	E	U zoni materijalne bilance izvješćivanja.
N	F	U nekoj drugoj zoni materijalne bilance.
T	G	U zoni materijalne bilance izvješćivanja kada su mase već navedene u prethodnom izvješću o inventarskim izmjenama ili u popisu fizičkog inventara.
L	H	U nekoj drugoj zoni materijalne bilance kada su mase već navedene u prethodnom izvješću o inventarskim izmjenama ili u popisu fizičkog inventara za sadašnju zonu materijalne bilance.

14.

MATERIAL FORM/OBLIK MATERIJALA:

Moraju se koristiti sljedeće oznake:

Glavna vrsta oblika materijala	Podvrsta	Oznaka
Rude		OR
Koncentrati		YC
Uranijev heksafluorid (UF6)		U6
Uranijev tetrafluorid (UF4)		U4
Uranijev dioksid (UO2)		U2
Uranijev trioksid (UO3)		U3
Uranijev oksid (U3O8)		U8
Torijev oksid (ThO2)		T2
Otopine	Nitrat	LN
	Fluorid	LF
	Ostalo	LO
Prah	Homogeni	PH
Prah	Heterogeni	PN
Keramika	Kuglice	CP
	Kugle	CS
	Ostalo	CO
Kovina	Čista	MP
Kovina	Legure	MA
Gorivo	Šipke, igle	ER
	Pločice	EP
	Svežnjevi	EB
	Sklopovi	EA
	Ostalo	EO

Glavna vrsta oblika materijala	Podvrsta	Oznaka
Zatvoreni izvori		QS
Male količine/uzorci		SS
Ostaci	Homogeni	SH
Ostaci	Heterogeni (ostaci čišćenja, klinkeri, talozi, fini ostaci, ostalo)	SN
Kruti otpad	Ljuske	AH
	Mješoviti (plastika, rukavice, papir itd.)	AM
	Kontaminirana oprema	AC
	Ostalo	AO
Tekući otpad	Nisko aktivan	WL
	Srednje aktivan	WM
	Visoko aktivan	WH
Kondicionirani otpad	Staklo	NG
	Bitumen	NB
	Beton	NC
	Ostalo	NO

15.

MATERIAL CONTAINER/SPREMNIK MATERIJALA:

Moraju se koristiti sljedeće oznake:

Vrsta spremnika	Oznaka
Cilindar	C
Paket	P
Bubanj	D
Posebna jedinica za gorivo	S
Ptičji kavez	B
Boca	F
Posuda ili drugi spremnik	T
Ostalo	O

16.

MATERIAL STATE/STANJE MATERIJALA:

Moraju se koristiti sljedeće oznake:

Stanje	Oznaka
Svježi nuklearni materijal	F
Ozračeni nuklearni materijal	I
Otpad	W
Neobnovljivi materijal	N

17.

MBA FROM/MBA IZ:

Koristiti samo za oznake inventarske izmjene RD i RF. Za oznaku inventarske izmjene RD u izvješću se navodi oznaka otpremne zone materijalne bilance. Ako ova oznaka nije poznata, u izvješću se navodi oznaka „F”, „Q” ili „W” (za otpremnu MBA u Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini ili u državi bez nuklearnog oružja), a puni naziv i adresa pošiljatelja moraju se navesti u polju napomene (40). Za oznaku inventarske izmjene RF u izvješću se navodi oznaka zemlje države izvoznice, ili oznaka MBA izvoznog postrojenja ako je poznata, a puni naziv i adresa pošiljatelja moraju se navesti u polju komentara (40).

18.

MBA TO/MBA U:

Koristiti samo za oznake inventarske izmjene SD i SF. Za oznaku inventarske izmjene SD u izvješću se navodi oznaka prihvatne zone materijalne bilance. Ako ova oznaka nije poznata, u izvješću se navodi oznaka „F”, „Q” ili „W” (za prihvatnu MBA u Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini ili u državi bez nuklearnog oružja), a puni naziv i adresa primatelja moraju se navesti u polju komentara (40). Za oznaku inventarske izmjene SF u izvješću se navodi oznaka zemlje države uvoznice, ili oznaka MBA uvoznog postrojenja ako je poznata, a puni naziv i adresa primatelja moraju se navesti u polju komentara (40).

19.	PREVIOUS BATCH/PRETHODNA ŠARŽA: Oznaka šarže prije ponovnog određivanja šarži. Oznaka šarže nakon ponovnog određivanja šarže u izvješću se navodi u polju 11.

20.

ORIGINAL DATE/PRVOTNI DATUM:

U slučaju ispravka u izvješću se navode dan, mjesec i godina kada je redak koji treba ispraviti prvotno unesen. Za nizove ispravaka prvotni je datum uvijek datum knjiženja prvog retka u nizu. Za zaostale retke (samostalne dodatke) prvotni je datum dan kada je nastupila inventarska izmjena.

21.	PIT DATE/DATUM PIT-a: Datum izrade fizičkog inventara kako je naveden u izvješću o materijalnoj bilanci na kojem se temelji knjigovodstveno usklađivanje za MUF (neevidentirani materijal). Koristiti samo s oznakom inventarske izmjene MF.

22.	LINE NUMBER/BROJ RETKA: Uzastopni broj koji počinje s 1 u svakom izvješću, bez razmaka.

23.	ACCOUNTING DATE/DATUM KNJIŽENJA: Dan, mjesec i godina kada je inventarska izmjena nastupila ili je ustanovljena.

24.

ITEMS/ELEMENTI:

Broj elemenata koji čine šaržu navodi se u izvješću. Ako se inventarska izmjena sastoji od nekoliko redaka, zbroj brojeva elemenata navedenih u izvješću mora biti jednak ukupnom broju elemenata koji pripadaju istom ID-u transakcije. Ako transakcija obuhvaća više od jednog elementa, broj elemenata treba prijaviti u retku (redcima) samo za kategoriju elementa najveće strateške važnosti (prema redoslijedu od više prema nižoj: P, H, L, N, D, T).

25.

ELEMENT CATEGORY/KATEGORIJA ELEMENTA:

Sljedeće se oznake moraju koristiti:

Kategorija nuklearnog materijala	Oznaka
Plutonij	P
Visoko obogaćeni uranij (20 % obogaćenja ili više)	H
Nisko obogaćeni uranij (više od prirodnog, ali manje od 20 % obogaćenja)	L
Prirodni uranij	N
Osiromašeni uranij	D
Torij	T

26.	ELEMENT/WEIGHT/MASA ELEMENTA: Masa kategorije elementa iz polja 25 navodi se u izvješću. Sve mase navode se u izvješću u gramima. U knjigovodstvenim redcima mogu se navesti decimalne brojke s najviše tri decimalna mjesta.

27.	ISOTOPE/IZOTOP: Ovom se oznakom navode fisibilni izotopi o kojima je riječ i treba ju koristiti kada se izvješćuje o masi fisibilnih izotopa (28). Koristiti oznaku G za U-235, K za U-233 i J za spoj U-235 i U-233.

28.

FISSILE WEIGHT/FISIBILNA MASA:

Osim ako je drukčije navedeno u posebnim odredbama u vezi s nadzorom sigurnosti, masa fisibilnih izotopa navodi se u izvješću samo za obogaćeni uranij i promjene kategorije koje obuhvaćaju obogaćeni uranij. Sve mase navode se u izvješću u gramima. U knjigovodstvenim redcima mogu se navesti decimalne brojke s najviše tri decimalna mjesta.

29.

ISOTOPIC COMPOSITION/IZOTOPNI SASTAV:

Ako je tako dogovoreno u posebnim odredbama u vezi s nadzorom sigurnosti, izotopni se sastav U i/ili Pu navodi u obrascu kao popis masa [broj(18,3)] odvojen točkom sa zarezom kako bi se označila masa U-233, U-234, U-235, U-236, U-238 ili Pu 238, Pu-239, Pu-240, Pu-241, Pu-242. U knjigovodstvenim redcima mogu se navesti decimalne brojke s najviše tri decimalna mjesta.

30.	OBLIGATION/OBVEZA: Naznaka posebne obveze u vezi s nadzorom sigurnosti koju je Zajednica preuzela na temelju sporazuma sklopljenog s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom, koja se primjenjuje na materijal (članak 17.). Komisija će postrojenjima dostaviti odgovarajuće oznake.

31.	PREVIOUS CATEGORY/PRETHODNA KATEGORIJA: Oznaka kategorije nuklearnog materijala prije promjene kategorije. Odgovarajuća se oznaka nakon promjene mora navesti u polju 25. Koristiti samo s oznakama inventarske izmjene CE, CB i CC.

32.	PREVIOUS OBLIGATION/PRETHODNA OBVEZA: Oznaka posebne obveze u vezi s nadzorom sigurnosti koja se primjenjivala na nuklearni materijal prije promjene. Odgovarajuća se oznaka obveze nakon promjene mora navesti u polju 30. Koristiti samo s oznakama inventarske izmjene BR, CR, PR i SR.

33.	CAM CODE FROM/CAM OZNAKA IZ: Oznaka postrojenja otpremnog materijala iz Priloga I.-G. Komisija će operateru ili subjektu dostaviti odgovarajuću oznaku. Na ove se operatere primjenjuju pojednostavljeni postupci izvješćivanja.

34.	CAM CODE TO/CAM OZNAKA U: Oznaka postrojenja prihvatnog materijala iz Priloga I.-G. Komisija će operateru ili subjektu dostaviti odgovarajuću oznaku. Na ove se operatere primjenjuju pojednostavljeni postupci izvješćivanja.

35.	DOCUMENT/DOKUMENT: Upućivanje na popratni dokument (popratne dokumente) koje je odredio operater.

36.	CONTAINER ID/ID SPREMNIKA: Broj spremnika koji određuje operater. Element mogućih podataka koji se može koristiti u onim slučajevima kada se broj spremnika ne pojavljuje u oznaci šarže.

37.

CORRECTION/ISPRAVAK:

Ispravci se trebaju napraviti brisanjem pogrešnog retka (pogrešnih redaka) i dodavanjem, prema potrebi, ispravnog retka (ispravnih redaka). Sljedeće se oznake moraju koristiti:

Oznaka	Obrazloženje
D	Brisanje. Redak koji treba izbrisati mora se naznačiti tako da se u polju 38 navede broj izvješća (4), u polju 39 broj retka (22) i u polju 43 CRC (42) koji su bili prijavljeni za prvotni redak. Ostala polja nije potrebno navoditi.
A	Dodavanje (koje čini dio para brisanja/dodavanja). Ispravni se redak mora navesti sa svim poljima podataka, uključujući polje „prethodno izvješće” (38) i polje „prethodni redak” (39). U polju „prethodni redak” (39) mora se ponoviti broj retka (22) onog retka koji je zamijenjen parom brisanja/dodavanja.
L	Zaostali redak (samostalni dodatak). Zaostali redak koji treba dodati mora se navesti sa svim poljima podataka, uključujući polje „prethodno izvješće” (38). Polje „prethodno izvješće” (38) mora sadržavati broj izvješća (4) onog izvješća u koji je trebao biti uvršten zaostali redak.

38.	PREVIOUS REPORT/PRETHODNO IZVJEŠĆE: Navesti broj izvješća (4) retka koji treba ispraviti.

39.	PREVIOUS LINE/PRETHODNI REDAK: Za brisanja ili dodavanja koja čine dio para brisanja/dodavanja navesti broj retka (22) onog retka koji treba ispraviti.

40.	COMMENT/KOMENTAR: Prazno polje komentara za kratke komentare operatera (zamjenjuje odvojenu sažetu bilješku).

41.	BURN-UP/IZGARANJE: Za inventarske izmjene vrste NP ili NL u nuklearnim reaktorima, izgaranje u MW danima/tonama.

42.	CRC: Oznaka raspršivanja retka za kontrolu kvalitete. Komisija će obavijestiti operatera o algoritmu koji će se koristiti.

43.	PREVIOUS CRC/PRETHODNI CRC: Oznaka raspršivanja retka koji treba ispraviti.

44.

ADVANCE NOTIFICATION/PRETHODNA OBAVIJEST:

Oznaka upućivanja za prethodnu obavijest (članci 20. i 21.). Koristiti s inventarskim izmjenama SF i RF i s onim inventarskim izmjenama vrste SD i RD kada države gdje se nalaze pošiljatelj i primatelj nisu stranke istog sporazuma o nadzoru sigurnosti s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju i Euratomom.

45.	CAMPAIGN/POSTUPAK: Jedinstvena oznaka raspoznavanja za postupak prerade. Koristiti samo za inventarske izmjene u području (područjima) zone materijalne bilance obrade u postrojenjima za preradu istrošenog goriva.

46.	REACTOR/REAKTOR: Jedinstvena oznaka raspoznavanja za reaktor iz kojeg se ozračeno gorivo uskladištilo ili preradilo. Koristiti samo za inventarske izmjene u postrojenjima za skladištenje ili preradu istrošenog goriva.

47.	ERROR PATH/SMJER POGREŠAKA: Posebna oznaka kojom se opisuju pogreške mjerenja i njihovo širenje, u svrhu procjene materijalne bilance. Oznake usuglašavaju postrojenje i Komisija.

OPĆE NAPOMENE U VEZI S ISPUNJAVANJEM IZVJEŠĆÂ

1.	U slučaju prijenosa nuklearnog materijala pošiljatelj mora dostaviti primatelju sve informacije potrebne za izvješće o inventarskim izmjenama.

2.	Ako brojčani podaci sadrže dijelove jedinica, decimalnim brojkama prethodi točka.

Može se koristiti sljedećih 55 znakova: 26 velikih slova od A do Z, brojke od 0 do 9 i znakovi „plus”, „minus”, „kosa crtica”, „zvjezdica”, „razmak”, „jednako”, „veće od”, „manje od”, „točka”, „zarez”, „otvorena zagrada”, „zatvorena zagrada”, „dvotočka”, „dolar”, „postotak”, „navodnik”, „točka sa zarezom”, „upitnik” i znak „&”.

4.	U skladu s člankom 79. Ugovora, oni koji podliježu zahtjevima u vezi s nadzorom sigurnosti obavješćuju tijela zainteresirane države članice o svim obavijestima upućenima Komisiji sukladno članku 78. i članku 79. prvom stavku Ugovora.

5.	Izvješća se moraju izraditi sukladno općeprihvaćenom obrascu izvješćivanja s oznakama, usuglašenom između Komisije i operatera.

6.	Izvješća, valjano ispunjena i s digitalnim potpisom, treba dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

PRILOG IV.

IZVJEŠĆE O MATERIJALNOJ BILANCI (MBR)

Etiketa/oznaka	Sadržaj	Napomene	#
MBA	Znak (4)	Oznaka MBA za MBA izvješćivanja	1
Report type	Znak (1)	M za izvješće o materijalnoj bilanci	2
Report date	DDMMGGGG	Datum završetka izvješća	3
Start report	DDMMGGGG	Početni datum MBR-a (datum posljednjeg PIT-a + 1 dan)	4
End report	DDMMGGGG	Završni datum MBR-a (datum tekućeg PIT-a)	5
Report number	Broj (8)	Uzastopni broj, bez razmaka	6
Element category	Znak (1)	Kategorija nuklearnog materijala	7
Line count	Broj (8)	Ukupan broj redaka u izvješću	8
Reporting person	Znak (30)	Ime osobe odgovorne za izvješće	9
IC code	Znak (2)	Vrsta inventarske izmjene	10
Line number	Broj (8)	Uzastopni broj, bez razmaka	11
Element weight	Broj (24,3)	Masa elementa	12
Isotope	Znak (1)	G za U-235, K za U-233, J za spoj U-235 i U-233	13
Fissile weight	Broj (24,3)	Masa fisibilnog izotopa	14
Obligation	Znak (2)	Obveza u vezi s nadzorom sigurnosti	15
Correction	Znak (1)	D za brisanja, A za dodatke koji čine dio para brisanja/dodavanja, L za zaostale retke (samostalne dodatke)	16
Previous report	Broj (8)	Broj izvješća retka koji treba ispraviti	17
Previous line	Broj (8)	Broj retka onog retka koji treba ispraviti	18
Comment	Znak (256)	Komentar operatera	19
CRC	Broj (20)	Oznaka raspršivanja retka za kontrolu kvalitete	20
Previous CRC	Broj (20)	Oznaka raspršivanja retka koji treba ispraviti	21

Objašnjenja

1.	MBA: Oznaka zone materijalne bilance izvješćivanja. Ovu oznaku Komisija dostavlja dotičnom postrojenju.

2.	REPORT TYPE/VRSTA IZVJEŠĆA: M za izvješća o materijalnoj bilanci.

3.	REPORT DATE/DATUM IZVJEŠĆA: Datum završetka izvješća.

4.	START REPORT/POČETNO IZVJEŠĆE: Početni datum MBR-a, datum dana koji neposredno slijedi dan prijašnje izrade fizičkog inventara.

5.	END REPORT/ZAVRŠNO IZVJEŠĆE: Završni datum MBR-a, datum tekuće izrade fizičkog inventara.

6.	REPORT NUMBER/BROJ IZVJEŠĆA: Uzastopni broj, bez razmaka.

ELEMENT CATEGORY/KATEGORIJA ELEMENTA:

Mora se koristiti sljedeća oznaka za kategorije nuklearnog materijala:

Kategorija nuklearnog materijala	Oznaka
Plutonij	P
Visoko obogaćeni uranij (20 % obogaćenja ili više)	H
Nisko obogaćeni uranij (više od prirodnog, ali manje od 20 % obogaćenja)	L
Prirodni uranij	N
Osiromašeni uranij	D
Torij	T

8.	LINE COUNT/BROJ REDAKA: Ukupan broj redaka u izvješću.

9.	REPORTING PERSON/OSOBA ZADUŽENA ZA IZVJEŠĆIVANJE: Ime osobe odgovorne za izvješće.

10.

IC CODE/OZNAKA IC-a:

Različite vrste informacija o inventaru i inventarskoj izmjeni potrebno je unijeti u niže navedenom slijedu. Moraju se koristiti sljedeće oznake:

Ključna riječ	Oznaka	Obrazloženje
Početni fizički inventar	PB	Fizički inventar na početku razdoblja izvješćivanja (mora biti istovjetan fizičkom inventaru na kraju prethodnog razdoblja izvješćivanja).
Inventarske izmjene (samo oznake s donjeg popisa)		Za svaku vrstu inventarske izmjene treba unijeti jedan objedinjeni redak za cijelo razdoblje izvješćivanja (prvo povećanja, zatim smanjenja).
Zaključni knjigovodstveni inventar	BA	Knjigovodstveni inventar na kraju razdoblja izvješćivanja. Mora biti jednak aritmetičkom zbroju gornjih unosa MBR-a.
Zaključni fizički inventar	PE	Fizički inventar na kraju razdoblja izvješćivanja.
Neevidentirani materijal	MF	Neevidentirani materijal. Mora se obračunati kao „zaključni fizički inventar (PE)” umanjen za „zaključni knjigovodstveni inventar (BA)”.

Za inventarske izmjene mora se navesti jedna od sljedećih oznaka:

Ključna riječ

Oznaka

Obrazloženje

Prihvat

Prihvat nuklearnog materijala iz zone materijalne bilance unutar Europske unije.

Uvoz

Uvoz nuklearnog materijala iz treće zemlje.

Prihvat od aktivnosti koja nije obuhvaćena nadzorom sigurnosti

Prihvat nuklearnog materijala iz aktivnosti koja nije obuhvaćena nadzorom sigurnosti (članak 34.).

Otprema

Prijenos nuklearnog materijala u zonu materijalne bilance unutar Europske unije.

Izvoz

Izvoz nuklearnog materijala u treću zemlju.

Otprema za aktivnost koja nije obuhvaćena nadzorom sigurnosti

Prijenos nuklearnog materijala za aktivnost koja nije obuhvaćena nadzorom sigurnosti (članak 34.).

Prijenos u kondicionirani otpad

Nuklearni materijal sadržan u otpadu koji je izmjeren ili procijenjen na temelju mjerenja i koji je kondicioniran na takav način (npr. vitrifikacijom, cementiranjem, betoniranjem ili bitumeniziranjem) da nije primjeren za daljnje nuklearno korištenje. Količinu nuklearnog materijala o kojem je riječ treba izuzeti iz inventara zone materijalne bilance. Za ovu se vrstu materijala mora voditi posebna evidencija.

Ostaci odbačeni u okoliš

Prijenos u zadržani otpad

Ponovni prijenos iz kondicioniranog otpada

Ponovni prijenos kondicioniranog otpada u inventar zone materijalne bilance. Primjenjuje se kadgod se kondicionirani otpad obrađuje.

Ponovni prijenos iz zadržanog otpada

Slučajni gubitak

Nepovratni i nenamjerni gubitak količine nuklearnog materijala kao rezultat pogonske nesreće. Uporaba ove oznake u MBR dopuštena je samo ako je posebno izvješće upućeno Komisiji kada je inventarska izmjena nastupila ili je ustanovljena.

Slučajni dobitak

Nuklearni materijal neočekivano pronađen, osim kada je otkriven tijekom izrade fizičkog inventara. Uporaba ove oznake u MBR dopuštena je samo ako je posebno izvješće upućeno Komisiji kada je inventarska izmjena nastupila ili je ustanovljena.

Promjena kategorije

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne kategorije (članak 18.) u drugu kao rezultat procesa obogaćenja.

Promjena kategorije

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne kategorije (članak 18.) u drugu kao rezultat operacije miješanja.

Promjena kategorije

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne kategorije (članak 18.) u drugu za sve vrste promjene kategorije koje nisu obuhvaćene oznakama CE i CB.

Promjena u posebnoj obvezi

Knjigovodstveni prijenos količine nuklearnog materijala iz jedne posebne obveze u vezi s nadzorom sigurnosti u drugu (članak 17. stavak 1.), uslijed razmjene ili zamjene obveze.

Promjena u posebnoj obvezi

Nuklearna proizvodnja

Povećanje u količini nuklearnog materijala zbog nuklearne transformacije.

Nuklearni gubitak

Smanjenje u količini nuklearnog materijala zbog nuklearne transformacije.

Razlika između pošiljatelja i primatelja

Razlika između pošiljatelja i primatelja (vidjeti članak 2. točku 19.).

Novo mjerenje

Usklađivanje bilance

Zaokruživanja

Usklađivanje zaokruživanja kako bi se zbroj količina izviještenih u određenom razdoblju podudarao sa zaključnim knjigovodstvenim inventarom zone materijalne bilance.

Usklađivanje izotopa

Usklađivanje kako bi se zbroj izviještenih količina izotopa podudarao sa zaključnim knjigovodstvenim inventarom za U-235 zone materijalne bilance.

Proizvodnja materijala

Količina nuklearnog materijala, dobivenog iz tvari na koje se prvotno nije primjenjivao nadzor sigurnosti, a na koji se počeo primjenjivati nadzor sigurnosti jer njegova koncentracija sada prelazi minimalne razine.

Prekid korištenja

Količina nuklearnog materijala koji se smatra neobnovljivim iz praktičnih ili ekonomskih razloga, a koji je:

(a)	obuhvaćen u krajnjim proizvodima korištenim u nenuklearne svrhe; ili

(b)	sadržan u otpadu u vrlo malim koncentracijama izmjerenim ili procijenjenim na temelju mjerenja, čak i ako ti materijali nisu odbačeni u okoliš.

Količinu nuklearnog materijala o kojem je riječ treba izuzeti iz inventara zone materijalne bilance.

11.	LINE NUMBER/BROJ RETKA: Uzastopni broj koji počinje s 1, bez razmaka.

12.	ELEMENT WEIGHT/MASA ELEMENTA: Masa kategorije elementa iz polja 17 navodi se u izvješću. Sve mase navode se u izvješću u gramima. U knjigovodstvenim redcima mogu se navesti decimalne brojke s najviše tri decimalna mjesta.

13.	ISOTOPE/IZOTOP: Ovom se oznakom navode fisibilni izotopi o kojima je riječ i treba ju koristiti kada se izvješćuje o masi fisibilnih izotopa. Koristiti oznaku G za U-235, K za U-233 i J za spoj U-235 i U-233.

14.

FISSILE WEIGHT/FISIBILNA MASA:

15.	OBLIGATION/OBVEZA: Naznaka posebne obveze u vezi s nadzorom sigurnosti koju je Zajednica preuzela na temelju sporazuma sklopljenog s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom, koja se primjenjuje na materijal (članak 17.). Komisija će postrojenjima dostaviti odgovarajuće oznake.

16.

CORRECTION/ISPRAVAK:

Ispravci se trebaju napraviti brisanjem pogrešnog retka (pogrešnih redaka) i dodavanjem, prema potrebi, ispravnog retka (ispravnih redaka). Sljedeće se oznake moraju koristiti:

Oznaka	Obrazloženje
D	Brisanje. Redak koji treba izbrisati mora se naznačiti tako da se u polju 17 navede broj izvješća (6), u polju 18 broj retka (11) i u polju 21 CRC (20) koji su bili prijavljeni za prvotni redak. Ostala polja nije potrebno navoditi.
A	Dodavanje (koje čini dio para brisanja/dodavanja). Ispravni se redak mora izvijestiti sa svim poljima podataka, uključujući polje „prethodno izvješće” (17) i polje „prethodni redak” (18). U polju „prethodni redak” (18) mora se ponoviti broj retka (11) onog retka koji je zamijenjen parom brisanja/dodavanja.
L	Zaostali redak (samostalni dodatak). Zaostali redak koji treba dodati mora se navesti sa svim poljima podataka, uključujući polje „prethodno izvješće” (17). Polje „prethodno izvješće” (17) mora sadržavati broj izvješća (6) onog izvješća u koji je trebao biti uvršten zaostali redak.

17.	PREVIOUS REPORT/PRETHODNO IZVJEŠĆE: Navesti broj izvješća (6) retka koji treba ispraviti.

18.	PREVIOUS LINE/PRETHODNI REDAK: Za brisanja ili dodavanja koja čine dio para brisanja/dodavanja, navesti broj retka (11) onog retka koji treba ispraviti.

19.	COMMENT/KOMENTAR: Prazno polje komentara za kratke komentare operatera (zamjenjuje odvojenu sažetu bilješku).

20.	CRC: Oznaka raspršivanja retka za kontrolu kvalitete. Komisija će obavijestiti operatera o algoritmu koji će se koristiti.

21.	PREVIOUS CRC/PRETHODNI CRC: Oznaka raspršivanja retka koji treba ispraviti.

OPĆE NAPOMENE U VEZI S ISPUNJAVANJEM IZVJEŠĆÂ

Opće napomene 2., 3., 4., 5. i 6. na kraju Priloga III. primjenjuju se mutatis mutandis.

PRILOG V.

POPIS FIZIČKOG INVENTARA (PIL)

Etiketa/oznaka	Sadržaj	Napomene	#
MBA	Znak (4)	Oznaka MBA za MBA izvješćivanja	1
Report type	Znak (1)	P za popise fizičkih inventara	2
Report date	DDMMGGGG	Datum završetka izvješća	3
Report number	Broj (8)	Uzastopni broj, bez razmaka	4
PIT date	DDMMGGGG	Datum izrade fizičkog inventara	5
Line count	Broj (8)	Ukupan broj redaka u izvješću	6
Reporting person	Znak (30)	Ime osobe odgovorne za izvješće	7
PIL_ITEM_ID	Broj (8)	Uzastopni broj	8
Batch	Znak (20)	Jedinstvena oznaka raspoznavanja šarže nuklearnog materijala	9
KMP	Znak (1)	Ključna točka mjerenja	10
Measurement	Znak (1)	Oznaka mjerenja	11
Element category	Znak (1)	Kategorija nuklearnog materijala	12
Material form	Znak (2)	Oznaka oblika materijala	13
Material container	Znak (1)	Oznaka spremnika materijala	14
Material state	Znak (1)	Oznaka stanja materijala	15
Line number	Broj (8)	Uzastopni broj, bez razmaka	16
Items	Broj (6)	Broj elemenata	17
Element weight	Broj (24.3)	Masa elementa	18
Isotope	Znak (1)	G za U-235, K za U-233, J za spoj U-235 i U-233	19
Fissile weight	Broj (24.3)	Masa fisibilnog izotopa	20
Obligation	Znak (2)	Obveza u vezi s nadzorom sigurnosti	21
Document	Znak (70)	Upućivanje na popratne dokumente koje je odredio operater	22
Container ID	Znak (20)	Oznaka raspoznavanja spremnika koju je odredio operater	23
Correction	Znak (1)	D za brisanja, A za dodatke koji čine dio para brisanja/dodavanja, L za zaostale retke (samostalne dodatke)	24
Previous report	Broj (8)	Broj izvješća retka koji treba ispraviti	25
Previous line	Broj (8)	Broj retka onog retka koji treba ispraviti	26
Comment	Znak (256)	Komentar operatera	27
CRC	Broj (20)	Oznaka raspršivanja retka za kontrolu kvalitete	28
Previous CRC	Broj (20)	Oznaka raspršivanja retka koji treba ispraviti	29

Objašnjenja

1.	MBA: Oznaka zone materijalne bilance izvješćivanja. Ovu oznaku Komisija dostavlja dotičnom postrojenju.

2.	REPORT TYPE/VRSTA IZVJEŠĆA: P za popise fizičkog inventara.

3.	REPORT DATE/DATUM IZVJEŠĆA: Datum završetka izvješća.

4.	REPORT NUMBER/BROJ IZVJEŠĆA: Uzastopni broj, bez razmaka.

5.	PIT DATE/DATUM PIT-a: Dan, mjesec i godina kada je fizički inventar izrađen, odražavajući stanje u 24.00 sata.

6.	LINE COUNT/BROJ REDAKA: Ukupan broj redaka u izvješću.

7.	REPORTING PERSON/OSOBA ZADUŽENA ZA IZVJEŠĆIVANJE: Ime osobe odgovorne za izvješće.

8.	PIL_ITEM_ID/IDENTIFIKACIJSKI BROJ ELEMENTA PIL-A: Uzastopni broj, zajednički svim redcima PIL-a u vezi s istim fizičkim objektom.

9.	BATCH/ŠARŽA: Ako se u posebnim odredbama u vezi s nadzorom sigurnosti zahtijeva praćenje šarži, mora se koristiti oznaka šarže prethodno korištena za šaržu u izvješću o inventarskim izmjenama ili u prethodnom popisu fizičkog inventara.

10.	KMP: Ključna točka mjerenja. Oznake se dostavljaju dotičnom postrojenju u posebnim odredbama u vezi s nadzorom sigurnosti. Ako nisu određene nikakve oznake, treba koristiti „&”.

11.

MEASUREMENT/MJERENJE:

Potrebno je navesti osnovu na kojoj je utvrđena količina prijavljenog nuklearnog materijala. Mora se koristiti jedna od sljedećih oznaka:

Izmjereno	Procijenjeno	Obrazloženje
M	E	U zoni materijalne bilance izvješćivanja.
N	F	U nekoj drugoj zoni materijalne bilance.
T	G	U zoni materijalne bilance izvješćivanja kada su mase već navedene u prethodnom izvješću o inventarskim izmjenama ili u popisu fizičkog inventara.
L	H	U nekoj drugoj zoni materijalne bilance kada su mase već navedene u prethodnom izvješću o inventarskim izmjenama ili u popisu fizičkog inventara za sadašnju zonu materijalne bilance.

12.

CATEGORY ELEMENT/KATEGORIJA ELEMENTA:

Moraju se koristiti sljedeće oznake:

Kategorija nuklearnog materijala

Oznaka

Plutonij

Visoko obogaćeni uranij

(20 % obogaćenja ili više)

Nisko obogaćeni uranij

(više od prirodnog, ali manje od 20 % obogaćenja)

Prirodni uranij

Osiromašeni uranij

Torij

13.

MATERIAL FORM/OBLIK MATERIJALA:

Moraju se koristiti sljedeće oznake:

Glavna vrsta oblika materijala	Podvrsta	Oznaka
Rude		OR
Koncentrati		YC
Uranijev heksafluorid (UF6)		U6
Uranijev tetrafluorid (UF4)		U4
Uranijev dioksid (UO2)		U2
Uranijev trioksid (UO3)		U3
Uranijev oksid (U3O8)		U8
Torijev oksid (ThO2)		T2
Otopine	Nitrat	LN
	Fluorid	LF
	Ostalo	LO
Prah	Homogeni	PH
Prah	Heterogeni	PN
Keramika	Kuglice	CP
	Kugle	CS
	Ostalo	CO
Kovina	Čista	MP
Kovina	Legure	MA
Gorivo	Šipke, igle	ER
	Pločice	EP
	Svežnjevi	EB
	Sklopovi	EA
	Ostalo	EO
Zatvoreni izvori		QS
Male količine/uzorci		SS
Ostaci	Homogeni	SH
Ostaci	Heterogeni (ostaci čišćenja, klinkeri, talozi, fini ostaci, ostalo)	SN
Kruti otpad	Ljuske	AH
	Mješoviti (plastika, rukavice, papir itd.)	AM
	Kontaminirana oprema	AC
	Ostalo	AO
Tekući otpad	Nisko aktivan	WL
	Srednje aktivan	WM
	Visoko aktivan	WH
Kondicionirani otpad	Staklo	NG
	Bitumen	NB
	Beton	NC
	Ostalo	NO

14.

MATERIAL CONTAINER/SPREMNIK MATERIJALA:

Moraju se koristiti sljedeće oznake:

Vrsta spremnika	Oznaka
Cilindar	C
Paket	P
Bubanj	D
Posebna jedinica za gorivo	S
Ptičji kavez	B
Boca	F
Posuda ili drugi spremnik	T
Ostalo	O

15.

MATERIAL STATE/STANJE MATERIJALA:

Moraju se koristiti sljedeće oznake:

Stanje	Oznaka
Svježi nuklearni materijal	F
Ozračeni nuklearni materijal	I
Otpad	W
Neobnovljivi materijal	N

16.	LINE NUMBER/BROJ RETKA: Uzastopni broj koji počinje s 1 u svakom izvješću, bez razmaka.

17.

ITEM/ELEMENTI:

U svakom se retku fizičkog inventara mora navesti broj elemenata o kojima je riječ. Ako se skupina elemenata koji pripadaju istoj šarži navodi u nekoliko redaka, zbroj brojeva elemenata navedenih u izvješću mora biti jednak ukupnom broju elemenata u skupini. Ako redci obuhvaćaju više od jedne kategorije elemenata, broj elemenata treba prijaviti u retku (redcima) samo za kategoriju elementa najveće strateške važnosti (prema redoslijedu od više prema nižoj: P, H, L, N, D, T).

18.	ELEMENT WEIGHT/MASA ELEMENTA: Masa kategorije elementa iz polja 12 navodi se u izvješću. Sve mase navode se u izvješću u gramima. U knjigovodstvenim redcima mogu se navesti decimalne brojke s najviše tri decimalna mjesta.

19.	ISOTOPE/IZOTOP: Ovom se oznakom navode fisibilni izotopi o kojima je riječ i treba ju koristiti kada se izvješćuje o masi fisibilnih izotopa. Koristiti oznaku G za U-235, K za U-233 i J za spoj U-235 i U-233.

20.

FISSILE WEIGHT/FISIBILNA MASA:

21.	OBLIGATION/OBVEZA: Naznaka posebne obveze u vezi s nadzorom sigurnosti koju je Zajednica preuzela na temelju sporazuma sklopljenog s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom, koja se primjenjuje na materijal (članak 17.). Komisija će postrojenjima dostaviti odgovarajuće oznake.

22.	DOCUMENT/DOKUMENT: Upućivanje na popratni dokument (popratne dokumente) koje je odredio operater.

23.	CONTAINER ID/ID SPREMNIKA: Broj spremnika koji određuje operater. Element mogućih podataka koji se može koristiti u onim slučajevima kada se broj spremnika ne pojavljuje u oznaci šarže.

24.

CORRECTION/ISPRAVAK:

Ispravci se trebaju napraviti brisanjem pogrešnog retka (pogrešnih redaka) i dodavanjem, prema potrebi, ispravnog retka (ispravnih redaka). Sljedeće se oznake moraju koristiti:

Oznaka	Obrazloženje
D	Brisanje. Redak koji treba izbrisati mora se naznačiti tako da se u polju 25 navede broj izvješća (4), u polju 26 broj retka (16) i u polju 29 CRC (28) koji su bili prijavljeni za prvotni redak. Ostala polja nije potrebno izvijestiti.
A	Dodavanje (koje čini dio para brisanja/dodavanja). Ispravni se redak mora navesti sa svim poljima podataka, uključujući polje „prethodno izvješće” (25) i polje „prethodni redak” (26). Polje „prethodni redak” (26) mora sadržavati broj retka (16) onog retka koji je zamijenjen parom brisanja/dodavanja.
L	Zaostali redak (samostalni dodatak). Zaostali redak koji treba dodati mora se navesti sa svim poljima podataka, uključujući polje „prethodno izvješće” (25). Polje „prethodno izvješće” (25) mora sadržavati broj izvješća (4) onog izvješća u koji je trebao biti uvršten zaostali redak.

25.	PREVIOUS REPORT/PRETHODNO IZVJEŠĆE: Navesti broj izvješća (4) retka koji treba ispraviti.

26.	PREVIOUS LINE/PRETHODNI REDAK: Za brisanja ili dodavanja koja čine dio para brisanja/dodavanja, navesti broj retka (16) onog retka koji treba ispraviti.

27.	COMMENT/KOMENTAR: Prazno polje komentara za kratke komentare operatera (zamjenjuje odvojenu sažetu bilješku).

28.	CRC: Oznaka raspršivanja retka za kontrolu kvalitete. Komisija će obavijestiti operatera o algoritmu koji će se koristiti.

29.	PREVIOUS CRC/PRETHODNI CRC: Oznaka raspršivanja retka koji treba ispraviti.

OPĆE NAPOMENE U VEZI S ISPUNJAVANJEM IZVJEŠĆÂ

Ako na dan izrade fizičkog inventara nije bilo nuklearnog materijala u zoni materijalne bilance, u izvješću treba ispuniti samo oznake iz gornjih točaka 1. do 7., 16., 17. i 28.

Opće napomene 2., 3., 4., 5. i 6. na kraju Priloga III. primjenjuju se mutatis mutandis.

PRILOG VI.

PRETHODNA OBAVIJEST O IZVOZU/OTPREMI NUKLEARNOG MATERIJALA

EUROPSKA KOMISIJA – NADZOR SIGURNOSTI EURATOMA

1.	Oznaka upućivanja:

2.	Oznaka zone materijalne bilance:

3.	Postrojenje (pošiljatelj): … Postrojenje (primatelj): _ _

4.	Količine podijeljene po kategoriji nuklearnog materijala i posebnoj obvezi u vezi s nadzorom sigurnosti:

5.	Kemijski sastav:

6.	Obogaćenje ili izotopni sastav:

7.	Fizički oblik:

8.	Broj elemenata:

9.	Opis spremnika i brtvi:

10.	Identifikacijski podaci otpreme:

11.	Prijevozna sredstva:

12.	Mjesto gdje će se materijal uskladištiti ili pripremiti:

13.	Posljednji datum kada se materijal može identificirati:

14.	Približni datumi otpreme: Očekivani datumi prispijeća:

15.	Korištenje:

16.	Upućivanje na ugovor agencije za opskrbu:

Datum i mjesto slanja obavijesti:

Ime i funkcija potpisnika:

Potpis:

Objašnjenja

1.	Oznaka upućivanja za prethodne obavijesti koje se koriste u izvješću o inventarskim izmjenama (koristiti do osam znakova).

2.	Oznaka zone materijalne bilance izvješćivanja prema obavijesti Komisije dotičnom postrojenju.

3.	Naziv, adresa i zemlja postrojenja koje šalje i postrojenja koje prima nuklearni materijal. Prema potrebi treba također navesti primatelja na krajnjem odredištu.

4.	Ukupnu masu elemenata treba navesti u gramima. Masu fisibilnih izotopa treba također navesti, ako je primjenjivo. Mase se moraju podijeliti po kategoriji nuklearnog materijala i posebnoj obvezi u vezi s nadzorom sigurnosti.

5.	Potrebno je navesti kemijski sastav.

6.	Ako je primjenjivo, treba navesti stupanj obogaćenja ili izotopni sastav.

7.	Koristiti opis materijala naveden u Prilogu III. točki 14. ove Uredbe.

8.	Potrebno je navesti broj elemenata obuhvaćenih otpremom.

9.	Opis (vrsta) spremnika, uključujući svojstva koja bi omogućila brtvljenje.

10.	Identifikacijski podaci otpreme (npr. oznake ili brojevi spremnika).

11.	Navesti, prema potrebi, prijevozna sredstva.

12.	Navesti mjesto unutar zone materijalne bilance gdje se nuklearni materijal priprema za otpremu i gdje se može identificirati te gdje se njegova količina i sastav, ako je moguće, mogu provjeriti.

13.	Posljednji datum kada se materijal može identificirati i kada se njegova količina i sastav, ako je moguće, mogu provjeriti.

14.	Približni datumi otpreme i očekivanog prispijeća na odredište.

15.	Navesti korištenje kojem je nuklearni materijal namijenjen.

16.

Navesti prema potrebi:

—	upućivanje na ugovor agencije za opskrbu ili, ako nije dostupan, datum kada je agencija za opskrbu sklopila ugovor ili isti smatra sklopljenim te sva korisna upućivanja;

—

za ugovore s osobama ili poduzećima od kojih materijali potječu (članak 75. Ugovora) i ugovore o isporuci malih količina materijala (članak 74. Ugovora i Uredba Komisije br. 17/66/Euratom kako je izmijenjena Uredbom (Euratom) br. 3137/74), datum obavijesti agenciji za opskrbu i sva korisna upućivanja.

Napomena: U skladu s člankom 79. Ugovora, oni koji podliježu zahtjevima u vezi s nadzorom sigurnosti obavješćuju tijela zainteresirane države članice o svim obavijestima upućenima Komisiji sukladno članku 78. i članku 79. prvom stavku Ugovora.

Valjano ispunjen i potpisan obrazac mora se dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

PRILOG VII.

PRETHODNA OBAVIJEST O UVOZU/PRIHVATU NUKLEARNOG MATERIJALA

EUROPSKA KOMISIJA – NADZOR SIGURNOSTI EURATOMA

1.	Oznaka upućivanja:

2.	Oznaka zone materijalne bilance:

3.	Postrojenje (primatelj): … Postrojenje (pošiljatelj): _ _

4.	Količine podijeljene po kategoriji nuklearnog materijala i posebnoj obvezi u vezi s nadzorom sigurnosti:

5.	Kemijski sastav:

6.	Obogaćenje ili izotopni sastav:

7.	Fizički oblik:

8.	Broj elemenata:

9.	Opis spremnika i brtvi:

10.	Prijevozna sredstva:

11.	Datum prispijeća:

12.	Mjesto gdje će se materijal raspakirati:

13.	Datum(i) kada će se materijal raspakirati:

14.	Upućivanje na ugovor agencije za opskrbu:

Datum i mjesto slanja obavijesti:

Ime i funkcija potpisnika:

Potpis:

Objašnjenja

1.	Oznaka upućivanja za prethodne obavijesti koje se koriste u izvješću o inventarskim izmjenama (koristiti do osam znakova).

2.	Oznaka zone materijalne bilance izvješćivanja prema obavijesti Komisije dotičnom postrojenju.

3.	Naziv, adresa i zemlja postrojenja koje šalje i postrojenja koje prima nuklearni materijal.

4.	Ukupnu masu elemenata treba navesti u gramima. Masu fisibilnih izotopa treba također navesti, ako je primjenjivo. Mase se moraju podijeliti po kategoriji nuklearnog materijala i posebnoj obvezi u vezi s nadzorom sigurnosti.

5.	Potrebno je navesti kemijski sastav.

6.	Ako je primjenjivo, treba navesti stupanj obogaćenja ili izotopni sastav.

7.	Koristiti opis materijala naveden u Prilogu III. točki 14. ove Uredbe.

8.	Potrebno je navesti broj elemenata obuhvaćenih otpremom.

9.	Opis (vrsta) spremnika i, po mogućnosti, pričvršćenih brtvi.

10.	Navesti, prema potrebi, prijevozna sredstva.

11.	Očekivani ili stvarni datum prispijeća u zonu materijalne bilance izvješćivanja.

12.	Navesti mjesto unutar zone materijalne bilance gdje će se materijal raspakirati i gdje se može identificirati te gdje se njegova količina i sastav, ako je moguće, mogu provjeriti.

13.	Datum(i) kada će se materijal raspakirati.

14.

Navesti prema potrebi:

—	upućivanje na ugovor agencije za opskrbu ili, ako nije dostupan, datum kada je agencija za opskrbu sklopila ugovor ili isti smatra sklopljenim te sva korisna upućivanja;

—

Valjano ispunjen i potpisan obrazac mora se dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

PRILOG VIII

IZVJEŠĆE O IZVOZU/OTPREMI RUDA (1)

EUROPSKA KOMISIJA – NADZOR SIGURNOSTI EURATOMA

Poduzeće (2):

Rudnik (3):

Oznaka (4):

Godina:

Datum i mjesto slanja izvješća:

Ime i funkcija potpisnika:

Potpis:

Objašnjenja

(1)	Izvješće o otpremi treba sastaviti najkasnije do kraja siječnja svake godine za prethodnu godinu, s posebnim unosom za svakog primatelja. Izvješće o izvozu treba sastaviti za svaku izvoznu pošiljku na dan otpreme.

(2)	Naziv i adresa poduzeća koje izvješćuje.

(3)	Naziv rudnika u vezi s kojim se sastavlja izvješće.

(4)	Oznaka rudnika prema obavijesti Komisije poduzeću.

Valjano ispunjen i potpisan obrazac mora se dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

PRILOG IX.

ZAHTJEV ZA ODSTUPANJEM POSTROJENJA OD PRAVILA KOJIMA SE UREĐUJE OBLIK I UČESTALOST OBAVIJESTI

EUROPSKA KOMISIJA – NADZOR SIGURNOSTI EURATOMA

Datum:

2.	Postrojenje:

3.	Oznaka zone materijalne bilance:

4.	Kategorija nuklearnog materijala:

5.	Obogaćenje ili izotopni sastav:

Količine:

7.	Kemijski sastav:

8.	Fizički oblik:

9.	Broj elemenata:

10.

Vrsta odstupanja (članak 19. stavak 2.):

(a)	male količine koje se drže nepromijenjenima dulje razdoblje;

(b)	nenuklearne aktivnosti;

(c)	senzorske komponente;

(d)	Pu sadržaja Pu-238 većeg od 80 %.

11.	Namijenjeno korištenje:

12.	Posebna obveza u vezi s nadzorom sigurnosti:

13.

Datum prijenosa: …

Iz:

Datum i mjesto slanja zahtjeva:

Ime i funkcija potpisnika:

Potpis:

Odstupanje odobreno kako je gore navedeno: …

Ime i funkcija potpisnika koji odobrava odstupanje:

Potpis: … (za Komisiju)

Datum:

Objašnjenja

Ovaj obrazac treba koristiti kada je sačinjen prvotni zahtjev za odstupanjem postrojenja od pravila kojima se uređuje oblik i učestalost obavijesti ili kada je nuklearni materijal koji može ispunjavati uvjete za odstupanjem uvezen iz treće zemlje.

Točku 13. treba koristiti samo u slučaju uvoza i u njoj treba navesti naziv i adresu pošiljatelja.

Poseban se zahtjev podnosi za svaku vrstu odstupanja (članak 19. stavak 2.).

Valjano ispunjen i potpisan obrazac mora se dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

PRILOG X.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ILI IZVJEŠĆE O IZVOZU NUKLEARNOG MATERIJALA S ODSTUPANJEM (1)

EUROPSKA KOMISIJA – NADZOR SIGURNOSTI EURATOMA

Oznaka MBA:
Datum izjave:	Izjava br.:	Naziv postrojenja:
Razdoblje izvješćivanja:	od:	do:

Datum i mjesto slanja izvješća:

Ime i funkcija potpisnika:

Potpis:

Objašnjenja

(1)

Ovaj obrazac koristi se kao godišnje izvješće u svrhu davanja izjave o svim izmjenama u inventaru nuklearnog materijala unutar MBA za koji je odstupanje odobreno, kao i o zalihama na početku i na kraju razdoblja izvješćivanja (članak 19. stavak 3.) ili kao izvješće o izvozu u slučaju izvoza u treću zemlju (članak 19. stavak 4.).

(2)	U stupac „Vrsta izvješća” unosi se „A” ako se obrazac koristi za godišnje izvješće ili „EXP” ako se obrazac koristi za podnošenje izvješća o izvozu nuklearnog materijala iz MBA za koji je odstupanje odobreno.

(3)	„Unos” se u svakoj izjavi označuje uzastopnim brojevima, počevši s 1.

(4)	Stupac „Upućivanja na” koristi se za upućivanje na drugi unos. Sadržaj stupca „Upućivanja na” sastoji se od brojeva odgovarajuće izjave i unosa. Upućivanjem se navodi da postojeći unos dopunjuje ili ažurira ranije izjavljene podatke.

(5)

Stupac „Informacije o inventarskim izmjenama” koristi se za navođenje vrste inventarske izmjene koja je nastupila tijekom razdoblja izvješćivanja i/ili zaliha na početku i na kraju razdoblja izvješćivanja. Treba koristiti oznake IC-a iz Priloga III. Oznaka BB koristi se za ažuriranje zaliha na početku razdoblja.

Za svaku vrstu odstupanja, svako pripadajuće postrojenje i svaku vrstu inventarske izmjene upisuje se poseban unos.

(6)	U stupac „Nuklearno ili nenuklearno” unosi se „N” ako se nuklearni materijal koristi u nuklearnim aktivnostima ili „NN” ako se koristi u nenuklearnim aktivnostima.

(7)	U stupcu „Opis” navodi se stvarno ili predviđeno korištenje nuklearnog materijala.

Valjano ispunjen i potpisan obrazac mora se dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

PRILOG XI.

SAŽET PRIKAZ PROGRAMA AKTIVNOSTI

EUROPSKA KOMISIJA – NADZOR SIGURNOSTI EURATOMA

Obavijestima se, po mogućnosti, trebaju obuhvatiti sljedeće dvije godine.

U obavijestima osobito treba navesti:

—	vrstu aktivnosti, npr. predložene postupke uz naznaku vrste i količine gorivnih elemenata koji će se proizvesti ili preraditi, programe obogaćivanja, programe rada reaktora, s planiranim zatvaranjima,

—	očekivani raspored prispijeća materijala uz navođenje količine materijala po šarži, oblika (UF6, UO2, svježa ili ozračena goriva itd.), predviđene vrste spremnika ili pakiranja,

—	predviđeni raspored postupaka obrade otpada (osim prepakiravanja ili daljnjeg kondicioniranja bez odvajanja elemenata) uz navođenje količine materijala po šarži, oblika (staklo, visoko aktivna tekućina itd.), predviđenog trajanja i mjesta,

—	datume do kada se očekuje utvrđivanje količine materijala u proizvodima te datume otpreme,

—	datume i trajanje izrade fizičkog inventara.

Valjano ispunjena i potpisana obavijest mora se dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

PRILOG XII.

PRETHODNA OBAVIJEST O DALJNJIM AKTIVNOSTIMA OBRADE OTPADA (1)

EUROPSKA KOMISIJA – NADZOR SIGURNOSTI EURATOMA

Naziv postrojenja:	Datum izjave:
Izjava br.:

Datum i mjesto slanja izvješća:

Ime i funkcija potpisnika:

Potpis:

Objašnjenja

(1)

Ovaj se obrazac koristi za prethodnu obavijest kada se planira daljnja obrada otpada u skladu s člankom 31. Potrebno je također izvijestiti o svakoj kasnijoj promjeni u datumima obrade ili mjestu obrade. Poseban unos potreban je za svaki postupak daljnje obrade, osim prepakiravanja otpada, ili njegovog daljnjeg kondicioniranja ne uključujući odvajanje elemenata, koje se provodi u svrhu skladištenja ili odlaganja.

(2)	„Unos” se u svakoj izjavi označuje uzastopnim brojevima, počevši s „1”.

(3)

(4)	U stupcu „Vrsta otpada prije kondicioniranja” navodi se vrsta otpada prije nego dođe do bilo kojeg kondicioniranja, npr. ljuske, talog od raščišćavanja prilikom punjenja, visoko aktivna tekućina ili srednje aktivna tekućina.

(5)	U stupcu „Kondicionirani oblik” prikazuje se trenutni kondicionirani oblik otpada, npr. staklo, keramika, cement ili bitumen.

(6)	U stupcu „Broj elemenata” prikazuje se broj elemenata, npr. staklene limenke ili cementni blokovi koji će biti uključeni u jedan postupak obrade.

(7)

Stupac „Količina” uključuje, ako postoji, ukupnu količinu, u gramima, plutonija, visoko obogaćenog uranija ili uranija-233 sadržanog u elementima navedenima u stupcu „Broj elemenata”. Unos u stupac „Količina” može se temeljiti na podacima o količini koji se koriste u izvješćima o inventarskim izmjenama i ne zahtijeva mjerenje svakog elementa.

(8)

U stupcu „Mjesto” navodi se naziv i adresa postrojenja i prikazuje se mjesto otpada u trenutku izjave. Adresa mora biti dovoljno detaljna kako bi se naveo geografski položaj mjesta u odnosu na ostala mjesta navedena u ovoj ili ostalim izjavama te kako bi se navelo kako se može doći do mjesta, ako pristup bude nužan. Ako se mjesto nalazi na lokaciji nuklearnog postrojenja, oznaka postrojenja navodi se u stupac mjesta.

(9)	U stupcu „Mjesto obrade” navodi se mjesto gdje se održava planirana obrada.

(10)	U stupcu „Datumi obrade” navode se datumi očekivanog početka i završetka daljnjeg postupka obrade.

(11)	U stupcu „Svrha obrade” navodi se namjeravani ishod obrade, npr. ponovno dobivanje plutonija ili odvajanje određenih proizvoda fisije.

Valjano ispunjen i potpisan obrazac mora se dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

PRILOG XIII.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O IZVOZU/OTPREMI KONDICIONIRANOG OTPADA (1)

EUROPSKA KOMISIJA – NADZOR SIGURNOSTI EURATOMA

Naziv otpremnog postrojenja:
Oznaka MBA otpremnog postrojenja:	Razdoblje izvješćivanja od	do

Datum	Oznaka MBA prihvatnog postrojenja ili naziv i adresa prihvatnog postrojenja (2)	Kondicionirani oblik (3)	Količina (4)	Napomene
			g P g U-235 g U g T
			g P g U-235 g U g T
			g P g U-235 g U g T
			g P g U-235 g U g T

Datum i mjesto slanja izvješća:

Ime i funkcija potpisnika:

Potpis:

Objašnjenja

(1)	Ovo izvješće obuhvaća sve otpreme ili izvoz kondicioniranog otpada u postrojenja unutar ili izvan državnih područja država članica koji su nastupili tijekom razdoblja izvješćivanja.

(2)	Oznaka MBA unosi se kada se radi o otpremama u postrojenja unutar državnih područja država članica, puni naziv i adresu treba unijeti kada se radi o izvozu u postrojenja izvan državnih područja država članica ili kada oznaka MBA nije poznata.

(3)	U stupcu „Kondicionirani oblik” navodi se kondicionirani oblik otpada, npr. staklo, keramika, cement ili bitumen.

(4)	Stupac o količini može se temeljiti na podacima o količini zabilježenima u postrojenju i ne zahtijeva mjerenja izvezenih/otpremljenih elemenata.

Valjano ispunjen i potpisan obrazac mora se dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

PRILOG XIV.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UVOZU/PRIHVATU KONDICIONIRANOG OTPADA (1)

EUROPSKA KOMISIJA – NADZOR SIGURNOSTI EURATOMA

Naziv prihvatnog postrojenja:
Oznaka MBA prihvatnog postrojenja:	Razdoblje izvješćivanja od	do

Datum	Naziv, adresa i, ako je poznato, oznaka MBA otpremnog postrojenja	Kondicionirani oblik (2)	Količina (3)	Napomene
			g P g U-235 g U g T
			g P g U-235 g U g T
			g P g U-235 g U g T
			g P g U-235 g U g T

Datum i mjesto slanja izvješća:

Ime i funkcija potpisnika:

Potpis:

Objašnjenja

(1)	Ovo se izvješće zahtijeva za kondicionirani otpad primljen iz postrojenja bez oznake MBA ili iz postrojenja izvan državnih područja država članica.

(2)	U stupcu „Kondicionirani oblik” navodi se kondicionirani oblik otpada, npr. staklo, keramika, cement ili bitumen.

(3)	Stupac o količini može se temeljiti na podacima o količini zabilježenima u postrojenju i ne zahtijeva mjerenja uvezenih/primljenih elemenata.

Valjano ispunjen i potpisan obrazac mora se dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

PRILOG XV.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROMJENAMA MJESTA KONDICIONIRANOG OTPADA (1)

EUROPSKA KOMISIJA – NADZOR SIGURNOSTI EURATOMA

Naziv postrojenja:	Datum izjave:
Izjava br.:	Razdoblje izvješćivanja:

Datum i mjesto slanja izvješća:

Ime i funkcija potpisnika:

Potpis:

Objašnjenja

(1)	Godišnje izvješće za davanje izjave o svim promjenama u mjestu otpada obuhvaćenima člankom 32. točkom (c) koje su nastupile tijekom protekle kalendarske godine. Poseban se unos zahtijeva za svaku promjenu mjesta tijekom godine.

(2)	„Unos” se u svakoj izjavi označuje uzastopnim brojevima, počevši s „1”.

(3)

Stupac „Upućivanja na” koristi se za upućivanje na drugi unos. Sadržaj stupca „Upućivanja na” sastoji se od brojeva odgovarajuće izjave i unosa (npr. 10-20 odnosi se na unos 20 izjave 10). Upućivanjem se navodi da postojeći unos dopunjuje ili ažurira podatke iz drugog, ranije prijavljenog unosa. Prema potrebi, može se izvijestiti o nekoliko upućivanja.

(4)	U stupcu „Vrsta otpada prije kondicioniranja” navodi se vrsta otpada prije nego dođe do bilo kojeg kondicioniranja, npr. ljuske, talog od raščišćavanja prilikom punjenja, visoko aktivna tekućina ili srednje aktivna tekućina.

(5)	U stupcu „Kondicionirani oblik” prikazuje se trenutni kondicionirani oblik otpada, npr. staklo, keramika, cement ili bitumen.

(6)	U stupcu „Broj elemenata” prikazuje se broj elemenata, npr. staklene limenke ili cementni blokovi, koji će biti uključeni u jedan postupak obrade ili broj elemenata premještenih tijekom godine s istog prvotnog („prethodnog”) mjesta na isto novo mjesto.

(7)

Stupac „Količina” uključuje, ako postoji, ukupnu količinu, u gramima, plutonija, visoko obogaćenog uranija ili uranija-233 sadržanog u elementima navedenima u stupcu „Broj elemenata”. Stupac „Količina” može se temeljiti na podacima o količini koji se koriste u izvješćima o inventarskim izmjenama, npr. prosječna količina nuklearnog materijala po elementu, i ne zahtijeva mjerenje svakog elementa.

(8)	U stupcu „Prethodno mjesto” navodi se mjesto otpada prije promjene mjesta (vidjeti također objašnjenje br. 8. za Prilog XII.).

(9)	U stupcu „Novo mjesto” navodi se mjesto nakon promjene (vidjeti također objašnjenje br. 8. za Prilog XII.).

Valjano ispunjen i potpisan obrazac mora se dostaviti Europskoj komisiji, Nadzor sigurnosti Euratoma, L-2920 Luksemburg.

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

115

32006D1364

L 262/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.09.2006.

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA br. 1364/2006/EZ

od 6. rujna 2006.

o utvrđivanju smjernica za transeuropske energetske mreže i stavljanju izvan snage Odluke 96/391/EZ i Odluke br. 1229/2003/EZ

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 156.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Nakon donošenja Odluke Europskog parlamenta i Vijeća br. 1229/2003/EZ od 26. lipnja 2003. o utvrđivanju niza smjernica za transeuropske energetske mreže (3), pojavila se potreba za punom integracijom novih država članica, država pristupnica i država kandidatkinja u ove smjernice, kao i za daljnjim prilagođavanjem, prema potrebi, ovih smjernica novoj politici približavanja Europske unije.

(2)

Prioriteti za transeuropske energetske mreže proizlaze iz stvaranja otvorenijeg i konkurentnijeg unutarnjeg energetskog tržišta kao rezultat provedbe Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2003/54/EZ od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električnom energijom (4) i Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2003/55/EZ od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (5). Ovi prioriteti odražavaju zaključke Europskog vijeća u Stockholmu od 23. i 24. ožujka 2001. u vezi s razvojem infrastrukture potrebne za djelovanje energetskog tržišta. Treba poduzeti posebne napore kako bi se postigao cilj većeg korištenja obnovljivih izvora energije kao potpore unapređivanju politike održivog razvoja. Međutim, ovaj cilj treba postići bez stvaranja neproporcionalnih poremećaja normalne tržišne ravnoteže. Treba također u potpunosti voditi računa o ciljevima prometne politike Zajednice i, osobito, o mogućnosti smanjenja cestovnog prometa korištenjem cjevovoda.

(3)

Ova Odluka služi približavanju ostvarenja ciljane razine međusobnog elektroenergetskog povezivanja država članica što je dogovoreno na Europskom vijeću u Barceloni 15. i 16. ožujka 2002., čime se poboljšava pouzdanost i cjelovitost mreže te se jamči sigurnost opskrbe i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(4)

Kao pravilo, izgradnja i održavanje energetske infrastrukture trebaju biti podložni načelima tržišta. To je također u skladu sa zajedničkim pravilima za dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta i zajedničkim pravilima o tržišnom natjecanju koja su usmjerena stvaranju otvorenijeg i konkurentnijeg unutarnjeg energetskog tržišta. Financijska pomoć Zajednice za izgradnju i održavanje zato treba ostati izuzetak, i takvi izuzeci trebaju biti propisno opravdani.

(5)

Energetska infrastruktura treba biti izgrađena i održavana tako da omogući učinkovito djelovanje unutarnjeg energetskog tržišta, vodeći računa o postojećim postupcima savjetovanja sa zainteresiranim osobama, bez smanjivanja strateških i, prema potrebi, univerzalnih kriterija usluga i obaveza javnih usluga.

(6)	U svjetlu potencijalne sinergije između mreža prirodnog plina i mreža olefina, treba obratiti posebnu pozornost na razvoj i integraciju mreža olefina kako bi se zadovoljile potrebe za potrošnjom olefina u industrijama Zajednice.

(7)

Prioriteti za transeuropske energetske mreže također proizlaze iz njihove sve veće važnosti u osiguravanju i proširenju opskrbe energijom Zajednice, uključujući energetske mreže novih država članica, država pristupnica i država kandidatkinja, kao i u osiguravanju usklađenog djelovanja energetskih mreža u Zajednici i u susjednim zemljama nakon savjetovanja s državama članicama koja su u pitanju. Doista, susjedne zemlje Zajednice igraju vitalnu ulogu u njezinoj energetskoj politici. One zadovoljavaju veći dio potreba za prirodnim plinom Zajednice, ključni su partneri za prijenos primarne energije u Zajednicu te će postupno postati još važniji sudionici na unutarnjim tržištima plina i električne energije.

(8)

Među projektima vezanim uz transeuropske energetske mreže, potrebno je istaknuti prioritetne projekte koji su od velike važnosti za djelovanje unutarnjeg energetskog tržišta ili za sigurnost opskrbe energijom. Pored toga, treba donijeti izjavu o europskom interesu za ove projekte najvišeg prioriteta te, prema potrebi, pojačati suradnju.

(9)

U svrhu prikupljanja informacija u okviru ove Odluke, Komisija i države članice trebale bi, što je više moguće, koristiti već raspoložive informacije o projektima koji su proglašeni projektima od europskog interesa, kako bi se izbjegli dvostruki napori. Na primjer, takve informacije možda su već raspoložive u kontekstu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2236/95 od 18. rujna 1995. o određivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih mreža (6), u kontekstu drugih propisa Zajednice koji mogu omogućiti sufinanciranje projekata transeuropske mreže i odluka kojima se potvrđuju individualni projekti u okviru takvih propisa, ili u kontekstu Direktiva 2003/54/EZ i 2003/55/EZ.

(10)

Postupak određivanja projekata od zajedničkog interesa u kontekstu transeuropskih energetskih mreža treba jamčiti usklađenu primjenu Uredbe (EZ) br. 2236/95. Ovaj postupak treba razlikovati dvije razine: prva razina koja utvrđuje ograničen broj kriterija za određivanje takvih projekata i druga razina koja opisuje projekte u detalje, navedene kao „specifikacije”.

(11)

Odgovarajući prioritet u financiranju na temelju Uredbe (EZ) br. 2236/95 treba dati projektima koji su proglašeni projektima od europskog interesa. Države članice trebaju, prilikom predlaganja projekata u okviru drugih financijskih instrumenata Zajednice, obratiti posebnu pozornost projektima koji su proglašeni projektima od europskog interesa.

(12)	Za većinu projekata koji su proglašeni projektima od europskog interesa, značajno trenutačno ili predviđeno kašnjenje može trajati između jedne i dvije godine.

(13)

Budući da specifikacije projekta podliježu promjeni, one se mogu dati jedino u obliku pokazatelja. Komisija zato treba biti ovlaštena za njihovo nadopunjavanje. Budući da projekti mogu imati značajne političke, ekološke i gospodarske implikacije, važno je pronaći odgovarajuću ravnotežu između zakonskog nadzora i fleksibilnosti u određivanju projekata koji zaslužuju potencijalnu potporu Zajednice.

(14)

Kada se projekti proglašeni projektima od europskog interesa, sekcije ili grupe takvih projekata susretnu s poteškoćama u provedbi, europski koordinator mogao bi djelovati kao pomagač koji potiče suradnju među svim zainteresiranim stranama i jamči izvršavanje odgovarajućeg nadzora kako bi Zajednica bila obaviještena o napretku. Usluge europskog koordinatora trebale bi biti na raspolaganju i drugim projektima, na zahtjev zainteresiranih država članica.

(15)	Države članice trebalo bi pozvati da usklade provedbu određenih projekata, osobito prekograničnih projekata ili sekcija prekograničnih projekata.

(16)

Trebalo bi stvoriti povoljniji kontekst za razvoj i izgradnju transeuropskih energetskih mreža, uglavnom kroz pružanje poticaja tehničkoj suradnji između subjekata odgovornih za mreže i olakšavanjem provedbe postupaka koji se primjenjuju na mrežne projekte u državama članicama kako bi se smanjila kašnjenja, kao i kroz mobiliziranje fondova, instrumenata i financijskih programa Zajednice koji su na raspolaganju za mrežne projekte, prema potrebi. Zajednica bi trebala poduprijeti mjere država članica koje su poduzete u ostvarivanju tog cilja.

(17)

Budući da je proračun koji je dodijeljen za transeuropske energetske mreže uglavnom namijenjen financiranju studija izvodljivosti, strukturni fondovi, financijski programi i instrumenti Zajednice mogu, ako je potrebno, omogućiti financiranje takvih mreža međusobnog povezivanja, osobito međuregionalnih mreža.

(18)	Određivanje projekata od zajedničkog interesa, njihovih specifikacija i prioritetnih projekata, osobito onih od europskog interesa, ne bi trebalo dovesti u pitanje rezultate procjene utjecaja na okoliš projekata, planova ili programa.

(19)	Mjere koje su potrebne za provedbu ove Odluke trebale bi se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka primjene provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (7).

(20)	Komisija bi trebala periodično sastaviti izvještaj o provedbi ove Odluke.

(21)	Informacije koje bi trebalo razmijeniti ili pružiti Komisiji na temelju odredbi ove Odluke vjerojatno će u velikoj mjeri biti informacije poduzeća. Zbog toga će države članice možda morati surađivati s tim poduzećima kako bi došli do informacija.

(22)

Budući da se ova Odluka odnosi na isti predmet i opseg kao i Odluka Vijeća 96/391/EZ od 28. ožujka 1996. o utvrđivanju niza mjera usmjerenih stvaranju povoljnijeg konteksta za razvoj transeuropskih mreža u energetskom sektoru (8) i Odluka br. 1229/2003/EZ, ove dvije odluke treba staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet

Ova Odluka definira prirodu i opseg djelovanja Zajednice pri donošenju smjernica za transeuropske energetske mreže. Ona određuje niz smjernica koje obuhvaćaju ciljeve, prioritete i glavne odrednice djelovanja Zajednice u vezi s transeuropskim energetskim mrežama. Ove smjernice određuju projekte od zajedničkog interesa i prioritetne projekte, uključujući one od europskog interesa, među transeuropskim elektroenergetskim i plinskim mrežama.

Članak 2.

Opseg

Ova Odluka se primjenjuje:

u elektroenergetskim mrežama, za:

(a)	sve visokonaponske vodove, osim onih od distribucijskih mreža, i na podmorske vodove, pod uvjetom da se ova infrastruktura koristi za međuregionalni ili međunarodni prijenos ili povezivanje;

(b)	bilo koju opremu ili uređaje koji su bitni za ispravno djelovanje dotičnog sustava, uključujući sustave zaštite, nadzora i kontrole;

u plinskim mrežama (prijenos prirodnog plina ili olefina), za:

(a)	visokotlačne plinovode, osim onih od distribucijskih mreža, što omogućuje opskrbu regija Zajednice iz unutarnjih ili vanjskih izvora;

(b)	podzemne skladišne objekte koji su povezani s gore spomenutim visokotlačnim plinovodima;

(c)	opremu za prihvat, skladištenje i ponovnu plinofikaciju ukapljenog prirodnog plina (LNG-a) kao i za prijevoznike LNG-a u skladu s kapacitetima koje treba isporučiti;

(d)	bilo koju opremu ili uređaje koji su bitni za ispravno djelovanje dotičnog sustava, uključujući sustave zaštite, nadzora i kontrole.

Članak 3.

Ciljevi

Zajednica potiče međusobno povezivanje, međusobno funkcioniranje i razvoj transeuropskih energetskih mreža i pristup ovim mrežama u skladu s pravom Zajednice koji je na snazi, s ciljem:

(a)

poticanja učinkovitog djelovanja i razvoja unutarnjeg tržišta općenito te osobito unutarnjeg energetskog tržišta, kroz poticanje racionalne proizvodnje, prijevoza, distribucije i korištenja izvora energije i razvoja i povezivanja obnovljivih izvora energije, kako bi se smanjili troškovi energije za potrošače i poduprla raznovrsnost izvora energije;

(b)	omogućavanja razvoja i smanjivanja izoliranosti manje povoljnih i otočnih regija Zajednice, pomažući tako jačanju gospodarskog i socijalnog sklada;

(c)	jačanja sigurnosti opskrbe energijom, na primjer jačanjem odnosa s trećim zemljama u energetskom sektoru u uzajamnom interesu svih zainteresiranih strana, osobito u okviru Ugovora o energetskoj povelji i sporazuma o suradnji koje je zaključila Zajednica;

(d)	doprinosa održivom razvoju i zaštiti okoliša, između ostalog, uključivanjem obnovljivih energija i smanjenjem opasnosti za okoliš vezano uz prijevoz i prijenos energije.

Članak 4.

Prioriteti aktivnosti

Prioriteti aktivnosti Zajednice u vezi s transeuropskim energetskim mrežama usklađeni su s održivim razvojem, a to su:

za elektroenergetske i plinske mreže:

(a)

prilagodba i razvoj energetskih mreža kao potpora djelovanju unutarnjeg energetskog tržišta i, osobito, rješavanje problema zastoja, osobito prekograničnih zastoja, zagušenja i nedostatnih veza, vodeći računa o potrebama koji proizlaze iz funkcioniranja unutarnjeg tržišta električne energije i prirodnog plina i proširenja Europske unije;

(b)	uspostavljanje energetskih mreža na otocima, izoliranim, rubnim i krajnje rubnim područjima kroz promicanje raznovrsnih izvora energije i korištenja obnovljivih izvora energije, zajedno s povezivanjem ovih mreža tamo gdje je potrebno;

za elektroenergetske mreže:

(a)	prilagodba i razvoj mreža s ciljem olakšavanja integracije i povezivanja proizvodnje obnovljive energije;

(b)	osiguravanje međusobnog funkcioniranja elektroenergetskih mreža unutar Zajednice, kao i s onima u pristupnim zemljama i zemljama kandidatima te drugim zemljama u Europi i u bazenima Mediterana i Crnog mora;

za plinske mreže:

(a)	razvoj mreža prirodnog plina kako bi se udovoljilo potrebama potrošnje prirodnog plina u Zajednici i u svrhu nadzora njenih sustava opskrbe prirodnim plinom;

(b)

osiguravanje međusobnog funkcioniranja mreža prirodnog plina unutar Zajednice, kao i s onima u državama pristupnicama i državama kandidatkinjama te drugim državama u Europi i u bazenima Mediteranskog mora, Crnog mora i Kaspijskog mora, te na Bliskom istoku i u područjima Perzijskog zaljeva, i raznovrsnih izvora prirodnog plina te načina opskrbe.

Članak 5.

Odrednice aktivnosti

Glavne odrednice aktivnosti Zajednice u vezi s transeuropskim energetskim mrežama su:

(a)	određivanje projekata od zajedničkog interesa i prioritetnih projekata, uključujući one od europskog interesa;

(b)	stvaranje povoljnijeg konteksta za razvoj ovih mreža.

Članak 6.

Projekti od zajedničkog interesa

1. Opći kriteriji koji se trebaju primijeniti kad se donosi odluka o određivanju, izmjenama, specifikacijama ili zahtjevima za nadopunu projekata od zajedničkog interesa su:

(a)	projekt je obuhvaćen člankom 2.;

(b)	projekt zadovoljava ciljeve i prioritete aktivnosti koji su utvrđeni u člancima 3. i 4.;

(c)	projekt pokazuje potencijalnu gospodarsku održivost.

Vrednovanje gospodarske održivosti temelji se na analizi troškova i koristi koja vodi računa o svim troškovima i koristima, uključujući one srednjoročne i/ili dugoročne, u vezi s ekološkim aspektima, sigurnošću opskrbe i doprinosom gospodarskom i socijalnom skladu. Projekti od zajedničkog interesa koji se odnose na područje države članice zahtijevaju odobrenje dotične države članice.

2. Dodatni kriteriji za određivanje projekata od zajedničkog interesa prikazani su u Prilogu II. O svakoj izmjeni dodatnih kriterija za određivanje projekata od zajedničkog interesa koji su prikazani u Prilogu II. odlučuje se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora.

3. Samo oni projekti navedeni u Prilogu III. koji ispunjavaju kriterije utvrđene u stavku 1. i one koji su prikazani u prilogu II. imaju pravo na financijsku pomoć Zajednice kao što je predviđeno Uredbom (EZ) br. 2236/95.

4. Indikativne specifikacije projekta, koje sadrže detaljan opis projekata i, prema potrebi, njihov geografski opis, prikazane su u Prilogu III. Ove specifikacije ažuriraju se u skladu s postupkom navedenim u članku 14. stavku 2. Ažuriranje je tehničke prirode i ograničeno na tehničke promjene projekata ili izmjene dijela predviđenog pravca, ili na ograničenu prilagodbu lokacije projekta.

5. Države članice poduzimaju sve mjere koje smatraju potrebnim kako bi olakšale i ubrzale dovršenje projekata od zajedničkog interesa i svele kašnjenja na najmanju mjeru, postupajući u skladu sa zakonom Zajednice i međunarodnim konvencijama o okolišu, osobito u pogledu projekata koji su proglašeni projektima od europskog interesa. U posebnom slučaju, potrebni postupci se žurno dovršavaju.

6. Kada su dijelovi projekata od zajedničkog interesa smješteni unutar područja trećih zemalja, Komisija, u sporazumu s dotičnim državama članicama, može iznijeti prijedloge u vezi s projektima za koje su zainteresirane treće strane prepoznale zajednički interes, kada je to potrebno unutar okvira upravljanja sporazumima između Zajednice i spomenutih trećih zemalja i u skladu s Ugovorom o energetskoj povelji i drugim multilateralnim sporazumima s trećim zemljama koje su stranke tog Ugovora, kako bi se olakšala njihova provedba.

Članak 7.

Prioritetni projekti

1. Projekti od zajedničkog interesa navedeni u članku 6. stavku 3. koji su obuhvaćeni pravcima za prioritetne projekte prikazanim u Prilogu I. imaju prioritet pri dodjeli financijske pomoći Zajednice u skladu s Uredbom (EZ) br. 2236/95. O izmjeni Priloga I. odlučuje se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora.

2. Što se tiče prekograničnih investicijskih projekata, države članice poduzimaju potrebne korake u okviru nacionalnih postupaka kojima se jamči da se činjenica da ovi projekti povećavaju kapacitet međusobnog povezivanja dvije ili više država članica i tako jačaju sigurnost opskrbe na razini Europe smatra kriterijem kojim se nadležna državna tijela služe pri procjeni.

3. Zainteresirane države članice i Komisija nastoje, svaka u svom području nadležnosti, zajedno s odgovornim poduzećima, unaprijediti provedbu prioritetnih projekata, osobito prekograničnih projekata.

4. Prioritetni projekti su u skladu s održivim razvojem i zadovoljavaju sljedeće kriterije:

(a)	imaju značajan utjecaj na konkurentno djelovanje unutarnjeg tržišta; i/ili

(b)	jačaju sigurnost opskrbe u Zajednici; i/ili

(c)	dovode do povećanog korištenja obnovljivih energija.

Članak 8.

Projekti od europskog interesa

1. Više projekata koji su obuhvaćeni pravcima za prioritetne projekte naznačenima u članku 7. koji su prekogranične prirode ili koji imaju značajan utjecaj na prekogranične kapacitete prijenosa proglašeni su projektima od europskog interesa. Ovi projekti su navedeni u Prilogu I.

2. Kad su projekti odabrani u okviru proračuna za transeuropske mreže u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 2236/95, odgovarajući prioritet daje se projektima koji su proglašeni projektima od europskog interesa.

3. Kad su projekti odabrani u okviru drugih fondova Zajednice za sufinanciranje, posebna pozornost daje se projektima koji su proglašeni projektima od europskog interesa.

4. Ako postoji značajno trenutačno ili predviđeno kašnjenje u napretku projekta koji je proglašen projektom od europskog interesa, Komisija može zatražiti od zainteresiranih država članica da u roku od tri mjeseca iznesu razloge kašnjenja.

Što se tiče projekata koji su proglašeni projektima od europskog interesa za koje je imenovan europski koordinator, europski koordinator u svom izvješću uključuje razloge kašnjenja.

5. Pet godina od završetka projekta koji je proglašen projektom od europskog interesa ili jednog od njegovih sekcija, Komisija, uz pomoć Odbora navedenog u članku 14. stavku 1., izvršava procjenu tog projekta što uključuje socijalno gospodarski utjecaj, utjecaj na okoliš, utjecaj na trgovinu između država članica i utjecaj na teritorijalnu povezanost i održivi razvoj. Komisija obavještava Odbor naveden u članku 14. stavku 1. o rezultatima ove procjene.

6. Za svaki projekt koji je proglašen projektom od europskog interesa, a osobito za njegove prekogranične sekcije, zainteresirane države članice poduzimaju odgovarajuće korake kako bi se:

—	redovito razmijenile relevantne informacije, i

—	organizirali zajednički koordinacijski sastanci kad je to potrebno.

Zajednički koordinacijski sastanci organiziraju se prema potrebi u svjetlu određenih zahtjeva projekta, kao što je razvojna faza projekta, ili poteškoća koje su predviđene ili na koje se može naići. Zajednički koordinacijski sastanci osobito obuhvaćaju postupke vrednovanja i javnog savjetovanja. Zainteresirane države članice jamče da je Komisija obaviještena o zajedničkim koordinacijskim sastancima i o razmjeni informacija.

Članak 9.

Provedba projekata od europskog interesa

1. Projekti od europskog interesa provode se ubrzano.

Najkasnije 12. travnja 2007. države članice, koristeći kao temelj izrađeni vremenski raspored koji je u tom smislu predvidjela Komisija, dostavljaju indikativni vremenski raspored za dovršetak ovih projekata uključujući, što je više moguće, detalje o:

(a)	predviđenom prijelazu projekta kroz postupak odobrenja planiranja;

(b)	vremenskom rasporedu za fazu izvedivosti i oblikovanja;

(c)	izgradnji projekta; i

(d)	početku djelovanja projekta.

2. Komisija, u bliskoj suradnji s odborima navedenim u članku 14. stavku 1., svake dvije godine donosi izvješće o napretku projekata navedenih u stavku 1.

Za projekte koji su proglašeni projektima od europskog interesa za koje je imenovan europski koordinator, godišnja izvješća koja donosi europski koordinator zamjenjuju spomenuta dvogodišnja izvješća.

Članak 10.

Europski koordinator

1. Kada se projekt koji je proglašen projektom od europskog interesa susretne sa značajnim kašnjenjima ili poteškoćama u provedbi, uključujući situacije u kojima sudjeluju treće zemlje, Komisija može odrediti europskog koordinatora, u sporazumu sa zainteresiranim državama članicama i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Kad je to potrebno, države članice mogu također zatražiti da Komisija odredi europskog koordinatora za druge projekte koji se tiču transeuropskih energetskih mreža.

2. Europski koordinator bira se osobito na temelju njegovog iskustva s europskim institucijama i znanja o pitanjima vezanim uz energetsku politiku, financiranje i društveno-gospodarsko i ekološko vrednovanje velikih projekata.

3. Odluka kojom se određuje europski koordinator osobito navodi na koji način koordinator treba izvršavati svoje zadatke.

4. Europski koordinator:

(a)	promiče europsku dimenziju projekta i prekogranični dijalog između pokretača projekta i zainteresiranih osoba;

(b)	doprinosi usklađivanju nacionalnih postupaka pri savjetovanju sa zainteresiranim osobama; i

(c)	svake godine podnosi izvješće Komisiji o napretku projekta/projekata za koje je imenovan europskim koordinatorom te o bilo kojim poteškoćama i preprekama zbog kojih može doći do značajnog kašnjenja. Komisija prenosi ovo izvješće zainteresiranim državama članicama.

5. Zainteresirane države članice surađuju s europskim koordinatorom u izvršavanju njegovih zadataka navedenih u stavku 4.

6. Komisija može zatražiti mišljenje europskog koordinatora kada razmatra zahtjeve upućene Zajednici za financiranje projekata ili grupa projekata za koje je on imenovan.

7. Kako bi se izbjegla nepotrebna administrativna opterećenja, razina suradnje mora biti razmjerna troškovima projekta.

Članak 11.

Povoljniji kontekst

1. Kako bi doprinijela stvaranju povoljnijeg konteksta za razvoj transeuropskih energetskih mreža i njihovog međusobnog funkcioniranja, Zajednica vodi računa o naporima država članica učinjenim u skladu s tim ciljem, te pridaje najveću važnost i potiče kao potrebne sljedeće mjere:

(a)	tehničku suradnja između subjekata odgovornih za transeuropske energetske mreže, osobito za ispravno funkcioniranje veza spomenutih u točkama 1., 2. i 7. Priloga II.

(b)	olakšavanje primjene postupaka odobrenja za projekte o transeuropskim energetskim mrežama kako bi se smanjila kašnjenja, osobito što se tiče projekata koji su proglašeni projektima od europskog interesa;

(c)	pružanje pomoći projektima od zajedničkog interesa iz fondova Zajednice, instrumenata i financijskih programa primjenjivih na ove mreže.

2. Komisija, u bliskoj suradnji sa zainteresiranim državama članicama, preuzima sve inicijative za unapređivanje usklađenosti aktivnosti navedenih u stavku 1.

3. O mjerama potrebnim za provedbu aktivnosti navedenih u točkama (a) i (b) stavka 1. odlučuje Komisija u skladu s postupkom navedenim u članku 14. stavku 2.

Članak 12.

Učinci na tržišno natjecanje

Što se tiče projekata, uzimaju se u obzir njihovi učinci na tržišno natjecanje i na sigurnost opskrbe. Privatno financiranje ili financiranje zainteresiranih gospodarskih subjekata predstavlja glavni izvor financiranja koji treba poticati. Svako narušavanje tržišnog natjecanja između tržišnih subjekata se izbjegava, u skladu s odredbama Ugovora.

Članak 13.

Ograničenja

1. Ova Odluka ne dovodi u pitanje preuzete financijske obaveze država članica ili Zajednice.

2. Ova Odluka ne dovodi u pitanje rezultate procjene utjecaja na okoliš projekata, planova ili programa koji određuju budući okvir za takve projekte. Rezultati procjene utjecaja na okoliš, kada je takva procjena zatražena u skladu s odgovarajućim zakonskim propisima Zajednice, uzimaju se u razmatranje prije no što je odluka o provođenju projekata stvarno donesena u skladu s odgovarajućim zakonskim propisima Zajednice.

Članak 14.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Odbor.

2. Kada se poziva na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 15.

Izvješće

Svake dvije godine Komisija sastavlja izvješće o provedbi ove Odluke koje podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

U tom izvješću daje se pozornost provedbi i napretku postignutom u provođenju prioritetnih projekata koji se tiču prekograničnih veza spomenutih u točkama 2., 4. i 7. Priloga II., kao i detaljnim načinima njihovog financiranja, naročito u pogledu potpore iz fondova Zajednice.

Članak 16.

Stavljanje izvan snage

Odluka 96/391/EZ i Odluka br. 1229/2003/EZ stavljaju se izvan snage.

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ova odluka stupa na snagu dvadeset dana od objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 18.

Naslovi

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 6. rujna 2006.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES

Za Vijeće

Predsjednik

P. LEHTOMÄKI

(1) SL C 241, 28.9.2004., str. 17.

(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 7. lipnja 2005. (SL C 124 E, 25.5.2006., str. 68.), Zajedničko stajalište Vijeća od 1. prosinca 2005. (SL C 80 E, 4.4.2006., str. 1.), Stajalište Europskog parlamenta od 4. travnja 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 24. srpnja 2006.

(3) SL L 176, 15.7.2003., str. 11.

(4) SL L 176, 15.7.2003., str. 37. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2004/85/EZ (SL L 236, 7.7.2004., str. 10.).

(5) SL L 176, 15.7.2003., str. 57.

(6) SL L 228, 23.9.1995., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) Europskog parlamenta i Vijeća br. 1159/2005 (SL L 191, 22.7.2005., str. 16.).

(7) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(8) SL L 161, 29.6.1996., str. 154.

PRILOG I.

TRANSEUROPSKE ENERGETSKE MREŽE

Pravci prioritetnih projekata, uključujući lokacije projekata od europskog interesa, kao što je određeno člancima 7. i 8.

Prioritetni projekti, uključujući projekte od europskog interesa, koje treba provesti na svakom pravcu prioritetnih projekata su navedeni ispod.

ELEKTROENERGETSKE MREŽE

EL.1.

Francuska — Belgija — Nizozemska — Njemačka:

pojačanje elektroenergetske mreže kako bi se riješilo zagušenje u protoku električne energije kroz zemlje Beneluxa.

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

dalekovod Avelin (FR) — Avelgem (BE)

dalekovod Moulaine (FR) — Aubange (BE).

EL.2.

Granice Italije s Francuskom, Austrijom, Slovenijom i Švicarskom:

povećanje kapaciteta za međusobno elektroenergetsko povezivanje.

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

dalekovod Lienz (AT) — Cordignano (IT)

Novo međusobno povezivanje između Italije i Slovenije

dalekovod Udine Ovest (IT) — Okroglo (SI)

dalekovod S. Fiorano (IT) — Nave (IT) — Gorlago (IT)

dalekovod Venezia Nord (IT) — Cordignano (IT)

dalekovod St. Peter (AT) — Tauern (AT)

dalekovod Südburgenland (AT) — Kainachtal (AT)

Austrija — Italija (Thaur-Brixen) međusobno povezivanje kroz željeznički tunel Brenner.

EL.3.

Francuska — Španjolska — Portugal:

povećanje kapaciteta za međusobno elektroenergetsko povezivanje između ovih zemalja i za Iberijski poluotok te za mrežni razvoj otočnih regija.

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

dalekovod Sentmenat (ES) — Bescanó (ES) — Baixas (FR)

dalekovod Valdigem (PT) — Douro Internacional (PT) — Aldeadávila (ES) i uređaji „Douro Internacional”.

EL.4.

Grčka — balkanske zemlje — sustav UCTE:

razvoj elektroenergetske infrastrukture za povezivanje Grčke sa sustavom UCTE i omogućavanje razvoja jugoistočnog europskog tržišta električne energije.

Uključujući sljedeći projekt od europskog interesa:

dalekovod Philippi (EL) — Hamidabad (TR).

EL.5.

Ujedinjena Kraljevina — kontinentalna Europa i sjeverna Europa:

uspostava/povećanje kapaciteta za međusobno elektroenergetsko povezivanje i moguća integracija energije vjetra na moru.

Uključujući sljedeći projekt od europskog interesa:

podmorski kabel koji povezuje Englesku (UK) i Nizozemsku.

EL.6.

Irska — Ujedinjena Kraljevina:

povećanje kapaciteta za međusobno elektroenergetsko povezivanje i moguća integracija energije vjetra na moru.

Uključujući sljedeći projekt od europskog interesa:

podmorski kabel koji povezuje Irsku i Wales (UK).

EL.7.

Danska — Njemačka — baltički krug (uključujući Norvešku — Švedsku — Finsku — Dansku — Njemačku — Poljsku — baltičke države — Rusiju):

povećanje kapaciteta za međusobno elektroenergetsko povezivanje i moguća integracija energije vjetra na moru.

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

dalekovod Kassø (DK) — Hamburg/Dollern (DE)

dalekovod Hamburg/Krümmel (DE) — Schwerin (DE)

dalekovod Kassø (DK) — Revsing (DK) — Tjele (DK)

dalekovod Vester Hassing (DK) — Trige (DK)

Podmorski kabel Skagerrak 4: između Danske i Norveške

Veza Poljska — Litva, uključujući potrebno pojačanje poljske elektroenergetske mreže i profila Poljska — Njemačka kako bi se omogućilo sudjelovanje na unutarnjem energetskom tržištu.

Podmorski kabel Finska — Estonia (Estlink)

Podmorski kabel Fennoscan između Finske i Švedske

Halle/Saale (DE) — Schweinfurt (DE).

EL.8.

Njemačka — Poljska — Češka — Slovačka — Austrija — Mađarska — Slovenija:

povećanje kapaciteta za međusobno elektroenergetsko povezivanje.

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

dalekovod Neuenhagen (DE) — Vierraden (DE) — Krajnik (PL)

dalekovod Dürnrohr (AT) — Slavětice (CZ)

Novo međusobno povezivanje između Njemačke i Poljske

dalekovod Velký Kapušany (SK) — Lemešany (SK) — Moldava (SK) — Sajóivánka (HU)

dalekovod Gabčíkovo (SK) — Vel’ký Dur (SK)

dalekovod Stupava (SK) — Beč jugoistok (AT).

EL.9.

Mediteranske države članice — Mediteranski elektroenergetski prsten:

povećanje kapaciteta za međusobno elektroenergetsko povezivanje između mediteranskih država članica i Maroka — Alžira — Tunisa — Libije — Egipta — bliskoistočnih zemalja — Turske.

Uključujući sljedeći projekt od europskog interesa:

Elektroenergetsko povezivanje između Tunisa i Italije.

PLINSKE MREŽE

NG.1.

Ujedinjena Kraljevina — sjeverna kontinentalna Europa, uključujući Nizozemsku, Belgiju, Dansku, Švedsku i Njemačku — Poljsku — Litvu — Latviju — Estoniju — Finsku — Rusiju:

Plinovodi za povezivanje nekih od glavnih izvora opskrbe plinom u Europi, poboljšati međusobno funkcioniranje mreže i povećati sigurnost opskrbe, uključujući plinovode prirodnog plina preko mora iz Rusije u EU i preko kopna iz Rusije u Poljsku i Njemačku, izgradnja novog plinovoda i povećanje mrežnog kapaciteta u i između Njemačke, Danske i Švedske te u i između Poljske, Češke, Slovačke, Njemačke i Austrije.

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

Sjevernoeuropski plinovod

plinovod Yamal — Europa

plinovod prirodnog plina koji povezuje Dansku, Njemačku i Švedsku

povećanje kapaciteta prijenosa na pravcu Njemačka — Belgija — Ujedinjena Kraljevina.

NG.2.

Alžir — Španjolska — Italija — Francuska — sjeverna kontinentalna Europa:

izgradnja novih plinovoda prirodnog plina iz Alžira do Španjolske, Francuske i Italije i povećanje mrežnih kapaciteta u i između Španjolske, Francuske i Italije.

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

plinovod Alžir — Tunis — Italija

plinovod Alžir — Italija, preko Sardinije i Korzike, s odvojkom za Francusku

plinovod Medgas (Alžir — Španjolska — Francuska — kontinentalna Europa).

NG.3.

Zemlje Kaspijskog mora — Bliski istok — EU:

nove mreže plinovoda prirodnog plina za Europsku uniju iz novih izvora, uključujući plinovode prirodnog plina Turska — Grčka, Grčka — Italija, Turska — Austrija i Grčka — Slovenija — Austrija (preko zapadnog Balkana).

Uključujući sljedeće projekte od europskog interesa:

plinovod Turska — Grčka — Italija

plinovod Turska — Austrija.

NG.4.

Terminali ukapljenog prirodnog plina (LNG-a) u Belgiji, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj, Cipru i Poljskoj:

raznovrsni izvori opskrbe i mjesta ulaska, uključujući povezivanje LNG terminala s prijenosnom mrežom.

NG.5.

Podzemno skladištenje prirodnog plina u Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Italiji, Grčkoj i regijama Baltičkog mora:

povećanje kapaciteta u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i regijama Baltičkog mora i izgradnja prvih postrojenja u Portugalu, Grčkoj i Litvi.

NG.6.

Mediteranske države članice — istočno mediteranski plinski prsten:

uspostavljanje i povećanje kapaciteta plinovoda prirodnog plina između mediteranskih država članica i Libije — Egipta — Jordana — Sirije — Turske.

Uključujući sljedeći projekt od europskog interesa:

plinovod Libija — Italija.

PRILOG II.

TRANSEUROPSKE ENERGETSKE MREŽE

Dodatni kriteriji za određivanje projekata od zajedničkog interesa, kako je navedeno u članku 6. stavku 2.

ELEKTROENERGETSKE MREŽE

Razvijanje elektroenergetskih mreža na otocima, izoliranim, rubnim i krajnje rubnim područjima kroz promicanje raznovrsnih izvora energije i povećanje korištenja obnovljivih energija te povezivanje elektroenergetskih mreža ovih regija, u slučaju potrebe:

—	Irska — Ujedinjena Kraljevina (Wales)

—	Grčka (otoci)

—	Italija (Sardinija) — Francuska (Korzika) — Italija (kopno)

—	povezivanje u otočnim regijama, uključujući povezivanje s kopnom

—	povezivanje u krajnje rubnim područjima Francuske, Španjolske, Portugala.

Razvijanje elektroenergetskog povezivanja između država članica potrebno za funkcioniranje unutarnjeg tržišta i s ciljem jamčenja pouzdanog funkcioniranja elektroenergetskih mreža:

—	Francuska — Belgija — Nizozemska — Njemačka

—	Francuska — Njemačka

—	Francuska — Italija

—	Francuska — Španjolska

—	Portugal — Španjolska

—	Finska — Švedska

—	Finska — Estonija — Latvija — Litva

—	Austrija — Italija

—	Italija — Slovenija

—	Austrija — Italija — Slovenija — Mađarska

—	Njemačka — Poljska

—	Njemačka — Poljska — Češka — Austrija — Slovačka — Mađarska

—	Mađarska — Slovačka

—	Mađarska — Austrija

—	Poljska — Litva

—	Irska — Ujedinjena Kraljevina (Sjeverna Irska)

—	Austrija — Njemačka — Slovenija — Mađarska

—	Nizozemska — Ujedinjena Kraljevina

—	Njemačka — Danska — Švedska

—	Grčka — Italija

—	Mađarska — Slovenija

—	Malta — Italija

—	Finska — Estonija

—	Italija — Slovenija.

Razvijanje elektroenergetskog povezivanja unutar država članica tamo gdje je potrebno s ciljem iskorištavanja povezivanja između država članica, funkcioniranja unutarnjeg tržišta ili povezivanja obnovljivih izvora energije:

—	sve države članice.

Razvijanje elektroenergetskog povezivanja s državama nečlanicama, a osobito s državama kandidatkinjama, čime se doprinosi međusobnom funkcioniranju, pouzdanom funkcioniranju elektroenergetskih mreža ili opskrbi električnom energijom unutar Europske zajednice:

—	Njemačka — Norveška

—	Nizozemska — Norveška

—	Švedska Norveška

—	Ujedinjena Kraljevina — Norveška

—	Baltički elektroenergetski prsten: Njemačka — Poljska — Belarus — Rusija — Litva — Latvija — Estonija — Finska — Švedska — Norveška — Danska

—	Norveška — Švedska — Finska — Rusija

—	Mediteranski elektroenergetski prsten: Francuska — Španjolska — Maroko — Alžir — Tunis — Libija — Egipat — bliskoistočne zemlje — Turska — Grčka — Italija

—	Grčka — Turska

—	Italija — Švicarska

—	Austrija — Švicarska

—	Mađarska — Rumunjska

—	Mađarska — Srbija

—	Mađarska — Hrvatska

—	Italija — Tunis

—	Grčka — balkanske zemlje

—	Španjolska — Maroko

—	Španjolska — Andora — Francuska

—	EU — balkanske zemlje — Belarus — Rusija — Ukrajina

—	Crnomorski elektroenergetski prsten: Rusija — Ukrajina — Rumunjska — Bugarska — Turska — Gruzija

—	Bugarska — bivša jugoslavenska republika Makedonija/Grčka — Albanija — Italija ili Bugarska — Grčka — Italija.

Aktivnosti poboljšanja funkcioniranja međusobno povezanih elektroenergetskih mreža na unutarnjem tržištu, a osobito aktivnosti utvrđivanja zastoja i nedostatnih veza, razvijanja rješenja za sprečavanje nastanka zagušenja i prilagođavanja metoda predviđanja i funkcioniranja elektroenergetskih mreža:

—	utvrđivanje zastoja i nedostatnih veza, osobito prekograničnih, unutar elektroenergetskih mreža,

—	razvijanje rješenja za upravljanje protokom električne energije kako bi se spriječio nastanak zagušenja unutar elektroenergetskih mreža,

—	prilagođavanje metoda predviđanja i funkcioniranja elektroenergetskih mreža prema potrebama za ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i korištenje visokog postotka obnovljivih izbora energije.

PLINSKE MREŽE

Uvođenje prirodnog plina u nove regije, uglavnom otočne, izolirana, rubna i krajnje rubna područja i razvijanje mreža prirodnog plina u ovim regijama:

—	Ujedinjena Kraljevina (Sjeverna Irska)

—

Irska

—	Španjolska

—

Portugal

—

Grčka

—

Švedska

—

Danska

—	Italija (Sardinija)

—	Francuska (Korzika)

—

Cipar

—

Malta

—	krajnje rubna područja Francuske, Španjolske, Portugala.

Razvijanje povezivanja prirodnim plinom kao bi se zadovoljile potrebe unutarnjeg tržišta ili kako bi se pojačala sigurnost opskrbe, uključujući povezivanje odvojenih mreža prirodnog plina i olefina:

—	Irska — Ujedinjena Kraljevina

—	Francuska — Španjolska

—	Francuska — Švicarska

—	Portugal — Španjolska

—	Austrija — Njemačka

—	Austrija — Mađarska

—	Austrija — Mađarska — Slovačka — Poljska

—	Poljska — Češka

—	Slovačka — Češka — Njemačka — Austrija

—	Austrija — Italija

—	Grčka — balkanske zemlje

—	Austrija — Mađarska — Rumunjska — Bugarska — Grčka — Turska

—	Francuska — Italija

—	Grčka — Italija

—	Austrija — Češka

—	Njemačka — Češka — Austrija — Italija

—	Austrija — Slovenija — Hrvatska

—	Mađarska — Hrvatska

—	Mađarska — Rumunjska

—	Mađarska — Slovačka

—	Mađarska — Ukrajina

—	Slovenija — balkanske zemlje

—	Belgija — Nizozemska — Njemačka

—	Ujedinjena Kraljevina — Nizozemska — Njemačka

—	Njemačka — Poljska

—	Danska — Ujedinjena Kraljevina

—	Danska — Njemačka — Švedska

—	Danska — Nizozemska.

Razvijanje kapaciteta za prihvat LNG-a i za skladištenje prirodnog plina koje je potrebno kako bi se zadovoljila potražnja, za nadzor sustava opskrbe plinom i za uvođenje raznovrsnih izvora i načina opskrbe:

—	sve države članice.

Razvoj kapaciteta transporta prirodnog plina (plinovodi za opskrbu) koje je potrebno kako bi se zadovoljila potražnja i kako bi se uvela raznolika opskrba iz unutarnjih i vanjskih izvora, kao i načini opskrbe:

—	Nordijska plinska mreža: Norveška — Danska — Njemačka — Švedska — Finska — Rusija — baltičke države — Poljska

—	Alžir — Španjolska — Francuska

—	Rusija — Ukrajina — EU

—	Rusija — Belarus — Ukrajina — EU

—	Rusija — Belarus — EU

—	Rusija — Baltičko more — Njemačka

—	Rusija — baltičke države — Poljska — Njemačka

—	Njemačka — Češka — Poljska — Njemačka — ostale države članice

—	Libija — Italija

—	Tunis — Libija — Italija

—	zemlje Kaspijskog mora — EU

—	Rusija — Ukrajina — Moldova — Rumunjska — Bugarska — Grčka — Slovenija — ostale balkanske zemlje

—	Rusija — Ukrajina — Slovačka — Mađarska — Slovenija — Italija

—	Nizozemska — Njemačka — Švicarska — Italija

—	Belgija — Francuska — Švicarska — Italija

—	Danska — Švedska — Poljska

—	Norveška — Rusija — EU

—

Irska

—	Alžir — Italija — Francuska

—	Alžir — Tunis — Italija

—	Bliski istok — istočno-mediteranski plinski prsten — EU

—	postrojenje za miješanje Winksele (BE) na pravcu sjever-jug (miješanje plina H s dušikom)

—	pojačanje kapaciteta na pravcu istok-zapad: Zeebrugge (BE) — Eynatten (BE).

10.

Aktivnosti poboljšanja funkcioniranja međusobno povezanih mreža prirodnog plina na unutarnjem tržištu i u tranzitnim zemljama, a osobito aktivnosti utvrđivanja zastoja i nedostatnih veza, razvijanja rješenja za sprečavanje nastanka zagušenja i prilagođavanja metoda predviđanja i funkcioniranja mreža prirodnog plina na učinkovit i siguran način:

—	utvrđivanje zastoja i nedostatnih veza, osobito prekograničnih, unutar mreža prirodnog plina,

—	razvijanje rješenja za upravljanje protokom prirodnog plina kako bi se spriječio nastanak zagušenja unutar plinskih mreža,

—	prilagođavanje metoda predviđanja i funkcioniranja mreža prirodnog plina prema potrebama djelovanja unutarnjeg tržišta,

—	povećanje cjelokupne učinkovitosti, sigurnosti i zaštite mreža prirodnog plina u tranzitnim zemljama.

11.

Razvoj i integracija kapaciteta za transport olefina koje je potrebno kako bi se zadovoljila potražnja na unutarnjem tržištu:

—	sve države članice.

PRILOG III.

TRANSEUROPSKE ENERGETSKE MREŽE

Projekti od zajedničkog interesa i njihove specifikacije, trenutačno određene prema kriterijima utvrđenim u Prilogu II.

ELEKTROENERGETSKE MREŽE

1. Razvijanje elektroenergetskih mreža u izoliranim područjima

1.1.	Podmorski kabel Irska — Wales (UK)

1.2.	Povezivanje južnih Ciklada (EL) (s međusobno povezanim sustavom)

1.3.	Podvodni 30 kV kabel između otoka Faial, Pico i S. Jorge (Azori, PT)

1.4.	Povezivanje i pojačanje mreže na Terceiri, Faialu i S. Miguelu (Azori, PT)

1.5.	Povezivanje i pojačanje mreže na Madeiri (PT)

1.6.	Podmorski kabel Sardinija (IT) — Italija kopno

1.7.	Podmorski kabel Korzika (FR) — Italija

1.8.	Povezivanje Italija kopno — Sicilija (IT): dvostruko povezivanje Sorgente (IT) — Rizziconi (IT)

1.9.	Novo povezivanje na Balearima i Kanarskim otocima (ES)

2. Razvijanje elektroenergetskog povezivanja između država članica

2.1.	Dalekovod Moulaine (FR) — Aubange (BE)

2.2.	Dalekovod Avelin (FR) — Avelgem (BE)

2.3.	Međusobno povezivanje između Njemačke i Belgije

2.4.	Dalekovod Vigy (FR) — Marlenheim (FR)

2.5.	Dalekovod Vigy (FR) — Uchtelfangen (DE)

2.6.	Fazni transformator La Praz (FR)

2.7.	Daljnje povećanje kapaciteta kroz postojeće međusobno povezivanje između Francuske i Italije

2.8.	Novo međusobno povezivanje između Francuske i Italije

2.9.	Novo međusobno povezivanje između Francuske i Španjolske preko Pireneja

2.10.

Povezivanje između Francuske i Španjolske preko istočnih Pireneja

2.11.

Povezivanje između sjevernog Portugala i sjeverozapadne Španjolske

2.12.

Dalekovod Sines (PT) — Alqueva (PT) — Balboa (ES)

2.13.

Povezivanje između južnog Portugala i jugozapadne Španjolske

2.14.

Dalekovod Valdigem (PT) — Douro Internacional (PT) — Aldeadávila i uređaji „Douro Internacional”

2.15.

Povezivanje sjeverno od zaljeva Bothnia i podmorski kabel Fennoscan između Finske i Švedske

2.16.

Dalekovod Lienz (AT) — Cordignano (IT)

2.17.

Međusobno povezivanje Somplago (IT) — Würmbach (AT)

2.18.

Međusobno povezivanje Austrija — Italija (Thaur-Brixen) preko željezničkog tunela Brenner

2.19.

Povezivanje između Irske i Sjeverne Irske

2.20.

Dalekovod St. Peter (AT) — Isar (DE)

2.21.

Podmorski kabel između jugoistočne Engleske i središnje Nizozemske

2.22.

Pojačanje povezivanja između Danske i Njemačke, npr. dalekovod Kassø — Hamburg

2.23.

Pojačanje povezivanja između Danske i Švedske

2.24.

Novo međusobno povezivanje između Slovenije i Mađarske: Cirkovce (SI) — Hévíz (HU)

2.25.

Sajóivánka (HU) — Rimavská Sobota (SK)

2.26.

Moldava (SK) — Sajóivánka (HU)

2.27.

Stupava (SK) — Beč jugoistok (AT)

2.28.

Dalekovod Poljska — Njemačka (Neuenhagen (DE) — Vierraden (DE) — Krajnik (PL))

2.29.

Dalekovod Poljska — Litva (Elk — Alytus)

2.30.

Podmorski kabel za povezivanje Finske i Estonije

2.31.

Instalacija sustava fleksibilnog prijenosa izmjenične struje koji povezuje Italiju i Sloveniju

2.32.

Novo povezivanje između sustava UCTE i CENTREL

2.33.

Dürnrohr (AT) — Slavětice (CZ)

2.34.

Podmorsko elektroenergetsko povezivanje između Malte (MT) i Sicilije (IT)

2.35.

Novo međusobno povezivanje između Italije i Slovenije

2.36.

Dalekovod Udine Ovest (IT) — Okroglo (SI)

3. Razvijanje elektroenergetskog povezivanja unutar država članica

3.1.	Povezivanje na pravcu istok-zapad Danske: povezivanje između danskih zapadnih (UCTE) i istočnih (NORDEL) mreža

3.2.	Povezivanje na pravcu sjever-jug Danske

3.3.	Novo povezivanje u sjevernoj Francuskoj

3.4.	Novo povezivanje u jugozapadnoj Francuskoj

3.5.	Dalekovod Trino Vercellese (IT) — Lacchiarella (IT)

3.6.	Dalekovod Turbigo (IT) — Rho (IT) — Bovisio (IT)

3.7.	Dalekovod Voghera (IT) — La Casella (IT)

3.8.	Dalekovod S. Fiorano (IT) — Nave (IT) — Gorlago (IT)

3.9.	Dalekovod Venezia Nord (IT) — Cordignano (IT)

3.10.

Dalekovod Redipuglia (IT) — Udine Ovest (IT)

3.11.

Novo povezivanje na pravcu istok-zapad Italije

3.12.

Dalekovod Tavarnuzze (IT) — Casallina (IT)

3.13.

Dalekovod Tavarnuzze (IT) — S. Barbara (IT)

3.14.

Dalekovod Rizziconi (IT) — Feroleto (IT) — Laino (IT)

3.15.

Novo povezivanje na pravcu sjever-jug Italije

3.16.

Izmjene na mreži zbog olakšavanja povezivanja s obnovljivim izvorima energije u Italiji

3.17.

Novo povezivanje za energiju vjetra u Italiji

3.18.

Novo povezivanje na sjevernom pravcu Španjolske

3.19.

Novo povezivanje na mediteranskom pravcu Španjolske

3.20.

Novo povezivanje na pravcu Galicia (ES) — Centro (ES)

3.21.

Novo povezivanje na pravcu Centro (ES) — Aragón (ES)

3.22.

Novo povezivanje na pravcu Aragón (ES) — Levante (ES)

3.23.

Novo povezivanje na pravcu jug-središte Španjolske (ES)

3.24.

Novo povezivanje na pravcu istok-središte Španjolske (ES)

3.25.

Novo povezivanje u Andaluziji (ES)

3.26.

Dalekovod Pedralva (PT) — Riba d’Ave i uređaji Pedralva

3.27.

Dalekovod Recarei (PT) — Valdigem (PT)

3.28.

Dalekovod Picote (PT) — Pocinho (PT) (pojačanje)

3.29.

Izmjena postojećeg dalekovoda Pego (PT) — Cedillo (ES)/Falagueira (PT) i uređaja Falagueira

3.30.

Dalekovod Pego (PT) — Batalha (PT) i uređaji Batalha

3.31.

Dalekovod Sines (PT) — Ferreira do Alentejo (PT) I (pojačanje)

3.32.

Nova povezivanja za energiju vjetra u Portugalu

3.33.

Dalekovodi Pereiros (PT) — Zêzere (PT) — Santarém i uređaji Zêzere

3.34.

Dalekovodi Batalha (PT) — Rio Maior (PT) I i II (pojačanja)

3.35.

Dalekovod Carrapatelo (PT) — Mourisca (PT) (pojačanje)

3.36.

Dalekovod Valdigem (PT) — Viseu (PT) — Anadia (PT)

3.37.

Skretanje postojećeg dalekovoda Rio Maior (PT) — Palmela (PT) prema Ribateju (PT) i Ribatejo uređaji

3.38.

Trafostanice Solun (EL), Lamia (EL) i Patras (EL) i dalekovodi za povezivanje

3.39.

Povezivanje regija Evija (EL), Lakonija (EL) i Trakija (EL)

3.40.

Jačanje postojećeg povezivanja rubnih područja na kopnu Grčke

3.41.

Dalekovod Tynagh (IE) — Cashla (IE)

3.42.

Dalekovod Flagford (IE) — East Sligo (IE)

3.43.

Povezivanje na sjeveroistoku i zapadu Španjolske, osobito s ciljem spajanja na mrežu vjetroelektrana

3.44.

Povezivanje u Baskiji (ES), Aragoniji (ES) i Navariji (ES)

3.45.

Povezivanje u Galiciji (ES)

3.46.

Povezivanje u središnjoj Švedskoj

3.47.

Povezivanje u južnoj Švedskoj

3.48.

Dalekovod Hamburg (DE) — regija Schwerin (DE)

3.49.

Dalekovod regija Halle/Saale (DE) — regija Schweinfurt (DE)

3.50.

Novo povezivanje za energiju vjetra na moru i kopnu u Njemačkoj

3.51.

Pojačanje 380 kV mreže u Njemačkoj za povezivanje parkova vjetrenjača na moru

3.52.

Povezivanje u Sjevernoj Irskoj, u odnosu na međusobno povezivanje s Irskom

3.53.

Povezivanje na sjeverozapadu Ujedinjene Kraljevine

3.54.

Povezivanje u Škotskoj i Engleskoj, u pogledu većeg korištenja obnovljivih izvora pri proizvodnji električne energije

3.55.

Novo povezivanje energije vjetra na moru u Belgiji, uključujući pojačanje 380 kV mreže

3.56.

Trafostanica Borssele (NL)

3.57.

Primjena opreme za kompenzaciju reaktivne snage (NL)

3.58.

Instalacija zakretača faze i/ili baterija kondenzatora u Belgiji

3.59.

Pojačanje 380 kV mreže u Belgiji kako bi se povećao kapacitet uvoza

3.60.

Dalekovod St. Peter (AT) — Tauern (AT)

3.61.

Dalekovod Süd-Burgenland (AT) — Kainachtal (AT)

3.62.

Dunowo (PL) — Żydowo (PL) — Krzewina (PL) — Plewiska (PL)

3.63.

Pątnów (PL) — Grudziądz (PL)

3.64.

Ostrów (PL) — Plewiska (PL)

3.65.

Ostrów (PL) — Trębaczew (Rogowiec) (PL)

3.66.

Plewiska (PL) — Pątnów (PL)

3.67.

Tarnów (PL) — Krosno (PL)

3.68.

Ełk (PL) — Olsztyn Matki (PL)

3.69.

Ełk (PL) — Narew (PL)

3.70.

Mikułowa (PL) — Świebodzice — Dobrzeń (Groszowice) (PL)

3.71.

Pątnów (PL) — Sochaczew (PL) — Varšava (PL)

3.72.

Krško (SI) — Beričevo (SI)

3.73.

Pojačanje sustava prijenosa u Sloveniji s 220 kV na 400 kV

3.74.

Medzibrod (SK) — Liptovská Mara (SK)

3.75.

Lemešany (SK) — Moldava (SK)

3.76.

Lemešany (SK) — Vel’ký Kapušany (SK)

3.77.

Gabčíkovo (SK) — Vel’ký Ďur (SK)

3.78.

Povezivanja u sjevernoj Švedskoj

3.79.

Prijenos opskrbe Saaremaa (EE) na 110 kV

3.80.

Poboljšanje opskrbe energijom Tartu (EE)

3.81.

Obnavljanje transformatorske stanice Eesti (EE) (330 kV)

3.82.

Obnavljanje transformatorskih stanica Kiisa (EE), Püssi (EE) i Viljandi (EE) (110 kV)

3.83.

Nošovice (CZ) — Prosenice (CZ): rekonstrukcija jednostrukog dalekovoda od 400 kV u dvosistemski dalekovod od 400 kV

3.84.

Krasíkov (CZ) — Horní Životice (CZ): novi jednostruki dalekovod od 400 kV

3.85.

Novo povezivanje za energiju vjetra na Malti (MT)

4. Razvijanje elektroenergetskog povezivanja s državama nečlanicama

4.1.	Novo međusobno povezivanje Italija — Švicarska

4.2.	Dalekovod Philippi (EL) — Maritsa 3 (Bugarska)

4.3.	Dalekovod Amintaio (EL) — Bitola (bivša jugoslavenska republika Makedonija)

4.4.	Dalekovod Kardia (EL) — Elbasan (Albanija)

4.5.	Dalekovod Elbasan (Albanija) — Podgorica (Crna Gora)

4.6.	Transformatorska stanica Mostar (Bosna i Hercegovina) i dalekovodi za povezivanje

4.7.	Transformatorska stanica Ernestinovo (Hrvatska) i dalekovodi za povezivanje

4.8.	Novo povezivanje između Grčke i Albanije, Bugarske i bivše jugoslavenske republike Makedonije

4.9.	Dalekovod Philippi (EL) — Hamidabad (TR)

4.10.

Podmorski kabel između sjeveroistočne/istočne Engleske i južne Norveške

4.11.

Povezivanje Eemshaven (NL) — Feda (NO)

4.12.

Podmorski kabel između južne Španjolske i Maroka (jačanje postojeće povezanosti)

4.13.

Povezivanje za baltički elektroenergetski prsten: Njemačka — Poljska — Rusija — Estonija — Latvija — Litva — Švedska — Finska — Danska — Belarus

4.14.

Povezivanje Južna Finska — Rusija

4.15.

Novo povezivanje između sjeverne Švedske i sjeverne Norveške

4.16.

Novo povezivanje između središnje Švedske i središnje Norveške

4.17.

Dalekovod Borgvik (SE) — Hoesle (NO) — regija Oslo (NO)

4.18.

Novo povezivanje između sustava UCTE/CENTREL i balkanskih zemalja

4.19.

Povezivanje i sklop između sustava UCTE i Belarusa, Rusije i Ukrajine, uključujući premještanje HVDC postrojenja za pretvorbu energije koja su prethodno bila u funkciji između Austrije i Mađarske, Austrije i Češke, te Njemačke i Češke

4.20.

Povezivanje u crnomorskom elektroenergetskom prstenu: Rusija — Ukrajina — Rumunjska — Bugarska — Turska — Gruzija

4.21.

Novo povezivanje na području Crnog mora u pogledu međusobnog funkcioniranja sustava UCTE s mrežama uključenih zemalja

4.22.

Novo povezivanje u mediteranskom elektroenergetskom prstenu: Francuska — Španjolska — Maroko — Alžir — Tunis — Libija — Egipat — bliskoistočne zemlje — Turska — Grčka — Italija

4.23.

Podmorski kabel između južne Španjolske i sjeverozapadnog Alžira

4.24.

Podmorski kabel između Italije i sjeverne Afrike (Alžir, Tunis, Libija)

4.25.

Elektroenergetsko povezivanje između Tunisa i Italije

4.26.

Novo povezivanje u regiji/na području Barentsovog mora

4.27.

Poboljšanje povezivanja između Danske i Norveške

4.28.

Obermoorweiler (DE) — Meiningen (AT) — Bonaduz (CH): daljnje jačanje kapaciteta

4.29.

Békéscsaba (HU) — Oradea (RO)

4.30.

Pécs (HU) — Sombor (Srbija)

4.31.

Pécs (HU) — Ernestinovo (HR)

4.32.

Vel’ký Kapušany (SK) — granica Ukrajine

4.33.

Andrall (ES) — Encamp (AD): povećanje kapaciteta na 220 kV

4.34.

Španjolska — Andora — Francuska: poboljšanje povezivanja

5. Aktivnosti poboljšanja funkcioniranja međusobno povezanih elektroenergetskih mreža na unutarnjem tržištu

(Specifikacije još nisu utvrđene)

PLINSKE MREŽE

6. Uvođenje prirodnog plina u nove regije

6.1.	Razvijanje plinske mreže od Belfasta prema sjeverozapadnoj regiji Sjeverne Irske (UK) i, prema potrebi, prema zapadnoj obali Irske

6.2.	LNG terminal u Santa Cruz de Tenerife, Kanarski otoci (ES)

6.3.	LNG terminal u Las Palmas de Gran Canaria (ES)

6.4.	LNG terminal na Madeiri (PT)

6.5.	Razvoj plinske mreže u Švedskoj

6.6.	Povezivanje između Balearskih otoka (ES) i kopnenog dijela Španjolske

6.7.	Visokotlačni odvojak plinovoda do Trakije (EL)

6.8.	Visokotlačni odvojak plinovoda do Korinta (EL)

6.9.	Visokotlačni odvojak plinovoda do sjeverozapadne Grčke (EL)

6.10.

Povezivanje otoka Lolland (DK) i Falster (DK)

6.11.

LNG terminal na otoku Cipru, Energetski centar Vasilikos

6.12.

Povezivanje između LNG postrojenja Vasilikos (CY) i elektrane Moni (CY)

6.13.

LNG terminal na otoku Kreti (EL)

6.14.

Visokotlačni odvojak plinovoda do Patrasa (EL)

6.15.

LNG terminal na Malti

7. Razvoj plinskog povezivanja kako bi se zadovoljile potrebe unutarnjeg tržišta ili kako bi se pojačala sigurnost opskrbe, uključujući povezivanje odvojenih mreža prirodnog plina

7.1.	Dodatni plinovod za međusobno povezivanje Irske i Škotske

7.2.	Međusobno povezivanje sjever-jug, uključujući plinovod Dublin — Belfast

7.3.	Kompresorska postaja na plinovodu Lacq (FR) — Calahorra (ES)

7.4.	Plinovod Lussagnet (FR) — Bilbao (ES)

7.5.	Plinovod Perpignan (FR) — Barcelona (ES)

7.6.	Povećanje transportnog kapaciteta plinovoda koji opskrbljuju Portugal preko južne Španjolske i Galiciju i Asturias preko Portugala

7.7.	Plinovod Puchkirchen (AT) — Burghausen (DE)

7.8.	Plinovod Andorf (AT) — Simbach (DE)

7.9.	Plinovod Wiener Neustadt (Bečko Novo Mjesto) (AT) — Sopron (HU))

7.10.

Plinovod Bad Leonfelden (AT) — Linz (AT)

7.11.

Plinovod sjeverozapadna Grčka — Elbasan (AL)

7.12.

Plinovod za međusobno povezivanje Grčka — Italija

7.13.

Kompresorska postaja na glavnom plinovodu u Grčkoj

7.14.

Povezivanje između mreža Austrije i Češke

7.15.

Koridor za transport plina u jugoistočnoj Europi preko Grčke, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Austrije

7.16.

Koridor za transport plina između Austrije i Turske kroz Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku

7.17.

Plinovodi za međusobno povezivanje između Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske i Njemačke, povezujući glavne izvore i tržišta sjeverozapadne Europe

7.18.

Povezivanje između sjeveroistočne Njemačke (područje Berlina) i sjeverozapadne Poljske (područje Szczecina) s odvojkom Schmölln-Lubmin (DE, područje Greifswald)

7.19.

Plinovod Cieszyn (PL) — Ostrava (CZ)

7.20.

Görlitz (DE) — Zgorzelec (PL): proširenje i međusobno povezivanje mreža prirodnog plina

7.21.

Proširenje Bernau (DE) — Szczecin (PL)

7.22.

Povezivanje između (off-shore) postrojenja na Sjevernom moru, ili od (off-shore) postrojenja na moru Danske do postrojenja na kopnu Ujedinjene Kraljevine

7.23.

Pojačanje transportnog kapaciteta između Francuske i Italije

7.24.

Međusobno povezivanje na Baltiku između Danske — Njemačke — Švedske

7.25.

Postrojenje za miješanje Winksele (BE) na pravcu sjever-jug

7.26.

Pojačanje kapaciteta Zeebrugge (BE) — Eynatten (BE)

7.27.

Pojačanje kapaciteta na pravcu sjever-zapad: Zelzate (BE) — Zeebrugge (BE)

7.28.

Izgradnja plinovoda između Danske i Nizozemske i povezivanje postojećih proizvodnih postrojenja na Sjevernom moru

8. Razvijanje kapaciteta za prihvat LNG-a i za skladištenje prirodnog plina

8.1.	LNG terminal u Le Verdon-sur-mer (FR, novi terminal) i plinovod do skladišta Lussagnet (FR)

8.2.	LNG terminal u Fos-sur-mer (FR)

8.3.	LNG terminal u Huelvi (ES), proširenje postojećeg terminala

8.4.	LNG terminal u Kartageni (ES), proširenje postojećeg terminala

8.5.	LNG terminal u Galiciji (ES), novi terminal

8.6.	LNG terminal u Bilbaou (ES), novi terminal

8.7.	LNG terminal u regiji Valencija (ES): novi terminal

8.8.	LNG terminal u Barceloni (ES), proširenje postojećeg terminala

8.9.	LNG terminal u Sinesu (PT), novi terminal

8.10.

LNG terminal u Revithoussi (EL), proširenje postojećeg terminala

8.11.

LNG terminal na obali sjevernog Jadrana (IT)

8.12.

LNG terminal u priobalnom pojasu sjevernog Jadrana (IT)

8.13.

LNG terminal na obali južnog Jadrana (IT)

8.14.

LNG terminal na obali Jonskoga mora (IT)

8.15.

LNG terminal na obali Tirenskog mora (IT)

8.16.

LNG terminal na Ligurskoj obali (IT)

8.17.

LNG terminal u Zeebruggeu (BE, druga faza proširenja kapaciteta)

8.18.

LNG terminal na otoku Grain, Kent (UK)

8.19.

Izgradnja drugog LNG terminala u kontinentalnoj Grčkoj

8.20.

Razvoj podzemnih skladišta plina u Irskoj

8.21.

Skladištenja u južnoj Kavali (EL), prenamjena (off-shore) ispražnjenog plinskog polja na moru

8.22.

Skladištenje u Lussagnetu (FR), proširenje postojeće lokacije

8.23.

Skladištenje u Pecoradeu (FR), prenamjena ispražnjenog naftnog polja

8.24.

Skladištenje u regiji Alsace (FR), razvoj jama soli

8.25.

Skladištenje u regiji Centar(FR), razvoj razine podzemnih voda

8.26.

Skladištenje na pravcu sjever-jug Španjolske (nove lokacije) u Kantabriji, Aragoniji, Kastilji i Leonu — La Mancha i Andaluzija

8.27.

Skladištenje na mediteranskom pravcu Španjolske (nove lokacije) u Kataloniji, Valenciji i Murciji

8.28.

Skladištenje u Carriçou (PT): nova lokacija

8.29.

Skladištenje u Loenhoutu (BE), proširenje postojeće lokacije

8.30.

Skladištenje u Stenlilleu (DK) i Lille Torupu (DK), proširenje postojeće lokacije

8.31.

Skladištenje u Tønderu (DK), nova lokacija

8.32.

Skladištenje u Puchkirchenu (AT), proširenje postojeće lokacije, uključujući plinovod do sustava Penta West blizu Andorfa (AT)

8.33.

Skladištenje u Baumgartenu (AT), nova lokacija

8.34.

Skladištenje u Haidachu (AT), nova lokacija, uključujući plinovod do europske plinske mreže

8.35.

Razvoj podzemnih skladišta plina u Italiji

8.36.

Skladištenje u Wierzchowice (PL), proširenje postojeće lokacije

8.37.

Skladištenje u Kossakowou (PL), razvoj podzemnog skladišta

8.38.

Plinovod Malta (MT) — Sicilija (IT)

8.39.

Skladištenje u Litvi (nova lokacija)

9. Razvoj kapaciteta transporta plina (plinovodi za opskrbu)

9.1.	Stvaranje i razvoj povezivanja Nordijske plinske mreže: Norveška — Danska — Njemačka — Švedska — Finska — Rusija — baltičke države — Poljska

9.2.	Srednjenordijski plinovod: Norveška, Švedska, Finska

9.3.	Sjevernoeuropski plinovod: Rusija, Baltičko more, Njemačka

9.4.	Plinovod od Rusije do Njemačke, preko Latvije, Litve i Poljske, uključujući razvoj podzemnih skladišta plina u Latviji (projekt „Amber”)

9.5.	Plinovod Finska — Estonija

9.6.	Novi plinovodi od Alžira do Španjolske i Francuske i s tim u vezi povećanje kapaciteta unutarnjih mreža u ovim zemljama

9.7.	Povećanje transportnog kapaciteta plinovoda Alžir — Maroko — Španjolska (do Kordobe)

9.8.	Plinovod Kordoba (ES) — Ciudad Real (ES)

9.9.	Plinovod Ciudad Real (ES) — Madrid (ES)

9.10.

Plinovod Ciudad Real (ES) — obala Mediterana (ES)

9.11.

Odvojci u Kastilji — La Mancha (ES)

9.12.

Proširenje prema sjeverozapadu Španjolske

9.13.

Podmorski plinovod Alžir — Španjolska i plinovodi za povezivanje do Francuske

9.14.

Povećanje transportnog kapaciteta od ruskih izvora do Europske unije, preko Ukrajine, Slovačke i Češke

9.15.

Povećanje transportnog kapaciteta od ruskih izvora do Europske unije, preko Belarusa i Poljske

9.16.

Plinovod za transport prirodnog plina Yamal — Europa II

9.17.

Plinovod Yagal Sud (između plinovoda STEGAL koji vodi do trokuta DE, FR, CH)

9.18.

Plinovod SUDAL Istok (između plinovoda MIDAL blizu Heppenheima do spoja Burghausen s plinovodom PENTA u Austriji)

9.19.

Povećanje transportnog kapaciteta plinovoda STEGAL za transport dodatnog plina od češko-njemačke granice i od poljsko-njemačke granice kroz Njemačku do ostalih država članica

9.20.

Plinovod od izvora u Libiji do Italije

9.21.

Plinovod od izvora u zemljama Kaspijskog mora do Europske unije

9.22.

Plinovod Grčka — Turska

9.23.

Povećanje transportnog kapaciteta od ruskih izvora do Grčke i ostalih balkanskih zemalja, preko Ukrajine, Moldove, Rumunjske i Bugarske

9.24.

Plinovod St. Zagora (BG) — Ihtiman (BG)

9.25.

Transjadranski plinovod — plinovod za transport prirodnog plina uvezenog iz regija Kaspijskog mora, Rusije ili Bliskog istoka koji povezuje Italiju i energetska tržišta jugoistočne Europe

9.26.

Povezivanje plinovoda između njemačkih, čeških, austrijskih i talijanskih plinskih mreža

9.27.

Plinovod od ruskih izvora do Italije, preko Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Slovenije

9.28.

Povećanje transportnog kapaciteta plinovoda TENP koji povezuje Nizozemsku s Italijom preko Njemačke

9.29.

Plinovod Taisnieres (FR) — Oltingue (CH)

9.30.

Plinovod od Danske do Poljske, vjerojatno preko Švedske

9.31.

Plinovod Nybro (DK) — Dragør (DK), uključujući plinovod za povezivanje do skladišta u Stenlilleu (DK)

9.32.

Plinska mreža od izvora iz Barentsovog mora do Europske unije, preko Švedske i Finske

9.33.

Plinovod od plinskog polja Corrib (IE), off-shore

9.34.

Plinovod od izvora u Alžiru do Italije preko Sardinije, s odvojkom do Korzike

9.35.

Plinovod od izvora na Bliskom istoku do Europske unije

9.36.

Plinovod od Norveške do Ujedinjene Kraljevine

9.37.

Povezivanje Pécs (HU) — Hrvatska

9.38.

Povezivanje Szeged (HU) — Oradea (RO)

9.39.

Povezivanje Vecsés (HU) — Slovačka

9.40.

Povećanje kapaciteta Beregdaróc (HU) — Ukrajina

10. Aktivnosti poboljšanja funkcioniranja međusobno povezanih plinskih mreža na unutarnjem tržištu

(Specifikacije još nisu utvrđene)

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

138

32006L0080

L 362/67

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.10.2006.

DIREKTIVA KOMISIJE 2006/80/EZ

od 23. listopada 2006.

o prilagodbi određenih direktiva u području energetike zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o pristupanju Bugarske i Rumunjske, a posebno njegov članak 4. stavak 3.,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Bugarske i Rumunjske, a posebno njegov članak 56.,

budući da:

(1)

Sukladno članku 56. Akta o pristupanju, kada se zbog pristupanja zahtijeva prilagodba zakona koji ostaju na snazi poslije 1. siječnja 2007., a nužne prilagodbe nisu predviđene u Aktu o pristupanju niti u njegovim prilozima, te nužne prilagodbe treba donijeti Komisija u svim slučajevima kada je Komisija donijela izvorni akt.

(2)

Završnim aktom Konferencije, na temelju kojeg je sastavljen Ugovor o pristupanju, navedeno je da su visoke ugovorne strane postigle politički dogovor o nizu prilagodbi pravnih akata institucija, koje su zahtijevane zbog pristupanja, a Vijeće i Komisija pozvani su da prije pristupanja donesu te prilagodbe, prema potrebi dovršene i ažurirane kako bi se uzeo u obzir razvoj prava Unije.

(3)	Direktive Komisije 94/2/EZ (1), 95/12/EZ (2), 95/13/EZ (3), 96/60/EZ (4), 97/17/EZ (5), 2002/31/EZ (6) i 2002/40/EZ (7) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktive 94/2/EZ, 95/12/EZ, 95/13/EZ, 96/60/EZ, 97/17/EZ, 2002/31/EZ i 2002/40/EZ mijenjaju se kako je utvrđeno u Prilogu.

Članak 2.

1. Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do datuma pristupanja Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji. One Komisiji dostavljaju tekstove odredaba i korelacijsku tablicu između tih odredaba i ove Direktive.

Te odredbe države članice primjenjuju od datuma pristupanja Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji.

Kad države članice donesu ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekstove glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu podložno stupanju na snagu i na dan stupanja na snagu Ugovora o pristupanju Bugarske i Rumunjske.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. listopada 2006.

Za Komisiju

Olli REHN

Član Komisije

(1) SL L 45, 17.2.1994., str. 1.

(2) SL L 136, 21.6.1995., str. 1.

(3) SL L 136, 21.6.1995., str. 28.

(4) SL L 266, 18.10.1996., str. 1.

(5) SL L 118, 7.5.1997., str. 1.

(6) SL L 86, 3.4.2002., str. 26.

(7) SL L 128, 15.5.2002., str. 45.

PRILOG

ENERGETIKA

OZNAČIVANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

31994 L 0002: Direktiva Komisije 94/2/EZ od 21. siječnja 1994. o provođenju Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s označivanjem energetske učinkovitosti kućanskih električnih hladnjaka, zamrzivača i njihovih kombinacija (SL L 45, 17.2.1994., str. 1.), kako je izmijenjena:

—	12003 T: Aktom o uvjetima pristupanja i prilagodbama Ugovorima — pristupanje Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.),

—	32003 L 0066: Direktivom Komisije 2003/66/EZ od 3.7.2003. (SL L 170, 9.7.2003., str. 10.).

Prije oznake na španjolskom, Prilogu I. točki 1. dodaje se sljedeće:

a između oznaka na portugalskom i slovačkom:

31995 L 0012: Direktiva Komisije 95/12/EZ od 23. svibnja 1995. o provođenju Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s označivanjem energetske učinkovitosti kućanskih perilica rublja (SL L 136, 21.6.1995., str. 1.), kako je izmijenjena:

—	31996 L 0089: Direktivom Komisije 96/89/EZ od 17.12.1996. (SL L 338, 28.12.1996., str. 85.),

—	12003 T: Aktom o uvjetima pristupanja i prilagodbama Ugovorima — pristupanje Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.).

(a)	Prije oznake na španjolskom, Prilogu I. točki 1. dodaje se sljedeće: a između oznaka na portugalskom i slovačkom:

(b)

Prilogu V. dodaje se sljedeće:

„Napomena			BG	RO
Oznaka	Podatkovna kartica	Kataloška prodaja
Prilog I.	Prilog II.	Prilog III.
			Енергия	Energie
			Перална машина	Mașină de spălat rufe
I			Производител	Producător
II			Модел	Model
			По-ефективен	Mai eficient
			По-ниско ефективен	Mai puțin eficient
	3	1	Клас на енергийна ефективност … върху скала от А (най-ефективен) до G (най-нискоефективен)	Clasa de eficiență energetică … pe o scară de la A (mai eficient) la G (mai puțin eficient)
V			Консумация на енергия	Consum de energie
V			kWh/цикъл	kWh/ciclu
V			Основана на контролни резултати за стандартен цикъл за памук при 60 °C	Bazat pe rezultatele încercărilor standardizate pentru ciclul ‚bumbac 60 °C’
	5	2	Консумация на енергия … kWh за цикъл, основана на стандартeн 60 °C цикъл за памук	Consum de energie … kWh/ciclu, bazat pe rezultatele încercărilor standardizate pentru ciclul ‚bumbac 60 °C’
V	5	2	Действителната консумация на енергия ще зависи от това как се използва уредът	Consumul real depinde de condițiile de utilizare a aparatului
VI			Клас на изпиране А (по-висок) G (по-нисък)	Eficiența spălării A (mai ridicată) G (mai scăzută)
	6	3	Клас на изпиране … върху скала от А (най-висок) до G (най-нисък	Clasa de eficiență a spălării … pe o scară de la A (mai ridicată) la G (mai scăzută)
VII			Клас на ефективност на сушене А (по-висок) G (по-нисък)	Stoarcere prin centrifugare A (mai ridicată) G (mai scăzută)
	7	4	Клас на ефективност на сушене с центрофугиране … върху скала от А (най-висок) до G (най-нисък)	Eficiența stoarcerii … pe o scară de la A (mai ridicată) la G (mai scăzută)
	7	4	Внимание, ако Вие използвате сушилня с центрофуга! Избирайки перална машина с A-клас центрофугиране вместо G-клас центрофугиране, Вие ще намалите наполовина разходите си за сушене с центрофугиране. Сушенето на дрехи с центрофугиране обикновено използва повече енергия отколкото прането им.	Dacă folosiți un uscător cu tambur. Alegând o mașină de spălat cu centrifugare clasa A în locul unei mașini de spălat cu centrifugare clasa G, se înjumătățesc costurile față de uscarea cu tambur. Uscarea rufelor într-o mașină de uscat cu tambur consumă de obicei mai multă energie decât spălarea lor
	8		Вода, оставаща след центрофугиране … % (като отношение на сухото пране към теглото на прането след центрофугиране)	Apa rămasă după centrifugare … % (ca procent din greutatea rufelor uscate)
VIII	9	5	Скорост на центрофугиране (об/min)	Viteza de centrifugare (rot/min)
IX	10	6	Вместимост (памук) kg	Capacitate (bumbac) kg
X	11	7	Консумация на вода	Consum de apă
	14	8	Годишна консумация за 4-членно домакинство (200 стандартни 60 °C цикъла за памук)	Consum tipic anual pentru o familie de patru persoane
XI	15	9	Ниво на шум (dB(A) за 1 pW)	Nivel de zgomot (dB(A) re 1 pW)
XI			Пране	Spălare
XI			Центрофугиране	Centrifugare
			Допълнителна информация се съдържа в техническия проспект	Informații suplimentare se găsesc în broșurile de produs
			БДС EN 60456	Standard EN 60456
			Директива 95/12/EO за перални машини	Directiva 95/12/CE privind etichetarea mașinilor electrice de spălat rufe”

31995 L 0013: Direktiva Komisije 95/13/EZ od 23. svibnja 1995. o provođenju Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s označivanjem energetske učinkovitosti električnih bubnjastih sušilica rublja (SL L 136, 21.6.1995., str. 28.), kako je izmijenjena:

—	12003 T: Aktom o uvjetima pristupanja i prilagodbama Ugovorima — pristupanje Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.).

(a)	Prije oznake na španjolskom, Prilogu I. točki 1. dodaje se sljedeće: a između oznaka na portugalskom i slovačkom:

(b)

Prilogu V. dodaje se sljedeće:

„Napomena			BG	RO
Oznaka	Podatkovna kartica	Kataloška prodaja
Prilog I.	Prilog II.	Prilog III.
			Енергия	Energie
			Сушилна машина	Uscător
I			Производител	Fabricant
II			Модел	Model
			По-ефективен	Mai eficient
			По-ниско ефективен	Mai puțin eficient
	3	1	Клас на енергийна ефективност … върху скала от А (най-ефективен) до G (най-нискоефективен)	Clasa de eficiență energetică … pe o scară de la A (mai eficient) la G (mai puțin eficient)
V	5	2	Консумация на енергия	Consum de energie
V	5	2	kWh/цикъл	kWh/ciclu
V	5	2	Основана на контролни резултати за цикъл ‚сух памук’	Bazat pe rezultatele încercărilor standardizate pentru ciclul ‚uscare bumbac’
V	5	2	Действителната консумация на енергия ще зависи от това как се използва уредът	Consumul real depinde de condițiile de utilizare a aparatului
VI	6	3	Вместимост (памук) kg	Capacitate (bumbac) kg
X	11	7	Консумация на вода	Consum de apă
	8		Време за сушене	Timp de uscare
	11	6	Годишна консумация за 4-членно домакинство при нормално използване на сушилнята	Consum anual estimat pentru o familie de patru persoane care usucă rufele în mod normal cu un uscător
VII	12		Въздушно отвеждане	Evacuare aer
VII	12		Кондензиране	Condensare
VIII	13	6	Ниво на шум (dB(A) за 1 pW)	Nivel de zgomot (dB(A) re 1 pW)
			Допълнителна информация се съдържа в техническия проспект	Informații suplimentare se găsesc în broșurile de produs
			БДС EN 61121	Standard EN 6112
			Директива 95/13/ЕO за сушилни машини	Directiva 95/13/CE privind eticheta pentru uscătoarele electrice”

31996 L 0060: Direktiva Komisije 96/60/EZ od 19. rujna 1996. o provođenju Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s označivanjem energetske učinkovitosti kućanskih kombiniranih perilica-sušilica rublja (SL L 266, 18.10.1996., str. 1.), kako je izmijenjena:

—	12003 T: Aktom o uvjetima pristupanja i prilagodbama Ugovorima — pristupanje Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.).

(a)	Prije oznake na španjolskom, Prilogu I. točki 1. dodaje se sljedeće: a između oznaka na portugalskom i slovačkom:

(b)

Prilogu V. dodaje se sljedeće:

„Napomena			BG	RO
Oznaka	Podatkovna kartica	Kataloška prodaja
Prilog I.	Prilog II.	Prilog III.
			Енергия	Energie
			Пералня-сушилня	Mașină de spălat și uscat rufe
I	1		Производител	Fabricant
II	2		Модел	Model
			По-ефективен	Mai eficient
			По-ниско ефективен	Mai puțin eficient
	3	1	Клас на енергийна ефективност … върху скала от А (най-ефективен) до G (най-нискоефективен)	Clasa de eficiență energetică … pe o scară de la A (mai eficient) la G (mai puțin eficient)
V			Консумация на енергия	Consum de energie
V			kWh	kWh
	5	2	Консумация на енергия за пране, центрофугиране и сушене	Consum de energie pentru spălare, stoarcere prin centrifugare și uscare
			(За пране и сушене при запълнена вместимост и при 60 °C)	(Pentru a spăla și usca o încărcătură completă de spălare la 60 °C)
VI			Пране (само) kWh	Spălare (exclusiv) kWh
	6	3	Консумация на енергия само за пране и центрофугиране	Consum de energie doar pentru spălare și stoarcere prin centrifugare
			Действителната консумация на енергия ще зависи от това как се използва уредът	Consumul real va depinde de condițiile de utilizare a aparatului
VII			Клас на изпиране A: по-висок G: по-нисък	Eficiența spălării A: mai ridicată G: mai scăzută
	7	4	Клас на изпиране … върху скала от А (най-висок) до G (най-нисък)	Clasa de eficiență a spălării … pe o scară de la A (mai eficient) la G (mai puțin eficient)
	8	5	Остатъчна вода след центрофугиране … % (като отношение на сухото пране към теглото на прането след центрофугиране)	Apa rămasă după centrifugare … % (ca procent din greutatea rufelor uscate)
VIII	9	6	Скорост на центрофугиране (об/min)	Viteza de centrifugare (rot/min)
IX/X	10/11	7/8	Вместимост (памук) kg	Capacitate (bumbac) kg
X	10	7	Пране	Spălare
IX	11	8	Сушене	Uscare
XI			Консумация на вода (общо)	Consum de apă (total)
	12	9	Консумация на вода при пране, центрофугиране и сушене	Consum de apă pentru spălare, stoarcere prin centrifugare și uscare
	13	10	Консумация на вода само за пране и центрофугиране	Consum de apă doar pentru spălare și stoarcere prin centrifugare
	14		Време за пране и сушене	Timp de spălare și uscare
	16	11	Годишна консумация за 4-членно домакинство, използващо винаги сушилнята (200 цикъла)	Consum anual estimat pentru o familie de patru persoane care folosește întotdeauna uscătorul (200 cicluri)
	17	12	Годишна консумация за 4-членно домакинство, когато не се използва сушилнята (200 цикъла)	Consum anual estimat pentru o familie de patru persoane care nu folosește niciodată uscătorul (200 cicluri)
XII	18	13	Ниво на шум (dB(A) за 1 pW)	Nivel de zgomot (dB(A) re 1 pW)
	18	13	Пране	Spălare
	18	13	Центрофугиране	Centrifugare
	18	13	Сушене	Uscare
			Допълнителна информация се съдържа в техническия проспект	Informații suplimentare se găsesc în broșurile de produs
			БДС EN 50229	Standard EN 50229
			Директива 96/60/EO за перални-сушилни машини	Directiva 96/60/CE privind etichetarea mașinilor de spălat și uscat rufe”

31997 L 0017: Direktiva Komisije 97/17/EZ od 16. travnja 1997. o provođenju Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s označivanjem energetske učinkovitosti kućanskih perilica posuđa (SL L 118, 7.5.1997., str. 1.), kako je izmijenjena:

—	31999 L 0009: Direktivom Komisije 1999/9/EZ od 26.2.1999. (SL L 56, 4.3.1999., str. 46.),

—	12003 T: Aktom o uvjetima pristupanja i prilagodbama Ugovorima — pristupanje Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.).

(a)	Prije oznake na španjolskom, Prilogu I. točki 1. dodaje se sljedeće: a između oznaka na portugalskom i slovačkom:

(b)

Prilogu V. dodaje se sljedeće:

„Napomena			BG	RO
Oznaka	Podatkovna kartica	Kataloška prodaja
Prilog I.	Prilog II.	Prilog III.
			Енергия	Energie
			Миялна машина	Mașină de spălat vase
I	1		Производител	Fabricant
II	2		Модел	Model
			По-ефективен	Mai eficient
			По-ниско ефективен	Mai puțin eficient
	3	1	Клас на енергийна ефективност … върху скала от А (най-ефективен) до G (най-нискоефективен)	Clasa de eficiență energetică … pe o scară de la A (mai eficient) la G (mai puțin eficient)
V			Консумация на енергия	Consum de energie
V			kWh/цикъл	kWh/ciclu
	6	3	Консумация на енергия XYZ kWh за стандартен цикъл, използвайки студена вода за пълнене. Действителната консумация на енергия ще зависи от това как се използва уредът.	Consum de energie XYZ kWh pe ciclu de încercare standardizat, folosind alimentarea cu apă rece. Consumul real de energie va depinde de condițiile de utilizare a aparatului.
			(стандартен цикъл на работа, използвайки студена вода за пълнене)	(Bazat pe rezultatele încercărilor efectuate de către producător pentru ciclul standardizat, folosind alimentarea cu apă rece)
			Действителната консумация на енергия ще зависи от това как се използва уредът	Consumul real va depinde de condițiile de utilizare a aparatului
VI			Клас на измиване А: по-висок G: по-нисък	Eficiența spălării A: mai ridicată G: mai scăzută
	7	4	Клас на измиване … върху скала от А (най-висок) до G (най-нисък)	Clasa de eficiență a spălării … pe o scară de la A (mai ridicată) la G (mai scăzută)
VII			Клас на изсушаване А: по-висок G: по-нисък	Eficiența uscării A: mai ridicată G: mai scăzută
	8	5	Клас на изсушаване … върху скала от А (най-висок) до G (най-нисък)	Clasa de eficiență a uscării … pe o scară de la A (mai ridicată) la G (mai scăzută)
VIII	9	6	Стандартно разположение	Numărul standard de tacâmuri
IX	10	7	Консумация на вода l/цикъл	Consum de apă l/ciclu
	11		Програмно време	Durata programului
	13	8	Годишна консумация (220 цикъла)	Consum anual estimat (220 cicluri)
X	14	9	Ниво на шум (dB(A) за 1 pW)	Nivel de zgomot (dB(A) re 1 pW)
			Допълнителна информация се съдържа в техническия проспект	Informațiile suplimentare se găsesc în broșurile de produs
			БДС EN 50242	Standard EN 50242
			Директива 97/17/EO за миялни машини	Directiva 97/17/CE privind eticheta pentru mașini de spălat vase”

32002 L 0031: Direktiva Komisije 2002/31/EZ od 22. ožujka 2002. o provođenju Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s označivanjem energetske učinkovitosti kućanskih klimatskih uređaja (SL L 86, 3.4.2002., str. 26.), kako je izmijenjena:

—	12003 T: Aktom o uvjetima pristupanja i prilagodbama Ugovorima — pristupanje Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.).

Prilogu V. dodaje se sljedeće:

„Napomena		BG	RO
Oznaka	Podatkovna kartica i kataloška prodaja
Prilog I.	Prilozi II. i III.
		Енергия	Energie
I	1	Производител	Fabricant
II	2	Модел	Model
II	2	Външно устройство	Unitate exterioară
II	2	Вътрешно устройство	Unitate interioară
		По-ефективен	Mai eficient
		По-ниско ефективен	Mai puțin eficient
	3	Клас на енергийна ефективност … върху скала от А (най-ефективен) до G (най-нискоефективен)	Clasa de eficiență energetică … pe o scară de la A (mai eficient) la G (mai puțin eficient)
V	5	Годишна консумация на енергия в kWh в режим на охлаждане	Consum anual de energie, în kWh, în regim de răcire
V	5	Действителната консумация на енергия ще зависи от това как се използва уредът и от климата	Consumul real depinde de modul de utilizare și de climat
VI	6	Охлаждаща производителност	Puterea frigorifică
VII	7	Хладилен коефициент (EER) при пълен товар	Eficiența frigorifică la sarcina maximă
VII	7	по-висок – по-добър	Cel mai ridicat
VIII	8	Тип	Tip
VIII	8	Само за охлаждане	Numai răcire
VIII	8	Охлаждане/отопление	Răcire/încălzire
IX	9	Въздушно охлаждане	Răcire cu aer
IX	9	Водно охлаждане	Răcire cu apă
X	10	Топлинна производителност	Puterea calorică
XI	11	Ефективност на отопление: А (по-висока) G (по-ниска)	Clasa de eficiență energetică la încălzire: A (mai eficient) G (mai puțin eficient)
XII	12	Ниво на шум (dB(A) за 1 pW)	Nivel de zgomot (dB(A) re 1 pW)
		Допълнителна информация се съдържа в техническия проспект	Fișa de informații conținută în broșura de produs
		БДС EN 814	Standard EN 814
		Климатизатор	Aparat de climatizare
		Директива 2002/31/EO за климатизатори	Directiva 2002/31/CE Etichetarea energetică a aparatelor de climatizare de uz casnic
	11	Клас на енергийна ефективност при режим на отопление	Clasa de eficiență energetică în regim de încălzire”

32002 L 0040: Direktiva Komisije 2002/40/EZ od 8. svibnja 2002. o provođenju Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s označivanjem energetske učinkovitosti kućanskih električnih pećnica (SL L 128, 15.5.2002., str. 45.), kako je izmijenjena:

—	12003 T: Aktom o uvjetima pristupanja i prilagodbama Ugovorima — pristupanje Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.).

Prilogu V. dodaje se sljedeće:

„Napomena			BG	RO
Oznaka	Podatkovna kartica	Kataloška prodaja
Prilog I.	Prilog II.	Prilog III.
			Енергия	Energie
			Електрическа фурна	Cuptor electric
I	1	1	Производител	Fabricant
II	2	1	Модел	Model
			По-ефективен	Mai eficient
			По-ниско ефективен	Mai puțin eficient
	3	2	Клас на енергийна ефективност … върху скала от А (най-ефективен) до G (най-нискоефективен)	Clasa de eficiență energetică … pe o scară de la A (mai eficient) la G (mai puțin eficient)
			Повърхност за печене	Suprafața de coacere
V	5	3	Консумация на енергия	Consum de energie
V	5	3	kWh	kWh
V	5	3	Функция нагряване	Funcția de încălzire
V	5	3	Естествена циркулация на въздуха	Convecție naturală
V	5	3	Принудителна циркулация на въздуха	Convecție forțată
V	5	3	Основана на стандартен товар	Calculat la sarcina standard
VI	6	4	Използваем обем (литри)	Volum util (litri)
VII	7	5	Размер	Tip
VII	7	5	Малък	Volum scăzut
VII	7	5	Среден	Volum mediu
VII	7	5	Голям	Volum mare
	8		Време, необходимо за ‚готвене’ при стандартен товар	Timp de coacere la sarcina standard
IX	9	6	Ниво на шум (dB(A) за 1 pW)	Nivel de zgomot (dB(A) re 1 pW)
			Допълнителна информация се съдържа в техническия проспект	Fișa de informații conținută în broșurile produsului
	11		Площ на най-голямата повърхност за печене	Aria celei mai mari plăci de coacere
			БДС EN 50304	Standard EN 50304
			Директива 2002/40/EO за електрически фурни	Directiva 2002/40/CE Etichetarea energetică a cuptoarelor electrice de uz casnic”

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

163

32006D0970

L 400/60

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.12.2006.

ODLUKA VIJEĆA

od 18. prosinca 2006.

o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja (2007. – 2011.)

(2006/970/Euratom)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 7.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da:

(1)	Zajednička nacionalna i europska nastojanja u području istraživanja i osposobljavanja nužna su kako bi se promicao i osigurao ekonomski rast i blagostanje građana u Europi.

(2)	Sedmi okvirni program trebao bi dopunjavati druga djelovanja EU-a u području politike istraživanja koja su potrebna za provedbu Lisabonske strategije, osobito ona povezana s obrazovanjem, osposobljavanjem, konkurentnošću i inovativnošću, industrijom, zapošljavanjem i okolišem.

(3)	Sedmi okvirni program zasniva se na postignućima prethodnog programa u smjeru stvaranja Europskog istraživačkog prostora i prenosi ih dalje u smjeru razvoja ekonomije i društva znanja u Europi.

(4)	Zelena knjiga Komisije „Ususret europskoj strategiji za opskrbu energijom” ističe doprinos nuklearne energije u smanjenju emisija stakleničkih plinova i smanjenju ovisnosti Europe o uvozu energije.

(5)	Komisija je 24. kolovoza 2005. podnijela zaključke vanjske procjene provedbe i rezultata aktivnosti Zajednice u tom području koje su provedene tijekom pet godina koje su prethodile procjeni, zajedno sa svojim primjedbama.

(6)

S obzirom na Odluku Vijeća od 26. studenoga 2004. o izmjeni direktiva u vezi s pregovorima o Međunarodnom termonuklearnom eksperimentalnom reaktoru (ITER), realizacija ITER-a u Europi sa širim pristupom energiji fuzije trebala bi biti središnja značajka aktivnosti istraživanja fuzije koje se odvijaju u okviru Sedmog okvirnog programa.

(7)	Provedba Sedmog okvirnog programa može dovesti do osnivanja zajedničkih poduzeća u smislu članka 45. do 51. Ugovora.

(8)	Istraživačke aktivnosti koje podupire Sedmi okvirni program trebale bi zadovoljavati temeljna etička načela, uključujući ona iskazana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Mišljenja Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama uzimaju se i uzimat će se u obzir.

(9)

Ova Odluka utvrđuje, za cijelo trajanje programa, financijsku omotnicu koja za proračunsko tijelo tijekom godišnjeg proračunskog postupka predstavlja primarni referentni okvir u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (3).

(10)	Važno je osigurati dobro financijsko upravljanje Sedmog okvirnog programa i njegovu provedbu na najučinkovitiji i najpristupačniji mogući način, kao i lak pristup za sve sudionike.

(11)	U okviru Sedmog okvirnog programa dužnu bi pozornost trebalo posvetiti ulozi žena u znanosti i istraživanju kako bi se dalje povećala njihova aktivna uloga u istraživanju.

(12)

Zajednički istraživački centar (JRC) trebao bi pridonositi pružanju znanstvene i tehnološke potpore, usmjerene korisniku, za stvaranje, razvoj, provedbu i praćenje politika Zajednice. U tom pogledu korisno je da JRC nastavi djelovati kao neovisni referentni centar za znanost i tehnologiju u EU-u u područjima svoje posebne nadležnosti.

(13)

Međunarodna i globalna dimenzija u europskim istraživačkim aktivnostima od značaja je s obzirom na dobivanje uzajamnih koristi. Sedmi okvirni program trebao bi biti otvoren za sudjelovanje zemalja koje su u tu svrhu sklopile potrebne sporazume te bi također trebao biti, na razini projekta i na temelju međusobne koristi, otvoren za sudjelovanje subjekata iz trećih zemalja i međunarodnih organizacija za znanstvenu suradnju.

(14)	Sedmi okvirni program trebao bi pridonijeti proširenju EU-a pružanjem znanstvene i tehnološke potpore državama kandidatkinjama za provedbu pravne stečevine Zajednice te za njihovu integraciju u Europski istraživački prostor.

(15)

Trebalo bi također poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječile nepravilnosti i prijevare te poduzeti potrebne korake kako bi se nadoknadila izgubljena, krivo isplaćena ili nepravilno korištena sredstva u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa (4) Europskih zajednica, Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (5) te Uredbom Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 od 25. svibnja 1999. o istragama koje vodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (6).

(16)	Komisija se savjetovala sa Znanstvenim i tehničkim odborom koji je donio svoje mišljenje,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Donošenje Sedmog okvirnog programa

Ovim se donosi višegodišnji okvirni program za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja, dalje u tekstu „Sedmi okvirni program”, za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2011.

Članak 2.

Ciljevi

1. Sedmi okvirni program slijedi ciljeve utvrđene u članku 1. i članku 2. točki (a) Ugovora, pridonoseći pri tome stvaranju društva koje se temelji na znanju, zasnivajući se na Europskom istraživačkom prostoru.

2. Sedmi okvirni program obuhvaća aktivnosti Zajednice u području istraživanja, tehnološkog razvoja, međunarodne suradnje, širenja tehničkih informacija i iskorištavanja, kao i osposobljavanja, koje se određuju u dva posebna programa.

Prvi posebni program obuhvaća sljedeće:

(a)	istraživanje energije fuzije s ciljem razvijanja tehnologije za siguran, trajan, ekološki odgovoran i ekonomski održiv izvor energije;

(b)	nuklearnu fisiju i zaštitu od zračenja s ciljem povećavanja osobito sigurnosne izvedbe, učinkovitosti izvora te ekonomičnosti nuklearne fisije i drugih upotreba zračenja u industriji i medicini.

Drugi posebni program obuhvaća aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) u području nuklearne energije.

3. Općenite smjernice posebnih programa opisane su u Prilogu I.

Članak 3.

Najviši cjelokupni iznos i udio dodijeljen svakom programu

1. Najviši cjelokupni iznos za provedbu Sedmog okvirnog programa za razdoblje od 2007. do 2011. jest 2 751 milijun EUR. Taj se iznos raspodjeljuje kako slijedi (u milijunima EUR):

Istraživanje energije fuzije (7)	1 947
Nuklearna fisija i zaštita od zračenja	287
Nuklearne aktivnosti JRC-a	517

2. Detaljna pravila za financijsko sudjelovanje Zajednice u Sedmom okvirnom programu određena su u Prilogu II.

Članak 4.

Zaštita financijskih interesa Zajednice

Za djelovanja Zajednice financirana u okviru ove Odluke Uredba (EZ, Euratom) br. 2988/95 i Uredba (Euratom, EZ) br. 2185/96 primjenjuju se na sve povrede odredaba prava Zajednice, uključujući povrede ugovornih obveza određenih na osnovi Sedmog okvirnog programa, koje proizlaze iz radnje ili propusta koje je počinio gospodarski subjekt, a koji neopravdanim troškom nanose ili bi nanijeli štetu općem proračunu Europske unije ili proračunima kojima ona upravlja.

Članak 5.

Temeljna etička načela

Sve istraživačke aktivnosti koje se provode u okviru Sedmog okvirnog programa provode se u skladu s temeljnim etičkim načelima.

Članak 6.

Praćenje, procjena i preispitivanje

1. Komisija stalno i sustavno prati provedbu Sedmog okvirnog programa i njegovih posebnih programa te redovno izvješćuje i prenosi rezultate tog praćenja.

2. Komisija najkasnije 2010. uz pomoć vanjskih stručnjaka provodi privremenu procjenu, utemeljenu na dokazima, Sedmog okvirnog programa i njegovih posebnih programa, oslanjajući se na ex post procjenu Šestog okvirnog programa. Ta procjena obuhvaća kvalitetu istraživačkih aktivnosti koje se odvijaju, kao i kvalitetu provedbe i upravljanja te napredovanje prema zadanim ciljevima.

3. Nakon dovršenja Sedmog okvirnog programa Komisija osigurava provođenje vanjske procjene njegove podloge, provedbe i rezultata od strane neovisnih stručnjaka.

Komisija dostavlja zaključke te procjene zajedno sa svojim primjedbama Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

Članak 7.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. prosinca 2006.

Za Vijeće

Predsjednik

J.-E. ENESTAM

(1) Mišljenje od 15. lipnja 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) SL C 65, 17.3.2006., str. 9.

(3) SL C 139, 14.6.2006., str. 1.

(4) SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(5) SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(6) SL L 136, 31.5.1999., str. 8.

(7) Od iznosa predviđenog za istraživanje energije fuzije, najmanje 900 milijuna EUR bit će izdvojeno za aktivnosti različite od izgradnje ITER-a, navedene u Prilogu I.

PRILOG I.

ZNANSTVENI I TEHNOLOŠKI CILJEVI, TEME I AKTIVNOSTI

UVOD

Sedmi okvirni program Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja organiziran je u dva dijela koji odgovaraju „neizravnim” djelovanjima u vezi s istraživanjem energije fuzije te nuklearnom fisijom i zaštitom od zračenja te „izravnim” istraživačkim aktivnostima Zajedničkog istraživačkog centra.

I.A. ISTRAŽIVANJE ENERGIJE FUZIJE

Cilj

Razvijanje osnove znanja za stvaranje prototipskih reaktora za elektrane koje su sigurne, trajne, ekološki odgovorne i ekonomski održive te izgradnja ITER-a kao značajnog koraka na putu k tom cilju.

Podloga

Postoje ozbiljni nedostaci u opskrbi energije u Europi promatra li se u kratkom, srednjem i dugom razdoblju. Osobito su potrebne mjere za rješavanje pitanja sigurnosti opskrbe, klimatskih promjena i održivog razvoja, istodobno osiguravajući neugroženost budućeg ekonomskog rasta.

Uz nastojanja EU-a u području istraživanja obnovljivih energija, fuzija ima potencijal za davanje značajnog doprinosa ostvarivanju održive i zajamčene opskrbe energijom za EU za nekoliko narednih desetljeća nakon dolaska komercijalnih fuzijskih reaktora na tržište. Njezin uspješni razvoj osigurao bi energiju koja je sigurna, održiva i ekološki prihvatljiva. Dugoročni cilj europskog istraživanja fuzije, obuhvaćajući sve aktivnosti u području fuzije u državama članicama i pridruženim trećim zemljama, zajedničko je stvaranje, u otprilike 30 do 35 godina te podložno tehnološkom i znanstvenom napretku, prototipskih reaktora za elektrane koje zadovoljavaju te zahtjeve i ekonomski su održive.

Strategija za postizanje dugoročnog cilja uključuje, kao svoj prioritet, izgradnju ITER-a (velikog eksperimentalnog objekta koji će dokazati znanstvenu i tehničku izvedivost energije fuzije) popraćenu izgradnjom „demonstracijske” fuzijske elektrane DEMO. To će biti popraćeno dinamičnim programom aktivnosti istraživanja i razvoja za ITER i za razvoj fuzijskih materijala, tehnologija i fizike potrebnih za DEMO. To bi uključivalo europsku industriju, udruženja za fuziju i treće zemlje, osobito stranke Sporazuma ITER.

Aktivnosti

1. Ostvarivanje ITER-a

To uključuje aktivnosti za zajedničko ostvarivanje ITER-a (kao međunarodne istraživačke infrastrukture), osobito za pripremu lokacije, osnivanje Organizacije ITER i Europskog zajedničkog poduzeća za ITER, upravljanje i pronalaženje osoblja, opću tehničku i administrativnu potporu, izradu opreme i postrojenja te potporu za projekt za vrijeme izgradnje.

2. Istraživanje i razvoj u pripremi za rad ITER-a

Usmjereni fizikalno-tehnološki program iskoristit će relevantna postrojenja i izvore u fuzijskom programu, tj. JET i druge uređaje s magnetskim zatočenjem, postojeće, buduće ili one u izgradnji (tokamaki, stelaratori, RFP-i). Procijenit će određene ključne tehnologije za ITER, povezati projektne izbore za ITER te kroz eksperimentalne i teoretske aktivnosti pripremiti za rad ITER-a.

3. Tehnološke aktivnosti u pripremi za DEMO

To obuhvaća snažan razvoj fuzijskih materijala i ključnih tehnologija za fuziju, uključujući i omotače, te uspostavljanje posebnog projektnog tima koji će izvršiti pripreme za izgradnju Međunarodnog postrojenja za ozračivanje fuzijskih materijala (International Fusion Materials Irradiation Facility - IFMIF) kako bi se provjerila prikladnost materijala za DEMO. To će uključivati i testiranje ozračivanja i modeliranje materijala, proučavanje idejnog nacrta za DEMO te proučavanje sigurnosti i ekoloških i društveno-gospodarskih aspekata energije fuzije.

4. Dugoročne aktivnosti u području istraživanja i razvoja

Aktivnosti će uključivati daljnji razvoj poboljšanih idejnih shema magnetskog zatočenja s mogućim prednostima za fuzijske elektrane (s naglaskom na dovršavanju izgradnje stelaratora W7-X), teoriju i oblikovanje usmjerene na sveobuhvatno razumijevanje ponašanja fuzijskih plazmi i koordinaciju, u kontekstu aktivnosti sa stalnim kontaktom, civilnih istraživačkih aktivnosti država članica o inercijskom zatočenju.

5. Ljudski resursi, obrazovanje i osposobljavanje

S obzirom na potrebe ITER-a u najbližim i srednjim rokovima te za daljnji razvoj fuzije bit će na raspolaganju inicijative koje su usmjerene na osiguravanje adekvatnih ljudskih resursa u pogledu brojeva, težit će se za rasponom vještina i visokim stupnjem izobrazbe i iskustva, osobito u odnosu na fiziku i tehnike fuzije.

6. Infrastrukture

Izgradnja međunarodnog istraživačkog projekta za energiju fuzije ITER bit će element novih istraživačkih infrastruktura s jakom europskom dimenzijom.

7. Postupci prijenosa tehnologije

ITER će zahtijevati nove i fleksibilnije organizacijske strukture u svrhu omogućavanja brzog prijenosa inovacija i tehnološkog napretka u industriju, kako bi se mogli zadovoljiti izazovi koji će omogućiti europskoj industriji da postane konkurentnija.

I.B. NUKLEARNA FISIJA I ZAŠTITA OD ZRAČENJA

Cilj

Utvrđivanje čvrste znanstvene i tehničke osnove kako bi se ubrzali praktični razvoji za sigurnije zbrinjavanje dugoživućeg radioaktivnog otpada, osobito povećavajući sigurnosnu izvedbu, učinkovitost resursa i ekonomičnost nuklearne energije te osiguravajući čvrsti društveno prihvatljiv sustav zaštite čovjeka i okoliša od učinaka ionizirajućeg zračenja.

Podloga

Nuklearna energija trenutačno proizvodi jednu trećinu ukupne električne energije koja se troši u EU-u te, kao najvažniji izvor električne energije za pokrivanje temeljnih opterećenja koji za vrijeme rada nuklearne elektrane ne ispušta CO2, sačinjava važan dio rasprave o sredstvima za borbu protiv klimatskih promjena i smanjivanju ovisnosti Europe o uvoznoj energiji. Europski nuklearni sektor kao cjelinu obilježava najnovija tehnologija te pruža visoko kvalificirano zapošljavanje za nekoliko stotina tisuća ljudi. Naprednija nuklearna tehnologija mogla bi pružiti mogućnost znatnih poboljšanja u učinkovitosti i korištenju resursa, osiguravajući istodobno još veće sigurnosne standarde i proizvodeći manje otpada nego trenutne tehnologije.

Postoji međutim velika zabrinutost koja ima utjecaj na stalno korištenje ovog izvora energije u EU-u. Još uvijek su potrebni napori kako bi se osigurao kontinuitet izvanrednih sigurnosnih rezultata Zajednice, a poboljšanje zaštite od zračenja nastavlja i dalje biti područje od prioriteta. Ključna su pitanja sigurnost rada reaktora i zbrinjavanje dugoživućeg otpada, a oba se rješavaju stalnim radom na tehničkoj razini, međutim potrebni su zajednički politički i društveni doprinosi. U svim korištenjima zračenja u industriji i medicini i sličnom najvažnije je načelo zaštita čovjeka i okoliša. Sve tematske domene koje su ovdje spomenute karakterizirane su najvećom brigom da se osigura visoka razina sigurnosti. Slično tome, postoje jasno prepoznatljive potrebe širom nuklearne znanosti i tehnike koje se odnose na raspoloživost istraživačkih infrastruktura i stručnosti. Povrh toga, zasebna tehnička područja povezana su ključnim međusektorskim temama kao što su nuklearni gorivni ciklus, kemija aktinoida, analiza rizika i procjena sigurnosti pa čak i društvena pitanja i pitanja upravljanja.

Istraživanja će također biti potrebna kako bi se ispitale nove znanstvene i tehnološke mogućnosti te kako bi se na fleksibilan način odgovorilo na potrebe nove politike koje nastaju za vrijeme Sedmog okvirnog programa.

Aktivnosti

1. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Istraživanje usmjereno provedbi te razvojne aktivnosti o svim preostalim ključnim aspektima o dubokom geološkom odlaganju istrošenog goriva i dugoživućeg radioaktivnog otpada i, prema potrebi, demonstracija tehnologija i sigurnosti te podupiranje razvoja općeg europskog stajališta o glavnim pitanjima povezanima sa zbrinjavanjem i odlaganjem otpada. Istraživanje o razdiobi i transmutaciji i/ili istraživanje drugih koncepata za smanjenje količine i/ili opasnosti otpada koji je za odlaganje.

2. Sustavi reaktora

Istraživanje kako bi se podupiralo stalno sigurno djelovanje svih bitnih tipova postojećih sustava reaktora (uključujući objekte za gorivni ciklus), uzimajući u obzir nove izazove kao što su produživanje vijeka i razvoj novih naprednih metodologija za procjenu sigurnosti (tehnički i ljudski element), uključujući one koje se odnose na teške nesreće, te kako bi se procijenio potencijal, sigurnost i aspekti zbrinjavanja otpada budućih sustava reaktora, kratkoročno i dugoročno, održavajući pri tome visoke sigurnosne standarde koji su već postignuti u sklopu EU-a te znatno poboljšavajući dugoročno zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

3. Zaštita od zračenja

Istraživanja, osobito o rizicima niskih doza, o medicinskoj uporabi te o postupanju u slučaju nesreća, kako bi se pružila znanstvena osnova za čvrst, pravedan i društveno prihvatljiv sustav zaštite koji neće nepravedno ograničavati korisno i rasprostranjeno korištenje zračenja u medicini i industriji. Istraživanja da bi se smanjio učinak nuklearnog i radiološkog terorizma i zlouporabe nuklearnog materijala.

4. Infrastrukture

Podržavanje raspoloživosti istraživačkih infrastruktura i suradnje među njima, kao što su objekti za testiranje materijala, podzemni laboratoriji za istraživanje, objekti za radiobiologiju i banke tkiva, potrebnih za održavanje visokih standarda tehničkog postignuća, inovacije i sigurnosti u europskom nuklearnom sektoru.

5. Ljudski resursi, mobilnost i osposobljavanje

Podržavanje očuvanja i daljnjeg razvoja znanstvene sposobnosti i ljudskog kapaciteta (na primjer kroz zajedničke aktivnosti vezane uz osposobljavanje) kako bi se zajamčila raspoloživost odgovarajuće kvalificiranih istraživača, inženjera i zaposlenika u nuklearnom sektoru na duže razdoblje.

II. NUKLEARNE AKTIVNOSTI ZAJEDNIČKOG ISTRAŽIVAČKOG CENTRA (JRC)

Cilj

Pružiti znanstvenu i tehničku potporu, usmjerenu prema korisniku, procesu stvaranja politika Zajednice u nuklearnom području, osiguravajući potporu provedbi i praćenju postojećih politika i fleksibilno odgovarajući novim zahtjevima politika.

Podloga

JRC podržava ciljeve europske strategije za opskrbu energijom, osobito one u vezi s postizanjem ciljeva iz Kyota. Zajednica ima priznatu kompetenciju u mnogim aspektima nuklearne tehnologije, a ona se gradi na čvrstoj osnovi prijašnjih uspjeha u tom području. Korisnost JRC-a u njegovoj podršci politikama Zajednice i doprinosu novim trendovima u nuklearnom istraživanju temelji se na njegovoj znanstvenoj stručnosti i integriranosti u međunarodnu znanstvenu zajednicu te na suradnji s drugim istraživačkim centrima kao i širenju znanja. JRC ima sposobno osoblje i vrhunske objekte za izvođenje priznatog znanstvenog i tehničkog rada u cilju održavanja europskog istraživanja na vodećem mjestu kvalitetom svojeg znanstvenog i tehničkog rada. JRC podržava politiku Zajednice za održavanje osnovnih kompetencija i stručnosti za budućnost, omogućavajući drugim istraživačima pristup svojim infrastrukturama i obučavajući mlade znanstvenike te potičući njihovu pokretljivost, čime održavaju nuklearno znanje i iskustvo u Europi. Došlo je do nove potražnje, osobito u vanjskim odnosima i politikama povezanima sa sigurnošću. U tim slučajevima potrebne su interne i sigurne informacije, analize i sustavi koji nisu uvijek dostupni na tržištu.

Nuklearne aktivnosti JRC-a za cilj imaju zadovoljiti zahtjeve povezane s istraživanjima i razvojem kako bi se pružila potpora Komisiji i državama članicama. Cilj tog programa jest razviti i skupiti znanje te pružiti osnove za raspravu o proizvodnji nuklearne energije, njezinoj sigurnosti i pouzdanosti, održivosti i kontroli, opasnostima i izazovima, uključujući procjenu inovativnih i budućih sustava.

Aktivnosti

Aktivnosti JRC-a usredotočit će se na:

zbrinjavanje nuklearnog otpada i utjecaj na okoliš, s ciljem razumijevanja procesâ nuklearnog goriva od proizvodnje energije do odlaganja otpada te razvijanja učinkovitih rješenja za zbrinjavanje visoko aktivnog nuklearnog otpada prateći dvije glavne opcije (izravno odlaganje ili razdioba i transmutacija). Također će se pripremiti aktivnosti kako bi se povećalo znanje i poboljšala prerada ili kondicioniranje dugoživućeg otpada i osnovno istraživanje aktinoida;

nuklearnu sigurnost u provođenju istraživanja na postojećim kao i na novim gorivnim ciklusima i na sigurnosti zapadnih i ruskih tipova reaktora kao i na novim projektima reaktora. Osim toga, JRC će pridonijeti, a i koordinirati europski doprinos inicijativi za istraživanje i razvoj Međunarodnog foruma za razvoj reaktora IV. generacije (GIF), u koju su uključene najbolje istraživačke organizacije na svijetu. U tom području JRC bi trebao djelovati kao integrator istraživanja u cilju osiguranja kvalitete europskog doprinosa GIF-u. JRC će isključivo pridonositi onim područjima koja mogu poboljšati aspekte sigurnosti i nadzora sigurnosti inovativnih gorivnih ciklusa, osobito karakterizaciju, testiranje i analizu novih goriva; razvoj ciljeva sigurnosti i kvalitete, sigurnosnih zahtjeva i naprednih metoda procjene sustava;

nuklearnu sigurnost podupiranjem postignuća u obvezama Zajednice, osobito u pogledu kontroliranja objekata za gorivni ciklus s naglaskom na zadnjoj fazi gorivnog ciklusa, praćenja radioaktivnosti u okolišu ili provedbe dodatnog protokola i integriranog nadzora sigurnosti te sprečavanja zlouporabe nuklearnog i radioaktivnog materijala povezane s nedopuštenom trgovinom takvim materijalom.

Uz to, JRC će olakšati raspravu na osnovi činjenica i utemeljeno donošenje odluka o kombinaciji izvora energije prikladnoj za zadovoljenje europskih potreba za energijom (uključujući obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju).

PRILOG II.

SHEME FINANCIRANJA

Podložno pravilima o sudjelovanju koja su utvrđena za provedbu Sedmog okvirnog programa, Zajednica će podupirati aktivnosti istraživanja i tehnološkog razvoja, uključujući demonstracijske aktivnosti u posebnim programima, kroz niz shema financiranja. Te sheme koristit će se same ili u kombinaciji kako bi se financirale različite kategorije djelovanja provedene tijekom Sedmog okvirnog programa.

1. SHEME FINANCIRANJA ZA ENERGIJU FUZIJE

U području istraživanja energije fuzije posebna priroda aktivnosti u tom području zahtijeva provedbu posebnih režima. Financijska potpora dat će se za aktivnosti koje se provode na temelju postupaka utvrđenih u:

1.1	ugovorima o pridruživanju između Komisije i država članica ili potpuno pridruženih trećih zemalja ili subjekata unutar država članica ili potpuno pridruženih trećih zemalja koji predviđaju provođenje dijela programa Zajednice o istraživanju energije fuzije sukladno s člankom 10. Ugovora;

1.2

Europskom sporazumu o razvoju fuzije (EFDA), višestranom sporazumu sklopljenom između Komisije i organizacija u državama članicama i pridruženim trećim zemljama ili organizacija koje zastupaju države članice i pridružene treće zemlje, a koji među ostalim predviđa okvir za daljnje istraživanje tehnologije fuzije u pridruženim organizacijama i industriji, upotrebu objekata JET-a i europski doprinos međunarodnoj suradnji;

1.3	Europskom zajedničkom poduzeću za ITER, na temelju članaka 45. do 51. Ugovora;

1.4	međunarodnim sporazumima između Euratoma i trećih zemalja koji obuhvaćaju aktivnosti u području istraživanja i razvoja energije fuzije, osobito Sporazumu ITER;

1.5	u bilo kojem drugom višestranom sporazumu sklopljenom između Zajednice i pridruženih organizacija, osobito u Sporazumu o mobilnosti osoblja;

1.6	djelovanjima za dijeljenje troškova u cilju promicanja i doprinosa istraživanju energije fuzije s tijelima u državama članicama ili trećim zemljama pridruženima Sedmom okvirnom programu s kojima nije sklopljen ugovor o pridruživanju.

Uz gore navedene aktivnosti mogu se poduzeti aktivnosti za promicanje i razvoj ljudskih resursa, stipendije, inicijative integriranih infrastruktura kao i posebne aktivnosti potpore, osobito kako bi se koordiniralo istraživanje energije fuzije, poduzela proučavanja koja bi služila kao potpora ovim aktivnostima te kako bi se podupiralo objavljivanje, razmjena informacija i osposobljavanje u svrhu promicanja prijenosa tehnologije.

2. SHEME FINANCIRANJA U DRUGIM PODRUČJIMA

Aktivnosti u područjima osim energije fuzije u okviru Sedmog okvirnog programa financirat će se kroz različite sheme financiranja. Te sheme koristit će se ili same ili u kombinaciji kako bi se financirale različite kategorije djelovanja provedene tijekom Sedmog okvirnog programa.

U odlukama za posebne programe, radnim programima i pozivima na podnošenje prijedloga prema potrebi će se navesti:

—	vrstu(-e) shema koje se upotrebljavaju za financiranje različitih kategorija djelovanja,

—	kategorije sudionika (kao što su istraživačke organizacije, sveučilišta, industrija, javna tijela) koje od njih mogu imati koristi,

—	vrste aktivnosti (istraživanja, razvoj, prikazivanje, osposobljavanje, širenje, prijenos znanja i druge slične aktivnosti) koje se mogu financirati kroz svaku od shema.

Ako se mogu koristiti različite sheme financiranja, u radnim programima može se naznačiti shema financiranja koja se mora koristiti za temu za koju se podnose prijedlozi.

Sheme financiranja su sljedeće:

(a)

Za potporu djelovanjima koje se prvenstveno provode na temelju poziva na podnošenje prijedloga:

Skupni projekti

Potpora istraživačkim projektima koje provode konzorciji sa sudionicima iz različitih zemalja, u cilju razvoja novih znanja, novih tehnologija, proizvoda ili zajedničkih izvora za istraživanja. Veličina, opseg i unutarnja organizacija projekata može se razlikovati od područja do područja te od teme do teme. Projekti mogu biti u rasponu od fokusiranih istraživačkih djelovanja male ili srednje veličine do većih integriranih projekata koji koriste znatnu količinu sredstava kako bi se ostvario određeni cilj.

Mreže odličnosti

Potpora zajedničkim istraživačkim programima koje provode mnoge istraživačke organizacije integrirajući svoje aktivnosti u određenom području, a koje izvršavaju istraživački timovi u okviru dugoročne suradnje. Provedba ovih zajedničkih istraživačkih programa zahtijevat će formalnu obvezu organizacija koje integriraju dio svojih izvora i aktivnosti.

3.	Mjere koordinacije i potpore Potpora aktivnostima koje imaju za cilj koordiniranje ili podupiranje istraživanja (umrežavanje, razmjene, proučavanja, konferencije itd.). Ove se mjere također mogu provoditi na druge načine osim poziva na podnošenje prijedloga.

4.	Mjere za promicanje i razvoj ljudskih resursa i mobilnosti Potpora izobrazbi i razvoju karijere istraživača.

(b)

Za potporu djelovanjima koja se provode na temelju odluka koje je donijelo Vijeće na prijedlog Komisije Zajednica će pružiti financijsku potporu inicijativama velikog opsega, financiranima iz više izvora, pomoću sljedećih doprinosa:

—	financijski doprinos utemeljivanju zajedničkih poduzeća koje se provodi na temelju postupaka i odredbi predviđenih u člancima 45. do 51. Ugovora,

—	financijski doprinos razvoju novih infrastruktura koje su od europskog interesa.

Zajednica će provoditi sheme financiranja u skladu s odredbama Uredbe koja se treba donijeti za pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta, relevantne instrumente državne potpore, osobito okvir Zajednice za državnu potporu za istraživanje i razvoj, kao i međunarodna pravila u ovom području. U skladu s tim međunarodnim okvirom, bit će potrebno omogućiti prilagodbu opsega i oblika financijskog sudjelovanja od slučaja do slučaja, osobito ako je moguće financiranje iz drugih izvora javnog sektora, uključujući druge izvore financiranja iz Zajednice kao što je Europska investicijska banka (EIB).

U slučaju sudionika u neizravnom djelovanju uspostavljenom u regiji koja zaostaje u razvoju (regije konvergencije (1) i najudaljenije regije), dopunsko financiranje iz strukturnih fondova bit će korišteno kadgod je moguće i prikladno.

3. IZRAVNA DJELOVANJA – ZAJEDNIČKI ISTRAŽIVAČKI CENTAR

Zajednica će poduzeti aktivnosti koje provodi JRC i označuju se kao izravna djelovanja.

(1) Regije konvergencije određene su u članku 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu (SL L 210, 31.7.2006., str. 25.). To uključuje regije prihvatljive za financiranje iz strukturnih fondova u okviru cilja konvergencije i regije prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda.

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

172

32006D0977

L 400/433

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.12.2006.

ODLUKA VIJEĆA

od 19. prosinca 2006.

o posebnom programu koji se provodi putem izravnih djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra u okviru Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja (2007. – 2011.)

(2006/977/Euratom)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 7.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

nakon savjetovanja sa Znanstvenim i tehničkim odborom i Vijećem guvernera Zajedničkog istraživačkog centra,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 7. Ugovora, Odluka Vijeća 2006/970/Euratom od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja (2007.– 2011.) (3) (dalje u tekstu: „Okvirni program”) treba se provesti putem posebnih programa koji utvrđuju detaljna pravila za njihovu provedbu, određuju njihovo trajanje te predviđaju sredstva koja se smatraju potrebnima.

(2)	Zajednički istraživački centar, dalje u tekstu „JRC”, trebao bi provoditi aktivnosti u području istraživanja i osposobljavanja koje se provode putem takozvanih izravnih djelovanja u okviru posebnog programa JRC-a kojim se provodi Okvirni program Euratoma.

(3)

Pri izvršavanju svoje zadaće JRC bi trebao pružati znanstvenu i tehničku potporu, usmjerenu prema korisniku, procesu stvaranja politika EU-a, osiguravajući potporu provedbi i praćenju postojećih politika i odgovarajući novim zahtjevima politika. Da bi ostvario svoju zadaću, JRC bi trebao provoditi istraživanja najveće usporedne europske kakvoće, istodobno održavajući svoju razinu znanstvene izvrsnosti.

(4)	Pri provedbi ovog posebnog programa naglasak bi trebalo staviti na promicanje mobilnosti i osposobljavanja istraživača te inovacije u Zajednici. JRC bi osobito trebao provoditi odgovarajuće aktivnosti osposobljavanja u području nuklearne sigurnosti i zaštite.

(5)

Taj bi se posebni program trebao provoditi na fleksibilan, učinkovit i transparentan način, uzimajući u obzir relevantne potrebe korisnika JRC-a i politike Zajednice te poštujući cilj zaštite financijskih interesa Zajednice. Istraživačke aktivnosti koje se provode u okviru programa prema potrebi bi se trebale prilagoditi tim potrebama kao i znanstvenim i tehnološkim postignućima te imati cilj postizanje znanstvene izvrsnosti.

(6)

Pravila Okvirnog programa EZ-a za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta te za širenje rezultata istraživanja (dalje u tekstu: „pravila za sudjelovanje i širenje”) koja se odnose na izravna djelovanja trebala bi se također primjenjivati na aktivnosti u području istraživanja i razvoja koja se provode u okviru ovog posebnog programa.

(7)

Za potrebe provedbe ovog programa, uz suradnju obuhvaćenu Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru ili sporazumom o pridruživanju, može biti prikladno poduzeti i aktivnosti međunarodne suradnje, posebno na temelju članka 2. točke (h) te članaka 101. i 102. Ugovora, s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama.

(8)

U kontekstu aktivnosti povezanih s proširenjem i integracijom, JRC za cilj ima promicanje uključivanja organizacija i istraživača iz novih država članica u svoje aktivnosti, posebno u vezi s provedbom znanstvenih i tehnoloških komponenti pravne stečevine EU-a, kao i jaču suradnju s organizacijama i istraživačima iz država pristupnica i država kandidatkinja. Također je predviđeno progresivno otvaranje prema susjednim zemljama, posebno u vezi s prioritetnim temama i Europskom politikom susjedstva.

(9)	Istraživačke aktivnosti koje se provode u okviru ovog posebnog programa trebale bi poštovati temeljna etička načela, uključujući načela sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

(10)	JRC bi trebao nastaviti stvarati dodatne resurse putem konkurentnih aktivnosti koje uključuju sudjelovanje u neizravnim djelovanjima iz Okvirnog programa, rad trećih strana i, u manjoj mjeri, iskorištavanje intelektualnog vlasništva.

(11)

Trebalo bi osigurati dobro financijsko upravljanje Okvirnim programom i njegovu provedbu na najučinkovitiji mogući način usmjeren korisniku, istodobno osiguravajući pravnu sigurnost i dostupnost programa za sve sudionike, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (4) i Uredbom Komisije (EZ, Euratom) 2342/2002 (5) o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu te Financijske uredbe i svih budućih izmjena.

(12)

Trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere – razmjerne financijskim interesima Europskih zajednica – kako bi se pratila učinkovitost odobrene financijske potpore i upotrebe tih sredstava radi sprečavanja nepravilnosti i prijevare te bi trebalo poduzeti potrebne korake kako bi se nadoknadila izgubljena, krivo isplaćena ili nepravilno korištena sredstva u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 1605/2002, Uredbom Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002, Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (6), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (7) te Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje vodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (8).

(13)	Komisija bi pravodobno trebala organizirati neovisnu procjenu u vezi s aktivnostima koje se provode u područjima obuhvaćenima ovim programom.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovime se donosi posebni program u vezi s izravnim djelovanjima u području aktivnosti istraživanja i osposobljavanja koje provodi Zajednički istraživački centar, dalje u tekstu „posebni program”, za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2011.

Članak 2.

Posebni program određuje aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra u nuklearnom području, podupirući cijeli niz istraživačkih radnji koje se provode u okviru transnacionalne suradnje u sljedećim tematskim područjima:

(a)	zbrinjavanje nuklearnog otpada, utjecaj na okoliš;

(b)	nuklearna sigurnost;

(c)	nuklearna zaštita.

Ciljevi i osnovne odrednice tih aktivnosti navedeni su u Prilogu.

Članak 3.

U skladu s člankom 3. Okvirnog programa, iznos koji se smatra potrebnim za izvršenje posebnog programa jest 517 milijuna EUR.

Članak 4.

Sve istraživačke aktivnosti koje se provode u okviru posebnog programa provode se u skladu s temeljnim etičkim načelima.

Članak 5.

1. Posebni program provodi se putem izravnih djelovanja utvrđenih u Prilogu II. Okvirnom programu.

2. Na ovaj se posebni program primjenjuju pravila za sudjelovanje i širenje u vezi s izravnim djelovanjima.

Članak 6.

1. Komisija izrađuje višegodišnji radni program za provedbu ovog posebnog programa u kojem se detaljno navode ciljevi te znanstveni i tehnološki prioriteti navedeni u Prilogu te vremenski raspored za provedbu.

2. Višegodišnji radni program u obzir uzima relevantne istraživačke aktivnosti koje provode države članice, pridružene države te europske i međunarodne organizacije. Radni program ažurira se prema potrebi.

Članak 7.

Komisija organizira neovisnu procjenu predviđenu u članku 6. Okvirnog programa koja se provodi u vezi s aktivnostima koje se obavljaju u područjima obuhvaćenima posebnim programom.

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 9.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2006.

Za Vijeće

Predsjednik

J. KORKEAOJA

(1) Mišljenje od 30. studenoga 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) SL C 185, 8.8.2006., str. 10.

(3) SL L 400, 30.12.2006., str. 60. Odluka kako je ispravljena na str. 21. toga Službenoga lista.

(4) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(5) SL L 357, 31.12.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1248/2006 (SL L 227, 19.8.2006., str. 3.).

(6) SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(7) SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(8) SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

PRILOG

PROGRAM JRC–EURATOM

1. Cilj

Pružiti znanstvenu i tehničku potporu, usmjerenu prema korisniku, politici Zajednice u vezi s nuklearnom energijom, osiguravajući potporu provedbi i praćenju postojećih politika i fleksibilno odgovarajući novim zahtjevima politika.

2. Pristup

Zadaća je JRC-a pružiti znanstvenu i tehničku potporu, usmjerenu prema korisniku, izradi idejnih nacrta, razvoju, provedbi i praćenju politika Zajednice, s ciljem da europska istraživanja zadrže svoj vodeći položaj. Zadaća JRC-a također naglašava potrebu da JRC preuzme visoko kvalitetne istraživačke aktivnosti u bliskom dodiru s industrijom i drugim tijelima te razvije mreže s javnim i privatnim institucijama u državama članicama. U svim aktivnostima JRC-a prisutne su obje dimenzije, no njihova pojedinačna važnost varira od izravne potpore uslugama Komisije do osnovnih istraživanja koja se provode u široj europskoj i međunarodnoj perspektivi.

Nuklearne aktivnosti JRC-a za cilj imaju izvršiti obveze povezane s istraživanjem i razvojem iz Ugovora o Euratomu te poduprijeti Komisiju i države članice u području nadzora sigurnosti i neširenja nuklearnog oružja, zbrinjavanja otpada, sigurnosti nuklearnih postrojenja i gorivnih ciklusa, radioaktivnosti u okolišu i zaštite od zračenja.

Cilj je ovog posebnog programa razvijati i prikupljati znanje, osigurati osnovne znanstveno-tehničke podatke i potporu sigurnosti/zaštiti te pouzdanosti, održivosti i nadzoru nuklearne energije, uključujući procjenu inovativnih/budućih sustava. Putem sudjelovanja u neizravnim djelovanjima Okvirnog programa pokušat će se ostvariti maksimalna komplementarnost s institucionalnim radnim programom iz odjeljka 3.

Jedan od glavnih problema u nuklearnom području trenutačno je gubitak znanja, stručnosti i posebno tehnologije i inženjeringa za rad s radioaktivnim materijalom i poljima zračenja. JRC će nastaviti djelovati kao europsko referentno središte za širenje informacija, osposobljavanje i obrazovanje mladih znanstvenika te će omogućiti pristup svojim infrastrukturama za druge istraživače i na taj način održavati nuklearno znanje i iskustvo u Europi.

Drugi će cilj biti daljnje razvijanje suradnje putem umrežavanja na europskoj i svjetskoj razini. S tim u vezi posebno će biti važna mogućnost da JRC sudjeluje u mrežama izvrsnosti i integriranim projektima.

3. Aktivnosti

3.1. Zbrinjavanje nuklearnog otpada, utjecaj na okoliš

3.1.1. Određivanje svojstava, skladištenje i odlaganje istrošenoga goriva

Zbrinjavanje istrošenoga goriva i visoko aktivnog nuklearnog otpada uključuje kondicioniranje za prijevoz, skladištenje i geološko odlaganje. Glavni je cilj spriječiti ispuštanje radionuklida u biosferu u vrlo dugom razdoblju. Projektiranje, procjena i funkcioniranje sustava inženjerskih i prirodnih barijera tijekom relevantnih vremenskih razdoblja imaju ključnu važnost za postizanje tih ciljeva i, među ostalim, ovise o ponašanju goriva.

JRC za cilj ima prikupiti podatke o dugoročnim svojstvima istrošenoga goriva te razviti metode za pouzdanu procjenu inženjerskih sustava s posebnim naglaskom na cjelovitost pakiranja otpada i uspoređivanje s kriterijima za donošenje odluka, usmjerenima na rizik.

Laboratorijski eksperimenti o ponašanju goriva u reprezentativnim uvjetima omogućit će relevantan doprinos za modele za dugoročno predviđanje te će omogućiti njihovo potvrđivanje. JRC će također sudjelovati u raznim europskim nastojanjima za pronalaženje rješenja za sigurno odlaganje otpada te će aktivno podupirati prijenos znanja između raznih zemalja.

3.1.2. Razdioba, transmutacija i kondicioniranje

Glavni izazovi ovog programa ostaju optimizacija razdiobe goriva na posebne odabrane dugovječne radionuklide te proizvodnja i određivanje svojstava sigurnih i pouzdanih goriva ili antikatoda za transmutaciju aktinida.

Proučavanje tih alternativnih strategija za zbrinjavanje otpada i dalje dobiva veliku pozornost jer one mogu znatno smanjiti dugoročne opasnosti odlaganja otpada. U slučaju transmutacije razmatraju se brzi i termalni reaktori zajedno s posebnim postrojenjima za izgaranje aktinida. Većina predloženih koncepata za buduće reaktorske sustave uključuje takvu vrstu selektivnog odvajanja radionuklida.

Izrazito smanjivanje količine dugoživućih radionuklida i značajno smanjenje volumena u postrojenjima za zbrinjavanje otpada dovest će do toga da će razvoj inertnih matrica za kondicioniranje visoko aktivnog nuklearnog otpada dugoročno predstavljati ključno poboljšanje u zbrinjavanju nuklearnog otpada.

JRC će upravljati novim postrojenjima za naprednu razdiobu i proizvodnju goriva i antikatoda (laboratorij za niže aktinide) u tom području. Isto tako, provodit će testiranja ozračivanja na antikatodama i gorivima te će stvarati temeljne nuklearne podatke za transmutaciju. Naposljetku, kemijska postojanost matrica za kondicioniranje aktinida određivat će se prema studijama korozije i izluživanja.

3.1.3. Osnovna istraživanja aktinida

Cilj je osnovnih istraživačkih aktivnosti steći osnovno znanje kako bi se potpomoglo razumijevanje fizikalnih procesa u nuklearnom gorivu (od proizvodnje energije do zbrinjavanja otpada), a one su u bliskoj vezi s aktivnostima osposobljavanja i obrazovanja. Osnovna istraživačka djelovanja usmjerit će se na termo-fizikalna svojstva materijala, površinska svojstva sustava koji sadrže aktinide te na temeljna fizikalna i kemijska svojstva.

Objekti JRC-a kao što je laboratorij za korisnike aktinida i dalje će primati znanstvenike, posebno s europskih sveučilišta.

3.1.4. Nuklearni podaci

Predloženi projekti za posebne uređaje za izgaranje nižih aktinida i napredni koncepti proizvodnje nuklearne energije stvaraju nove potrebe za nuklearnim podacima značajno veće preciznosti.

JRC će obavljati mjerenja nuklearnih podataka za potrebe zbrinjavanja otpada. Nova tehnološka postignuća dovela su do znatnih poboljšanja u mogućnostima mjerenja. JRC također podupire značajan napor u razvoju temeljne nuklearne teorije za modeliranje reakcija koje nije moguće izvesti eksperimentalno.

Metrologija radionuklida dopunjuje taj rad mjerenjima za poboljšanje podataka o nuklearnom raspadu fisijskih materijala i proizvoda fisije. Također su potrebni precizni eksperimentalni podaci kako bi se moglo procijeniti teorije i modele na kojima se temelje propisi o zaštiti od zračenja.

3.1.5. Primjene u medicini temeljene na nuklearnim istraživanjima

Iz nuklearnih postrojenja i stručnosti JRC-a nastao je niz primjena u medicini. Te su primjene proizišle iz istraživanja proizvodnje novih izotopa, razvoja referentnih kliničkih materijala i potpore novim terapijama liječenja karcinoma. JRC namjerava učiniti te nove vrste primjena dostupnima bolnicama i farmaceutskoj industriji.

3.1.6. Mjerenje radioaktivnosti u okolišu

JRC primjenjuje svoju stručnost u analizi tragova za potvrđivanje radioaktivnog ispuštanja i emisija iz nuklearnih postrojenja. Taj rad također uključuje studije o specijaciji, obrascima seljenja u biosferi i radiotoksikologiji aktinida. Zbog novih ograničenja radionuklida u sastojcima hrane, JRC će razvijati analitičke tehnike i proizvoditi odgovarajuće referentne materijale. Organizirat će se usporedbe među laboratorijima u suradnji s laboratorijima za nadzor u državama članicama kako bi se procijenila usporednost prikupljenih podataka nadzora i poduprlo usklađivanje sustava za mjerenje radioaktivnosti.

3.1.7. Upravljanje znanjem, osposobljavanje i obrazovanje

Za nove generacije nuklearnih znanstvenika i inženjera važno je da održe i prodube znanje o nuklearnim istraživanjima putem eksperimenata, rezultata, tumačenja i vještina stečenih u prošlosti. To se posebno odnosi na područja u kojima su se tijekom tri desetljeća iskustva iz analize radnih svojstava reaktora i sigurnosti koncentrirali kompleksni analitički alati kao što su modeli i računalni kodovi. Da bi se spriječio mogući gubitak znanja i pomanjkanje novih znanstvenika i inženjera u području nuklearne tehnologije, JRC će za cilj imati zadržati potrebno znanje te osigurati da je to znanje uvijek dostupno, pravilno organizirano i kvalitetno dokumentirano. Osim toga, poticat će razvoj novih znanstvenika i inženjera u području nuklearne energije, uključujući privlačenje mladih novih znanstvenika i inženjera u ovom području. Također će podržavati aktivnosti povezane s visokim obrazovanjem u Europi. Nadalje, JRC će doprinijeti razvoju bolje komunikacije o nuklearnim temama, posebno u vezi s prihvaćanjem javnosti i globalnim strategijama za opću energetsku osviještenost.

3.2. Nuklearna sigurnost

3.2.1. Sigurnost nuklearnog reaktora

Kako bi se održala i poboljšala razina sigurnosti nuklearnih elektrana zapadnog, ali i ruskog tipa, potrebno je proširiti i potvrditi napredne i poboljšane metodologije za procjenu sigurnosti te pripadajuće analitičke alate. Provodit će se ciljana eksperimentalna istraživanja kako bi se omogućila potvrda i provjera alata za procjenu sigurnosti i unaprijedilo razumijevanje najvažnijih fizikalnih pojava i procesa. JRC je u potpunosti uključen u međunarodna nastojanja da se postigne veća sigurnost nuklearnih reaktora.

3.2.2. Sigurnost nuklearnoga goriva u energetskim reaktorima u EU

Sigurnost goriva usredotočena je na sprečavanje i ublažavanje posljedica hipotetskih nesreća. Dva glavna aspekta u tom istraživanju odnose se na mehanički integritet gorivnih elemenata za vrijeme životnog vijeka reaktora te odgovor goriva na prijelazne uvjete i uvjete teške nesreće u reaktoru, uključujući taljenje jezgre.

U tom kontekstu JRC je uključen u sadašnju strategiju razvijanja goriva čiji je cilj poboljšana sigurnost i smanjivanje civilnih i vojnih zaliha plutonija. JRC će za testiranje ponašanja i svojstava goriva koristiti reaktor s visokim protokom. Također će se provoditi mjerenja obilježja koje utječu na radna svojstva.

3.2.3. Siguran rad naprednih nuklearnih energetskih sustava

U svijetu se razmatraju nove strategije u vezi s reaktorima u okviru otvorenih istraživanja, na primjer scenarij IV. generacije, koja su nadahnuta sveobuhvatnom procjenom, vodeći računa o zabrinutosti javnosti u vezi s poboljšanjem sigurnosti, smanjivanjem količine otpada i poboljšanom sposobnošću sprečavanja širenja nuklearnog oružja.

Izrazito je važno da JRC ostvari svoju punu ulogu, izravno i koordinirajući europske doprinose u toj svjetskoj inicijativi u koju su uključene glavne istraživačke organizacije. To uključuje samo područja koja mogu poboljšati sigurnost i nadzor sigurnosti u inovativnim nuklearnim gorivnim ciklusima, posebno u odnosu na utvrđivanje svojstava, testiranje i analizu novih goriva. Rješavat će se pitanja razvoja ciljeva sigurnosti i kvalitete, zahtjevi u pogledu sigurnosti i napredne metodologije ocjenjivanja sustava. Te će se informacije sustavno širiti zainteresiranim tijelima država članica i službama Komisije, posebno putem redovitih koordinacijskih sastanaka.

3.3. Nuklearna zaštita

3.3.1. Nadzor sigurnosti u nuklearnom području

Neširenje nuklearnog oružja sve je važnija dimenzija, a za sigurnost građana EU-a od vitalnog je značenja da potrebni kapaciteti budu i dalje dostupni. Aktivnosti JRC-a u tom se području sastoje od tehničke potpore službama Komisije u okviru Ugovora o Euratomu i IAEA-i (Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju) u okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. Cilj će biti provesti veću automatizaciju i bolje alate za analizu informacija kako bi se smanjilo opterećenje inspektora i breme nuklearne industrije.

Iako JRC ima više od trideset godina iskustva u podupiranju Ugovora o Euratomu i Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, i dalje su potrebne tehničke inovacije i poboljšanja kako bi se provela politika nadzora sigurnosti koja se razvija. Aktivnosti JRC-a, istodobno se razvijajući u svrhu izvršavanja tih ciljeva, nastavit će uključivati tehnologije za provjeravanje i otkrivanje te za zadržavanje i nadzor, metode za mjerenje nuklearnih materijala, proizvodnju referentnih nuklearnih materijala te osposobljavanje, posebno za inspektore IAEA-e i Komisije.

3.3.2. Dodatni protokol

Cilj je dodatnog protokola zajamčiti nepostojanje neprijavljenih nuklearnih djelatnosti. Njegova provedba zahtijeva niz tehnika koje se razlikuju od onih koje se primjenjuju prilikom provjeravanja knjigovodstva nuklearnih materijala. Zahtijeva sveobuhvatni opis nuklearnih aktivnosti jedne zemlje, opsežnije izjave za lokacije i raznolikije zahtjeve u odnosu na inspekciju. To može uključivati praćenje izvan lokacije i aktivnosti praćenja izvan granica objekta te analizu čestica u okolišu kao sredstvo za otkrivanje neprijavljenih nuklearnih aktivnosti.

Ciljevi JRC-a odnose se na praćenje prijenosa nuklearnih materijala u stvarnom vremenu i integriranu analizu informacija. JRC će posebno raditi na razvijanju i potvrđivanju alata za analizu informacija te na metodologiji temeljenoj na sistemskoj analizi.

3.3.3. Prikupljanje informacija o neširenju nuklearnog oružja iz javno dostupnih izvora

Radi potpore službama Komisije i suradnje s IAEA-om te tijelima država članica, JRC će nastaviti sa sustavnim prikupljanjem i analizom podataka o pitanjima povezanima s neširenjem nuklearnog oružja (po mogućnosti i one koje se odnose na druge vrste oružja za masovno uništenje i sustave isporuke) iz niza različitih izvora (internet, specijalizirana literatura, baze podataka). Te će se informacije koristiti za pripremu izvještaja po zemljama, pri čemu će se posebno pratiti daljnji razvoj nuklearnih aktivnosti te uvoz i/ili izvoz nuklearne opreme i tehnologije za izravnu ili dvojnu namjenu u odabranim državama. Informacije iz tih javno dostupnih izvora bit će popraćene satelitskim snimkama. Da bi dalje podupirao taj rad, JRC će nastaviti razvijati višejezična internetska pretraživanja, upravljanje znanjem i tehnologije prikupljanja podataka.

3.3.4. Suzbijanje nezakonitog prometa nuklearnim materijalom, uključujući nuklearnu forenzičnu analizu

Otkrivanje i prepoznavanje nezakonito prevezenih ili uskladištenih nuklearnih materijala osnovna je linija obrane od nezakonitog prometa. Nuklearna forenzična znanost prikuplja tragove o porijeklu oduzetog materijala. Važno pitanje ostaje na koji način ustanoviti odgovarajući plan djelovanja za rješavanje slučajeva otkrivanja takvih materijala. JRC će u području nuklearne forenzike i nezakonitog prometa povećati suradnju s nacionalnim tijelima i međunarodnim organizacijama (ITWG, IAEA itd.).

Etički aspekti

Tijekom provedbe ovog programa i istraživačkih aktivnosti koje proizlaze iz njega potrebno je poštovati temeljna etička načela. Ona, među ostalim, uključuju načela iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima, uključujući sljedeće: zaštitu ljudskog dostojanstva i ljudskog života, zaštitu osobnih podataka i privatnosti, kao i zaštitu životinja i okoliša u skladu s pravom Zajednice i najnovijim verzijama odgovarajućih međunarodnih konvencija, smjernica i pravila ponašanja, npr. Helsinške deklaracije, Konvencije Vijeća Europe o ljudskim pravima i biomedicini, potpisane u Oviedu 4. travnja 1997. i njezinih dodatnih protokola, Konvencije UN-a o pravima djeteta, Opće deklaracije o ljudskom genomu i ljudskim pravima koju je donio Unesco, Konvencije UN-a o biološkom i toksičnom oružju (BTWC), Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu i relevantnih rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

U obzir će se također uzeti mišljenja Europske skupine savjetnika o etičkim posljedicama biotehnologije (od 1991. do 1997. godine) te mišljenja Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama (od 1998. godine)

U skladu s načelom supsidijarnosti i raznolikosti pristupa koji postoje u Europi, sudionici u istraživačkim projektima moraju se ponašati u skladu sa zakonima, propisima i etičkim pravilima na snazi u zemljama u kojima će se istraživanja provoditi. U svakom slučaju, primjenjuju se nacionalni propisi te se istraživanja koja su zabranjena u bilo kojoj državi članici ili nekoj drugoj zemlji neće poduprijeti financiranjem Zajednice koje će se provoditi u toj državi članici ili drugoj zemlji.

Oni koji provode istraživačke projekte prema potrebi moraju zatražiti odobrenje od nadležnih nacionalnih ili lokalnih etičkih odbora prije početka aktivnosti u području ITR-a. Komisija će također sustavno provoditi etičke provjere prijedloga koji se bave etički osjetljivim pitanjima ili u slučaju da etički aspekti nisu adekvatno razmotreni. U specifičnim se slučajevima etička provjera može izvršiti tijekom provedbe projekta.

Protokol o zaštiti i dobrobiti životinja priložen Ugovoru zahtijeva od Zajednice da posveti punu pozornost zahtjevima dobrobiti životinja prilikom stvaranja i provedbe politika Zajednice, uključujući istraživanja. Direktivom Vijeća 86/609/EEZ (1) o zaštiti životinja koje se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe zahtijeva se da svi pokusi budu izrađeni tako da se izbjegne nevolja i nepotrebna bol i patnja pokusnih životinja; koriste životinje u najmanjem mogućem broju; uključuju životinje s najnižom razinom neurofiziološke osjetljivosti; te prouzrokuju najmanje boli, patnje, nevolje ili trajnih oštećenja. Mijenjanje genetskog nasljeđa životinja i kloniranje životinja mogu se razmatrati samo ako su ciljevi etički opravdani, a uvjeti takvi da jamče dobrobit životinja te se uvažavaju načela biološke raznolikosti.

Tijekom provedbe ovog programa Komisija će redovito pratiti znanstvena postignuća i nacionalne i međunarodne propise tako da se u obzir uzmu svi razvoji događaja.

(1) SL L 358, 18.12.1986., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2003/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 230, 16.9.2003., str. 32.).

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

180

32008L0092

L 298/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.10.2008.

DIREKTIVA 2008/92/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 22. listopada 2008.

o postupku Zajednice za poboljšanje transparentnosti cijena plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima (preinaka)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 285. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (1),

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 90/377/EEZ od 29. lipnja 1990. o postupku Zajednice za poboljšanje transparentnosti cijena plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima (2) nekoliko je puta značajno izmijenjena (3). S obzirom na nove izmjene navedene Direktive, njezine bi odredbe zbog jasnoće trebalo preinačiti.

(2)	Transparentnost cijena električne energije, ako ona poboljšava uvjete koji osiguravaju nenarušavanje tržišnog natjecanja na zajedničkom tržištu, bitna je za ostvarivanje i besprijekorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta električne energije.

(3)	Transparentnost može pomoći u sprečavanju diskriminacije korisnika omogućavanjem veće slobode pri odabiru između različitih izvora energije i različitih dobavljača.

(4)	Stupanj transparentnosti trenutačno se razlikuje u odnosu na izvore energije u državama članicama ili u regiji unutar Zajednice, te se tako dovodi u pitanje ostvarivanje unutarnjeg energetskog tržišta.

(5)	Međutim, cijena koju industrija u Zajednici plaća za potrošenu energiju jedan je od čimbenika koji utječu na njezinu konkurentnost te bi stoga ti podaci trebali ostati povjerljivi.

(6)	Sustav standardnih potrošača koji koristi Statistički ured Europskih zajednica (Eurostat) u svojim publikacijama vezanim uz cijene i tarifni sustav koji je uveden za najveće industrijske korisnike električne energije osiguravaju da transparentnost ne predstavlja prepreku za povjerljivost podataka.

(7)	Potrebno je proširiti razrede potrošača koje koristi Eurostat do granica pri kojima potrošači predstavljaju svoju skupinu.

(8)	Na taj bi se način postigla transparentnost cijena za krajnje korisnike, a da se ne ugrozi potrebna povjerljivost ugovora. Zbog poštovanja povjerljivosti, u određenom razredu moraju biti barem tri potrošača da bi se cijena mogla objaviti.

(9)	Ove informacije, koje se odnose na plin i električnu energiju koju potroši industrija za krajnje korisnike, također će omogućiti usporedbu s drugim izvorima energije (nafta, ugljen, fosilni i obnovljivi izvori energije) i drugim potrošačima.

(10)	Poduzeća za opskrbu plinom i električnom energijom kao i industrijski potrošači plina i električne energije pridržavaju se, neovisno o provedbi ove Direktive, pravila tržišnog natjecanja iz Ugovora, a Komisija u skladu s tim može zatražiti priopćenje o cijenama i uvjetima prodaje.

(11)	Poznavanje važećih tarifnih sustava čini dio transparentnosti cijena.

(12)	Poznavanje podataka o razredima potrošača i njihovim udjelima na tržištu također čini dio transparentnosti cijena.

(13)

Priopćenje Eurostatu o cijenama i uvjetima prodaje za potrošače te o važećim tarifnim sustavima kao i raščlamba potrošača po razredima trebaju Komisiji omogućiti dovoljno podataka da ona može odlučiti, ako je potrebno, o odgovarajućoj mjeri ili prijedlozima s obzirom na situaciju na unutarnjem tržištu energije.

(14)	Podaci koji se dostavljaju Eurostatu bit će još pouzdaniji ako te podatke prikupljaju sama poduzeća.

(15)	Za osiguranje transparentnosti cijena važno je poznavati postojeći sustav oporezivanja i parafiskalnih naknada u svakoj državi članici.

(16)	Mora postojati mogućnost provjere pouzdanosti podataka koji se dostavljaju Eurostatu.

(17)	Postizanje transparentnosti pretpostavlja objavljivanje cijena i tarifnih sustava te njihovo prenošenje na najširi krug potrošača.

(18)	Za postizanje transparentnosti cijena energije sustav bi se trebao temeljiti na dokazanim stručnim spoznajama i metodama koje je za obradu, provjeru i objavu podataka razvio i provodi ih Eurostat.

(19)	U cilju ostvarenja unutarnjeg tržišta energije potrebno je što prije uvesti sustav transparentnosti cijena.

(20)	Ova se Direktiva može jednoobrazno provoditi u svim državama članicama samo ako se tržište prirodnim plinom dovoljno razvije, posebno s obzirom na infrastrukturu.

(21)	Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4).

(22)

Komisiji bi osobito trebalo dati ovlast za unošenje potrebnih promjena u Prilozima I. i II. s obzirom na posebne probleme koji se pojavljuju. Budući da su to mjere iz općega područje primjene i namijenjene su izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, moraju se donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom koji je predviđen u članku 5a. Odluke 1999/468/EZ.

(23)	Budući da se novi elementi ove Direktive odnose samo na odborsku proceduru, države članice ih ne trebaju prenositi.

(24)	Ova Direktiva ne bi trebala dovoditi u pitanje obaveze država članica u pogledu rokova za prenošenje direktiva iz Priloga III. dijela B, u nacionalno pravo,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi osigurale da poduzeća koja opskrbljuju plinom ili električnom energijom industrijske krajnje korisnike, kako je utvrđeno u Prilozima I. i II., Statističkom uredu Europskih zajednica (Eurostatu) u obliku predviđenom u članku 3. dostavljaju:

1.	cijene i uvjete prodaje plina i električne energije industrijskim krajnjim korisnicima;

2.	tarifne sustave koji se koriste;

3.	raščlambu potrošača i odgovarajućih količina po razredima potrošnje kako bi se osigurala prepoznatljivost tih razreda na nacionalnoj razini.

Članak 2.

1. Poduzeća na koja upućuje članak 1. podatke predviđene člankom 1. stavcima 1. i 2. prikupljaju 1. siječnja i 1. srpnja svake godine.

Ti podaci, prikupljeni u skladu s odredbama iz članka 3., u roku od dva mjeseca šalju se Eurostatu i nadležnim tijelima država članica.

2. Na temelju podataka iz stavka 1. Eurostat svakog svibnja i svakog studenoga u prikladnom obliku objavljuje cijene plina i električne energije za industrijske korisnike u državama članicama i tarifne sustave koji se koriste za formiranje cijena.

3. Podaci predviđeni člankom 1. stavkom 3. šalju se Eurostatu i nadležnim tijelima država članica svake dvije godine.

Ti se podaci ne objavljuju.

Članak 3.

Provedbene odredbe koje se odnose na oblik, sadržaj i sve ostale značajke podataka predviđenih u članku 1. utvrđene su u Prilozima I i II.

Članak 4.

Eurostat ne objavljuje podatke koji su dostavljeni na temelju članka 1. koji bi se zbog svoje prirode mogli smatrati poslovnom tajnom. Takvi povjerljivi statistički podaci dostavljeni Eurostatu dostupni su samo dužnosnicima Eurostata i mogu se koristiti samo u statističke svrhe.

Prvi stavak međutim ne sprečava objavljivanje takvih podataka u agregiranom obliku koji ne omogućava otkrivanje pojedinačnih poslovnih transakcija.

Članak 5.

Ako Eurostat primijeti statistički značajna odstupanja ili nedosljednost podataka dostavljenih u skladu s ovom Direktivom, od nacionalnih tijela može zatražiti provjeru dezagregiranih podataka kao i metoda izračunavanja i vrednovanja na kojima se temelje agregirani podaci, kao bi se ocijenili ili čak izmijenili svi podaci za koje se smatra da su nepravilni.

Članak 6.

Ako je potrebno, Komisija unosi nužne promjene u Prilozima I. i II. s obzirom na posebne probleme koji se pojavljuju. Te se mjere, koje su namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom koji je predviđen u članku 7. stavku 2.

Takve se mjere međutim odnose samo na tehničke značajke Priloga I. i II. i nisu takve prirode da mijenjaju opću strukturu sustava.

Članak 7.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Pri pozivanju na ovaj stavak primjenjuju se članak 5a. stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Članak 8.

Komisija jednom godišnje Europskom Parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru dostavlja sažeto izvješće o provedbi ove Direktive.

Članak 9.

Za prirodni se plin ova Direktiva počinje primjenjivati u državi članici pet godina nakon uvođenja ovog oblika energije na njezino tržište.

Dotična država članica izričito i bez odgode Komisiji prijavljuje datum uvođenja tog izvora energije na nacionalno tržište.

Članak 10.

Direktiva 90/377/EEZ, kako je izmijenjena aktima navedenima u Prilogu III. dijelu A, stavlja se izvan snage ne dovodeći u pitanje obaveze država članica u pogledu rokova za prenošenje Direktiva iz Priloga III. dijela B, u nacionalno pravo.

Svako upućivanje na ukinutu Direktivu tumači se kao upućivanje na ovu Direktivu i iščitava se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga IV.

Članak 11.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 12.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 22. listopada 2008.

Za Europski Parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J.-P. JOUYET

(1) Mišljenje Europskog parlamenta od 17. lipnja 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 25. rujna 2008.

(2) SL L 185, 17.7.1990., str. 16.

(3) Vidjeti Prilog III., Dio A.

(4) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

PRILOG I.

CIJENE PLINA

Cijene plina za industrijske krajnje korisnike (1) prikupljaju se i pripremaju u skladu sa sljedećom metodologijom:

(a)	Cijene koje se dostavljaju cijene su koje industrijski krajnji korisnici plaćaju za prirodni plin koji za vlastitu uporabu dobavljaju preko mreže.

(b)

U obzir se uzimaju sve vrste industrijske uporabe plina. Međutim, sustav isključuje potrošače koji plin koriste:

—	za proizvodnju električne energije u elektranama ili kogeneracijskim postrojenjima,

—	za neenergetske namjene (primjerice u kemijskoj industriji),

—	iznad 4 000 000 gigadžula (GJ) godišnje.

(c)	Zabilježene cijene moraju se temeljiti na sustavu standardnih skupina potrošača koje su utvrđene s obzirom na godišnju potrošnju plina.

(d)

Cijene će se prikupljati dva puta godišnje, početkom svakog šestomjesečnog razdoblja (siječanj i srpanj) i odnosit će se na prosječne cijene koje su industrijski krajnji korisnici platili za plin tijekom prethodnih šest mjeseci. Prvo priopćenje s podacima o cijenama upućeno Statističkom uredu Europskih zajednica (Eurostatu) odnosit će se na stanje 1. siječnja 2008.

(e)	Cijene moraju biti izražene u nacionalnoj valuti po gigadžulu. Korištena jedinica energije mjeri se na temelju bruto kalorične vrijednosti.

(f)	Cijene moraju uključivati sve plative troškove: troškovi mreže i potrošena energija, minus popusti i premije, plus drugi troškovi (najam brojila, stalni troškovi itd.). Troškovi prvog priključenja nisu uključeni.

(g)	Cijene se evidentiraju kao nacionalne prosječne cijene.

(h)

Države članice razvijaju i provode isplative postupke kako bi osigurale reprezentativan sustav kompiliranja podataka koji se temelji na sljedećim pravilima:

—

cijene će predstavljati ponderirane prosječne cijene, pri čemu će se kao faktor ponderiranja koristiti tržišni udjeli poduzeća za opskrbu plinom koja su uključena u istraživanje. Aritmetičke prosječne cijene navodit će se samo ako se ne mogu izračunati ponderirane vrijednosti. U svakom slučaju, države članice osigurat će da reprezentativni udio nacionalnog tržišta bude pokriven istraživanjem,

—

tržišni udjeli trebaju se temeljiti na količini plina za koju poduzeća za opskrbu plinom ispostave račun industrijskim krajnjim korisnicima. Ako je moguće, tržišni će se udjeli izračunavati posebno za svaku skupinu. Podacima za izračun ponderiranih prosječnih cijena upravljat će države članice uz poštivanje pravila o povjerljivosti,

—	u interesu povjerljivosti, podaci koji se odnose na cijene dostavljat će se samo ako u dotičnoj državi članici postoje barem tri krajnja potrošača u svakom od razreda na koje upućuje točka (j).

(i)

Navode se tri razine cijena:

—	cijene bez poreza i doprinosa,

—	cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza,

—	cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om.

(j)

Cijene plina istraživat će se za sljedeće razrede industrijskih krajnjih korisnika:

Industrijski krajnji korisnik	Godišnja potrošnja plina (GJ)
Industrijski krajnji korisnik	Najniža	Najviša
Skupina 11		< 1 000
Skupina 12	1 000	< 10 000
Skupina 13	10 000	< 100 000
Skupina 14	100 000	< 1 000 000
Skupina 15	1 000 000	<= 4 000 000

(k)

Jednom svake dvije godine, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati podaci o sustavu kompiliranja podataka, pri čemu se posebno navodi opis istraživanja i njegovo područje primjene (broj poduzeća koja se bave opskrbom plina, a koja su obuhvaćena istraživanjem, agregirani postotak zastupljenog tržišta itd.) i kriteriji koji se koriste za izračunavanje ponderiranih prosječnih cijena kao i agregiranih količina potrošnje po pojedinačnim skupinama. Prvo priopćenje o sustavu kompiliranja podataka odnosit će se na stanje 1. siječnja 2008.

(l)

Jednom godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati podaci o glavnim prosječnim svojstvima i čimbenicima koji utječu na cijene evidentirane za svaku skupinu potrošnje.

Podaci uključuju:

—	prosječne faktore opterećenja za industrijske krajnje korisnike za svaku skupinu potrošnje koji su izračunati na temelju ukupno isporučene energije i prosječne najveće potražnje,

—	opis popusta za isprekidanu isporuku,

—	opis stalnih troškova, najam brojila ili drugi troškovi koji su važni na nacionalnoj razini.

(m)

Jednom godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, također treba dostavljati podatke o stopama i metodama izračuna kao i opis poreza propisanih za prodaju plina industrijskim krajnjim korisnicima. Opis mora sadržavati sve troškove sustava neoporezivih doprinosa i obveze vezane uz upravljanje javnim službama.

Opis poreza mora uključivati tri jasno odvojena dijela:

—	porezi, doprinosi, neoporezivi doprinosi, pristojbe i sva druga fiskalna davanja koja nisu navedena u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene bez poreza i doprinosa”,

—	porez i doprinosi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima koji se smatraju nenaplativima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će stoga uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza”,

—	porez na dodanu vrijednost (PDV) i drugi naplativi porezi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om”.

Pregled različitih poreza, doprinosa, neoporezivih doprinosa, pristojbi i drugih fiskalnih davanja:

—	porez na dodanu vrijednost,

—	naknada za koncesiju. Ovo se obično odnosi na dozvole i pristojbe za korištenje zemljišta i privatnog ili javnog vlasništva za mreže ili druge plinske uređaje,

—	ekološki porezi ili doprinosi. Ovo se obično odnosi ili na promidžbu obnovljivih izvora energije ili kogeneracijskih postrojenja ili na teret za emisiju CO2, SO2 ili drugih sredstava koji utječu na klimatske promjene,

—	drugi porezi i doprinosi u području energetike: obveze/troškovi vezani uz upravljanje javnim službama, doprinosi za financiranje regulatornih tijela za energiju itd.,

—	drugi porezi i doprinosi koji nisu u području energetike: nacionalni, lokalni ili regionalni porezi za potrošenu energiju, porez na distribuciju plina itd.

Porez na dohodak, porezi vezani uz nekretnine, gorivo za motorna vozila, cestarine, porezi za dozvole za telekomunikacije, radio, oglašavanje, pristojbe za dozvole, porez na otpad itd. ne uzimaju se u obzir i isključeni su iz ovog opisa, zato što su nedvojbeno dio operativnih troškova i primjenjuju se i na druge industrije ili djelatnosti.

(n)	U državama članicama gdje jedna tvrtka pokriva cjelokupnu industrijsku prodaju, podatke može dostaviti ta tvrtka. U državama članicama u kojima djeluje više od jedne tvrtke, podatke treba dostavljati neovisno statističko tijelo.

(1) Industrijski krajnji korisnici mogu uključivati druge nerezidentne korisnike.

PRILOG II.

CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE

Cijene električne energije za industrijske krajnje korisnike (1) prikupljaju se i pripremaju u skladu sa sljedećom metodologijom:

(a)	Cijene koje se dostavljaju cijene su koje industrijski krajnji korisnici plaćaju za električnu energiju za vlastitu uporabu.

(b)	U obzir se uzimaju sve vrste industrijske uporabe električne energije.

(c)	Zabilježene cijene moraju se temeljiti na sustavu standardnih skupina potrošača koje su utvrđene s obzirom na godišnju potrošnju električne energije.

(d)

Cijene će se prikupljati dva puta godišnje, početkom svakog šestomjesečnog razdoblja (siječanj i srpanj) i odnosit će se na prosječne cijene koje su industrijski krajnji korisnici platili za električnu energiju tijekom prethodnih šest mjeseci. Prvo priopćenje s podacima o cijenama upućeno Statističkom uredu Europskih zajednica (Eurostatu) odnosit će se na stanje 1. siječnja 2008.

(e)	Cijene moraju biti izražene u nacionalnoj valuti po kWh.

(f)	Cijene moraju uključivati sve plative troškove: troškovi mreže i potrošena energija, minus popusti i premije, plus drugi troškovi (naknade za korištenje kapaciteta, komercijalizacija, najam brojila itd.). Troškovi prvog priključenja nisu uključeni.

(g)	Cijene se evidentiraju kao nacionalne prosječne cijene.

(h)

Države članice razvijaju i provode isplative postupke kako bi osigurale reprezentativan sustav prikupljanja podataka koji se temelji na sljedećim pravilima:

—

cijene će predstavljati ponderirane prosječne cijene, pri čemu će se kao faktor ponderiranja koristiti tržišni udjeli poduzeća za opskrbu električnom energijom koja su uključena u istraživanje. Aritmetičke prosječne cijene navodit će se samo ako se ne mogu izračunati ponderirane vrijednosti. U svakom slučaju, države članice osigurat će da reprezentativni udio nacionalnog tržišta bude pokriven istraživanjem,

—

tržišni udjeli trebaju se temeljiti na količini električne energije za koju poduzeća za opskrbu električnom energijom ispostave račun industrijskim krajnjim korisnicima. Ako je moguće, tržišni će se udjeli izračunavati posebno za svaku skupinu. Podacima za izračun ponderiranih prosječnih cijena upravljat će države članice uz poštivanje pravila o povjerljivosti,

—	u interesu povjerljivosti, podaci koji se odnose na cijene dostavljat će se samo ako u dotičnoj državi članici postoje barem tri krajnja potrošača u svakom od razreda na koje upućuje točka (j).

(i)

Navode se tri razine cijena:

—	cijene bez poreza i doprinosa,

—	cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza,

—	cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om.

(j)

Cijene električne energije istraživat će se za sljedeće razrede industrijskih krajnjih korisnika:

Industrijski krajnji korisnik	Godišnja potrošnja električne energije (MWh)
Industrijski krajnji korisnik	Najniža	Najviša
Skupina 1A		< 20
Skupina 1B	20	< 500
Skupina 1C	500	< 2 000
Skupina 1D	2 000	< 20 000
Skupina 1E	20 000	< 70 000
Skupina 1F	70 000	<= 150 000

(k)

Jednom svake dvije godine, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati podaci o sustavu kompiliranja podataka, pri čemu se posebno navodi opis istraživanja i njegovo područje primjene (broj poduzeća koja se bave opskrbom električne energije, a koja su obuhvaćena istraživanjem, agregirani postotak zastupljenog tržišta itd.) i kriteriji koji se koriste za izračunavanje ponderiranih prosječnih cijena kao i agregiranih količina potrošnje po pojedinačnim skupinama. Prvo priopćenje o sustavu kompiliranja podataka odnosit će se na stanje 1. siječnja 2008.

(l)

Podaci uključuju:

—	prosječne faktore opterećenja za industrijske krajnje korisnike za svaku skupinu potrošnje koji su izračunati na temelju ukupno isporučene energije i prosječne najveće potražnje,

—	tablicu u kojoj su navedene granične vrijednosti napona za državu,

—	opis stalnih troškova, najam brojila ili drugi troškovi koji su važni na nacionalnoj razini.

(m)

Jednom godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, također treba dostavljati podatke o stopama i metodama izračuna kao i opis poreza propisanih za prodaju električne energije industrijskim krajnjim korisnicima. Opis mora sadržavati sve troškove sustava neoporezivih doprinosa i obveze vezane uz upravljanje javnim službama.

Opis poreza mora uključivati tri jasno odvojena dijela:

—	porezi, doprinosi, neoporezivi doprinosi, pristojbe i sva druga fiskalna davanja koja nisu navedena u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene bez poreza i doprinosa”,

—	porez i doprinosi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima koji se smatraju nenaplativima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će stoga uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza”,

—	porez na dodanu vrijednost (PDV) i drugi naplativi porezi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om”.

Pregled različitih poreza, doprinosa, neoporezivih doprinosa, pristojbi i drugih poreznih obveza:

—	porez na dodanu vrijednost,

—	naknada za koncesiju. Ovo se obično odnosi na dozvole i pristojbe za korištenje zemljišta i privatnog ili javnog vlasništva za mreže ili druge električne uređaje,

—	ekološki porezi ili doprinosi. Ovo se obično odnosi ili na promidžbu obnovljivih izvora energije ili kogeneracijskih postrojenja ili na teret za emisiju CO2, SO2 ili druge emisije koje utječu na klimatske promjene,

—	porez na nuklearnu energiju i drugi porezi za inspekcijski nadzor: troškovi stavljanja nuklearnog postrojenja izvan pogona, inspekcijski nadzor i pristojbe za nuklearna postrojenja itd.,

—	drugi porezi i doprinosi u području energetike: obveze/troškovi vezani uz upravljanje javnim službama, doprinosi za financiranje regulatornih tijela za energiju itd.,

—	drugi porezi i doprinosi koji nisu u području energetike: nacionalni, lokalni ili regionalni porezi za potrošenu energiju, porez na distribuciju električne energije itd.

Porez na dohodak, porezi vezani uz nekretnine, trošarine za naftne derivate i gorivo koji se ne upotrebljavaju za proizvodnju električne energije, gorivo za motorna vozila, cestarine, porezi za dozvole za telekomunikacije, radio, oglašavanje, pristojbe za dozvole, porez na otpad itd. ne uzimaju se u obzir i isključeni su iz ovog opisa, zato što su nedvojbeno dio operativnih troškova i primjenjuju se i na druge industrije ili djelatnosti.

(n)

Jednom godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati raščlamba cijena električne energije po glavnim elementima. Ova raščlamba cijena električne energije temeljit će se na sljedećoj metodologiji.

Ukupna cijena električne energije po skupini potrošnje može se promatrati kao suma cijena „mreže”, cijena „energije i opskrbe” (tj. od proizvodnje do komercijalizacije, osim mreža) te svih poreza i doprinosa.

—	cijena „mreže” odnos je između prihoda od tarifa za prijenos i distribuciju i (ako je moguće) odgovarajuće količine kWh po skupini potrošnje. Ako nisu dostupne posebne količine kWh po skupini, treba navesti procjene,

—	cijena „energije i opskrbe” ukupna je cijena od koje se oduzima cijena „mreže” i svi porezi i doprinosi,

—

porezi i doprinosi. Ovaj se element dodatno raščlanjuje na sljedeće:

—	porezi i doprinosi za cijene „mreže”,

—	porezi i doprinosi za cijene „energije i opskrbe”,

—	PDV i drugi naplativi porezi.

NAPOMENA: Ako se dopunske usluge navode posebno, tada se one na sljedeći način mogu razvrstati pod jedan od dva glavna elementa:

—	cijena „mreže” uključuje sljedeće troškove: tarife za prijenos i distribuciju, gubici pri prijenosu i distribuciji, troškovi mreže, usluge nakon prodaje, troškovi održavanja sustava i najam brojila,

—	cijena „energije i opskrbe” uključuje sljedeće troškove: proizvodnja, pohrana, bilanciranje energije, troškovi isporučene energije, usluge za kupce, upravljanje nakon prodaje, troškovi očitavanja, i ostali troškovi vezani uz opskrbu,

—	ostali posebni troškovi. Ova točka predstavlja troškove koji nisu ni troškovi za mrežu niti troškovi za energiju i opskrbu niti porezi. Ako postoji ova vrsta troškova, oni se prijavljuju posebno.

(o)	U državama članicama gdje jedna tvrtka pokriva cjelokupnu industrijsku prodaju, podatke može dostaviti ta tvrtka. U državama članicama u kojima djeluje više od jedne tvrtke, podatke treba dostavljati neovisno statističko tijelo.

(1) Industrijski krajnji korisnici mogu uključivati druge nerezidentne korisnike.

PRILOG III.

DIO A

Direktiva stavljena izvan snage s popisom njezinih naknadnih izmjena

(iz članka 10.)

Direktiva Vijeća 90/377/EEZ (SL L 185, 17.7.1990., str. 16.)
Direktiva Komisije 93/87/EEZ (SL L 277, 10.11.1993., str. 32.)
Prilog I. Aktu o pristupanju iz 1994. (SL C 241, 29.8.1994., str. 21.)
Točka 12(A)(3)(a) i (b) Priloga II. Aktu o pristupanju iz 2003. (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.)
Uredba (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.)	samo Prilog I. točka 3.
Direktiva Vijeća 2006/108/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 414.).	Samo u vezi s pozivanjem na Direktivu 90/377/EEZ u članku 1. i točkama 1.(a) i (b) Priloga I.
Odluka Komisije 2007/394/EZ (SL L 148, 9.6.2007., str. 11.)

DIO B

Popis vremenskih rokova za prenošenje u nacionalno pravo

(iz članka 10.)

Direktiva	Rok za prenošenje
90/377/EEZ	30. srpnja 1991.
93/87/EEZ	—
2006/108/EZ	1. siječnja 2007.

PRILOG IV.

Korelacijska tablica

Direktiva 90/377/EEZ	Ova Direktiva
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2. stavak 1., prva rečenica	Članak 2. stavak 1., prvi podstavak
Članak 2. stavak 1., druga rečenica	Članak 2. stavak 1., drugi podstavak
Članak 2. stavak 2.	Članak 2. stavak 2.
Članak 2. stavak 3., prva rečenica	Članak 2. stavak 3., prvi podstavak
Članak 2. stavak 3., druga rečenica	—
Članak 2. stavak 3., treća rečenica	Članak 2. stavak 3., drugi podstavak
Članci 3. do 5.	Članci 3. do 5.
Članak 6., prva rečenica	Članak 6., prvi stavak, prva rečenica
—	Članak 6., prvi stavak, druga rečenica
Članak 6., druga rečenica	Članak 6., drugi stavak
Članak 7. stavci 1. i 2.	Članak 7.
Članak 7. stavak 3.	—
Članak 8.	Članak 8.
Članak 9., prvi stavak	—
Članak 9., drugi stavak, prva rečenica	Članak 9., prvi stavak
Članak 9., drugi stavak, druga rečenica	Članak 9., drugi stavak
—	Članci 10. i 11.
Članak 10.	Članak 12.
Prilozi I. i II.	Prilozi I. i II.
—	Prilog III.
—	Prilog IV.

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

191

32008R1099

L 304/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.10.2008.

UREDBA (EZ) br. 1099/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 22. listopada 2008.

o energetskoj statistici

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 285. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (1),

budući da:

(1)	Zajednici su potrebni točni i pravodobni podaci o količinama energije, njezinim oblicima, izvorima, proizvodnji, opskrbi, pretvorbi i potrošnji u svrhu praćenja učinka i posljedica svoje energetske politike.

(2)	U središtu pozornosti energetske statistike tradicionalno se nalaze opskrba energijom i fosilna energija. U godinama koje dolaze treba se više usredotočiti na bolje poznavanje i praćenje krajnje potrošnje energije, obnovljive energije i nuklearne energije.

(3)

Raspoloživost točnih i najnovijih podataka o energiji bitna je za ocjenjivanje učinka potrošnje energije na okoliš, posebno u vezi s emisijom stakleničkih plinova. Ti se podaci zahtijevaju u skladu s Odlukom br. 280/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o mehanizmu za praćenje emisija stakleničkih plinova u Zajednici i za provedbu Kyotskog protokola (2).

(4)

Direktivom 2001/77/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o promicanju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tržištu električne energije (3) i Direktivom 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o promicanju kogeneracije na temelju potražnje korisne topline na unutarnjem tržištu energije (4) od država članica zahtijeva se dostavljanje kvantitativnih podataka o energiji. Za praćenje napretka u ostvarivanju ciljeva postavljenih u tim Direktivama potrebni su detaljni i najnoviji podaci o energiji.

(5)

Direktivom 2002/91/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o energetskoj učinkovitosti zgrada (5), Direktivom 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama (6) i Direktivom 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (7) od država članica zahtijeva se dostavljanje kvantitativnih podataka o energiji. Za praćenje napretka u ostvarivanju ciljeva postavljenih u tim Direktivama potrebni su detaljni i najnoviji podaci o energiji kao i bolja povezanost između tih podataka o energiji i odgovarajućih statističkih istraživanja kao što su popis stanovništva, popis stambenog fonda i podaci o prometu.

(6)

U zelenim knjigama Komisije od 22. lipnja 2005. o energetskoj učinkovitosti i od 8. ožujka 2006. o Europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu energiju raspravlja se o energetskim politikama EU-a koje zahtijevaju raspoloživost energetskih statistika Europske unije, uključujući za potrebe osnivanja Europskog opservatorija za tržište energije.

(7)	Za uspostavu javno raspoloživog modela energetske prognoze, koju je Europski parlament zatražio u svojoj Rezoluciji od 14. prosinca 2006. o Europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu energiju (8), potrebni su detaljni i najnoviji podaci o energiji.

(8)	U godinama koje dolaze veću bi pozornost trebalo obratiti na sigurnost opskrbe najvažnijim gorivima, a na razini EU-a potrebni su pravodobniji i točniji podaci za lakše prepoznavanje mogućih kriza povezanih s opskrbom te koordiniranje rješenja za njih u cijelom EU-u.

(9)	Liberalizacija tržišta energije i njegova sve veća složenost sve više otežavaju dobivanje pouzdanih i pravodobnih podataka o energiji, posebno u nedostatku pravne osnove u vezi s pružanjem takvih podataka.

(10)

Kako bi sustav energetskih statistika mogao pomagati pri donošenju političkih odluka Europske unije i njezinih država članica te promicati javnu raspravu u kojoj sudjeluju građani, on mora osigurati jamstva usporedivosti, transparentnosti, fleksibilnosti i mogućnosti razvoja. Stoga bi u bliskoj budućnosti trebalo uključiti statističke podatke o nuklearnoj energiji te više razvijati odgovarajuće podatke o obnovljivoj energiji. Što se tiče energetske učinkovitosti, bilo bi također iznimno korisno raspolagati detaljnim statističkim podacima o stanovanju i prometu.

(11)	Proizvodnja statističkih podataka Zajednice uređena je pravilima navedenima u Uredbi Vijeća (EZ) br. 322/97 od 17. veljače 1997. o statistici Zajednice (9).

(12)

Budući da države članice ne mogu dovoljno dobro ostvariti cilj ove Uredbe, a to je uspostava zajedničkog okvira za proizvodnju, prosljeđivanje, vrednovanje i diseminaciju usporedivih statističkih podataka o energiji te se on stoga može bolje ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti navedenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti navedenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(13)

Pri proizvodnji i diseminaciji statističkih podataka Zajednice na temelju ove Uredbe nacionalna statistička tijela i statistička tijela Zajednice trebala bi uzeti u obzir načela iz Kodeksa prakse europske statistike koji je Odbor za statistički program, utemeljen Odlukom Vijeća 89/332/EEZ, Euratom (10), donio 24. veljače 2005. i koji je priložen Preporuci Komisije o neovisnosti, cjelovitosti i odgovornosti nacionalnih statističkih tijela i statističkih tijela Zajednice.

(14)	Trebalo bi usvojiti mjere potrebne za provedbu ove Uredbe u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (11).

(15)

Komisiji bi osobito trebalo dodijeliti ovlast za izmjenu popisa izvora podataka, nacionalnih statističkih podataka i važećih objašnjenja ili definicija kao i načina prosljeđivanja te za uspostavu i izmjenu godišnjih statistika o nuklearnoj energiji, nakon uključenja, za izmjenu statistika o obnovljivoj energiji, nakon uključenja, te za uspostavu i izmjenu statistika o krajnjoj potrošnji energije. Budući da je ovdje riječ o mjerama općeg opsega te da su one namijenjene za izmjenu elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, među ostalim njezinim dopunjavanjem novim elementima koji nisu ključni, moraju se usvojiti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(16)

Potrebno je osigurati da Komisija državama članicama može odobriti izuzeća ili odstupanja od onih dijelova prikupljanja podataka o energiji koji bi previše opteretili davatelje podataka. Izuzeća ili odstupanja trebala bi se odobriti samo po primitku odgovarajućeg obrazloženja u kojemu se jasno navodi trenutačno stanje i preopterećenost. Razdoblje u kojemu ostaju na snazi trebalo bi ograničiti na najkraće moguće vrijeme.

(17)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom se Uredbom uspostavlja zajednički okvir za proizvodnju, prosljeđivanje, vrednovanje i diseminaciju usporedivih statističkih podataka o energiji u Zajednici.

2. Ova se Uredba primjenjuje na statističke podatke u vezi s energentima i njihove agregate u Zajednici.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„statistički podaci Zajednice” su statistički podaci Zajednice kako su definirani u članku 2. prvoj alineji Uredbe (EZ) br. 322/97;

(b)	„proizvodnja statističkih podataka” je proizvodnja statističkih podataka kako je definirana u članku 2. drugoj alineji Uredbe (EZ) br. 322/97;

(c)	„Komisija (Eurostat)” je tijelo Zajednice kako je definirano u članku 2. četvrtoj alineji Uredbe (EZ) br. 322/97;

(d)	„energenti” su goriva, toplina, obnovljiva energija, električna energija i bilo koji drugi oblik energije;

(e)

„agregati” su podaci agregirani na nacionalnoj razini o postupanju s energentima ili njihovom korištenju, kao što su proizvodnja, trgovina, zalihe, pretvorba, potrošnja i strukturna obilježja energetskog sustava kao što je instalirana snaga postrojenja za proizvodnju električne energije ili proizvodni kapaciteti za naftne derivate;

(f)	„kvaliteta podataka” podrazumijeva sljedeće aspekte kvalitete statistike: relevantnost, preciznost, pravodobnost i točnost, dostupnost i jasnoću, usporedivost, koherentnost i cjelovitost.

Članak 3.

Izvori podataka

1. Države članice, primjenjujući načela održavanja rasterećenosti davatelja podataka i administrativnog pojednostavljenja, podatke o energentima i njihovim agregatima u Zajednici kompiliraju iz sljedećih izvora:

(a)	posebnih statističkih istraživanja koja obuhvaćaju proizvođače primarne i sekundarne energije i trgovce, distributere i prijevoznike, uvoznike i izvoznike energenata,

(b)	drugih statističkih istraživanja koja obuhvaćaju krajnje korisnike energije u sektorima proizvodne industrije, prometa i u ostalim sektorima, uključujući domaćinstva,

(c)	drugih postupaka statističke procjene ili drugih izvora, uključujući administrativne izvore, kao što su regulatori tržišta električne energije i plina.

2. Države članice utvrđuju detaljna pravila na temelju kojih poduzeća i ostali izvori priopćuju podatke potrebne za nacionalne statistike kako je određeno u članku 4.

3. Popis izvora podataka može se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

Članak 4.

Agregati, energenti i učestalost prosljeđivanja nacionalnih statističkih podataka

1. Nacionalni statistički podaci koji su predmet izvješćivanja navedeni su u prilozima. Ti se podaci prosljeđuju u sljedećim vremenskim razmacima:

(a)	godišnje za energetsku statistiku iz Priloga B;

(b)	mjesečno za energetsku statistiku iz Priloga C;

(c)	kratkoročno mjesečno za energetsku statistiku iz Priloga D.

2. Primjenjiva objašnjenja ili definicije korištenih tehničkih pojmova navedeni su u pojedinačnim prilozima kao i u Prilogu A (Objašnjenje pojmova).

3. Podaci koje treba proslijediti i primjenjiva objašnjenja ili definicije mogu se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

Članak 5.

Prosljeđivanje i diseminacija

1. Države članice Komisiji (Eurostatu) prosljeđuju nacionalne statističke podatke iz članka 4.

2. Načini njihovog prosljeđivanja, uključujući primjenjive rokove, te odstupanja i izuzeća određeni su u Prilozima.

3. Načini prosljeđivanja nacionalnih statističkih podataka mogu se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

4. Komisija može na temelju valjano obrazloženog zahtjeva države članice i u skladu s regulatornim postupkom iz članka 11. stavka 3. odobriti dodatna izuzeća ili odstupanja za one dijelove nacionalne statistike čije bi prikupljanje previše opteretilo davatelje podataka.

5. Komisija (Eurostat) diseminira godišnju energetsku statistiku do 31. siječnja druge godine koja slijedi nakon izvještajnog razdoblja.

Članak 6.

Ocjena kvalitete i izvješća

1. Države članice osiguravaju kvalitetu proslijeđenih podataka.

2. Poduzima se svaki mogući napor kako bi se osigurala koherentnost između podataka o energiji koji su prijavljeni u skladu s Prilogom B i podataka koji su prijavljeni u skladu s Odlukom Komisije 2005/166/EZ od 10. veljače 2005. o utvrđivanju pravila za provedbu Odluke br. 280/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje emisija stakleničkih plinova u Zajednici i za provedbu Kyotskog protokola (12).

3. Za potrebe se ove Uredbe na podatke koji se moraju proslijediti primjenjuju sljedeća mjerila za ocjenu kvalitete:

(a)	„relevantnost” se odnosi na stupanj u kojem statistički podaci ispunjavaju trenutačne i potencijalne potrebe korisnika;

(b)	„preciznost” se odnosi na to koliko su procjene blizu nepoznatim stvarnim vrijednostima;

(c)	„pravodobnost” se odnosi na vremenski razmak između raspoloživosti podatka i događaja ili pojave koju opisuje;

(d)	„točnost” se odnosi na vremenski razmak između dana objave podataka i dana kada su podaci trebali biti dostavljeni;

(e)	„dostupnost” i „jasnoća” odnose se na uvjete i načine na koje korisnici mogu dobiti, koristiti i tumačiti podatke;

(f)	„usporedivost” se odnosi na mjerenje učinka koji razlike u primijenjenim statističkim konceptima te alatima i postupcima za mjerenje imaju pri uspoređivanju statistika za različita zemljopisna područja, sektore ili vremenska razdoblja;

(g)	„koherentnost” se odnosi na prikladnost podataka za pouzdano kombiniranje na različite načine i za različite namjene.

4. Svakih pet godina države članice Komisiji (Eurostatu) podnose izvješće o kvaliteti proslijeđenih podataka kao i o mogućim izvršenim metodološkim promjenama.

5. U roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva Komisije (Eurostata) države članice Komisiji (Eurostatu) šalju izvješće sa svim relevantnim podacima u vezi s primjenom ove Uredbe, kako bi joj se omogućilo da ocijeni kvalitetu proslijeđenih podataka.

Članak 7.

Vremenski plan i učestalost

Države članice kompiliraju sve podatke navedene u ovoj Uredbi od početka kalendarske godine koja slijedi nakon donošenja ove Uredbe te ih od tada prosljeđuju u vremenskim razmacima utvrđenima u članku 4. stavku 1.

Članak 8.

Godišnje statistike o nuklearnoj energiji

Komisija (Eurostat) u suradnji sa sektorom nuklearne energije u EU-u utvrđuje skup godišnjih statistika o nuklearnoj energiji o kojima se izvješćuje i koje se diseminiraju od 2009. godine, pri čemu ta godina predstavlja prvo izvještajno razdoblje, ne dovodeći u pitanje povjerljivost kada je ona potrebna te izbjegavajući dvostruko prikupljanje podataka, istodobno održavajući proizvodne troškove niskima i opterećenje povezano s izvješćivanjem razumnim.

Skup godišnjih statistika o nuklearnoj energiji uspostavlja se i može se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

Članak 9.

Statistike o obnovljivoj energiji i statistike o krajnjoj potrošnji energije

1. S ciljem poboljšanja kvalitete statistika o obnovljivoj energiji i statistika o krajnjoj potrošnji energije, Komisija (Eurostat) u suradnji s državama članicama osigurava da su te statistike usporedive, transparentne, detaljne i fleksibilne:

(a)

preispitivanjem metodologije koja se koristi za proizvodnju statistika o obnovljivoj energiji kako bi se godišnje i na isplativ način osigurala raspoloživost dodatnih, odgovarajućih i detaljnih statistika o svakom izvoru obnovljive energije. Komisija (Eurostat) predstavlja i diseminira proizvedene statistike od 2010. godine (referentna godina);

(b)

preispitivanjem i određivanjem metodologije koja se koristi na nacionalnoj razini i na razini Zajednice za proizvodnju statistika o krajnjoj potrošnji energije (izvori, varijable, kvaliteta, troškovi) na temelju trenutačnog stanja, postojećih studija i pilot-studija izvedivosti, kao i analiza troškova i koristi koje tek treba provesti, vrednovanjem rezultata pilot-studija i analiza troškova i koristi s ciljem uspostave ključeva za raspodjelu krajnje energije po sektorima i glavnim vrstama korištenja energije te od 2012. godine (referentna godina) postupnim uključivanjem dobivenih elemenata u statistike.

2. Skup statistika o obnovljivoj energiji može se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

3. Skup statistika o krajnjoj potrošnji energije uspostavlja se i može se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

Članak 10.

Provedbene mjere

1. U skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2. za primjenu ove Uredbe usvajaju se sljedeće mjere namijenjene za izmjenu elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, među ostalim njezinim dopunjavanjem:

(a)	izmjene popisa izvora podataka (članak 3. stavak 3.),

(b)	izmjene nacionalnih statističkih podataka i primjenjivih objašnjenja ili definicija (članak 4. stavak 3.),

(c)	izmjene načina prosljeđivanja (članak 5. stavak 3.),

(d)	uspostava i izmjene godišnjih statistika o nuklearnoj energiji (članak 8. stavak 2.),

(e)	izmjene statistika o obnovljivoj energiji (članak 9. stavak 2.),

(f)	uspostava i izmjene statistika o krajnjoj potrošnji energije (članak 9. stavak 3.).

2. Dodatna izuzeća ili odstupanja (članak 5. stavak 4.) odobravaju se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 11. stavka 3.

3. Potrebno je voditi računa o načelu da dodatni troškovi i opterećenje povezano s izvješćivanjem ostanu u razumnim granicama.

Članak 11.

Odbor

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

3. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

Rok predviđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ jest tri mjeseca.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 22. listopada 2008.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J.-P. JOUYET

(1) Mišljenje Europskog parlamenta od 12. ožujka 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 15. rujna 2008.

(2) SL L 49, 19.2.2004., str. 1.

(3) SL L 283, 27.10.2001., str. 33.

(4) SL L 52, 21.2.2004., str. 50.

(5) SL L 1, 4.1.2003., str. 65.

(6) SL L 114, 27.4.2006., str. 64.

(7) SL L 191, 22.7.2005., str. 29.

(8) SL C 317 E, 23.12.2006., str. 876.

(9) SL L 52, 22.2.1997., str. 1.

(10) SL L 181, 28.6.1989., str. 47.

(11) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(12) SL L 55, 1.3.2005., str. 57.

PRILOG A

OBJAŠNJENJE POJMOVA

U ovom se Prilogu daju objašnjenja ili definicije pojmova koji se koriste u drugim prilozima.

1. ZEMLJOPISNE NAPOMENE

Sljedeće zemljopisne definicije primjenjuju se samo za potrebe statističkog izvješćivanja:

—	Australija: bez prekomorskih područja,

—	Danska: bez Farskih otoka i Grenlanda,

—	Francuska: s Monakom, ali bez francuskih prekomorskih područja Guadeloupe, Martinique, Francuska Gvajana, Réunion, Saint Pierre i Miquelon, Nova Kaledonija, Francuska Polinezija, Wallis i Futuna, Mayotte,

—	Italija: sa San Marinom i Vatikanom,

—	Japan: s Okinawom,

—	Nizozemska: bez Surinama i Nizozemskih Antila,

—	Portugal: s Azurima i Madeirom,

—	Španjolska: s Kanarskim Otocima, Balearskim otocima te Ceutom i Mellillom,

—	Švicarska: bez Lihtenštajna,

—	Sjedinjene Američke Države: s 50 saveznih država, Distriktom Columbia, Američkim Djevičanskim Otocima, Portorikom i Guamom.

2. AGREGATI

Proizvođači su razvrstani s obzirom na svrhu proizvodnje:

—	proizvođači kojima je to glavna djelatnost: poduzeća u privatnom i javnom vlasništvu čija je glavna djelatnost proizvodnja električne energije i/ili topline za prodaju trećim stranama,

—	samostalni proizvođači: poduzeća u privatnom i javnom vlasništvu koja proizvode električnu energiju i/ili toplinu koja je u cijelosti ili djelomično namijenjena za njihovo vlastito korištenje za podršku njihovoj primarnoj djelatnosti.

Napomena: Komisija nakon stupanja na snagu revidirane klasifikacije NACE može dodatno objasniti pojmove dodavanjem relevantnih oznaka NACE u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

2.1 Sektori opskrbe i pretvorbe

Proizvodnja/domaća proizvodnja

Količine izvađenog i proizvedenog goriva izračunane nakon postupka za odstranjivanje neaktivnih tvari. Proizvodnja uključuje količine koje je proizvođač potrošio u procesu proizvodnje (npr. za grijanje ili rad strojeva i pomoćnih uređaja) kao i količine isporučene drugim proizvođačima energije za pretvorbu ili neke druge namjene.

„Domaća” se odnosi na proizvodnju iz resursa unutar dotične države.

Uvoz/izvoz

Zemljopisne definicije navedene su u dijelu „Zemljopisne napomene”.

Ako nije drukčije utvrđeno, „uvoz” se odnosi na zemlju izvornog podrijetla (zemlju u kojoj je energent proizveden) za korištenje u toj zemlji, a „izvoz” na zemlju krajnje potrošnje proizvedenog energenta.

Količine se smatraju uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to je li došlo do carinjenja ili ne.

Ako nije moguće utvrditi podrijetlo ili odredište, može se koristiti kategorija „Ostalo”.

Statističke se razlike mogu pojaviti ako su samo ukupni uvoz i izvoz raspoloživi na prethodno navedenom temelju, dok se zemljopisna raspodjela temelji na drukčijem istraživanju, izvoru ili konceptu. U tom se slučaju razlike uključuju u kategoriju „Ostalo”.

Međunarodni pomorski spremnici

Količine goriva isporučene brodovima svih zastava u međunarodnoj plovidbi. Međunarodna plovidba može se odvijati na moru, unutrašnjim jezerima i plovnim putovima te obalnim vodama. Nije uključeno sljedeće:

—	potrošnja brodova u unutrašnjoj plovidbi. Razlika između unutrašnje i međunarodne plovidbe određuje se na temelju luke isplovljavanja i luke uplovljavanja, a ne prema zastavi ili državnoj pripadnosti broda,

—	potrošnja ribarskih plovila,

—	potrošnja vojnih snaga.

Promjene zaliha

Razlika između početne i završne razine zaliha na državnom području.

Bruto potrošnja (izračunana)

Vrijednost koja se izračunava kako slijedi:

domaća proizvodnja + iz drugih izvora + uvoz – izvoz – međunarodni pomorski spremnici + promjene zaliha

Bruto potrošnja (zabilježena)

Količina stvarno zabilježena pomoću istraživanja u sektorima krajnjih korisnika.

Statističke razlike

Vrijednost koja se izračunava kako slijedi:

izračunana bruto potrošnja – zabilježena bruto potrošnja.

Ovdje su uključene promjene zaliha kod krajnjih korisnika kada se ne mogu uključiti u kategoriju „Promjene zaliha”. Treba navesti razloge za svaku veću razliku.

Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

Količine goriva korištene za proizvodnju električne energije.

Goriva koja koriste postrojenja s barem jednom kogeneracijskom jedinicom treba navesti u kategoriji „Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – kogeneracijska postrojenja”.

Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

Količine goriva korištene za proizvodnju topline i električne energije.

Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

Količine goriva korištene za proizvodnju topline.

Samostalni proizvođači – elektrane

Količine goriva korištene za proizvodnju električne energije.

Goriva koja koriste postrojenja s barem jednom kogeneracijskom jedinicom treba navesti u kategoriji „Samostalni proizvođači – kogeneracijska postrojenja”.

Samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

Količine goriva koje odgovaraju količini proizvedene električne energije i prodane topline.

Samostalni proizvođači – toplane

Količine goriva koje odgovaraju količini prodane topline.

Postrojenja za proizvodnju briketa

Količine korištene za proizvodnju goriva.

Količine korištene za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Koksare

Količine korištene u koksarama.

Količine korištene za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)

Količine lignita ili mrkog ugljena korištene za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB) ili količine treseta za proizvodnju briketa od treseta (PB).

Količine korištene za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Plinare

Količine korištene za proizvodnju plina u plinarama i postrojenjima za uplinjavanje ugljena.

Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Visoke peći

Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad visokih peći (npr. plin iz visokih peći) ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Ukapljivanje ugljena

Količine goriva korištene za proizvodnju sintetskog ulja.

Rafinerije nafte

Količine korištene za proizvodnju naftnih derivata.

Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Drugdje nespomenuto – pretvorba

Količine korištene za aktivnosti pretvorbe koje nisu uključene drugdje. Ako se ova kategorija koristi, u izvješću treba obrazložiti što ona obuhvaća.

2.2 Energetski sektor i krajnja potrošnja

Energetski sektor ukupno

Količine potrošene u energetici za dobivanje energije (rudarstvo, proizvodnja nafte i plina) ili za rad postrojenja za pretvorbu energije.

Nisu uključene količine goriva pretvorene u drugi oblik energije (navesti u sektoru pretvorbe) ili korištene za rad naftovoda, plinovoda i cjevovoda za ugljeni mulj (navesti u sektoru prometa).

Uključena je proizvodnja kemijskih materijala za nuklearnu fisiju i fuziju kao i proizvodi tih procesa.

Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane

Količine potrošene kao energija u elektranama, postrojenjima za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije i toplanama.

Rudnici ugljena

Količine potrošene u rudarstvu kao energija za vađenje i pripremu ugljena.

Ugljen izgorio u rudničkim elektranama treba navesti u sektoru pretvorbe.

Postrojenja za proizvodnju briketa

Količine potrošene kao energija u postrojenjima za proizvodnju briketa.

Koksare

Količine potrošene kao energija u koksarama.

Postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)

Količine potrošene kao energija u postrojenjima za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta.

Plinare/Postrojenja za uplinjavanje

Količine potrošene kao energija u plinarama i postrojenjima za uplinjavanje ugljena.

Visoke peći

Količine potrošene kao energija u visokim pećima.

Ukapljivanje ugljena

Količine potrošene kao energija u postrojenjima za ukapljivanje ugljena.

Rafinerije nafte

Količine potrošene kao energija u rafinerijama nafte.

Vađenje nafte i plina

Količine potrošene kao gorivo u procesu vađenja nafte i plina i u postrojenjima za obradu prirodnog plina.

Nisu uključeni gubici cjevovoda (navesti kao gubitke u distribuciji) i količine energije korištene za rad cjevovoda (navesti u sektoru prometa).

Krajnja potrošnja ukupno

Definira (izračunava) se kako slijedi:

= neenergetsko korištenje ukupno + krajnja potrošnja energije (industrija + promet + drugi sektori)

Nisu uključene količine isporučene za pretvorbu, korištenje u energetici i gubici u distribuciji.

Neenergetsko korištenje

Energenti koji se koriste kao sirovine u raznim sektorima, tj. nisu potrošeni kao gorivo niti pretvoreni u drugo gorivo.

2.3 Specifikacija krajnjeg korištenja energije

Krajnja potrošnja energije

Ukupna potrošnja energije u industriji, prometu i drugim sektorima.

Sektor industrije

Odnosi se na količine goriva potrošene u industrijskim poduzećima u vezi s njihovim glavnim djelatnostima.

Za postrojenja koja proizvode isključivo toplinsku energiju ili kogeneracijska postrojenja primjenjuju se samo one količine goriva potrošene za proizvodnju topline koju koristi samo postrojenje. Količine goriva potrošene za proizvodnju toplinske energije za prodaju i za proizvodnju električne energije treba navesti u odgovarajućem sektoru pretvorbe.

Željezo i čelik

Kemikalije (uključujući i petrokemiju)

Kemijska i petrokemijska industrija

Obojeni metali

Industrija obojenih metala

Nemetalni mineralni proizvodi

Industrija stakla, keramička industrija, industrija cementa i ostale industrije građevinskog materijala

Vozila

Industrija povezana s opremom koja se koristi za prijevoz.

Strojevi

Proizvodi od metala, strojevi i oprema, osim prijevozne opreme.

Rudarstvo i vađenje

Ne obuhvaća industrije za proizvodnju energije.

Hrana, piće i duhan

Celuloza, papir i tiskanje

Uključuje umnožavanje zapisa na medijima.

Drvo i proizvodi od drva (osim celuloze i papira)

Građevinarstvo

Tekstil i koža

Drugdje nespomenuto – industrija

Potrošnja u sektorima koji nisu gore obuhvaćeni.

Sektor prometa

Energija korištena u svim djelatnostima prometa bez obzira na ekonomski sektor u kojem se ta djelatnost odvija.

Sektor prometa – željeznički promet

Sva potrošnja u željezničkom prometu, uključujući industrijske željeznice.

Sektor prometa - unutrašnja plovidba

Količine isporučene plovilima svih zastava koja nisu uključena u međunarodnu plovidbu (vidjeti kategoriju „Međunarodni pomorski spremnici”). Razlika između unutrašnje i međunarodne plovidbe određuje se na temelju luke isplovljavanja i luke uplovljavanja, a ne prema zastavi ili državnoj pripadnosti broda.

Sektor prometa – cestovni promet

Količine korištene za cestovna vozila.

Uključeno je gorivo korišteno za poljoprivredna vozila na javnim cestama i maziva koja se koriste u cestovnim vozilima.

Nije uključena energija korištena u stacionarnim motorima (vidjeti kategoriju „Drugi sektori”), za traktore koji se ne nalaze na javnim cestama (vidjeti kategoriju „Poljoprivreda”), za cestovna vozila u vojne svrhe (vidjeti „Drugi sektori” – drugdje nespomenuto), bitumen korišten za površinski sloj ceste i energija korištena za strojeve na gradilištima (vidjeti kategoriju „Industrija”, potkategorija „Građevinarstvo”).

Sektor prometa – cjevovodni transport

Količine korištene kao energija za podršku i rad cjevovoda pri prijenosu plina, tekućina, mulja i ostalih dobara.

Uključuje energiju korištenu za crpne stanice i održavanje cjevovoda.

Ne uključuje energiju korištenu za distribuciju cjevovodom prirodnog ili industrijskog plina, tople vode ili pare od distributera do krajnjih korisnika (navesti u energetskom sektoru), energiju korištenu za krajnju distribuciju vode kućanstvima, industrijskim, komercijalnim i drugim korisnicima (navesti u kategoriji „Komercijalne i javne usluge”) i gubitke do kojih dolazi tijekom tog transporta između distributera i krajnjih korisnika (navesti kao gubitke u distribuciji).

Sektor prometa – međunarodni zračni promet

Količine goriva za zračni promet isporučene zrakoplovima u međunarodnom zračnom prometu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne prema državnoj pripadnosti zračnog prijevoznika.

Ne uključuje goriva koja su zračni prijevoznici koristili za svoja cestovna vozila (navesti u kategoriji „Sektor prometa – drugdje nespomenuto”) i goriva za zračni promet u vojne svrhe (navesti u kategoriji „Drugi sektori – drugdje nespomenuto”).

Sektor prometa – unutarnji zračni promet

Količine goriva za zračni promet isporučene zrakoplovima u unutarnjem zračnom prometu – za komercijalne, privatne, poljoprivredne djelatnosti itd.

Uključuje gorivo za namjene koje se ne odnose na letenje, npr. ispitivanje motora na ispitnom stolu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne prema državnoj pripadnosti zračnog prijevoznika.

Sektor prometa – drugdje nespomenuto

Količine korištene za prijevozne djelatnosti koje nisu uključene drugdje.

Uključuje goriva koja su zračni prijevoznici koristili za svoja cestovna vozila i goriva korištena u lukama za istovarivače brodova, razne vrste lučkih dizalica.

Treba navesti podatke koje ova kategorija obuhvaća.

Drugi sektori

Sektori koji nisu posebno navedeni ili nisu dio energetskog, industrijskog ili prometnog sektora.

Drugi sektori – komercijalne i javne usluge

Goriva koja su potrošila poduzeća i uprava u javnom i privatnom sektoru.

Drugi sektori – domaćinstva

Treba navesti goriva koja su potrošila sva domaćinstva, uključujući „domaćinstva sa zaposlenim osobljem”.

Drugi sektori – poljoprivreda/šumarstvo

Goriva koja su potrošili korisnici razvrstani kao poljoprivreda, lovstvo i šumarstvo.

Drugi sektori – ribarstvo

Goriva isporučena za slatkovodno, morsko i dubokomorsko ribarstvo. Ribolov treba obuhvaćati goriva isporučena brodovima svih zastava koji su se opskrbili gorivom u zemlji (uključujući međunarodni ribolov) kao i energiju korištenu u ribarstvenoj industriji.

Drugi sektori – drugdje nespomenuto

To su djelatnosti koje nisu uključene nigdje drugdje. Ova kategorija uključuje potrošnju goriva u vojne svrhe mobilnog i stacionarnog karaktera (npr. za brodove, zrakoplove, cestovna vozila i u stambenim prostorima), bez obzira na to je li gorivo isporučeno za vojsku te zemlje ili neke druge zemlje. Ako se ova kategorija koristi, u izvješću treba obrazložiti što ona obuhvaća.

3. OSTALI POJMOVI

Kratice koje se koriste imaju sljedeće značenje:

—	TML: tetrametil olovo,

—	TEL: tetraetil olovo,

—	SBP: posebno vrelište,

—	LPG: ukapljeni naftni plin,

—	NGL: kondenzati prirodnog plina,

—	LNG: ukapljeni prirodni plin,

—	CNG: komprimirani prirodni plin.

PRILOG B

GODIŠNJA ENERGETSKA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini prosljeđivanja za godišnje prikupljanje energetske statistike.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1. KRUTA FOSILNA GORIVA I INDUSTRIJSKI PLINOVI

1.1 Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente:

Energent

Definicija

Antracit

Ugljen visokog stupnja karbonizacije za korištenje u industriji i domaćinstvima. Obično sadrži manje od 10 % hlapljive tvari i sadrži visok stupanj ugljika (oko 90 % fiksnog ugljika). Njegova je bruto kalorična vrijednost veća od 23 865 kJ/kg (5 700 kcal/kg) na bazi vlažnog uzorka bez pepela.

2.	Koksni ugljen

Bitumenizirani ugljen pogodan za proizvodnju koksa prikladnog za punjenje visoke peći. Njegova je bruto kalorična vrijednost veća od 23 865 kJ/kg (5 700 kcal/kg) na bazi vlažnog uzorka bez pepela.

3.	Drugi bitumenizirani ugljen (ugljen za proizvodnju pare)

Ugljen koji se koristi za proizvodnju pare, obuhvaća sve vrste bitumeniziranog ugljena koje nisu uključene ni pod koksni ugljen ni pod antracit. Za njega je značajan veći udio hlapljive tvari nego kod antracita (više od 10 %) i manje ugljika (manje od 90 % fiksnog ugljika). Njegova je bruto kalorična vrijednost veća od 23 865 kJ/kg (5 700 kcal/kg) na bazi vlažnog uzorka bez pepela. Ako se bitumenizirani ugljen koristi u koksarama, treba ga navesti kao koksni ugljen.

4.	Sub-bitumenizirani ugljen

Odnosi se na neaglomerirani ugljen čija je bruto kalorična vrijednost između 17 435 kJ/kg (4 165 kcal/kg) i 23 865 kJ/kg (5 700 kcal/kg) i sadrži više od 31 % hlapljive tvari na bazi suhog uzorka s mineralima.

5.	Lignit/Mrki ugljen

Neaglomerirani ugljen čija je bruto kalorična vrijednost manja od 17 435 kJ/kg (4 165 kcal/kg) i sadrži više od 31 % hlapljive tvari na bazi suhog uzorka s mineralima.

U ovoj se kategoriji navodi proizvodnja uljnog škriljevca i katranskog pijeska s izravnim izgaranjem. U ovoj se kategoriji također navode uljni škriljevac i katranski pijesak koji se koriste kao input za ostale procese pretvorbe.

Ovdje se navodi dio uljnog škriljevca i katranskog pijeska potrošenih u procesu pretvorbe. Uljni škriljevac i ostale proizvode dobivene ukapljivanjem treba navesti u Godišnjem upitniku o nafti.

Treset

Gorivi, meki, porozni ili komprimirani fosilni sedimentni talog biljnog podrijetla s visokim udjelom vlage (do 90 % u neobrađenom stanju), koji se lako reže, svijetlosmeđe do tamnosmeđe boje. Treset za neenergetsko korištenje ne ulazi u ovu kategoriju.

Ovom se definicijom ne dovode u pitanje definicija obnovljivih izvora energije iz Direktive 2001/77/EZ i Smjernice IPCC-a iz 2006. godine o nacionalnoj evidenciji stakleničkih plinova.

Briket

Složeno gorivo proizvedeno od praha kamenog ugljena uz dodatak vezivnog sredstva. Količina briketa proizvedenog od kamenog ugljena može stoga biti malo veća od stvarne količine ugljena koji je potrošen u procesu pretvorbe.

8.	Koks iz koksnih peći

Kruti ostatak koji se dobije karbonizacijom ugljena, prije svega koksnog ugljena, na visokoj temperaturi, ima nizak stupanj vlažnosti i sadrži mali postotak hlapljive tvari. Koks iz koksnih peći uglavnom se koristi u industriji željeza i čelika kao izvor energije i kemijsko sredstvo. U ovoj se kategoriji navode koksni ostatak i ljevaonički koks.

U ovoj se kategoriji navodi i polukoks (kruti ostatak koji se dobije karbonizacijom ugljena na niskoj temperaturi). Polukoks se koristi kao gorivo u domaćinstvima ili u samim postrojenjima za pretvorbu. Ova kategorija također uključuje koks, koksni ostatak i polukoks koji se dobije od lignita/mrkog ugljena.

9.	Koksni plin

Nusproizvod kamenog ugljena koji se koristi za proizvodnju gradskog plina u plinarama. Koksni se plin koristi za grijanje.

10.	Ugljeni katran

Proizvodi se destruktivnom destilacijom bitumeniziranog ugljena. Ugljeni je katran tekući nusproizvod destilacije ugljena koji se koristi za dobivanje koksa u koksarama ili se proizvodi od mrkog ugljena (katran otporan na niske temperature). Ugljeni se katran može dalje destilirati u različite organske proizvode (npr. benzen, toluen, naftalan), što bi se obično navelo kao sirovine u petrokemijskoj industriji.

11.	BKB (briket od lignita i mrkog ugljena

BKB je sastavljeno gorivo proizvedeno od lignita/mrkog ugljena briketiranjem pod visokim tlakom bez dodavanja vezivnog sredstva. Te vrijednosti uključuju brikete od treseta, osušeni fini lignit i prah lignita.

12.	Plin iz plinare

Obuhvaća sve vrste plina koji je proizveden u postrojenjima javnih poduzeća ili u privatnim postrojenjima, čija je glavna djelatnost proizvodnja, transport i distribucija plina. Uključuje plin proizveden karbonizacijom (uključujući plin proizveden u koksarama i modificiran u plin iz plinare), potpunim uplinjavanjem, obogaćen naftnim derivatima ili ne (ukapljeni naftni plin, ostaci loživog ulja itd.) te preoblikovanjem i jednostavnim miješanjem plinova i/ili zraka; što se navodi u recima „Iz drugih izvora”. U sektoru pretvorbe navode se količine plina iz plinare koje su modificirane u miješani prirodni plin koji će se distribuirati i trošiti u okviru plinske mreže.

Proizvodnju drugih ugljenih plinova (tj. plina iz koksnih peći, plina iz visokih peći i plina iz peći s kisikom u čeličanama) treba navesti u stupcima koji se odnose na takve plinove, a ne na proizvodnju plinova iz plinara. Ugljene plinove koji su dovedeni u plinare treba navesti (u vlastitom stupcu) u sektoru pretvorbe u retku za plinare. Ukupnu količinu plina iz plinare koja nastaje kao rezultat prijenosa drugih ugljenih plinova treba navesti u retku za proizvodnju plina iz plinare.

13.	Plin iz koksnih peći

Dobiva se kao nusproizvod u proizvodnji koksa iz koksnih peći za proizvodnju željeza i čelika.

14.	Plin iz visokih peći

Proizvodi se tijekom stlačivanja koksa u visokim pećima u industriji željeza i čelika. Rekuperira se i koristi kao gorivo dijelom unutar samog postrojenja, a dijelom u drugim procesima u industriji čelika ili u elektranama koje su opremljene za njegovo sagorijevanje. Količinu goriva treba navesti na temelju bruto kalorične vrijednosti.

15.	Plin iz peći s kisikom u čeličanama

Nusproizvod u proizvodnji čelika u pećima s kisikom, dobiva se pri izlasku iz peći. Ovaj je plin također poznat i kao konvertorski plin, plin LD ili plin BOS.

16.	Kameni ugljen

Pojam „kameni ugljen” odnosi se na ugljen bruto kalorične vrijednosti veće od 23 865 kJ/kg (5 700 kcal/kg) na bazi vlažnog uzorka bez pepela s prosječnim faktorom reflektancije vitrinita od barem 0,6. Kameni ugljen obuhvaća sve energente od 1 do 3 (antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen).

1.2 Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1.2.1 Sektori opskrbe i pretvorbe

1. Proizvodnja

1.1. Od toga: podzemna

Primjenjuje se samo za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit/mrki ugljen.

1.2. Od toga: nadzemna

Primjenjuje se samo za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit/mrki ugljen.

2. Iz drugih izvora

Ovdje treba razlikovati dvije potkategorije:

—	rekuperirani mulj i ostali proizvodi srednje kvalitete koji se dobiju od ugljena koji se ne mogu razvrstati prema vrsti ugljena. Uključen je ugljen rekuperiran iz jalovine i drugih spremnika za otpatke,

—	zalihe goriva čija je proizvodnja obuhvaćena u energetskim bilancama drugih goriva, ali čija će se potrošnja zabilježiti u energetskim bilancama za ugljen.

2.1. Od toga: iz naftnih derivata

Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit/mrki ugljen i treset.

Npr. dodavanje naftnog koksa koksnom ugljenu za korištenje u koksarama.

2.2. Od toga: iz prirodnog plina

Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit/mrki ugljen i treset.

Npr. dodavanje prirodnog plina plinu iz plinara za izravnu krajnju potrošnju.

2.3. Od toga: iz obnovljivih izvora

Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit/mrki ugljen i treset.

Npr. industrijski otpad kao vezivno sredstvo u proizvodnji briketa.

3. Uvoz

4. Izvoz

5. Međunarodni pomorski spremnici

6. Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

7. Bruto potrošnja

8. Statističke razlike

9. Sektor pretvorbe ukupno

Količine goriva korištene za primarnu ili sekundarnu pretvorbu energije (npr. ugljen u električnu energiju, plin iz koksnih peći u električnu energiju itd.) ili za pretvorbu u derivirane energente (npr. koksni ugljen u koks).

9.1. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

9.2. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

9.3. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

9.4. Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

9.5. Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

9.6. Od toga: samostalni proizvođači – toplane

9.7. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

9.8. Od toga: koksare

9.9. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

9.10. Od toga: plinare

9.11. Od toga: visoke peći

Količine koksnog ugljena i/ili bitumeniziranog ugljena (što općenito odgovara injektiranju ugljena u prahu, eng. Pulverized Coal Injection, PCI) i koksa iz koksnih peći pretvorenog u visokim pećima. Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad visokih peći (npr. plin iz visokih peći) ne navode se u ovoj kategoriji, nego se navode kao potrošnja u energetskom sektoru.

9.12. Od toga: ukapljivanje ugljena

Uljni škriljevac i ostale proizvode dobivene ukapljivanjem treba navesti u skladu s poglavljem 4. ovog Priloga.

9.13. Od toga: za miješani prirodni plin

Količine ugljenog plina pomiješane s prirodnim plinom.

9.14. Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

1.2.2 Energetski sektor

1. Energetski sektor ukupno

1.1. Od toga: elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane

1.2. Od toga: rudnici ugljena

1.3. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4. Od toga: koksare

1.5. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.6. Od toga: plinare

1.7. Od toga: visoke peći

1.8. Od toga: rafinerije nafte

1.9. Od toga: ukapljivanje ugljena

1.10. Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2. Gubici u distribuciji

Gubici uslijed prijevoza i distribucije, kao i sagorijevanja industrijskih plinova.

3. Krajnja potrošnja ukupno

4. Neenergetsko korištenje ukupno

4.1. Od toga: sektor industrije, sektor pretvorbe i energetski sektor

Neenergetsko korištenje u svim podsektorima industrije, prometa i energetike, npr. ugljen za proizvodnju metanola i amonijaka.

4.1.1. Pod 4.1., od toga: u petrokemijskom sektoru

Neenergetsko korištenje npr. korištenje ugljena kao sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva te kao sirovine za ostale proizvode petrokemijske industrije.

4.2. Od toga: sektor prometa

Neenergetsko korištenje u svim podsektorima prometa.

4.3. Od toga: drugi sektori

Neenergetsko korištenje u komercijalnim i javnim službama, domaćinstvima, poljoprivredi i sektorima „drugdje nespomenuto – drugi sektori”

1.2.3. Specifikacija krajnjeg korištenja energije

1. Krajnja potrošnja energije

2. Sektor industrije

2.1. Od toga: željezo i čelik

2.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3. Od toga: obojeni metali

2.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5. Od toga: vozila

2.6. Od toga: strojevi

2.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8. Od toga: hrana, piće i duhan

2.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11. Od toga: građevinarstvo

2.12. Od toga: tekstil i koža

2.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3. Sektor prometa

3.1. Od toga: željeznički promet

3.2. Od toga: unutrašnja plovidba

3.3. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2 Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

1.2.4 Uvoz i izvoz

Uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta.

Ne primjenjuje se na treset, koksni plin, plin iz plinare, plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći i plin iz peći s kisikom u čeličanama.

1.2.5 Inputi za samostalne proizvođače električne energije i topline

Inpute za samostalne proizvođače električne energije i topline treba navesti zasebno za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane.

Ovi se inputi za samostalne proizvođače navode prema glavnim djelatnostima u skladu sa sljedećom tablicom:

1. Energetski sektor ukupno

1.1. Od toga: rudnici ugljena

1.2. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.3. Od toga: koksare

1.4. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.5. Od toga: plinare

1.6. Od toga: visoke peći

1.7. Od toga: rafinerije nafte

1.8. Od toga: ukapljivanje ugljena

1.9. Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2. Sektor industrije

2.1. Od toga: željezo i čelik

2.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3. Od toga: obojeni metali

2.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5. Od toga: vozila

2.6. Od toga: strojevi

2.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8. Od toga: hrana, piće i duhan

2.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11. Od toga: građevinarstvo

2.12. Od toga: tekstil i koža

2.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3. Sektor prometa

3.1. Od toga: željeznički promet

3.2. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2. Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

1.3 Kalorične vrijednosti

Za sljedeće glavne agregate treba navesti i bruto i neto kaloričnu vrijednost za energente iz stavka 1.1.

Ne primjenjuje se na plin iz plinare, plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći i plin iz peći s kisikom u čeličanama.

1. Proizvodnja

2. Uvoz

3. Izvoz

4. Korišteno u koksarama

5. Korišteno u visokim pećima

6. Korišteno u proizvođačima kojima je to glavna djelatnost – elektranama, postrojenjima za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijskim postrojenjima) i toplanama

7. Korišteno u industriji

8. U druge svrhe

1.4 Proizvodnja i zalihe u rudnicima

Primjenjuje se samo za kameni ugljen i lignit/mrki ugljen.

Moraju se navesti sljedeće količine:

1. Podzemna proizvodnja

2. Površinska proizvodnja

3. Iz drugih izvora

4. Zalihe na završetku razdoblja

4.1. Od toga: zalihe u rudnicima

1.5 Mjerne jedinice

1.	Količine energije

103 tona

Izuzetak: za plinove (plin iz plinare, plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći i plin iz peći s kisikom u čeličanama) energetska se vrijednost mjeri izravno, pa se stoga treba koristiti mjerna jedinica TJ (na temelju bruto kalorične vrijednosti).

2.	Kalorične vrijednosti

MJ/t

1.6 Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

2. PRIRODNI PLIN

2.1 Primjenjivi energenti

Ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na prirodni plin koji obuhvaća plinove, prije svega metan, u tekućem i plinovitom stanju, koji se pojavljuju u podzemnim nalazištima.

Ovdje su uključeni kako „nevezani” plin s polja u kojima se ugljikovodici pojavljuju samo u plinovitom stanju, tako i „vezani” plin proizveden zajedno sa sirovom naftom te metan dobiven u rudnicima ugljena (plin iz rudnika) ili iz slojeva ugljena (plin iz slojeva ugljena).

Nisu uključeni plinovi stvoreni anaerobnom digestijom biomase (npr. gradski plin ili plin iz kanalizacijskog mulja) niti plin iz plinare.

2.2 Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

2.2.1 Sektori opskrbe i pretvorbe

Za sljedeće se agregate navode količine izražene u jedinicama za volumen i energiju, uključujući bruto i neto kalorične vrijednosti.

1. Domaća proizvodnja

Sve suhe tržive količine unutar nacionalnih granica uključujući off-shore proizvodnju. Proizvodnja se mjeri nakon pročišćavanja i ekstrakcije NGL-a i sumpora.

Nisu uključeni gubici koji nastaju u procesima vađenja i količine koje su ponovno injektirane, ispuštene ili zapaljene.

Uključene su količine korištene u okviru industrije prirodnog plina, pri dobivanju plina, u cjevovodima i postrojenjima za preradu.

1.1 Od toga: vezani plin

Prirodni plin proizveden zajedno sa sirovom naftom.

1.2 Od toga: nevezani plin

Prirodni plin koji potječe iz nalazišta koja daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju.

1.3 Od toga: plin iz rudnika

Metan dobiven u rudnicima ugljena ili iz slojeva ugljena koji se cjevovodima dovodi na površinu i troši se u ugljenokopima ili se cjevovodima dovodi do potrošača.

2. Iz drugih izvora

Goriva koja se miješaju s prirodnim plinom i koriste se kao mješavina.

2.1. Od toga: iz naftnih derivata

LPG za poboljšanje kvalitete npr. toplinske vrijednosti.

2.2. Od toga: iz ugljena

Industrijski plin za miješanje s prirodnim plinom.

2.3. Od toga: iz obnovljivih izvora energije

Bioplin za miješanje s prirodnim plinom.

3. Uvoz

4. Izvoz

5. Međunarodni pomorski spremnici

6. Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

7. Bruto potrošnja

8. Statističke razlike

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

9. Obnovljivi plin: početne i završne zalihe

Količine plina raspoložive za dostavu tijekom ciklusa povećanja i smanjenja zaliha. To se odnosi na obnovljivi prirodni plin uskladišten u posebnim skladišnim prostorima (iscrpljena plinska i/ili naftna polja, vodonosni bazen napajanja, solna jama, miješane špilje i drugo) kao i na uskladištenje ukapljenog prirodnog plina. Nije uključen plinski jastuk.

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

10. Ispušteni plin

Količina plina koji je ispušten u atmosferu na crpilištu ili u pogonu za preradu plina.

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

11. Zapaljeni plin

Količina plina koji je izgorio na crpilištu ili u pogonu za preradu plina.

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

12. Sektor pretvorbe ukupno

Količine goriva korištene za pretvorbu primarnih oblika energije u sekundarne (npr. prirodni plin u električnu energiju) ili za pretvorbu u derivirane energente (npr. prirodni plin u metanol).

12.1. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

12.2. Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

12.3. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

12.4. Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

12.5. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost - toplane

12.6. Od toga: samostalni proizvođači – toplane

12.7 Od toga: plinare

12.8 Od toga: koksare

12.9 Od toga: visoke peći

12.10 Od toga: pretvorba plina u tekućine

Količine prirodnog plina koje se koriste kao sirovina za pretvorbu u tekućine, npr. količine goriva koje se unose u proces proizvodnje metanola za pretvorbu u metanol.

12.11. Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

2.2.2 Energetski sektor

1. Energetski sektor ukupno

1.1. Od toga: rudnici ugljena

1.2 Od toga: vađenje nafte i plina

1.3 Od toga: inputi u rafinerijama nafte

1.4 Od toga: koksare

1.5 Od toga: visoke peći

1.6 Od toga: plinare

1.7 Od toga: elektrane, toplane i postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

1.8 Od toga: ukapljivanje (LNG) ili uplinjavanje

1.9 Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.10. Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2. Gubici u distribuciji

2.2.3 Specifikacija krajnjeg korištenja energije

Za sve sljedeće agregate potrebno je zasebno navesti potrošnju prirodnog plina za energetsko korištenje i (kadgod je primjenjivo) za neenergetsko korištenje.

1. Krajnja potrošnja ukupno

U ovoj kategoriji treba zasebno navesti krajnju potrošnju energije i neenergetsko korištenje.

2. Sektor prometa

2.1. Od toga: cestovni promet

Uključuje i komprimirani prirodni plin (CNG) i bioplin.

2.1.1. Od toga: udio bioplina u cestovnom prometu

2.2. Od toga: cjevovodni transport

2.3. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

3. Sektor industrije

3.1. Od toga: željezo i čelik

3.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

3.3. Od toga: obojeni metali

3.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

3.5. Od toga: vozila

3.6. Od toga: strojevi

3.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

3.8. Od toga: hrana, piće i duhan

3.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

3.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

3.11. Od toga: građevinarstvo

3.12. Od toga: tekstil i koža

3.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2. Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

2.2.4 Uvoz i izvoz

Treba navesti ukupne količine prirodnog plina kao i udio ukapljenog prirodnog plina (LNG) i to prema zemlji podrijetla za uvoz i prema zemlji odredišta za izvoz.

2.2.5 Inputi za samostalne proizvođače električne energije i topline

Inpute za samostalne proizvođače električne energije i topline treba navesti zasebno za samostalne proizvođače - elektrane, za samostalne proizvođače - kogeneracijska postrojenja i za samostalne proizvođače - toplane.

Inputi se primjenjuju na sljedeća postrojenja ili djelatnosti:

1. Energetski sektor ukupno

1.1. Od toga: rudnici ugljena

1.2. Od toga: vađenje nafte i plina

1.3. Od toga: inputi u rafinerijama nafte

1.4. Od toga: koksare

1.5. Od toga: plinare

1.6. Od toga: visoke peći

1.7. Od toga: postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje

1.8. Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.9. Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2. Sektor industrije

2.1. Od toga: željezo i čelik

2.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3. Od toga: obojeni metali

2.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5. Od toga: vozila

2.6. Od toga: strojevi

2.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8. Od toga: hrana, piće i duhan

2.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11. Od toga: građevinarstvo

2.12. Od toga: tekstil i koža

2.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3. Sektor prometa

3.1. Od toga: cjevovodni transport

3.2. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2. Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto

2.2.6 Mogućnosti uskladištenja plina

1. Naziv

Naziv lokacije skladišnog prostora.

2. Vrsta

Vrsta uskladištenja, npr. iscrpljeno plinsko polje, solna jama itd.

3. Kapacitet

Ukupni kapacitet za uskladištenje plina, od čega se oduzima plinski jastuk. Plinski jastuk je ukupan volumen plina koji je stalno neophodan za održavanje odgovarajućeg tlaka u podzemnom skladištu plina i opskrbe tijekom ciklusa smanjenja zaliha.

4. Vršno opterećenje

Najviša razina na kojoj se plin može iscrpljivati iz dotičnog skladišnog prostora.

2.3 Mjerne jedinice

1.	Količine energije

Ako nije drukčije utvrđeno, količine prirodnog plina navode se prema njegovoj energetskoj vrijednosti, tj. u TJ, na temelju bruto kalorične vrijednosti.

Ako su potrebne fizičke količine, jedinica je 106 m3 uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 kPa)

2.	Kalorične vrijednosti

KJ/m3 uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 kPa)

3.	Radni kapacitet uskladištenja

106 m3 uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 kPa)

4.	Vršno opterećenje

106 m3/dan uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 kPa)

2.4 Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

3. ELEKTRIČNA ENERGIJA I TOPLINA

3.1 Primjenjivi energenti

Ovo poglavlje obuhvaća toplinu i električnu energiju.

3.2 Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom poglavlju objašnjeni su u Prilogu A. Definicije i jedinice navedene u poglavljima 1., 2., 4. i 5. primjenjuju se na energente iz skupine krutih fosilnih goriva i industrijskih plinova, prirodnog plina, nafte i naftnih derivata, obnovljive energije i energije iz otpada.

3.2.1 Sektori opskrbe i pretvorbe

U ovom se poglavlju primjenjuju sljedeće posebne definicije na agregate u vezi s električnom energijom i toplinom.

—	Bruto proizvodnja električne energije: ukupna električna energija koja je proizvedena u svim predmetnim postrojenjima za proizvodnju električne energije (uključujući crpne hidroelektrane) i izmjerena na izlazima glavnih generatora.

—

Bruto proizvodnja topline: ukupna toplina proizvedena u postrojenju, uključuje toplinu koju koriste pomoćni uređaji postrojenja koji koriste vruću tekućinu (grijanje prostora, grijanje s tekućim gorivom itd.) i gubitke pri izmjeni topline u postrojenju/mreži, kao i toplinu koja se kao primarni oblik energije koristi u kemijskim procesima.

—	Neto proizvodnja električne energije: bruto proizvodnja električne energije umanjena za električnu energiju koju su potrošili pomoćni uređaji za proizvodnju električne energije i gubitke u glavnim transformatorima.

—	Neto proizvodnja topline: količina topline koja je isporučena distribucijskom sustavu i izračunana mjerenjem ulaznih i izlaznih tokova topline.

Agregate spomenute u sljedećoj tablici treba navesti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost – elektrane i za samostalne proizvođače – elektrane. U okviru tih dviju vrsta elektrana i bruto i neto proizvodnja električne energije i topline moraju se navesti zasebno, kadgod je primjenjivo, za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane, za sljedeće agregate:

1. Proizvodnja ukupno

1.1. Od toga: nuklearna energija

1.2. Od toga: hidroenergija

1.2.1. Od toga: udio hidroenergije proizvedene u crpnim hidroelektranama

1.3. Od toga: geotermalna energija

1.4. Od toga: solarna energija

1.5. Od toga: energija plime i oseke, valova i oceana

1.6. Od toga: energija vjetra

1.7. Od toga: goriva

Zapaljive i gorive tekućine, tj. one kod kojih se pri reakciji s kisikom oslobađa znatna količina topline i koje se primjenjuju izravno za proizvodnju električne energije i/ili topline.

1.8. Od toga: toplinske crpke

Toplina koju proizvedu toplinske crpke navodi se samo ako se ona prodaje trećim stranama (tj. u slučajevima kada se proizvodnja odvija u sektoru pretvorbe)

1.9. Od toga: električni kotlovi

Količine topline proizvedene u električnim kotlovima, ako se ona prodaje trećim stranama.

1.10. Od toga: toplina proizvedena u kemijskim procesima

Toplina koja nastaje u egzotermičkim procesima poput kemijskih reakcija.

Ne uključuje otpadnu toplinu koja nastaje u energetskim procesima i koju treba navesti kao toplinu proizvedenu iz odgovarajućeg goriva.

1.11. Od toga: drugi izvori – električna energija (navesti)

Agregati iz sljedeće tablice moraju se navesti kao ukupne vrijednosti, zasebno za električnu energiju i za toplinu, kada god je primjenjivo. Za prva tri agregata iz sljedeće tablice količine se trebaju izračunavati na temelju vrijednosti navedenih u prethodnoj tablici te se s njima trebaju podudarati.

1. Bruto proizvodnja ukupno

2. Vlastito korištenje postrojenja

3. Neto proizvodnja ukupno

4. Uvoz

Pogledati također objašnjenje pod 5. „Izvoz”.

5. Izvoz

Količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

6. Korištenje u toplinskim crpkama

7. Korištenje u električnim parnim kotlovima

8. Korištenje u crpnim hidroelektranama

9. Korištenje za proizvodnju električne energije

10. Isporučena energija

Za električnu energiju: ukupna neto proizvodnja električne energije koju su proizvele sve elektrane u zemlji, umanjena za količinu korištenu istodobno u toplinskim crpkama, električnim parnim kotlovima i za crpljenje te umanjena ili uvećana za količinu električne energije za izvoz u inozemstvo ili uvoz iz inozemstva.

Za toplinu: ukupna neto proizvodnja topline za prodaju koju su proizvela sva postrojenja u zemlji, umanjena za količinu topline korištenu za proizvodnju električne energije te umanjena ili uvećana za količinu topline za izvoz u inozemstvo ili uvoz iz inozemstva.

11. Gubici u prijenosu i distribuciji

Svi gubici koji nastaju uslijed prijenosa i distribucije električne energije i topline.

Za električnu su energiju uključeni gubici u transformatorima koji se ne smatraju sastavnim dijelovima elektrana.

12. Potrošnja ukupno (izračunana)

13. Statistička razlika

14. Potrošnja ukupno (zabilježena)

Proizvedena električna energija, prodana toplina i korištene količine goriva, uključujući njihovu odgovarajuću ukupnu energiju (na temelju njihove neto kalorične vrijednosti, osim za prirodni plin za koji se koristi bruto kalorična vrijednost) iz goriva navedenih u sljedećoj tablici moraju se navesti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost – elektrane i za samostalne proizvođače – elektrane. U okviru tih dviju vrsta elektrana ta se proizvodnja električne energije i topline mora navesti zasebno za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane, kada god je primjenjivo.

1. Kruta goriva i industrijski plinovi

1.1. Antracit

1.2. Koksni ugljen

1.3. Drugi bitumenizirani ugljen

1.4. Sub-bitumenizirani ugljen

1.5. Lignit/Mrki ugljen

1.6. Treset

1.7. Briket

1.8. Koks iz koksnih peći

1.9. Koksni plin

1.10. Ugljeni katran

1.11. BKB (briket od lignita i mrkog ugljena)

1.12. Plin iz plinare

1.13. Plin iz koksnih peći

1.14. Plin iz visokih peći

1.15. Plin iz peći s kisikom u čeličanama

2. Nafta i naftni derivati

2.1. Sirova nafta

2.2. Kondenzati prirodnog plina (NGL)

2.3. Rafinerijski plin

2.4. Ukapljeni naftni plin (LPG)

2.5. Laka nafta

2.6. Mlazno gorivo kerozinskog tipa

2.7. Ostali kerozini

2.8. Plinsko ulje/dizelsko gorivo (destilirano loživo ulje)

2.9. Teško loživo ulje

2.10. Bitumen (uključujući Orimulsion)

2.11. Naftni koks

2.12. Drugi naftni derivati

3. Prirodni plin

4. Obnovljiva energija i energija iz otpada

4.1. Industrijski otpad (neobnovljivi)

4.2. Komunalni otpad (obnovljivi)

4.3. Komunalni otpad (neobnovljivi)

4.4. Drvo, drvni otpaci i drugi kruti otpad

4.5. Deponijski plin

4.6. Plin kanalizacijskog mulja

4.7. Drugi bioplinovi

4.8. Tekuća biogoriva

3.2.2 Potrošnja električne energije i topline u energetskom sektoru

1. Energetski sektor ukupno

Ne uključuje vlastito korištenje postrojenja i potrošnju u crpnim hidroelektranama, toplinskim crpkama i električnim kotlovima.

1.1. Od toga: rudnici ugljena

1.2. Od toga: vađenje nafte i plina

1.3. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4. Od toga: koksare

1.5. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.6. Od toga: plinare

1.7. Od toga: visoke peći

1.8. Od toga: rafinerije nafte

1.9. Od toga: nuklearna industrija

1.10. Od toga: postrojenja za ukapljivanje ugljena

1.11. Od toga: postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje

1.12. Od toga: postrojenja za uplinjavanje (bioplin)

1.13. Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.14. Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

3.2.3 Specifikacija krajnjeg korištenja energije

1. Sektor industrije

1.1. Od toga: željezo i čelik

1.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

1.3. Od toga: obojeni metali

1.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

1.5. Od toga: vozila

1.6. Od toga: strojevi

1.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

1.8. Od toga: hrana, piće i duhan

1.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

1.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

1.11. Od toga: građevinarstvo

1.12. Od toga: tekstil i koža

1.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

2. Sektor prometa

2.1. Od toga: željeznički promet

2.2. Od toga: cjevovodni transport

2.3. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

3. Domaćinstva

4. Komercijalne i javne usluge

5. Poljoprivreda/šumarstvo

6. Ribarstvo

7. Drugdje nespomenuto – ostalo

3.2.4 Uvoz i izvoz

Uvoz i izvoz količina električne energije i topline po zemljama.

3.2.5 Neto proizvodnja električne energije i neto proizvodnja topline samostalnih proizvođača

Neto proizvodnja električne energije i neto proizvodnja topline samostalnih proizvođača električne energije i topline trebaju se navesti zasebno za kogeneracijska postrojenja, za elektrane i za toplane za sljedeća postrojenja ili djelatnosti:

1. Energetski sektor ukupno

1.1. Od toga: rudnici ugljena

1.2. Od toga: vađenje nafte i plina

1.3. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4. Od toga: koksare

1.5. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.6. Od toga: plinare

1.7. Od toga: visoke peći

1.8. Od toga: rafinerije nafte

1.9. Od toga: postrojenja za ukapljivanje ugljena

1.10. Od toga: postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje

1.11. Od toga: postrojenja za uplinjavanje (bioplin)

1.12. Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.13. Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

1.14. Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2. Svi ostali sektori: vrijedi popis agregata pod „3.2.3. Specifikacija krajnjeg korištenja energije”

3.2.6 Inputi za samostalne proizvođače električne energije i topline

Za kruta goriva i industrijske plinove koje koriste samostalni proizvođači moraju se navesti količine za sljedeće energente: antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen, lignit/mrki ugljen, treset, briket, koks iz koksnih peći, koksni plin, ugljeni katran, BKB/PB, plin iz plinare, plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći i plin iz peći s kisikom u čeličanama. Njihove se ulazne količine moraju navesti za postrojenja u području sljedećih djelatnosti:

1. Energetski sektor ukupno

1.1. Od toga: rudnici ugljena

1.2. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.3. Od toga: koksare

1.4. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.5. Od toga: plinare

1.6. Od toga: visoke peći

1.7. Od toga: rafinerije nafte

1.8. Od toga: ukapljivanje ugljena

1.9. Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2. Sektor industrije

2.1. Od toga: željezo i čelik

2.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3. Od toga: obojeni metali

2.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5. Od toga: vozila

2.6. Od toga: strojevi

2.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8. Od toga: hrana, piće i duhan

2.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11. Od toga: građevinarstvo

2.12. Od toga: tekstil i koža

2.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3. Sektor prometa

3.1. Od toga: željeznički promet

3.2. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2. Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

Za naftne derivate koje koriste samostalni proizvođači moraju se navesti količine za sljedeće energente: sirova nafta, kondenzati prirodnog plina (NGL), rafinerijski plin, ukapljeni naftni plin (LPG), laka nafta, mlazno gorivo kerozinskog tipa, ostali kerozini, plinsko ulje/dizelsko gorivo (destilirano loživo ulje), teško loživo ulje, bitumen (uključujući Orimulsion), naftni koks i drugi naftni derivati. Njihove se ulazne količine moraju navesti za postrojenja u području sljedećih djelatnosti:

1. Energetski sektor ukupno

1.1. Od toga: rudnici ugljena

1.2. Od toga: vađenje nafte i plina

1.3. Od toga: koksare

1.4. Od toga: visoke peći

1.5. Od toga: plinare

1.6. Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2. Sektor industrije

2.1. Od toga: željezo i čelik

2.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3. Od toga: obojeni metali

2.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5. Od toga: vozila

2.6. Od toga: strojevi

2.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8. Od toga: hrana, piće i duhan

2.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11. Od toga: građevinarstvo

2.12. Od toga: tekstil i koža

2.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3. Sektor prometa

3.1. Od toga: cjevovodni transport

3.2. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2. Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

Za prirodni plin koji koriste samostalni proizvođači moraju se navesti količine za postrojenja u području sljedećih djelatnosti:

1. Energetski sektor ukupno

1.1. Od toga: rudnici ugljena

1.2. Od toga: vađenje nafte i plina

1.3. Od toga: inputi u rafinerijama nafte

1.4. Od toga: koksare

1.5. Od toga: plinare

1.6. Od toga: visoke peći

1.7. Od toga: postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje

1.8. Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.9. Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2. Sektor industrije

2.1. Od toga: željezo i čelik

2.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3. Od toga: obojeni metali

2.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5. Od toga: vozila

2.6. Od toga: strojevi

2.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8. Od toga: hrana, piće i duhan

2.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11. Od toga: građevinarstvo

2.12. Od toga: tekstil i koža

2.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3. Sektor prometa

3.1. Od toga: cjevovodni transport

3.2. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2. Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

Za obnovljivu energiju i energiju iz otpada koju koriste samostalni proizvođači moraju se navesti količine za sljedeće energente: geotermalna energija, solarna toplinska energija, industrijski otpad (neobnovljivi), komunalni otpad (obnovljivi), komunalni otpad (neobnovljivi), drvo, drvni otpaci i drugi kruti otpad, deponijski plin, plin kanalizacijskog mulja, drugi bioplinovi i tekuća biogoriva. Njihove se ulazne količine moraju navesti za postrojenja u području sljedećih djelatnosti:

1. Energetski sektor ukupno

1.1. Od toga: postrojenja za uplinjavanje

1.2. Od toga: rudnici ugljena

1.3. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4. Od toga: koksare

1.5. Od toga: rafinerije nafte

1.6. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.7. Od toga: plinare

1.8. Od toga: visoke peći

1.9. Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

1.10. Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2. Sektor industrije

2.1. Od toga: željezo i čelik

2.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3. Od toga: obojeni metali

2.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5. Od toga: vozila

2.6. Od toga: strojevi

2.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8. Od toga: hrana, piće i duhan

2.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11. Od toga: građevinarstvo

2.12. Od toga: tekstil i koža

2.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3. Sektor prometa

3.1. Od toga: željeznički promet

3.2. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2. Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

3.3 Strukturni podaci o proizvodnji električne energije i topline

3.3.1 Instalirana električna snaga i vršno opterećenje

Instaliranu električnu snagu treba navesti 31. prosinca odgovarajuće izvještajne godine.

Uključena je električna snaga elektrana i kogeneracijskih postrojenja.

Instalirana električna snaga je suma instaliranih električnih snaga svih pojedinačnih postrojenja tijekom određenog razdoblja rada. Razdoblje rada uređaja koje se pretpostavlja u svrhu ovih statistika traje neprekidno: u praksi je to 15 sati dnevno ili više. Instalirana snaga je najveća snaga koja se u punom pogonu postrojenja neprekidno isporučuje na izlazu iz elektrane. Vršno se opterećenje definira kao najveća vrijednost snage koju mreža ili kombinacija više mreža potroši ili isporuči unutar zemlje.

Sljedeće se količine moraju navesti samo za mrežu:

1. Ukupno

2. Nuklearna energija

3. Hidroenergija

3.1. Od toga: crpne hidroelektrane

4. Geotermalna energija

5. Solarna energija

6. Energija plime i oseke, valova i oceana

7. Energija vjetra

8. Goriva

8.1. Od toga: para

8.2. Od toga: unutarnje sagorijevanje

8.3. Od toga: plinska turbina

8.4. Od toga: postrojenja s kombiniranim ciklusom

8.5. Od toga: druga postrojenja

Ako se navode, dati podrobnije podatke.

9. Vršno opterećenje

10. Raspoloživi kapacitet pri vršnom opterećenju

11. Datum i vrijeme vršnog opterećenja

3.3.2 Instalirana električna snaga postrojenja na gorivo

Instalirana električna snaga postrojenja na gorivo mora se navesti i za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače te zasebno za svaku vrstu postrojenja na jednu ili na više vrsta goriva koji se navode u sljedećoj tablici. Za sva postrojenja na više vrsta goriva moraju se dodati podaci o tome koje se vrste goriva koriste kao primarne, a koje kao alternativne.

1. Postrojenja na jednu vrstu goriva

1.1. Na ugljen ili proizvode od ugljena

Uključeni su plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći i plin iz peći s kisikom u čeličanama.

1.2. Na tekuća goriva

Uključen je rafinerijski plin.

1.3. Na prirodni plin

Uključen je plin iz plinare.

1.4. Na treset

1.5. Na obnovljiva goriva i otpad

2. Na više vrsta goriva; kruta i tekuća goriva

3. Na više vrsta goriva; kruta goriva i prirodni plin

4. Na više vrsta goriva; tekuća goriva i prirodni plin

5. Na više vrsta goriva; kruta i tekuća goriva te prirodni plin

Sustavi s pogonom na više vrsta goriva uključuju samo one jedinice koje kontinuirano mogu sagorijevati više od jedne vrste goriva. Postrojenja s odvojenim jedinicama koje koriste različite vrste goriva treba razvrstati u odgovarajuće kategorije postrojenja s pogonom na jednu vrstu goriva.

3.4 Mjerne jedinice

1.	Količine energije

Električna energija: GWh

Toplina: TJ

Kruta goriva i industrijski plinovi: primjenjuju se mjerne jedinice iz poglavlja 1. ovog Priloga.

Prirodni plin: primjenjuju se mjerne jedinice iz poglavlja 2. ovog Priloga.

Nafta i naftni derivati: primjenjuju se mjerne jedinice iz poglavlja 4. ovog Priloga.

Obnovljivi izvori energije i otpad: primjenjuju se mjerne jedinice iz poglavlja 5. ovog Priloga.

Kapacitet

Kapacitet proizvodnje električne energije: MWe

Kapacitet proizvodnje topline: MWt

3.5 Odstupanja i izuzeća

Za Francusku vrijedi odstupanje u vezi s izvješćivanjem agregata koji se odnose na toplinu. To odstupanje prestaje važiti čim Francuska bude mogla proslijediti ovo izvješće, a u svakom slučaju najkasnije četiri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

4. NAFTA I NAFTNI DERIVATI

4.1 Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente:

Energent

Definicija

1.	Sirova nafta

Sirova nafta je mineralno ulje prirodnog podrijetla koje sadrži mješavinu ugljikovodika i nečistoća, kao što je sumpor. Pri normalnoj temperaturi okoliša i atmosferskom tlaku u tekućem je stanju, a njezina su fizička svojstva (gustoća, viskoznost itd.) vrlo promjenjiva. Ova kategorija uključuje kondenzate s polja i pogonske kondenzate iz vezanog i nevezanog plina koji se miješaju sa sirovom naftom.

2.	NGL (kondenzati prirodnog plina)

NGL su tekući ili ukapljeni ugljikovodici dobiveni iz prirodnog plina u postrojenjima za separaciju ili u pogonima za preradu plina. Kondenzati prirodnog plina uključuju etan, propan, butan (normalni i izobutan), (izo)pentan i različite pentane i više ugljikovodike (ponekad se nazivaju prirodni benzin ili kondenzati postrojenja za obradu (preradu) plina).

3.	Rafinerijske sirovine

Rafinerijska sirovina je obrađena nafta namijenjena daljnjoj preradi (npr. loživo ulje dobiveno primarnom destilacijom ili vakuumsko plinsko ulje), ali bez miješanja. U daljnjoj preradi pretvara se u jedan ili više dijelova i/ili u gotove proizvode. Ova definicija također obuhvaća povratke iz petrokemijske industrije u rafineriju (npr. pirolitički benzin, C4 frakcije, frakcije plinskog i loživog ulja).

4.	Aditivi/oksigenati

Aditivi su neugljikovodični spojevi dodani ili pomiješani s proizvodom zbog poboljšanja svojstava goriva (oktanski i cetanski broj, ponašanje na hladnoći itd.):

—	oksigenati, kao što su alkoholi (metanol, etanol) i eteri (kao što je MTBE (metil tercijarni butileter), ETBE (etil tercijarni butileter) i TAME (tercijarni amil metileter)),

—	esteri (npr. repičin ili dimetilester itd.),

—	kemijski spojevi (kao što su tetrametil, tetraetil i deterdženti).

Napomena: Količine aditiva/oksidanata (alkoholi, eteri, esteri i drugi kemijski spojevi) navedeni u ovoj kategoriji moraju se odnositi na količine namijenjene za miješanje s gorivima ili na količine upotrijebljene kao gorivo.

4.1.	Od toga: biogoriva

Biobenzin i biodizel. Primjenjuju se definicije iz poglavlja 5. (Obnovljiva energija i energija iz otpada).

Količine tekućih biogoriva navedene u ovoj kategoriji odnose se na količine biogoriva, a ne na ukupni volumen tekućina koji nastaje miješanjem s biogorivima.

Nije uključena trgovina biogorivima koja nisu pomiješana s transportnim gorivima (tj. biogoriva u čistom obliku); njih treba navesti prema poglavlju 5. Biogoriva koja čine dio transportnih goriva treba navesti pod odgovarajući proizvod s naznakom udjela biogoriva.

5.	Drugi ugljikovodici

Sintetska nafta koja je dobivena iz katranskog pijeska, uljnog škriljevca itd., tekućine iz ukapljivanja ugljena (pogledati poglavlje 1.), proizvodnja tekućina pretvorbom prirodnog plina u benzin (pogledati poglavlje 2.), vodik i emulgirana ulja (npr. Orimulsion).

Nije uključena proizvodnja uljnog škriljevca, za koju se primjenjuje poglavlje 1.

Proizvodnja uljnog škriljevca (sekundarni proizvod) navodi se u rubrici „Iz drugih izvora” u kategoriji „Drugi ugljikovodici”.

6.	Rafinerijski plin (neukapljeni)

Rafinerijski plin uključuje mješavinu nekondenzabilnih plinova koji se uglavnom sastoje od vodika, metana, etana i olefinskih ugljikovodika koji se dobiju destilacijom sirove nafte ili obradom naftnih derivata (npr. krekiranje) u rafinerijama. Ovdje su također uključeni povratni plinovi iz petrokemijske industrije.

Etan

Etan (C2H6) je prirodno plinoviti ugljikovodik s nerazgranatim lancima koji se dobiva iz prirodnog i rafinerijskog plina.

8.	LPG (ukapljeni naftni plin)

LPG su laki parafinski ugljikovodici dobiveni rafiniranjem te u postrojenjima za stabilizaciju sirove nafte i postrojenjima za obradu prirodnog plina. Uglavnom se sastoje od propana (C3H8) i butana (C4Hl0), ali i njihove kombinacije. Oni mogu uključivati i propilen, butilen, izopropilen i izobutilen. LPG se za transport i uskladištenje obično ukapljavaju pod tlakom.

9.	Laka nafta

Laka nafta je sirovina za petrokemijsku industriju (npr. proizvodnja etilena ili aromata) ili za proizvodnju benzina reformiranjem ili izomerizacijom u rafineriji.

Laka nafta obuhvaća materijale u području destilacije između 30 °C i 210 °C, odnosno u dijelu tog područja.

10.	Motorni benzin

Motorni se benzin sastoji od mješavine lakih ugljikovodika dobivenih destilacijom na temperaturi između 35 °C i 215 °C. Koristi se kao gorivo za motorna vozila za cestovni promet s motorima na paljenje na svjećice. Motorni benzin može uključivati aditive, oksigenate i sredstva za povećanje oktanskog broja, uključujući spojeve s olovom, kao što su TEL i TML.

Uključen je i motorni benzin s komponentama za miješanje (nisu uključeni aditivi/oksigenati), npr. alkilati, izomeri, reformati i krekirani benzin namijenjen korištenju kao gotovi motorni benzin.

10.1.

Od toga: biobenzin

Primjenjuju se definicije iz poglavlja 5. (Obnovljiva energija i energija iz otpada).

11.	Avionski benzin

Motorni benzin posebno pripremljen za klipne avionske motore, s oktanskim brojem prikladnim za motor, ledištem na – 60 °C i područjem destilacije obično između 30 °C i 180 °C.

12.	Mlazno gorivo benzinskog (gazolinskog) tipa (na bazi lake nafte ili JP4)

Ovdje su uključena sva laka ulja na bazi ugljikovodika za pogon turbina zrakoplova koja su dobivena destilacijom na temperaturi između 100 °C i 250 °C. Dobivaju se miješanjem kerozina i benzina ili lake nafte tako da udio aromata ne bude veći od 25 % volumena, a tlak pare je između 13,7 kPa i 20,6 kPa.

13.	Mlazno gorivo petrolejskog (kerozinskog) tipa

Naftni destilat koji se koristi za avionske turbine. Ima jednake značajke destilacije između 150 °C i 300 °C (obično ne iznad 250 °C) i žarište kao kerozin. Osim toga, ima i neke posebnosti (npr. ledište) koje je utvrdila Međunarodna udruga zračnih prijevoznika (IATA).

Uključuje komponente za miješanje s kerozinom.

14.	Ostali kerozini

Rafinirani destilati nafte koji se koriste u drugim sektorima, osim u zračnom prometu. Područje destilacije je između 150 °C i 300 °C.

15.	Plinsko ulje/dizelsko gorivo (destilirano loživo ulje)

Plinsko ulje/dizelsko gorivo prvenstveno je srednji destilat dobiven destilacijom u području između 180 °C i 380 °C. Uključuje komponente za miješanje. Ovisno o korištenju, na raspolaganju je nekoliko stupnjeva.

15.1.

Od toga: dizelska goriva za motorna vozila

Dizelsko gorivo za motorna vozila s dizelskim motorom (automobili, kamioni itd.), obično s malim udjelom sumpora.

15.1.1.

Pod 15.1., od toga: biodizel

Primjenjuju se definicije iz poglavlja 5. (Obnovljiva energija i energija iz otpada).

15.2.

Od toga: Ulje za grijanje i drugo plinsko ulje

Lako ulje za grijanje za industrijsko i komercijalno korištenje, dizelsko gorivo za pogon plovila i dizelsko gorivo za željeznički promet, druga plinska ulja, uključujući teška plinska ulja dobivena destilacijom između 380 °C i 540 °C i koja se koriste kao sirovine u petrokemijskoj industriji.

16.	Loživo ulje

Sva rezidualna (teška) loživa ulja (uključujući i ona koja su dobivena miješanjem). Kinematička viskoznost je iznad 10 cSt pri temperaturi od 80 °C. Žarište je uvijek iznad 50 °C, a gustoća je uvijek veća od 0,90 kg/l.

16.1.

Od toga: s malim udjelom sumpora

Teško loživo ulje s udjelom sumpora manjim od 1 %.

16.2.

Od toga: s velikim udjelom sumpora

Teško loživo ulje s udjelom sumpora od 1 % i više.

17.	White spirit (specijalni teški benzin) i SBP

Rafinirani srednji destilati s destilacijom u rasponu između lake nafte i kerozina. Dijele se na:

—

industrijski špirit (SBP): laka ulja koja se dobivaju destilacijom između 30 °C i 200 °C. Postoji 7 ili 8 stupnjeva industrijskog špirita s obzirom na granice područja destilacije. Stupnjevi su utvrđeni prema temperaturnoj razlici između destilacijskih točaka od 5 % i 90 % volumena (koja nije veća od 60 °C).

—	white spirit (specijalni teški benzin): posebni industrijski špirit sa žarištem iznad 30 °C. Destilacijsko područje white spirita (specijalnog teškog benzina) je između 135 °C i 200 °C.

18.

Maziva

Ugljikovodici nastali iz destilata nusproizvoda; uglavnom se koriste za smanjivanje trenja među površinama.

Uključuju sve konačne oblike mazivih ulja, od ulja za vretena do ulja za cilindre, kao i ulja koja se koriste u mastima za podmazivanje, motorna ulja i sve vrste sirovina za maziva ulja.

19.

Bitumen

Čvrsti (tvrdi), polučvrsti (polutvrdi) ili viskozni ugljikovodik koloidne strukture, smeđe do crne boje, dobiva se kao ostatak destilacijom sirove nafte vakuumskom destilacijom ostataka nafte od atmosferske destilacije. Bitumen se često naziva asfalt i prvenstveno se upotrebljava za gradnju cesta i kao materijal za pokrivanje krovova.

Uključen je tekući i rezani bitumen.

20.	Parafinski vosak

To su zasićeni alifatski ugljikovodici. Taj vosak je ostatak dobiven pri odstranjivanju voska iz mazivih ulja. Imaju kristalnu strukturu koja je više ili manje fina u odnosu na stupanj kvalitete. Njihove su glavne značajke sljedeće: bez boje su i mirisa, propusni za svjetlo, s talištem iznad 45 °C.

21.	Naftni koks

Crni kruti nusproizvod dobiven uglavnom krekiranjem i karbonizacijom ostataka sirovina, ostataka vakuumske destilacije, katrana i smole u procesima kao što je kontinuirano ili diskontinuirano koksiranje. Sastoji se uglavnom od ugljika (90 do 95 %) i ima mali udio pepela. Koristi se kao sirovina u koksarama u industriji čelika, za grijanje, za proizvodnju elektroda i za proizvodnju kemikalija. Dvije najvažnije odlike su „zeleni koks” i „kalcinirani koks”.

Uključuje „koks na katalizatoru” koji se tijekom procesa rafiniranja taloži na katalizatoru; taj koks nije obnovljiv i obično se koristi kao gorivo u rafineriji.

22.	Drugi proizvodi

Svi proizvodi koji prethodno nisu posebno spomenuti, primjerice: katran i sumpor.

Uključuju aromate (npr. BTX ili benzen, toluen i ksilen) i olefinske ugljikovodike (npr. propilen) koji su proizvedeni u rafinerijama.

4.2 Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

4.2.1 Sektori opskrbe i pretvorbe

Sljedeća se tablica primjenjuje samo na sirovu naftu, NGL, rafinerijske sirovine, aditive, biogoriva i druge ugljikovodike.

1. Domaća proizvodnja

Ne primjenjuje se za rafinerijske sirovine i za biogoriva.

2. Iz drugih izvora

Aditivi, biogoriva i drugi ugljikovodici, čija je proizvodnja već obuhvaćena u drugim bilancama u vezi s gorivom.

Ne primjenjuje se za sirovu naftu, NGL i rafinerijske sirovine.

2.1. Od toga: iz ugljena

Uključuje tekućine proizvedene u postrojenjima za ukapljivanje ugljena i tekućine iz koksara.

2.2. Od toga: iz prirodnog plina

Kao sirovina za proizvodnju sintetskog benzina može biti potreban prirodni plin. Količina plina za proizvodnju metanola navodi se prema poglavlju 2., a ovdje se navodi količina primljenog metanola.

2.3. Od toga: iz obnovljivih izvora energije

Uključuje biogoriva za miješanje s transportnim gorivima.

Proizvodnja se navodi prema poglavlju 5., a ovdje se navode količine za miješanje.

3. Povratci iz sektora petrokemije

Gotovi proizvodi ili poluproizvodi koje krajnji potrošači vraćaju u rafinerije u svrhu obrade, miješanja ili prodaje. To su obično nusproizvodi u petrokemijskoj industriji.

Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

4. Prijenos proizvoda

Uvezeni naftni derivati koji se ne isporučuju krajnjim potrošačima nego se razvrstavaju kao sirovine u daljnjem postupku obrade u rafineriji.

Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

5. Uvoz i izvoz

Uključuje količine sirove nafte i proizvoda koji su uvezeni ili izvezeni na temelju sporazuma o procesima obrade (tj. rafiniranje na temelju računa). Kod sirove nafte i NGL-a treba navesti zemlju izvornog podrijetla; kod rafinerijskih sirovina i gotovih proizvoda treba navesti zemlju posljednjeg slanja.

Uključeni su svi ukapljeni plinovi (npr. LPG) dobiveni uplinjavanjem uvezenog ukapljenog prirodnog plina i naftni derivati koje je izravno uvezla ili izvezla petrokemijska industrija.

Napomena: Sva trgovina biogorivima koja se ne miješaju s transportnim gorivima (tj. biogoriva u njihovom čistom obliku) moraju se navesti u Upitniku o obnovljivim izvorima energije.

Ponovni izvoz nafte uvezene u svrhu procesa prerade u području pod carinskim nadzorom treba navesti kao izvoz proizvoda iz zemlje u kojoj je prerada obavljena u odredišnu zemlju.

6. Neposredno korištenje

Sirova nafta, NGL, aditivi i oksigenati (uključujući biogorivo) i drugi ugljikovodici koji se koriste neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte.

Uključena je sirova nafta za proizvodnju električne energije.

7. Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

8. Izračunani input u rafinerije

Izračunana ukupna količina proizvoda koji su ušli u rafineriju. Ta se količina definira kao:

domaća proizvodnja + iz drugih izvora + povratci iz industrije + prijenos proizvoda + uvoz – izvoz - neposredno korištenje + promjene zaliha.

9. Statističke razlike

Definiraju se kao izračunani input u rafinerije minus zabilježeni input u rafinerije.

10. Zabilježeni input u rafinerije

Izmjerena ukupna količina proizvoda koji su ušli u rafineriju.

11. Gubici u rafinerijama

Razlika između zabilježenog inputa u rafinerije i bruto proizvodnje rafinerije. Gubici se mogu pojaviti za vrijeme procesa destilacije ili zbog ishlapljivanja. Navedeni gubici prikazuju se pozitivnom brojkom. Moguća su povećanja volumena, ali ne i mase.

12. Ukupne početne i završne zalihe na državnom području

Sve zalihe na državnom području, uključujući zalihe vlade, zalihe glavnih potrošača i zalihe organizacija koje skladište zalihe, zalihe na prispjelim prekooceanskim brodovima, zalihe na područjima pod carinskim nadzorom i zalihe za treće osobe, bez obzira na to jesu li dio dvostranih vladinih sporazuma ili ne. Početna i završna razina odnosi se na prvi, odnosno na zadnji dan izvještajnog razdoblja.

13. Neto kalorična vrijednost

Proizvodnja, uvoz i izvoz te ukupni prosjek.

Sljedeća se tablica primjenjuje samo na gotove proizvode (rafinerijski plin, etan, LPG, laka nafta, motorni benzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog (gazolinskog) tipa, mlazno gorivo petrolejskog (kerozinskog) tipa, ostali kerozini, plinsko ulje/dizelsko gorivo, loživo ulje s malim i s velikim udjelom sumpora, white spirit (specijalni teški benzin) i SBP, maziva, bitumen, parafinski vosak, naftni koks i drugi proizvodi). Neposredna primjena sirove nafte i NGL-a navodi se pod isporuku gotovih proizvoda i reklasifikaciju proizvoda.

1. Primljene sirovine

Uključene su količine domaće ili uvezene sirove nafte (uključujući kondenzate) i domaćeg NGL-a koje se koriste neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte, i količine povrataka iz petrokemijske industrije koje se koriste neposredno iako nisu primarno gorivo.

2. Bruto proizvodnja rafinerije

Proizvodnja gotovih proizvoda u rafineriji ili postrojenju za miješanje.

Nisu uključeni gubici u rafinerijama, ali je uključeno gorivo koje je rafinerija potrošila za vlastite potrebe.

3. Reciklirani proizvodi

Gotovi proizvodi koji su ponovno stavljeni na tržište nakon što su jednom isporučeni krajnjim potrošačima (npr. upotrijebljena maziva koja su ponovno prerađena). Ove količine treba razlikovati od povrataka iz petrokemijske industrije.

4. Rafinerijsko gorivo

Naftni derivati potrošeni za rad rafinerije.

Nisu uključeni proizvodi koje naftne kompanije koriste za druge namjene osim rafiniranja, npr. spremnici i tankeri za prijevoz nafte.

Uključena su goriva potrošena u rafineriji za proizvodnju električne energije i topline za prodaju.

4.1. Od toga: za proizvodnju električne energije

Količine potrošene za proizvodnju električne energije u postrojenjima u rafineriji.

4.2. Od toga: za proizvodnju električne energije i topline

Količine potrošene za proizvodnju električne energije i topline u kogeneracijskim postrojenjima rafinerije.

5. Uvoz i izvoz

6. Međunarodni pomorski spremnici

7. Reklasifikacija proizvoda

Količine reklasificirane ili zbog promjene specifikacije ili zbog miješanja s drugim proizvodom.

Negativna vrijednost jednog proizvoda nadoknađuje se s jednom ili više pozitivnih vrijednosti za jedan ili više proizvoda i obrnuto; ukupni neto učinak treba biti jednak nuli.

8. Prijenos proizvoda

Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima.

9. Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

10. Izračunane bruto isporuke u tuzemstvu

Definiraju se kao:

primljene sirovine + bruto proizvodnja rafinerije + reciklirani proizvodi – rafinerijsko gorivo + uvoz – izvoz - međunarodni pomorski spremnici + reklasifikacija proizvoda – prijenos proizvoda + promjene zaliha

11. Statistička razlika

Definiraju se kao izračunane bruto isporuke u tuzemstvu minus zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu.

12. Zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu

Zabilježena isporuka gotovih naftnih derivata iz primarnih izvora (npr. rafinerije, postrojenja za miješanje itd.) na unutarnje tržište.

Ovaj se broj može razlikovati od izračunanog zbog npr. razlika u obuhvaćenom području i/ili razlika u definicijama koje se primjenjuju u različitim sustavima izvješćivanja.

12.1. Od toga: bruto isporuke sektoru petrokemije

Količine goriva isporučene sektoru petrokemije.

12.2. Od toga: energija potrošena u sektoru petrokemije

Količine nafte potrošene kao gorivo za petrokemijske procese kao što je parno krekiranje.

12.3. Od toga: neenergetsko korištenje u sektoru petrokemije

Količine nafte potrošene u sektoru petrokemije za proizvodnju etilena, propilena, butilena, sintetskog plina, aromata, butadiena i drugih sirovina na bazi ugljikovodika u procesima kao što su parno krekiranje i parno reformiranje te u pogonima za proizvodnju aromata. Nisu uključene količine nafte koje se koriste kao gorivo.

13. Povratci iz sektora petrokemije u rafinerije

14. Početne i završne razine zaliha

15. Promjene zaliha u javnim poduzećima

Promjene zaliha koje drže javna poduzeća, a koje nisu negdje drugdje navedene u razinama zaliha i promjenama zaliha. Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

Uključeni su sirova nafta i NGL za neposrednu primjenu, ako je primjenjivo.

16. Neto kalorična vrijednost bruto isporuka u tuzemstvu

Sljedeći agregati primjenjuju se za sektor pretvorbe za sva goriva, osim za rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva i druge ugljikovodike, ali uključujući goriva za neenergetsko korištenje (naftni koks i drugo, navesti zasebno).

1. Sektor pretvorbe ukupno

Ukupne količine goriva korištene za primarnu i sekundarnu pretvorbu energije.

1.1. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

1.2. Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

1.3. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

1.4. Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

1.5. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

1.6. Od toga: samostalni proizvođači – toplane

1.7. Od toga: plinare/postrojenja za uplinjavanje

1.8 Od toga: miješani prirodni plin

1.9 Od toga: koksare

1.10. Od toga: visoke peći

1.11. Od toga: petrokemijska industrija

1.12. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.13. Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

4.2.2 Energetski sektor

Sljedeći agregati primjenjuju se za energetski sektor za sva goriva, osim za rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva i druge ugljikovodike, ali uključujući goriva za neenergetsko korištenje (naftni koks i drugo, navesti zasebno).

1 Energetski sektor ukupno

Ukupna količina koja se koristi kao energija u energetskom sektoru.

1.1. Od toga: rudnici ugljena

1.2. Od toga: vađenje nafte i plina

1.3. Od toga: koksare

1.4 Od toga: visoke peći

1.5 Od toga: plinare

1.6 Od toga: elektrane

Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane.

1.7 Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2. Gubici u distribuciji

Gubici izvan rafinerije zbog prijevoza i distribucije.

Uključeni gubici u cjevovodima.

4.2.3 Specifikacija krajnjeg korištenja energije

Sljedeći agregati primjenjuju se za specifikaciju krajnjeg korištenja energije za sva goriva, osim za rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva i druge ugljikovodike, ali uključujući goriva za neenergetsko korištenje (naftni koks i drugo, navesti zasebno).

1. Krajnja potrošnja energije

2. Sektor industrije

2.1. Od toga: željezo i čelik

2.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3. Od toga: obojeni metali

2.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5. Od toga: vozila

2.6. Od toga: strojevi

2.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8. Od toga: hrana, piće i duhan

2.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11. Od toga: građevinarstvo

2.12. Od toga: tekstil i koža

2.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3. Sektor prometa

3.1. Od toga: međunarodni zračni promet

3.2. Od toga: unutarnji zračni promet

3.3. Od toga: cestovni promet

3.4. Od toga: željeznički promet

3.5. Od toga: unutrašnja plovidba

3.6. Od toga: cjevovodni transport

3.7. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2. Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

5. Neenergetsko korištenje ukupno

Količine koje su korištene kao sirovine u raznim sektorima, to jest nisu potrošene kao gorivo ili pretvorene u drugo gorivo. Te su količine uključene u gore navedeni popis agregata.

5.1. Od toga: sektor pretvorbe

5.2. Od toga: energetski sektor

5.3. Od toga: sektor prometa

5.4. Od toga: sektor industrije

5.4.1. Sektor industrije, od toga: kemijska industrija (uključujući petrokemijsku)

5.5. Od toga: drugi sektori

4.2.4 Uvoz i izvoz

Uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta. Pogledati također napomene pod točkama 4.2.1., agregat 5.

4.2.5 Inputi za samostalne proizvođače električne energije i topline

Inpute za samostalne proizvođače električne energije i topline treba navesti zasebno za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane.

Nisu uključeni sljedeći energenti: rafinerijske sirovine, aditivi/oksigenati, biogoriva, drugi ugljikovodici, etan, motorni benzin, biobenzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog (gazolinskog) tipa (na bazi lake nafte ili JP4), white spirit (specijalni teški benzin) i SBP te maziva.

Inputi se primjenjuju na sljedeća postrojenja ili djelatnosti:

1. Energetski sektor ukupno

Ukupna količina koja se koristi kao energija u energetskom sektoru.

1.1. Od toga: rudnici ugljena

1.2. Od toga: vađenje nafte i plina

1.3. Od toga: koksare

1.4. Od toga: visoke peći

1.5. Od toga: plinare

1.6. Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2. Sektor industrije

2.1. Od toga: željezo i čelik

2.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3. Od toga: obojeni metali

2.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5. Od toga: vozila

2.6. Od toga: strojevi

2.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8. Od toga: hrana, piće i duhan

2.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11. Od toga: građevinarstvo

2.12. Od toga: tekstil i koža

2.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3. Sektor prometa

3.1. Od toga: cjevovodni transport

3.2. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2. Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

4.3 Mjerne jedinice

1.	Količine energije

103 tona

2.	Kalorične vrijednosti

MJ/t

4.4 Odstupanja i izuzeća

Cipar se izuzima od izvješćivanja o agregatima definiranima u odjeljku 4.2.3. pod točkom 4. (Drugi sektori) i točkom 5. (Neenergetsko korištenje ukupno); primjenjuju se samo ukupne vrijednosti.

Cipar ima odstupanje od tri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe za izvješćivanje o agregatima definiranima u odjeljku 4.2.3. pod točkom 2. (Sektor industrije) i točkom 3. (Sektor prometa); u razdoblju odstupanja primjenjuju se samo ukupne vrijednosti.

5. OBNOVLJIVA ENERGIJA I ENERGIJA IZ OTPADA

5.1 1.1. Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente:

Energent

Definicija

1.	Hidroenergija

Potencijalna i kinetička energija vode pretvorena u električnu energiju u hidroelektranama. Moraju biti uključene i crpne hidroelektrane. Treba navesti proizvodnju postrojenja veličine < 1 MW, 1 do < 10 MW, ≥ 10 MW i proizvodnju crpnih hidroelektrana.

2.	Geotermalna energija

Energija raspoloživa kao toplina koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, obično u obliku tople vode ili pare. Ta proizvodnja energije predstavlja razliku između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine. Iskorištava se na prikladnim lokacijama:

—	za proizvodnju električne energije pomoću suhe pare ili slanice s visokom entalpijom nakon isparavanja,

—	neposredno kao toplina za grijanje, poljoprivredu itd.

3.	Solarna energija

Zračenje sunca koje se iskorištava za proizvodnju tople vode i električne energije. Ta je proizvodnja energije toplina raspoloživa prijenosniku topline, tj. nastala solarna energija manje optički gubici i gubici kolektora. Nije uključena pasivna solarna energija koja se koristi izravno za grijanje, hlađenje i osvjetljavanje domaćinstava i drugih zgrada.

3.1.	Od toga: solarna fotovoltaična energija

Sunčeva svjetlost pretvorena u električnu energiju pomoću solarnih ćelija koje su obično napravljene od poluvodičkih materijala koji kad su izloženi svjetlu proizvode električnu energiju.

3.2.	Od toga: solarna toplinska energija

Toplina dobivena zračenjem sunca, može se dobiti:

(a)	u solarnim elektranama ili

(b)	pomoću opreme za proizvodnju sanitarne tople vode ili za sezonsko grijanje bazena (npr. ravni pločasti solarni kolektori, uglavnom od termosifona).

4.	Energija plime i oseke, valova i oceana

Mehanička energija dobivena gibanjem plime, valova ili oceanskih struja, koristi se za proizvodnju električne energije.

5.	Energija vjetra

Kinetička energija vjetra koja se koristi za proizvodnju električne energije.

6.	Industrijski otpad (neobnovljivi)

Navesti neobnovljivi industrijski otpad (kruti ili tekući) koji se koristi neposredno za proizvodnju električne energije i/ili topline. Količinu korištenog goriva treba navesti kao neto kaloričnu vrijednost. Obnovljivi industrijski otpad treba navesti u kategorijama kruta biomasa, bioplin i/ili tekuća biogoriva.

7.	Komunalni otpad

Otpad koji proizvode domaćinstva, bolnice i tercijarni sektor, spaljen u posebnim pogonima, navodi se kao neto kalorična vrijednost.

7.1.	Od toga: obnovljivi

Količina komunalnog otpada biološkog podrijetla.

7.2.	Od toga: neobnovljivi

Količina komunalnog otpada nebiološkog podrijetla.

8.	Kruta biomasa

Uključuje organski, nefosilni materijal biološkog podrijetla koji se može koristiti kao gorivo za proizvodnju topline ili električne energije. Obuhvaća:

8.1.	Od toga: drveni ugljen

Kruti ostatak destruktivne destilacije i pirolize drva i drugih biljnih materijala.

8.2.	Od toga: drvo, drvni otpaci i drugi kruti otpad

Namjenski uzgojene energetske biljke (jablan, vrba itd.), mnoštvo drvnih materijala koji se proizvode industrijskim procesima (posebno drvna industrija i industrija papira) ili se dobivaju izravno u djelatnostima šumarstva i poljoprivrede (ogrjevno drvo, palete, kora drva, piljevina, strugotine, iverje itd.), kao i otpaci kao što su slama, rižine ljuspice, ljuske oraha, stelja u peradnjaku, izgnječeni talog grožđa itd. Sagorijevanje je najbolja tehnologija za ovaj kruti otpad. Količina potrošenog goriva navodi se kao neto kalorična vrijednost.

Bioplin

Plin koji se uglavnom sastoji od metana i ugljičnog dioksida, proizveden anaerobnom digestijom biomase.

9.1.	Od toga: deponijski plin

Bioplin dobiven digestijom deponijskog otpada.

9.2.	Od toga: plin kanalizacijskog mulja

Bioplin dobiven anaerobnom fermentacijom kanalizacijskog mulja.

9.3.	Od toga: drugi bioplinovi

Bioplin dobiven anaerobnom fermentacijom životinjskog mulja i otpada iz klaonica, pivovara i druge poljoprivredno-prehrambene industrije.

10.	Tekuća biogoriva

Količine tekućih biogoriva navedene u ovoj kategoriji odnose se na količine biogoriva, a ne na ukupni volumen tekućina koji nastaje miješanjem s biogorivima. U posebnih slučajevima uvoza i izvoza tekućih biogoriva uzima se u obzir samo trgovinu biogorivima koja nisu pomiješana s transportnim gorivima (tj. biogoriva u čistom obliku); trgovinu biogorivima koja su pomiješana s transportnim gorivima treba navesti pod podatke o nafti u poglavlju 4.

Tekuća biogoriva su sljedeća:

10.1.

Od toga: biobenzin

Ova kategorija uključuje bioetanol (etanol proizveden iz biomase i/ili biorazgradivog dijela otpada), biometanol (metanol proizveden iz biomase i/ili biorazgradivog dijela otpada), bioETBE (etil tercijarni butileter proizveden na bazi bioetanola; postotni udio biogoriva u bioETBE koji se računa je 47 %) i bioMTBE (metil tercijarni butileter proizveden na bazi biometanola: postotni udio biogoriva u bioMTBE koji se računa je 36 %).

10.2.

Od toga: biodizel

Ova kategorija uključuje biodizel (metilester kvalitete dizela proizveden iz biljnog ili životinjskog ulja), biodimetileter (dimetileter proizveden iz biomase), Fischer-Tropsch gorivo (gorivo dobiveno iz biomase po Fischer-Tropsch postupku), hladno prešano bioulje (proizvedeno iz sjemenja isključivo mehaničkom obradom) i sva druga tekuća biogoriva koja se dodaju dizelskom gorivu za motorna vozila, s njim se miješaju s ili se u čistom obliku koriste kao dizelsko gorivo za motorna vozila.

10.3.

Od toga: druga tekuća goriva

Tekuća goriva koja se neposredno koriste kao gorivo, a koja nisu uključena u kategorije biobenzin ili biodizel.

5.2 Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

5.2.1 Bruto proizvodnja električne energije i topline

Količine električne energije i topline koje su proizvedene iz energenata iz odjeljka 5.1. (osim za drveni ugljen, uključujući ukupne količine samo tekućih biogoriva) moraju se navesti zasebno, kada god je primjenjivo:

—	za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače,

—	za elektrane, za toplane i za kogeneracijska postrojenja.

5.2.2 Sektori opskrbe i pretvorbe

Količine energenata navedene u odjeljku 5.1. (osim za hidroenergiju, solarnu fotovoltaičnu energiju, energiju plime i oseke, valova i oceana te energiju vjetra) i korištene u sektorima opskrbe i pretvorbe moraju se navesti za sljedeće agregate:

1. Proizvodnja

2. Uvoz

3. Izvoz

4. Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

5. Bruto potrošnja

6. Statističke razlike

7. Sektor pretvorbe ukupno

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za pretvorbu primarnih oblika energije u sekundarne (npr. deponijski plinovi u električnu energiju) ili za pretvorbu u derivirane energente (npr. bioplin za miješani prirodni plin).

7.1. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

7.2. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

7.3. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

7.4. Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

7.5. Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

7.6. Od toga: samostalni proizvođači – toplane

7.7. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za proizvodnju briketa. Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje i rad opreme moraju se navesti kao potrošnja u energetskom sektoru.

7.8. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za proizvodnju BKB-a. Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje i rad opreme moraju se navesti kao potrošnja u energetskom sektoru.

7.9. Od toga: plin iz plinare

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za proizvodnju plina iz plinare. Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje i rad opreme moraju se navesti kao potrošnja u energetskom sektoru.

7.10. Od toga: za miješani prirodni plin

Količine bioplina pomiješane s prirodnim plinom.

7.11. Od toga: za miješanje s motornim benzinom/dizelom

Količine tekućih goriva koje nisu isporučene u svrhu krajnje potrošnje, nego se koriste s drugim naftnim derivatima navedenima prema poglavlju 4. ovog Priloga.

7.12. Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

Količine drva korištene za proizvodnju drvenog ugljena.

7.13. Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

5.2.3 Energetski sektor

Količine energenata navedene u odjeljku 5.1. (osim za hidroenergiju, solarnu fotovoltaičnu energiju, energiju plime i oseke, valova i oceana te energiju vjetra) i korištene u energetskom sektoru ili za krajnju potrošnju moraju se navesti za sljedeće agregate:

1. Energetski sektor ukupno

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene u energetskoj industriji za pretvorbu. Npr. količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje, osvjetljenje ili rad crpki/kompresora.

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada pretvorene u drugi oblik energije navode se u sektoru pretvorbe.

1.1. Od toga: postrojenja za uplinjavanje

1.2. Od toga: javne elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane

1.3. Od toga: rudnici ugljena

1.4. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.5. Od toga: koksare

1.6. Od toga: rafinerije nafte

1.7. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.8. Od toga: plinare

1.9. Od toga: visoke peći

1.9. Od toga: postrojenja za ukapljivanje ugljena

1.10. Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

1.11. Od toga: drugdje nespomenuto

2. Gubici u distribuciji

Svi gubici uslijed prijevoza i distribucije.

5.2.4. Krajnje korištenje energije

Količine energenata navedene u odjeljku 5.1. (osim za hidroenergiju, solarnu fotovoltaičnu energiju, energiju plime i oseke, valova i oceana te energiju vjetra) moraju se navesti za sljedeće agregate:

1. Krajnja potrošnja energije

2. Sektor industrije

2.1. Od toga: željezo i čelik

2.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3. Od toga: obojeni metali

2.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5. Od toga: vozila

2.6. Od toga: strojevi

2.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8. Od toga: hrana, piće i duhan

2.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11. Od toga: građevinarstvo

2.12. Od toga: tekstil i koža

2.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3. Sektor prometa

3.1. Od toga: željeznički promet

3.2. Od toga: cestovni promet

3.3. Od toga: unutrašnja plovidba

3.4. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.4 Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

5.2.5 Tehničke karakteristike postrojenja

Na kraju izvještajne godine treba navesti odgovarajuće sljedeće proizvodne kapacitete električne energije:

1. Hidroenergija

Treba navesti kapacitet za postrojenja veličine < 1 MW, od 1 do < 10 MW, ≥ 10 MW i za crpne hidroelektrane. Detaljne podatke o veličini postrojenja treba navesti bez crpnih hidroelektrana.

2. Geotermalna energija

3. Solarna fotovoltaična energija

4. Solarna toplinska energija

5. Energija plime i oseke, valova i oceana

6. Energija vjetra

7. Industrijski otpad (neobnovljivi)

8. Komunalni otpad

9. Drvo, drvni otpaci i drugi kruti otpad

10. Deponijski plin

11. Plin kanalizacijskog mulja

12. Drugi bioplinovi

13. Tekuća biogoriva

Treba navesti ukupnu površinu pod solarnim kolektorima.

Treba navesti sljedeće kapacitete za proizvodnju bioplina:

1. Tekuća biogoriva

1.1. Od toga: biobenzin

1.2. Od toga: biodizel

1.3. Od toga: druga tekuća biogoriva

5.2.6 Inputi za samostalne proizvođače električne energije i topline

Inpute za samostalne proizvođače električne energije i topline treba navesti zasebno za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane.

1. Energetski sektor ukupno

1.1. Od toga: postrojenja za uplinjavanje

1.2. Od toga: rudnici ugljena

1.3. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4. Od toga: koksare

1.5. Od toga: rafinerije nafte

1.6. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.7. Od toga: plinare

1.8. Od toga: visoke peći

1.9. Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

1.10. Od toga: drugdje nespomenuto

2. Sektor industrije

2.1. Od toga: željezo i čelik

2.2. Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3. Od toga: obojeni metali

2.4. Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5. Od toga: vozila

2.6. Od toga: strojevi

2.7. Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8. Od toga: hrana, piće i duhan

2.9. Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10. Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11. Od toga: građevinarstvo

2.12. Od toga: tekstil i koža

2.13. Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3. Sektor prometa

3.1. Od toga: željeznički promet

3.2. Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4. Drugi sektori

4.1. Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2. Od toga: domaćinstva

4.3. Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4. Od toga: ribarstvo

4.5. Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

5.3 Kalorične vrijednosti

Treba navesti prosječne neto kalorične vrijednosti za sljedeće proizvode:

1. Biobenzin

2. Biodizel

3. Druga tekuća biogoriva

4. Drveni ugljen

5.4 Mjerne jedinice

1.	Proizvodnja električne energije

MWh

2.	Proizvodnja topline

3.	Obnovljivi energenti

Biobenzin, biodizel i druga tekuća goriva: u tonama.

Drveni ugljen: 1 000 tona.

Svi ostali: TJ (na temelju neto kaloričnih vrijednosti).

4.	Površina solarnih kolektora

1 000 m2

5.	Kapacitet postrojenja

Biogoriva: tona/godina

Svi ostali: MWe

6.	Kalorične vrijednosti

KJ/kg (neto kalorična vrijednost)

5.5 Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

6. VAŽEĆE ODREDBE

Sljedeće se odredbe primjenjuju za prikupljanje podataka kako je opisano u svim prethodnim poglavljima.

1.	Izvještajno razdoblje: Kalendarska godina (od 1. siječnja do 31. prosinca).

2.	Učestalost: Godišnje.

3.	Rok za prosljeđivanje podataka: 30. studenoga u godini koja slijedi nakon izvještajnog razdoblja.

4.	Oblik i način prosljeđivanja podataka:

Oblik u kojemu se podaci prosljeđuju u skladu je s odgovarajućim standardom za izmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat.

Podaci se prosljeđuju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata.

PRILOG C

MJESEČNA ENERGETSKA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini prosljeđivanja za mjesečno prikupljanje energetske statistike.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1. KRUTA FOSILNA GORIVA

1.1 Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente:

Energent

Definicija

1.	Kameni ugljen

Crni, gorivi, kruti, organski, fosilni sediment s bruto kaloričnom vrijednosti većom od 24 MJ/kg na bazi uzorka bez pepela, s vlagom pri 30 °C i relativnom vlažnosti zraka od 96 %.

Lignit

Gorivi, organski, fosilni sediment, smeđe do crne boje, s bruto kaloričnom vrijednosti većom od 24 MJ/kg na bazi uzorka bez pepela, s vlagom pri 30 °C i relativnom vlažnosti zraka od 96 %.

2.1.	Od toga: crni lignit

Lignit sa sadržajem vlage od 20 do 25 % i udjelom pepela od 9 do 13 %. Crni je lignit nastao u mezozoiku. U Uniji ga dobiva jedino Francuska iz podzemnih kopova u Provansi.

2.2.	Od toga: mrki ugljen

Lignit sa sadržajem vlage od 40 do 70 % i udjelom pepela obično između 2 i 6 %; međutim, ovisno o ležištu udio pepela može biti do 12 %. Mrki je ugljen nastao u tercijaru. To se gorivo dobiva uglavnom u površinskim ili dnevnim kopovima.

Treset

Meki, slabi do komprimirani, porozni fosilni sediment biljnog podrijetla s visokim udjelom vlage (do 90 %), svijetlosmeđe do tamnosmeđe boje.

Ovom se definicijom ne dovode u pitanje definicija obnovljivih izvora energije iz Direktive 2001/77/EZ i Smjernice IPCC-a iz 2006. godine o nacionalnoj evidenciji stakleničkih plinova.

4.	Briket od kamenog ugljena

Briket od kamenog ugljena posebnog je oblika, proizvodi se pod tlakom iz smrvljenog kamenog ugljena dodavanjem vezivnog materijala (smola).

5.	Briket od lignita

Komadi jednakog oblika proizvedeni nakon drobljenja i sušenja lignita, oblikovani pod tlakom bez dodavanja vezivnog materijala. Uključeni su sušeni lignit i prah lignita.

6.	Koks dobiven od kamenog ugljena

Umjetno kruto gorivo dobiveno od kamenog ugljena suhom destilacijom ugljena uz potpunu ili djelomičnu odsutnost zraka.

Uključuje:

—	tvrdi koks: dobiva se karbonizacijom na visokim temperaturama,

—	polukoks: dobiva se karbonizacijom na niskim temperaturama,

—	koks za plinaru: proizvodi se u plinarama.

7.	Koks od lignita

Kruti ostatak koji se dobiva suhom destilacijom lignita u odsutnosti zraka.

1.2 Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1.2.1 Sektor opskrbe

Sljedeći se agregati primjenjuju na kameni ugljen, lignit ukupno i crni lignit, mrki ugljen i treset:

1. Proizvodnja

2. Reciklirani proizvodi

Mulj i škriljevac iz rudnika.

3. Uvoz

3.1. Od toga: uvoz unutar EU-a

4. Izvoz

4.1. Od toga: izvoz unutar EU-a

5. Promjene zaliha

Količine zaliha u rudnicima i zaliha uvoznika.

Nisu uključene zalihe potrošača (npr. u elektranama i koksarama), osim zaliha potrošača koji uvoze izravno.

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

6. Izračunane bruto isporuke u tuzemstvu

Ukupna izračunana količina proizvoda koji su isporučeni za potrošnju u tuzemstvu. Definira se kao:

proizvodnja + reciklirani proizvodi + uvoz – izvoz + promjene zaliha.

7. Zabilježene isporuke u tuzemstvu

Količine isporučene na unutarnje tržište. Odgovara ukupnoj isporuci različitim potrošačima. Može postojati razlika između izračunane i zabilježene isporuke.

7.1. Od toga: za vlastite potrebe proizvođača

Interno korištenje u proizvodnim jedinicama.

Nije uključena potrošnja u rudničkim elektranama, rudničkim postrojenjima za proizvodnju briketa, rudničkim koksarama te isporuka za osoblje rudnika.

7.2. Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

7.3. Od toga: samostalni proizvođači – elektrane u rudnicima ugljena

7.4. Od toga: koksare

7.5. Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

Količine korištene za pretvorbu u postrojenjima za proizvodnju briketa (rudničke i samostalne elektrane).

7.6. Od toga: industrija ukupno (bez industrije željeza i čelika)

7.7. Od toga: industrija željeza i čelika

7.8. Od toga: drugo (usluge, domaćinstva itd.)

Količine goriva za domaćinstva (uključujući ugljen iz rudnika isporučen za radnike u rudnicima i srodnim postrojenjima) i usluge (uprava, trgovine itd.) te sektore koji nisu drugdje spomenuti (daljinsko grijanje, prijevoz itd.).

8. Završne zalihe

8.1. Od toga: rudnici

8.2. Od toga: uvoznici

8.3. Od toga: u koksarama

Primjenjuje se samo na kameni ugljen.

Sljedeći se agregati primjenjuju na koks dobiven od kamenog ugljena, koks od lignita, briket od kamenog ugljena i briket od lignita:

1. Proizvodnja

2. Uvoz

3. Izvoz

3.1. Od toga: izvoz unutar EU-a

4. Promjene zaliha

Količine zaliha u koksarama (koks) i postrojenjima za proizvodnju briketa (briket) kao i količine zaliha uvoznika.

Nisu uključene zalihe potrošača, osim zaliha potrošača koji uvoze izravno.

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

5. Izračunane bruto isporuke u tuzemstvu

Ukupna izračunana količina proizvoda koji su isporučeni za potrošnju u tuzemstvu. Definira se kao:

proizvodnja + uvoz – izvoz + promjene zaliha

6. Zabilježene isporuke u tuzemstvu

Količine isporučene na unutarnje tržište. Odgovara ukupnoj isporuci različitim potrošačima. Može postojati razlika između izračunane i zabilježene isporuke.

6.1. Od toga: industrija ukupno (bez industrije željeza i čelika)

6.2. Od toga: industrija željeza i čelika

6.3. Od toga: drugo (usluge, domaćinstva itd.)

Količine goriva za domaćinstva (uključujući koks i briket isporučen za radnike u rudnicima i srodnim postrojenjima) i usluge (uprava, trgovine itd.).

7. Završne zalihe

Odgovaraju količinama zaliha:

—	u koksarama (primjenjuje se samo na koks dobiven od kamenog ugljena i koks od lignita),

—	u postrojenjima za proizvodnju briketa (primjenjuje se samo na briket od kamenog ugljena i briket od lignita),

—

uvoznika.

1.2.2 Uvoz

Za lignit, koks od lignita, briket od kamenog ugljena i briket od lignita moraju se navesti ukupne količine uvoza unutar EU-a i ukupne količine uvoza izvan EU-a.

Za kameni ugljen mora se navesti uvoz iz sljedećih zemalja podrijetla:

1. Količine uvoza unutar EU-a

1.1. Od toga: Njemačka

1.2. Od toga: Ujedinjena Kraljevina

1.3. Od toga: Poljska

1.4. Od toga: druge države EU-a

Moraju se navesti dotične države.

2. Količine uvoza izvan EU-a

2.1. Od toga: SAD

2.2. Od toga: Australija

2.3. Od toga: Južna Afrika

2.4. Od toga: NND

2.4.1. Pod 2.4., od toga: Rusija

2.4.2. Pod 2.4., od toga: Ukrajina

2.5. Od toga: Kanada

2.6. Od toga: Kolumbija

2.7. Od toga: Kina

2.8. Od toga: druge države izvan EU-a

Moraju se navesti dotične države.

1.3 Mjerne jedinice

Sve su količine proizvoda izražene u 103 tona.

1.4 Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

2. ELEKTRIČNA ENERGIJA

2.1 Primjenjivi energenti

Ovo poglavlje obuhvaća električnu energiju.

2.2 Popis agregata

Navodi se sljedeći popis agregata.

2.2.1 Sektor proizvodnje

Za sljedeće se agregate moraju navesti i bruto i neto količine:

1. Proizvodnja električne energije ukupno

1.1. Od toga: nuklearna energija

1.2. Od toga: hidroenergija

1.2.1. Pod 1.2., od toga: udio hidroenergije koja je proizvedena u crpnim hidroelektranama

1.3. Od toga: geotermalna energija

1.4. Od toga: konvencionalna toplinska

1.5. Od toga: energija vjetra

Također se moraju navesti sljedeće količine električne energije:

2. Uvoz

2.1. Od toga: uvoz unutar EU-a

3. Izvoz

3.1. Od toga: izvoz izvan EU-a

4. Korištenje za crpne hidroelektrane

5. Korištenje na unutarnjem tržištu

Računa se kao:

ukupna neto proizvodnja + uvoz – izvoz – korištenje za crpne hidroelektrane

Za potrošnju goriva u elektranama proizvođača kojima je to glavna djelatnost primjenjuju se sljedeći agregati (za definicije kamenog ugljena i lignita pogledati Prilog B):

6. Ukupna potrošnja goriva u elektranama proizvođača kojima je to glavna djelatnost

Ukupna količina goriva potrošena za proizvodnju električne energije i proizvodnju topline namijenjenih isključivo za prodaju trećim stranama.

6.1. Od toga: kameni ugljen

6.2. Od toga: lignit

6.3. Od toga: naftni derivati

6.4. Od toga: prirodni plin

6.5. Od toga: sintetski plin (to su industrijski plinovi)

6.6. Od toga: druga goriva

2.2.2 Zalihe goriva proizvođača kojima je to glavna djelatnost

Proizvođači kojima je to glavna djelatnost javna su poduzeća koja proizvode električnu energiju korištenjem goriva. Moraju se navesti sljedeće završne zalihe (zalihe na kraju izvještajnog mjeseca):

1. Kameni ugljen

2. Lignit

3. Naftni derivati

2.3 Mjerne jedinice

1.	Količine energije

Električna energija: GWh

Kameni ugljen, lignit i naftni derivati: u 103 tona i u TJ na temelju neto kalorične vrijednosti.

Prirodni plin i sintetski plin: TJ na temelju bruto kalorične vrijednosti.

Druga goriva: TJ na temelju neto kalorične vrijednosti.

Nuklearna toplina: TJ

Zalihe

103 tona

2.4 Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

3. NAFTA I NAFTNI DERIVATI

3.1 Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente, na koje se primjenjuju definicije iz poglavlja 4. u Prilogu B: sirova nafta, NGL, rafinerijske sirovine, drugi ugljikovodici, rafinerijski plin (neukapljeni), etan, LPG, laka nafta, motorni benzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog (gazolinskog) tipa (na bazi lake nafte ili JP4), mlazno gorivo kerozinskog tipa, ostali kerozini, plinsko ulje/dizelsko gorivo (destilirano loživo ulje), transportno dizelsko gorivo, ulje za grijanje i drugo plinsko ulje, loživo ulje (s malim i velikim udjelom sumpora), white spirit (specijalni teški benzin) i SBP, maziva, bitumen, parafinski vosak i naftni koks.

Gdje je potrebno, motorni se benzin mora navesti u dvije kategorije, i to:

—	Bezolovni motorni benzin: motorni benzin kojem nisu dodani olovni spojevi za povećanje oktanskog broja. Može sadržavati tragove organskog olova.

—	Olovni motorni benzin: motorni benzin kojemu su za povećanje oktanskog broja dodani TEL i/ili TML.

„Drugi proizvodi” uključuju količine koje odgovaraju definiciji u Prilogu B, poglavlju 4., kao i količine white spirita (specijalnog teškog benzina) i SBP, maziva, bitumena i parafinskog voska; ovi se proizvodi ne smiju navesti zasebno.

3.2 Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

3.2.1 Sektor opskrbe

Sljedeća se tablica primjenjuje samo na sirovu naftu, NGL, rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva i druge ugljikovodike:

1. Domaća proizvodnja

Ne primjenjuje se za rafinerijske sirovine.

2. Iz drugih izvora

Aditivi, biogoriva i drugi ugljikovodici čija je proizvodnja već obuhvaćena u drugim bilancama u vezi s gorivom.

Ne primjenjuje se za sirovu naftu, NGL i rafinerijske sirovine.

3. Povratci iz sektora petrokemije

Gotovi proizvodi ili poluproizvodi koje krajnji potrošači vraćaju u rafinerije u svrhu obrade, miješanja ili prodaje.

To su obično nusproizvodi u petrokemijskoj industriji. Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

4. Prijenos proizvoda

Uvezeni naftni derivati koji se ne isporučuju krajnjim potrošačima nego se razvrstavaju kao sirovine u daljnjem postupku obrade u rafineriji.

Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

5. Uvoz i izvoz

Uključeni su svi ukapljeni plinovi (npr. LPG) dobiveni uplinjavanjem uvezenog ukapljenog prirodnog plina i naftni derivati koje je izravno uvezla ili izvezla petrokemijska industrija.

Napomena: Sva trgovina biogorivima koja se ne miješaju s transportnim gorivima (tj. biogoriva u njihovom čistom obliku) moraju se navesti u Upitniku o obnovljivim izvorima energije.

6. Neposredno korištenje

Sirova nafta, NGL i drugi ugljikovodici koji se koriste neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte.

Uključena je sirova nafta za proizvodnju električne energije.

7. Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

8. Izračunani input u rafinerije

Izračunana ukupna količina proizvoda koji su ušli u rafineriju. Ta se količina definira kao:

domaća proizvodnja + iz drugih izvora + povratci iz industrije + prijenos proizvoda + uvoz – izvoz - neposredno korištenje - promjene zaliha.

9. Statističke razlike

Definiraju se kao izračunani input u rafinerije minus zabilježeni input u rafinerije.

10. Zabilježeni input u rafinerije

Izmjerena količina proizvoda koji su ušli u rafineriju.

11. Gubici u rafinerijama

Razlika između inputa u rafinerije (zabilježenog) i bruto proizvodnje rafinerije. Gubici se mogu pojaviti za vrijeme procesa destilacije zbog ishlapljivanja. Navedeni gubici prikazuju se pozitivnom brojkom. Moguća su povećanja volumena, ali ne i mase.

12. Proizvodnja oksigenata

Taj dio proizvodnje ili proizvodnja iz drugih izvora, koji obuhvaća etere kao što su MTBE (metil tercijarni butileter), TAME (tercijarni amil metileter), alkohole kao što su etanol i esteri, koji se koriste za miješanje u proizvodnji benzina i plinskog ulja.

Sljedeća se tablica ne primjenjuje na rafinerijske sirovine niti na aditive/oksigenate:

1. Primljene sirovine

Uključene su količine domaće ili uvezene sirove nafte (uključujući kondenzate) i domaćeg NGL-a koje se koriste neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte i količine povrataka iz petrokemijske industrije koje se koriste neposredno iako nisu primarno gorivo.

2. Bruto proizvodnja rafinerije

Proizvodnja gotovih proizvoda u rafineriji ili postrojenju za miješanje.

Nisu uključeni gubici u rafinerijama, ali je uključeno gorivo koje je rafinerija potrošila za vlastite potrebe.

3. Reciklirani proizvodi

Gotovi proizvodi koji su ponovo stavljeni na tržište nakon što su jednom isporučeni krajnjim potrošačima (npr. upotrijebljena maziva koja su ponovno prerađena). Ove količine treba razlikovati od povrataka iz petrokemijske industrije.

4. Rafinerijsko gorivo

Naftni derivati potrošeni za rad rafinerije.

Nisu uključeni proizvodi koje naftne kompanije koriste za druge namjene osim rafiniranja, npr. spremnici i tankeri za prijevoz nafte.

Uključena su goriva potrošena u rafineriji za proizvodnju električne energije i topline za prodaju.

5. Uvoz i izvoz

6. Međunarodni pomorski spremnici

7. Reklasifikacija proizvoda

Količine reklasificirane ili zbog promjene specifikacije ili zbog miješanja s drugim proizvodom.

Negativna vrijednost jednog proizvoda nadoknađuje se s jednom ili više pozitivnih vrijednosti za jedan ili više proizvoda i obrnuto; ukupni neto učinak treba biti jednak nuli.

8. Prijenos proizvoda

Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima.

9. Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

10. Izračunane bruto isporuke u tuzemstvu

Definiraju se kao:

11. Statistička razlika

Definiraju se kao izračunane bruto isporuke u tuzemstvu minus zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu.

12. Zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu

Zabilježena isporuka gotovih naftnih derivata iz primarnih izvora (npr. rafinerije, postrojenja za miješanje itd.) na unutarnje tržište.

Ovaj se broj može razlikovati od izračunanog zbog npr. razlika u obuhvaćenom području i/ili razlika u definicijama koje se primjenjuju u različitim sustavima izvješćivanja.

12.1. Od toga: isporuke za međunarodni civilni zračni promet

12.2. Od toga: isporuke za javne elektrane

12.3. Od toga: isporuke LPG za motorna vozila

12.4. Od toga: isporuke (bruto) sektoru petrokemije

13. Povratci iz sektora petrokemije u rafinerije

14. Ukupna neto isporuka u tuzemstvu

3.2.2 Zalihe

Sljedeće početne i završne zalihe moraju se navesti za sve energente, osim za rafinerijski plin.

1. Zalihe na državnom području

Zalihe na sljedećim lokacijama: cisterne u rafinerijama, terminali za utovar rasutog tereta, cjevovodni rezervoari, tegljači i obalni tankeri (ako su polazišna i odredišna luka u istoj zemlji), tankeri u luci države članice (ako se njihov teret istovaruje u luci), spremnici na brodovima u unutrašnjoj plovidbi. Nisu uključene zalihe nafte u cjevovodima, željezničkim cisternama, cestovnim cisternama, spremnici na prekooceanskim brodovima, benzinske crpke, trgovine na malo i spremnici na moru.

2. Zalihe uskladištene za druge zemlje na temelju dvostranih vladinih sporazuma

Zalihe na državnom području koje pripadaju drugoj zemlji i kojima je zajamčen pristup na temelju sporazuma između dotičnih vlada.

3. Zalihe s poznatim inozemnim odredištem

Zalihe na državnom području koje nisu uključene pod točku 2., koje pripadaju drugoj zemlji i njoj su namijenjene.

Te zalihe mogu biti smještene unutar ili izvan područja pod carinskim nadzorom.

4. Druge zalihe na područjima pod carinskim nadzorom

Uključene su zalihe koje nisu navedene u točkama 2. i 3., bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne.

5. Zalihe velikih potrošača

Uključene su zalihe koje su podložne nadzoru vlade. Ovom definicijom nisu obuhvaćene zalihe drugih potrošača.

6. Zalihe na dolazećim prekooceanskim brodovima, u luci ili na vezu

Zalihe bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ova kategorija ne uključuje zalihe brodova na pučini.

Uključena je nafta na obalnim tankerima ako su njihova polazišna i odredišna luka u istoj zemlji. U slučaju dolazećih brodova s više od jedne luke istovara, navodi se samo količina koja će se istovariti u zemlji izvjestiteljici.

7. Zalihe vlade na državnom području

Uključene su zalihe za nevojne svrhe koje vlada skladišti na državnom području i koje su u vlasništvu ili pod nadzorom vlade, a skladište se isključivo za hitne slučajeve.

Nisu uključene zalihe koje skladište državne naftne kompanije ili javna elektroprivredna poduzeća niti zalihe koje neposredno skladište naftne kompanije u ime vlada.

8. Zalihe organizacija koje skladište zalihe na državnom području

Zalihe javnih i privatnih društava koja su osnovana u svrhu održavanja zaliha isključivo za hitne slučajeve.

Ne uključuju obvezne zalihe privatnih poduzeća.

9. Sve druge zalihe uskladištene na državnom području

Sve druge zalihe koje ispunjavaju uvjete opisane u točki 1. gore.

10. Zalihe uskladištene u inozemstvu na temelju dvostranih vladinih sporazuma

Zalihe koje pripadaju zemlji izvjestiteljici, ali su uskladištene u drugoj zemlji, kojima je zajamčen pristup na temelju sporazuma između dotičnih vlada.

10.1. Od toga: zalihe vlade

10.2. Od toga: zalihe organizacija koje skladište zalihe

10.3. Od toga: druge zalihe

11. Zalihe uskladištene u inozemstvu koje su jasno predviđene za uvoz u zemlju izvjestiteljicu

Zalihe koje nisu uključene u kategoriju 10., koje pripadaju zemlji izvjestiteljici, ali su uskladištene u drugoj zemlji i tamo čekaju uvoz.

12. Druge zalihe na područjima pod carinskim nadzorom

Druge zalihe na državnom području koje nisu uključene u gore navedene kategorije.

13. Sadržaj cjevovoda

Nafta (sirova nafta i naftni derivati) sadržana u cjevovodima, potrebna za održavanje protoka u cjevovodima.

Osim toga, mora se navesti raspodjela količina prema odgovarajućoj zemlji za:

—	završne zalihe uskladištene za druge zemlje na temelju dvostranih vladinih sporazuma,

—	druge završne zalihe s poznatim inozemnim odredištem,

—	završne zalihe uskladištene u inozemstvu na temelju dvostranih vladinih sporazuma,

—	druge završne zalihe uskladištene u inozemstvu koje su jasno predviđene za uvoz u zemlju izvjestiteljicu.

Početne zalihe označavaju zalihe zadnjeg dana mjeseca prije izvještajnog mjeseca. Završne zalihe odnose se na zalihe zadnjeg dana izvještajnog mjeseca.

3.2.3 Uvoz i izvoz

Uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta.

3.3 Mjerne jedinice

Količine energije: 103 tona

3.4 Zemljopisne napomene

Samo za potrebe statističkog izvješćivanja primjenjuju se objašnjenja iz Priloga A, poglavlja 1., uz sljedeće posebne iznimke:

1.	Danska uključuje Farske otoke i Grenland.

2.	Švicarska uključuje Lihtenštajn.

3.5 Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

4. PRIRODNI PLIN

4.1 Primjenjivi energenti

Prirodni je plin definiran u Prilogu B, poglavlju 2.

4.2 Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

4.2.1 Sektor opskrbe

1. Domaća proizvodnja

Sve suhe tržive količine unutar nacionalnih granica uključujući off-shore proizvodnju. Proizvodnja se mjeri nakon pročišćavanja i ekstrakcije NGL-a i sumpora.

Nisu uključeni gubici koji nastaju u procesima vađenja i količine koje su ponovno injektirane, ispuštene ili zapaljene.

Uključene su količine korištene u okviru industrije prirodnog plina, pri dobivanju plina, u cjevovodima i postrojenjima za preradu.

2. Uvoz

3. Izvoz

4. Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

5. Izračunane bruto isporuke u tuzemstvu

Definiraju se kao:

domaća proizvodnja + uvoz – izvoz - promjene zaliha

6. Statistička razlika

Definiraju se kao izračunane bruto isporuke u tuzemstvu minus zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu.

7. Zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu

Uključen je plin koji se u plinskoj industriji koristi za grijanje i rad opreme (tj. potrošnja za dobivanje plina, za cjevovode i postrojenja za obradu/preradu) i gubici u distribuciji.

8. Početne i završne razine zaliha uskladištenih na državnom području

Količine uskladištene u posebnim skladišnim prostorima (iscrpljena plinska i/ili naftna polja, vodonosni bazen napajanja, solna jama, miješane špilje ili drugo) kao i uskladištenje ukapljenog prirodnog plina. Početne zalihe označavaju zalihe zadnjeg dana mjeseca prije izvještajnog mjeseca. Završne zalihe odnose se na zalihe zadnjeg dana izvještajnog mjeseca.

9. Vlastito korištenje i gubici u industriji prirodnog plina

Količine korištene u plinskoj industriji za grijanje i rad opreme (tj. potrošnja za dobivanje plina, za cjevovode i postrojenja za obradu/preradu).

Uključeni gubici u distribuciji.

4.2.2 Uvoz i izvoz

Uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta.

4.3 Mjerne jedinice

Količine se moraju izraziti u dvjema jedinicama:

—	u obliku fizičkih količina, u 106 m3 uz referentne uvjete za plin (15 °C, 101 325 kPa),

—	u obliku energetske vrijednosti, tj. u TJ, na temelju bruto kalorične vrijednosti.

4.4 Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

5. VAŽEĆE ODREDBE

Sljedeće se odredbe primjenjuju za prikupljanje podataka kako je opisano u svim prethodnim poglavljima.

1.	Izvještajno razdoblje: Kalendarski mjesec.

2.	Učestalost: Mjesečno.

3.	Rok za prosljeđivanje podataka: U roku od tri mjeseca od isteka izvještajnog mjeseca.

4.	Oblik i način prosljeđivanja podataka: Oblik u kojemu se podaci prosljeđuju u skladu je s odgovarajućim standardom za izmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat. Podaci se prosljeđuju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata.

PRILOG D

KRATKOROČNA MJESEČNA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini prosljeđivanja za kratkoročno mjesečno prikupljanje statističkih podataka.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1. PRIRODNI PLIN

1.1 Primjenjivi energenti

Ovo poglavlje obuhvaća samo prirodni plin. Prirodni je plin definiran u Prilogu B, poglavlju 2.

1.2 Popis agregata

Navodi se sljedeći popis agregata:

1. Proizvodnja

2. Uvoz

3. Izvoz

4. Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

5. Opskrba

Računa se kao:

proizvodnja + uvoz – izvoz + promjene zaliha

1.3 Mjerne jedinice

Količine prirodnog plina moraju se navesti u TJ, na temelju bruto kalorične vrijednosti.

1.4 Druge važeće odredbe

1.	Izvještajno razdoblje: Kalendarski mjesec.

2.	Učestalost: Mjesečno.

3.	Rok za prosljeđivanje podataka: U roku od mjesec dana od isteka izvještajnog mjeseca.

4.	Oblik i način prosljeđivanja podataka: Oblik u kojemu se podaci prosljeđuju u skladu je s odgovarajućim standardom za izmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat. Podaci se prosljeđuju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata.

1.5 Odstupanja i izuzeća

Njemačka se izuzima od prikupljanja ovih podataka.

2. ELEKTRIČNA ENERGIJA

2.1 Primjenjivi energenti

Ovo poglavlje obuhvaća samo električnu energiju.

2.2 Popis agregata

Navodi se sljedeći popis agregata:

1. Proizvodnja električne energije ukupno

Ukupna bruto količina proizvedene električne energije.

Uključena je vlastita potrošnja elektrana.

2. Uvoz

3. Izvoz

4. Bruto opskrba električnom energijom

Računa se kao:

proizvodnja električne energije ukupno + uvoz – izvoz

2.3 Mjerne jedinice

Količine energije moraju se navesti u GWh.

2.4 Druge važeće odredbe

1.	Izvještajno razdoblje: Kalendarski mjesec.

2.	Učestalost: Mjesečno.

3.	Rok za prosljeđivanje podataka: U roku od mjesec dana od isteka izvještajnog mjeseca.

4.	Oblik i način prosljeđivanja podataka: Oblik u kojemu se podaci prosljeđuju u skladu je s odgovarajućim standardom za izmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat. Podaci se prosljeđuju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata.

2.5 Odstupanja i izuzeća

Njemačka se izuzima od prikupljanja ovih podataka.

3. NAFTA I NAFTNI DERIVATI

Ovo je prikupljanje podataka obično poznato kao „upitnik JODI”.

3.1 Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente, za koje se primjenjuju definicije iz Priloga B, poglavlja 4.: sirova nafta, LPG, benzin (zbroj motornog i avionskog benzina), kerozin (zbroj mlaznog goriva kerozinskog tipa i ostalih kerozina), plinsko ulje/dizelsko gorivo i loživo ulje (s malim i velikim udjelom sumpora).

Osim toga, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje i na „nafta ukupno”, što podrazumijeva zbroj svih tih proizvoda osim sirove nafte, i mora također uključivati druge naftne derivate kao što su rafinerijski plin, etan, laka nafta, naftni koks, white spirit (specijalni teški benzin) i SBP, parafinski vosak, bitumen, maziva i druge.

3.2 Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći se popis agregata navodi za sve energente navedene u prethodnom stavku.

3.2.1 Sektor opskrbe

Sljedeća se tablica primjenjuje samo na sirovu naftu:

1. Proizvodnja

2. Uvoz

3. Izvoz

4. Završne zalihe

5. Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

6. Input u rafinerije

Zabilježeni protok u rafineriji.

Sljedeća se tablica primjenjuje na sirovu naftu, LPG, benzin, kerozin, plinsko ulje/dizelsko gorivo, loživo ulje i naftu ukupno:

1. Proizvodnja rafinerije

Bruto proizvodnja rafinerije, uključujući vlastitu potrošnju rafinerija.

2. Uvoz

3. Izvoz

4. Završne zalihe

5. Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

6. Potražnja

Isporuka ili prodaja na unutarnjem tržištu (domaća potrošnja) plus vlastita potrošnja rafinerija plus međunarodni pomorski i zrakoplovni spremnici. Potražnja nafte ukupno uključuje sirovu naftu.

3.3 Mjerne jedinice

Količine energije: 103 tona

3.4 Druge važeće odredbe

1.	Izvještajno razdoblje: Kalendarski mjesec.

2.	Učestalost: Mjesečno.

3.	Rok za prosljeđivanje podataka: U roku od 25 dana od isteka izvještajnog mjeseca.

4.	Oblik i način prosljeđivanja podataka: Oblik u kojemu se podaci prosljeđuju u skladu je s odgovarajućim standardom za izmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat. Podaci se prosljeđuju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata.

3.5 Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

253

32009R0713

L 211/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.07.2009.

UREDBA (EZ) br. 713/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 13. srpnja 2009.

o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (3),

budući da:

(1)	Komisija je u Komunikaciji od 10. siječnja 2007. pod naslovom „Energetska politika za Europu” naglasila važnost dovršenja unutarnjeg tržišta električne energije i prirodnog plina. Poboljšanje regulatornog okvira na razini Zajednice određeno je kao ključna mjera za dostizanje tog cilja.

(2)

Neovisna savjetodavna skupina o električnoj energiji i plinu, pod nazivom Europska skupina regulatora za električnu energiju i plin (ERGEG) osnovana je Odlukom Komisije 2003/796/EZ (4) kako bi olakšala savjetovanje, koordinaciju i suradnju među regulatornim tijelima u državama članicama te između tih tijela i Komisije, s ciljem objedinjavanja unutarnjih tržišta električne energije i prirodnog plina. Ta se skupina sastoji od predstavnika nacionalnih regulatornih tijela, ustanovljenih u skladu s Direktivom 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (5) i Direktive 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima unutarnjeg tržišta prirodnog plina (6).

(3)

Rad skupine ERGEG je od osnivanja pozitivno doprinosio unutarnjim tržištima električne energije i prirodnog plina. Međutim, u sektoru je opće prihvaćeno, a to je predložila i skupina ERGEG, da se dobrovoljna suradnja nacionalnih regulatornih tijela sada treba odvijati u okviru strukture Zajednice s jasnim nadležnostima i ovlastima da se donose pojedinačne regulatorne odluke u brojnim posebnim primjerima.

(4)	Europsko vijeće je 8. i 9. ožujka 2007. pozvalo Komisiju da predloži mjere za uspostavljanje neovisnog mehanizma za suradnju nacionalnih regulatora.

(5)

Države članice trebale bi za postizanje ciljeva energetske politike Zajednice blisko surađivati i otkloniti prepreke za prekograničnu razmjenu električne energije i prirodnog plina. Na temelju ocjene učinka zahtjeva u vezi s izvorom za središnje tijelo, zaključeno je da neovisno središnje tijelo u usporedbi s drugim mogućnostima nudi brojne dugoročne prednosti. Trebalo bi osnovati Agenciju za suradnju energetskih regulatora (Agencija) kako bi se ispunila regulatorna praznina na razini Zajednice i doprinijelo učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta električne energije i prirodnog plina. Agencija bi također trebala omogućiti državnim regulatornim tijelima jačanje suradnje na razini Zajednice i zajedničko sudjelovanje u izvršavanju zadataka koji se odnose na Zajednicu.

(6)

Agencija bi trebala osigurati da su regulatorne dužnosti koje izvršavaju nacionalna regulatorna tijela u skladu s Direktivom 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (7) i Direktivom 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (8) odgovarajuće usklađene i prema potrebi izvršene na razini Zajednice. U tom je smislu potrebno jamčiti neovisnost Agencije od proizvođača električne energije i plina, od operatora prijenosnih i distribucijskih sustava, kako javnih tako privatnih, te od potrošača, i osigurati usklađenost djelovanja Agencije sa zakonodavstvom Zajednice, njezinim tehničkim i regulatornim mogućnostima te transparentnosti, otvorenošću za demokratski nadzor i učinkovitost.

(7)

Agencija bi trebala pratiti regionalnu suradnju između operatora prijenosnog sustava u sektorima električne energije i plina kao i izvršenje zadataka Europske mreže operatora prijenosnog sustava za električnu energiju (ENTSO za električnu energiju) i Europske mreže operatora prijenosnog sustava za plin (ENTSO za plin). Uključenost Agencije od ključnog je značenja kako bi se osiguralo da se suradnja između operatora prijenosnog sustava nastavi na učinkovit i transparentan način u korist unutarnjih tržišta električne energije i prirodnog plina.

(8)

Agencija bi trebala u suradnji s Komisijom, državama članicama i odgovarajućim nacionalnim tijelima, pratiti unutarnja tržišta električne energije i prirodnog plina te o svojim saznanjima prema potrebi obavještavati Europski parlament, Komisiju i nacionalna tijela. Zadaće Agencije u vezi s praćenjem ne bi se smjele podudarati s praćenjem koje provode Komisija ili nacionalna tijela, posebno nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, niti ga ometati.

(9)

Agencija ima važnu ulogu u izradi neobvezujućih okvirnih smjernica (okvirne smjernice) s kojima moraju biti usklađeni kodovi mreže. Također se smatra da bi bilo prikladno za Agenciju i u skladu s njezinom svrhom da sudjeluje u reviziji kodova mreže (kako u pripremi tako i u izmjeni) kako bi se osigurala njihova usklađenost s okvirnim smjernicama, prije nego što ih preporuči Komisiji za donošenje.

(10)

Primjereno je osigurati integrirani okvir za sudjelovanje i suradnju nacionalnih regulatornih tijela. Taj okvir treba olakšati jednoobraznu primjenu zakonodavstva o unutarnjem tržištu električne energije i prirodnog plina u cijeloj Zajednici. U slučajevima koji se odnose na više od jedne države članice, Agencija bi trebala biti ovlaštena za donošenje pojedinačnih odluka. Ta bi ovlast trebala pod određenim uvjetima uključivati tehnička pitanja, način reguliranja infrastrukture za električnu energiju i prirodni plin, koja povezuje ili bi mogla povezati najmanje dvije države članice i, kao zadnje rješenje, izuzeća od pravila unutarnjeg tržišta za nove interkonektore za električnu energiju i nove infrastrukture za plin koji su smješteni u više od jedne države članice.

(11)

S obzirom da Agencija ima pregled nacionalnih regulatornih tijela, trebala bi imati savjetodavnu ulogu prema Komisiji, drugim institucijama Zajednice i nacionalnim regulatornim tijelima u pogledu pitanja koja se odnose na svrhu zbog koje je osnovana. Agencija bi trebala obavijesti Komisiju o slučajevima kada operatori prijenosnih sustava ne daju potrebne rezultate ili kad nacionalno regulatorno tijelo, čija odluka nije u skladu sa Smjernicama, ne provodi mišljenje, preporuku ili odluku Agencije na prikladni način.

(12)	Agencija bi također trebala biti sposobna dati preporuke kako bi pomogla regulatornim tijelima i tržišnim igračima u razmjeni dobrih praksi.

(13)	Agencija bi se trebala prema potrebi savjetovati sa zainteresiranim stranama i osigurati im razumnu mogućnost da izraze mišljenje o predloženim mjerama, kao što su kodovi i pravila za mreže.

(14)

Agencija bi trebala doprinositi provedbi smjernica o transeuropskim energetskim mrežama, kako je utvrđeno u Odluci br. 1364/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o utvrđivanju smjernica za transeuropske energetske mreže (9), posebno kad daje mišljenje o neobvezujućim desetogodišnjim razvojnim planovima mreže u Zajednici (razvojni planovi mreže u Zajednici) u skladu s člankom 6. stavkom 3. ove Uredbe.

(15)	Agencija bi trebala doprinositi naporima povećanja energetske sigurnosti.

(16)	Ustrojstvo Agencije bi trebalo prilagoditi kako bi se ispunile posebne potrebe regulacije energetike. Posebno je potrebno u potpunosti voditi računa o specifičnoj ulozi nacionalnih regulatornih tijela i jamčiti njihovu neovisnost.

(17)

Upravni odbor trebao bi imati potrebne ovlasti za određivanje proračuna, provjeru njegove provedbe, sastavljanje unutarnjih pravila, donošenje financijskih propisa i imenovanje ravnatelja. Za zamjenu članova Upravnog odbora koje imenuje Vijeće trebalo bi primijeniti sustav rotacije kako bi se s vremenom osigurala uravnotežena zastupljenost država članica. Upravni odbor trebao bi djelovati neovisno i objektivno u javnom interesu i ne bi smio tražiti ili slijediti političke upute.

(18)

Agencija bi trebala imati potrebne ovlasti za učinkovito, transparentno, opravdano i prije svega neovisno obavljanje svojih regulatornih dužnosti. Neovisnost Agencije od proizvođača električne energije i plina te od operatora prijenosnih i distribucijskih sustava nije samo ključno načelo dobrog upravljanja, nego također temeljni uvjet za osiguranje povjerenja u tržište. Ne dovodeći u pitanje djelovanje svojih članova u ime njihovih nacionalnih tijela, Odbor regulatora bi stoga trebao djelovati neovisno od bilo kakvih tržišnih interesa, trebao bi izbjegavati sukobe interesa i ne bi trebao tražiti ili slijediti upute ili prihvaćati preporuke od vlade države članice, Komisije ili drugog javnog ili privatnog subjekta. Odluke Odbora regulatora trebale bi, u isto vrijeme, biti u skladu s pravom Zajednice u području energetike, kao što su unutarnje energetsko tržište, okoliš i tržišno natjecanje. Odbor regulatora trebao bi obavijestiti institucije Zajednice o svojim mišljenjima, preporukama i odlukama.

(19)

Ako Agencija ima ovlasti odlučivanja, zainteresirane strane trebale bi, radi ekonomičnosti postupka, imati pravo žalbe Odboru za žalbe koji bi trebao biti dio Agencije, ali neovisan od njezine upravne i regulatorne strukture. U interesu kontinuiteta, pri imenovanju ili reizboru članova Odbora za žalbe trebalo bi omogućiti djelomičnu zamjenu članova Odbora za žalbe. Na odluke Odbora može se žaliti Sudu Europskih zajednica.

(20)

Agencija bi se trebala uglavnom financirati iz općeg proračuna Europske unije, putem pristojbi i dobrovoljnih doprinosa. Osobito, sredstva koja su trenutačno prikupljena od regulatornih tijela za njihovu suradnju na razini Zajednice trebala bi i dalje biti na raspolaganju Agenciji. Na subvencije koje se financiraju iz općeg proračuna Europske unije trebao bi se i dalje primjenjivati proračunski postupak Zajednice. Osim toga, reviziju računa trebao bi izvršiti Revizorski sud u skladu s člankom 91. Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj Financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica (10).

(21)	Nakon osnivanja Agencije proračunsko tijelo trebalo bi stalno ocjenjivati njezin proračun na temelju količine rada i učinka. Proračunsko tijelo trebalo bi osigurati postizanje najboljih standarda učinkovitosti.

(22)

Agencija bi trebala zaposliti visoko stručno osoblje. Posebno bi trebalo iskoristiti znanja i iskustva osoblja koje joj dodijele nacionalna regulatorna tijela, Komisija i države članice. Na osoblje Agencije trebali bi se primjenjivati Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica (Pravilnik o osoblju) i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica (Uvjeti zaposlenja) utvrđeni u Uredbi (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (11) te pravila koja zajednički donose institucije Europskih zajednica u smislu primjene tih pravila. Upravni odbor trebao bi u dogovoru s Komisijom donijeti odgovarajuća provedbena pravila.

(23)	Agencija bi trebala primijeniti opća pravila u pogledu javnog pristupa dokumentima koje drže tijela Zajednice. Upravni odbor trebao bi uvesti praktične mjere za zaštitu poslovno osjetljivih i osobnih podataka.

(24)	Agencija bi trebala biti odgovorna Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, prema potrebi.

(25)	Potrebno je omogućiti sudjelovanje država koje nisu članice Zajednice u radu Agencije u skladu s odgovarajućim sporazumima koje će sklopiti Zajednica.

(26)	Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (12).

(27)

Posebno bi trebalo ovlastiti Komisiju za donošenje smjernica potrebnih u situacijama u kojima Agencija postaje nadležna za odlučivanje o uvjetima za pristup i operativnoj sigurnosti prekogranične infrastrukture. S obzirom da te mjere imaju opće područje primjene i da im je cilj izmijeniti elemente ove Uredbe koji nisu ključni, dopunjavajući je s novim takvim elementima, moraju se donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(28)

Komisija bi trebala u roku od tri godine od dana kad prvi ravnatelj Agencije preuzme svoju dužnost, i svake četiri godine nakon toga, Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće o specifičnim zadaćama Agencije i postignutim rezultatima, zajedno s odgovarajućim prijedlozima. U tom izvješću Komisija bi trebala dati prijedloge o dodatnim zadaćama Agencije.

(29)

S obzirom da ciljeve ove Uredbe, osobito sudjelovanje i suradnju nacionalnih regulatornih tijela na razini Zajednice, države članice ne mogu zadovoljavajuće postići te s obzirom da se ti ciljevi mogu bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Uredba ne prekoračuje okvire, koji su neophodni za postizanje navedenih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

OSNIVANJE I PRAVNI STATUS

Članak 1.

Predmet

1. Ovom se Uredbom osniva Agencija za suradnju energetskih regulatora (Agencija).

2. Uloga Agencije je na razini Zajednice pomagati regulatornim vlastima iz članka 35. Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (13) i članka 39. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (14) u izvršavanju regulatornih zadaća koje obavljaju u državama članicama te prema potrebi koordinirati njihovo djelovanje.

3. Sve dok prostori Agencije ne budu spremni, bit će smještena u prostorima Komisije.

Članak 2.

Pravni status

1. Agencija je tijelo Zajednice i ima pravnu osobnost.

2. Agencija u svakoj državi članici ima najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama u skladu s nacionalnim zakonima. Osobito, ona može stjecati pokretnu ili nepokretnu imovinu i njome raspolagati te biti stranka u postupku.

3. Agenciju zastupa njezin ravnatelj.

Članak 3.

Sastav

Agenciju čine:

(a)	Upravni odbor, koji izvršava zadaće iz članka 13.;

(b)	Odbor regulatora, koji izvršava zadaće iz članka 15.;

(c)	ravnatelj, koji izvršava zadaće iz članka 17.;

(d)	Odbor za žalbe, koji izvršava zadaće iz članka 19.

Članak 4.

Vrste akata Agencije

Agencija:

(a)	izdaje mišljenja i preporuke upućene operatorima prijenosnog sustava;

(b)	izdaje mišljenja i preporuke upućene regulatornim tijelima;

(c)	izdaje mišljenja i preporuke upućene Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji;

(d)	donosi pojedinačne odluke u posebnim slučajevima iz članaka 7., 8. i 9.; i

(e)

Komisiji dostavlja neobvezujuće okvirne smjernice (okvirne smjernice) u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije (15) i člankom 6. Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prijenos prirodnog plina (16).

POGLAVLJE II.

ZADAĆE

Članak 5.

Opće zadaće

Agencija može, na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije, ili na vlastitu inicijativu, dati Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji mišljenje ili preporuku o bilo kojim pitanjima koja se odnose na svrhu zbog koje je osnovana.

Članak 6.

Zadaće u pogledu suradnje operatora prijenosnog sustava

1. Agencija daje Komisiji svoje mišljenje o nacrtima statuta, popisima članova i nacrtima poslovnika ENTSO-a za električnu energiju u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 714/2009 i nacrtima poslovnika ENTSO-a za plin u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 715/2009.

2. Agencija nadgleda izvršenje zadataka ENTSO-a za električnu energiju u skladu s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 714/2009 i ENTSO-a za plin u skladu s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 715/2009.

3. Agencija daje mišljenje:

(a)	ENTSO-u za električnu energiju u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 714/2009, i ENTSO-u za plin u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 715/2009 o kodovima mreža; i

(b)

ENTSO-u za električnu energiju u skladu s prvim podstavkom članka 9. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 714/2009 i ENTSO-u za plin u skladu s prvim podstavkom članka 9. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 715/2009 o nacrtu godišnjeg radnog programa, nacrtu razvojnog plana mreže za Zajednicu i drugim odgovarajućim dokumentima iz članka 8. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 714/2009 i članka 8. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 715/2009, uzimajući u obzir ciljeve nediskriminacije, učinkovitog tržišnog natjecanja te učinkovitog i sigurnog funkcioniranja unutarnjih tržišta za električnu energiju i prirodni plin.

4. Agencija na temelju činjeničnog stanja dostavlja propisno obrazloženo mišljenje kao i preporuke ENTSO-u za električnu energiju, ENTSO-u za plin, Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, ako smatra da nacrt godišnjeg radnog programa ili nacrt razvojnog plana mreže za Zajednicu, koji su joj dostavljeni u skladu s drugim podstavkom članka 9. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 714/2009 i drugim podstavkom članka 9. stavka 2. Uredbe EZ br. 715/2009, ne doprinose nediskriminaciji, učinkovitom tržišnom natjecanju i učinkovitom funkcioniranju tržišta ili dovoljnoj razini prekograničnog interkonektora koje je otvoreno pristupu treće strane, ili nije u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive 2009/72/EZ i Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili Direktive 2009/73/EZ i Uredbe (EZ) br. 715/2009.

Agencija sudjeluje u razvoju kodova mreže u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 714/2009 i člankom 6. Uredbe (EZ) br. 715/2009.

Agencija podnosi neobvezujuće okvirne smjernice Komisiji kad se to zahtijeva u skladu s člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 715/2009. Agencija revidira neobvezujuće okvirne smjernice i ponovno ih podnosi Komisiji kad se to zahtijeva u skladu s člankom 6. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili člankom 6. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 715/2009.

Agencija daje propisno obrazloženo mišljenje ENTSO-u za električnu energiju ili ENTSO-u za plin o kodovima mreže u skladu s člankom 6. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili člankom 6. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 715/2009.

Agencija podnosi kod mreže Komisiji i može preporučiti da se usvoji u skladu s člankom 6. stavkom 9. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili člankom 6. stavkom 9. Uredbe (EZ) br. 715/2009. Agencija priprema i podnosi nacrt koda mreže Komisiji kad se to zahtijeva prema članku 6. stavku 10. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili članku 6. stavku 10. Uredbe (EZ) br. 715/2009.

5. Agencija Komisiji dostavlja propisno obrazloženo mišljenje, u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 715/2009, ako ENTSO za električnu energiju ili ENTSO za plin ne uspiju provesti kod mreže razrađen u članku 8. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili članku 8. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 715/2009 ili kod mreže ustanovljen u skladu s člankom 6. stavcima od 1. do 10. ovih Uredbi, koji nije usvojila Komisija prema članku 6. stavku 11. tih Uredbi.

6. Agencija prati i analizira provedbu kodova mreže i smjernica koje je usvojila Komisija u skladu s člankom 6. stavkom 11. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili člankom 6. stavkom 11. Uredbe (EZ) br. 715/2009, te njihov učinak na usklađivanje primjenjivih pravila usmjerenih olakšavanju integracije tržišta kao i na nediskriminaciju, učinkovito tržišno natjecanje i učinkovito funkcioniranje tržišta, te o tome izvješćuje Komisiju.

7. Agencija prati napredak pri provedbi projekata za stvaranje novog kapaciteta interkonektora.

8. Agencija prati provedbu planova razvoja mreže u Zajednici. Ako utvrdi nedosljednosti između takvog plana i njegove provedbe, istražuje razloge takve nedosljednosti i daje preporuke operatorima prijenosnog sustava, nacionalnim regulatornim vlastima ili drugim nadležnim tijelima u vezi s ciljem provedbe investicija u skladu s planovima razvoja mreže u Zajednici.

9. Agencija prati regionalnu suradnju operatora prijenosnog sustava iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 714/2009 i članka 12. Uredbe (EZ) br. 715/2009 i vodi računa o rezultatima te suradnje pri oblikovanju svojih mišljenja, preporuka i odluka.

Članak 7.

Zadaće u pogledu nacionalnih regulatornih tijela

1. Agencija donosi pojedinačne odluke o tehničkim pitanjima kad su takve odluke predviđene u Direktivi 2009/72/EZ, Direktivi 2009/73/EZ, Uredbi (EZ) br. 714/2009 ili Uredbi (EZ) br. 715/2009.

2. Agencija može, u skladu sa svojim radnim programom ili na zahtjev Komisije, izdati preporuke za pomoć regulatornim tijelima i tržišnim igračima u razmjeni dobrih praksi.

3. Agencija osigurava okvir za suradnju nacionalnih regulatornih tijela. Promiče suradnju između nacionalnih regulatornih tijela na regionalnoj razini i na razini Zajednice, i propisno vodi računa o rezultatima takve suradnje pri oblikovanju svojih mišljenja, preporuka i odluka. Kad Agencija smatra da su potrebna obvezujuća pravila o takvoj suradnji, daje odgovarajuće preporuke Komisiji.

4. Agencija na zahtjev regulatornog tijela ili Komisije i na temelju činjeničnog stanja donosi mišljenje o tome je li odluka koju je donijelo regulatorno tijelo u skladu sa Smjernicama iz Direktive 2009/72/EZ, Direktive 2009/73/EZ, Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili Uredbe (EZ) br. 715/2009 ili s drugim odgovarajućim odredbama tih direktiva ili uredbi.

5. Ako državno regulatorno tijelo nije u skladu s mišljenjem Agencije navedenim u stavku 4. u roku od 4 mjeseca od dana primitka, Agencija o tomu obavještava Komisiju i dotičnu državu članicu.

6. Ako državno regulatorno tijelo u posebnom slučaju ima teškoća u primjeni Smjernica iz Direktive 2009/72/EZ, Direktive 2009/73/EZ, Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili Uredbe (EZ) br. 715/2009, može zatražiti mišljenje od Agencije. Agencija daje svoje mišljenje, nakon savjetovanja s Komisijom, u roku od tri mjeseca od zaprimanja takvog zahtjeva.

7. Agencija u skladu s člankom 8. odlučuje o uvjetima pristupa i operativnoj sigurnosti električne i plinske infrastrukture koja povezuje ili koja može povezivati najmanje dvije države članice (prekogranična infrastruktura).

Članak 8.

Zadaće u pogledu uvjeta za pristup prekograničnoj infrastrukturi i za njezinu operativnu sigurnost

1. Za prekograničnu infrastrukturu Agencija odlučuje o onim regulatornim pitanjima koja su u nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela, koja mogu sadržavati uvjete za pristup i operativnu sigurnost infrastrukture, jedino:

(a)	ako nadležna nacionalna regulatorna tijela nisu mogla postići dogovor u roku od šest mjeseci od kad je slučaj upućen zadnjoj od tih regulatornih tijela; ili

(b)	nakon zajedničkog zahtjeva nadležnih nacionalnih regulatornih tijela.

Nadležna nacionalna regulatorna tijela mogu zajednički zahtijevati da se razdoblje iz točke (a) produlji za razdoblje od najviše šest mjeseci.

Kad priprema svoje odluke, Agencija se savjetuje s državnim regulatornim tijelima i dotičnim operatorima prijenosnog sustava te je obaviještena o prijedlozima i primjedbama svih odgovarajućih operatora prijenosnog sustava.

2. Uvjeti za pristup prekograničnoj infrastrukturi uključuju:

(a)	postupak dodjele kapaciteta;

(b)	vremenski rok za dodjelu;

(c)	dijeljenje prihoda od zagušenja; i

(d)	ubiranje pristojbi od korisnika infrastrukture iz članka 17. stavka 1. točke (d) Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili članka 36. stavka 1. točke (d) Direktive 2009/73/EZ.

3. Ako je slučaj upućen Agenciji na temelju stavka 1., Agencija:

(a)	donosi odluke u roku od 6 mjeseci od dana upućivanja; i

(b)	može, ako je potrebno, donijeti privremenu odluku kojom osigurava sigurnost opskrbe ili zaštitu operativne sigurnosti infrastrukture.

4. Komisija može donijeti smjernice za situacije kad Agencija postaje nadležna odlučivati o uvjetima za pristup i za operativnu sigurnost prekogranične infrastrukture. Navedene mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, njihovom dopunom, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 32. stavka 2. ove Uredbe.

5. Ako regulatorna pitanja iz stavka 1. uključuju izuzeća u smislu članka 17. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili članka 36. Direktive 2009/73/EZ, rokovi iz ove Uredbe ne zbrajaju se s rokovima navedenima u tim odredbama.

Članak 9.

Druge zadaće

1. Agencija može odlučiti o izuzećima u skladu s člankom 17. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 714/2009. Agencija također može odlučiti o izuzećima u skladu s člankom 36. stavkom 4. Direktive 2009/73/EZ kad je predmetna infrastruktura smještena na području više od jedne države članice.

2. Agencija na zahtjev Komisije daje mišljenje u skladu s drugim podstavkom članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili drugim podstavkom članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 715/2009 o odlukama nacionalnih regulatornih tijela o certifikaciji.

Agenciji se mogu, u okolnostima koje je jasno definirala Komisija smjernicama donesenim u skladu s člankom 18. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili člankom 23. Uredbe (EZ) br. 715/2009 i o pitanjima u vezi sa svrhom zbog koje je osnovana, povjeriti dodatne zadaće koje ne uključuju ovlasti za donošenje odluka.

Članak 10.

Savjetovanja i transparentnost

1. Agencija se pri izvršavanju svojih zadaća, posebno u procesu razvoja okvirnih smjernica u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili člankom 6. Uredbe (EZ) br. 715/2009, te u procesu predlaganja izmjena kodova mreže u skladu s člankom 7. navedenih uredbi, temeljito i već u ranoj fazi savjetuje sa sudionicima tržišta, operatorima prijenosnog sustava, potrošačima, krajnjim korisnicima, te prema potrebi, tijelima za tržišno natjecanje, ne dovodeći u pitanje njihove nadležnosti, i na otvoren i transparentan način, osobito kad se njezine zadaće odnose na operatora prijenosnog sustava.

2. Agencija osigurava da javnost i sve zainteresirane strane dobiju objektivne, pouzdane i lako dostupne informacije, osobito u pogledu rezultata njezina rada, kada je to primjereno.

Objavljuju se svi dokumenti i zapisnici savjetodavnih sastanaka održanih tijekom razvoja okvirnih smjernica u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili člankom 6. Uredbe (EZ) br. 715/2009, ili tijekom izmjene kodova mreže u skladu s člankom 7. navedenih uredbi.

3. Prije donošenja okvirnih smjernica u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili člankom 6. Uredbe (EZ) br. 715/2009, ili predlaganja izmjena kodova mreže u skladu s člankom 7. navedenih uredbi, Agencija obrazlaže kako su primjedbe dobivene tijekom savjetovanja uzete u obzir te navodi razloge kad se primjedbe nisu slijedile.

4. Agencija na svojoj internet stranici uvijek objavljuje svoj dnevni red, referentne dokumente i prema potrebi zapisnike sa sastanaka Upravnog odbora, Odbora regulatora i Odbora za žalbe.

Članak 11.

Praćenje i izvještavanje o sektorima električne energije i prirodnog plina

1. U bliskoj suradnji s Komisijom, državama članicama i odgovarajućim državnim tijelima uključujući nacionalna regulatorna tijela i ne dovodeći u pitanje nadležnosti tijela za tržišno natjecanje, Agencija prati unutarnja tržišta električne energije i prirodnog plina, osobito maloprodajne cijene električne energije i prirodnog plina, pristup mreži, uključujući pristup električne energije proizvedene od obnovljivih izvora energije, i usklađenost s pravima potrošača iz Direktive 2009/72/EZ i Direktive 2009/73/EZ.

2. Agencija objavljuje godišnja izvješća o rezultatima praćenja iz stavka 1. U tom izvješću, Agencija utvrđuje sve prepreke koje onemogućavaju oblikovanje unutarnjih tržišta električne energije i prirodnog plina.

3. Agencija može pri objavi svoga godišnjeg izvješća Europskom parlamentu i Komisiji podnijeti mišljenje o mjerama koje se mogu poduzeti radi otklanjanja prepreka iz stavka 2.

POGLAVLJE III.

ORGANIZACIJA

Članak 12.

Upravni odbor

1. Upravni odbor sastoji se od 9 članova. Svaki član ima zamjenika. Dva člana i njihove zamjenike imenuje Komisija, dva člana i njihove zamjenike imenuje Europski parlament, a pet članova i njihove zamjenike imenuje Vijeće. Nijedan član Europskog parlamenta ne može biti član Upravnog odbora. Mandat članova Upravnog odbora i njihovih zamjenika traje četiri godine i može se jednom produljiti. U prvom mandatu za polovicu članova Upravnog odbora i njihovih zamjenika mandat traje šest godina.

2. Upravni odbor iz redova svojih članova imenuje predsjednika i potpredsjednika. Potpredsjednik automatski zamjenjuje predsjednika, ako potonji nije u mogućnosti ispunjavati svoje dužnosti. Mandat predsjednika i potpredsjednika traje dvije godine i može se jednom produljiti. Mandat predsjednika i potpredsjednika ističe kad prestanu biti članovi Upravnog odbora.

3. Sastanke Upravnog odbora saziva njegov predsjednik. Predsjednik Odbora regulatora, ili zastupnik iz Odbora regulatora i ravnatelj sudjeluju u raspravama bez prava glasa, osim ako Upravni odbor u pogledu ravnatelja ne odluči drukčije. Upravni odbor sastaje se najmanje dva puta godišnje na redovnim sastancima. Također se sastaje na inicijativu svog predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje trećine svojih članova. Upravni odbor može pozvati sve osobe koje mogu imati relevantno mišljenje da prisustvuju njihovim sastancima u svojstvu promatrača. Članovima Upravnog odbora mogu u skladu s poslovnikom pomagati savjetnici ili stručnjaci. Agencija osigurava tajničke usluge Upravnom odboru.

4. Odluke Upravnog odbora donose se na temelju dvotrećinske većine prisutnih članova, osim ako nije drukčije propisano ovom Uredbom. Svaki član Upravnog odbora ili njegov zamjenik ima jedan glas.

5. Poslovnikom se detaljnije utvrđuje:

(a)	organizacija glasovanja, posebno uvjeti na temelju kojih jedan član može zastupati drugoga i također, prema potrebi, pravila u vezi kvoruma; i

(b)	organizacija sustava rotacije koji se primjenjuje na zamjenu članova Upravnog odbora koje imenuje Vijeće kako bi se osiguralo uravnoteženo sudjelovanje država članica tokom vremena.

6. Član Upravnog odbora ne može biti član Odbora regulatora.

7. Članovi Upravnog odbora obvezuju se da će djelovati neovisno i objektivno u javnom interesu, te da neće zahtijevati ili slijediti bilo kakve političke upute. U tom smislu, svaki član daje pisanu izjavu o obvezama i pisanu izjavu o interesima iz kojih je razvidno da ne postoje nikakvi interesi koji bi utjecali na njihovu neovisnost ili bilo kakve izravne ili neizravne interese. Te se izjave javno objavljuju jednom godišnje.

Članak 13.

Zadaće Upravnog odbora

1. Upravni odbor nakon savjetovanja s Odborom regulatora i nakon što je dobio pozitivno mišljenje u skladu s člankom 15. stavkom 2. imenuje ravnatelja u skladu s člankom 16. stavkom 2.

2. Upravni odbor formalno imenuje članove Odbora regulatora u skladu s člankom 14. stavkom 1.

3. Upravni odbor formalno imenuje članove Odbora za žalbe u skladu s člankom 18. stavcima 1. i 2.

4. Upravni odbor osigurava da Agencija izvršava svoju misiju i izvodi zadaće koje su joj dodijeljene u skladu s ovom Uredbom.

5. Upravni odbor donosi, prije 30. rujna svake godine, nakon savjetovanja s Komisijom i nakon pribavljanja odobrenja od Odbora regulatora u skladu s člankom 15. stavkom 3., radni program Agencije za nadolazeću godinu i dostavlja ga Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Radni program se donosi ne dovodeći u pitanje godišnji proračunski postupak i objavljuje se.

6. Upravni odbor donosi višegodišnji program i prema potrebi ga revidira. Revizija se temelji na evaluacijskom izvješću, koje izrađuje neovisni vanjski stručnjak na zahtjev Upravnog odbora. Ti se dokumenti objavljuju.

7. Upravni odbor izvršava svoje proračunske ovlasti u skladu s člancima 21. i 24.

8. Upravni odbor nakon pribavljene suglasnosti Komisije odlučuje hoće li prihvatiti bilo kakvu ostavštinu, donacije ili bespovratna sredstva iz drugih izvora Zajednice ili bilo kakve dobrovoljne doprinose iz država članica ili od regulatornih tijela. Mišljenje koje Upravni odbor donosi na temelju članka 24. stavka 5. izričito navodi izvore financiranja navedene u ovom stavku.

9. Upravni odbor u suradnji s Odborom regulatora izvršava disciplinski nadzor nad ravnateljem.

10. Upravni odbor prema potrebi sastavlja provedbena pravila Agencije za primjenu Pravilnika o osoblju na temelju članka 28. stavka 2.

11. Upravni odbor usvaja praktične mjere u vezi s pravom na pristup dokumentima Agencije, u skladu s člankom 30.

12. Upravni odbor donosi i objavljuje godišnje izvješće o aktivnostima Agencije na temelju nacrta godišnjeg izvješća iz članka 17. stavka 8. te ga do 15. lipnja svake godine dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. Godišnje izvješće o aktivnostima Agencije sadrži neovisni dio, odobren od strane Odbora regulatora, u vezi s regulatornim aktivnostima Agencije tijekom razmatrane godine.

13. Upravni odbor donosi i objavljuje vlastiti poslovnik.

Članak 14.

Odbor regulatora

1. Odbor regulatora sastoji se od:

(a)	viših predstavnika regulatornih tijela, u skladu s člankom 35. stavkom 1. Direktive 2009/72/EZ i člankom 39. stavkom 1. Direktive 2009/73/EZ, i po jednog zamjenika po državi članici između sadašnjeg višeg osoblja tih tijela;

(b)	jednog predstavnika Komisije bez prava glasa.

Samo jedan predstavnik po državi članici iz nacionalnog regulatornog tijela može biti primljen u Odbor regulatora.

Svako je državno regularno tijelo odgovorno za nominiranje i imenovanje zamjenika među svojim osobljem.

2. Odbor regulatora iz redova svojih članova izabire predsjednika i potpredsjednika. Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika, ako potonji nije u mogućnosti obavljati svoje dužnosti. Mandat predsjednika i potpredsjednika traje dvije i pol godine i može se produljiti. Međutim, mandat predsjednika i potpredsjednika u svakom slučaju ističe kad prestanu biti članovi Odbora regulatora.

3. Odbor regulatora odlučuje dvotrećinskom većinom prisutnih članova. Svaki član ili zamjenik ima jedan glas.

4. Odbor regulatora donosi i objavljuje svoj poslovnik kojim se detaljnije utvrđuju organizacija glasovanja, posebno uvjeti na temelju kojih jedan član može zastupati drugoga i također, prema potrebi, pravila u vezi s kvorumom. U poslovniku se mogu navesti specifične radne metode za razmatranje pitanja koja se pojavljuju u kontekstu inicijativa za regionalnu suradnju.

5. Pri izvršavanju zadataka koji su mu dodijeljeni na temelju ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje svoje članove koji djeluju u ime njihovog predmetnog regulatornog tijela, odbor regulatora djeluje neovisno i ne traži ili slijedi upute od bilo koje vlade države članice, Komisije ili drugog javnog ili privatnog subjekta.

6. Tajničke usluge odboru regulatora osigurava Agencija.

Članak 15.

Zadaće Odbora regulatora

1. Odbor regulatora dostavlja mišljenja ravnatelju o mišljenjima, preporukama i odlukama iz članaka 5., 6., 7., 8. i 9. koji se razmatraju za usvajanje. Uz to, Odbor regulatora unutar svog područja nadležnosti daje upute ravnatelju pri izvršavanju njegovih zadataka.

2. Odbor regulatora daje mišljenje Upravnom odboru o kandidatu koji se imenuje za ravnatelja u skladu s člankom 13. stavkom 1. i člankom 16. stavkom 2. Odbor regulatora donosi tu odluku na temelju tročetvrtinske većine svojih članova.

3. Odbor regulatora u skladu s člankom 13. stavkom 5. i člankom 17. stavkom 6. i u skladu s prednacrtom proračuna koji je utvrđen u skladu s člankom 23. stavkom 1., odobrava radni program Agencije za sljedeću godinu i svake godine do 1. rujna ga predlaže Upravnom odboru za usvajanje.

4. Odbor regulatora odobrava neovisni dio o regulatornim aktivnostima godišnjeg izvješća u skladu s člankom 13. stavkom 12. i člankom 17. stavkom 8.

5. Europski parlament može pozvati, u isto vrijeme potpuno poštujući njegovu neovisnost, predsjednika Odbora regulatora ili njegova zamjenika da daju izjavu pred nadležnim odborom i odgovore na pitanja članova odbora.

Članak 16.

Ravnatelj

1. Agencijom upravlja njezin ravnatelj, koji djeluje u skladu sa smjernicama iz druge rečenice članka 15. stavka 1., i ako je tako predviđeno ovom Uredbom, mišljenjima Odbora regulatora. Ne dovodeći u pitanje uloge koje imaju Upravni odbor i Odbor regulatora u vezi sa zadaćama ravnatelja, ravnatelj neće zahtijevati niti slijediti nikakve upute bilo koje vlade, Komisije ili bilo koje drugog javnog ili privatnog subjekta.

2. Ravnatelja nakon javnog poziva za iskaz interesa i po povoljnom mišljenju Odbora regulatora imenuje Upravni odbor s liste od najmanje tri kandidata koje je predložila Komisija, na temelju postignuća te znanja i iskustva relevantnih za energetski sektor. Kandidata kojeg odabere Upravni odbor nadležni odbor Europskog parlamenta može prije imenovanja pozvati radi davanja izjave i odgovaranja na pitanja njegovih članova.

3. Mandat ravnatelja traje pet godina. Tijekom devet mjeseci prije kraja tog razdoblja, Komisija obavlja vrednovanje. Tijekom vrednovanja Komisija posebno provjerava:

(a)	rezultate ravnatelja;

(b)	dužnosti i zahtjeve Agencije u sljedećim godinama.

Vrednovanje u vezi s točkom (b) izvodi se uz pomoć neovisnog vanjskog stručnjaka.

4. Upravni odbor može na prijedlog Komisije, nakon savjetovanja i detaljnog razmatranja vrednovanja i mišljenja Odbora regulatora o tom vrednovanju i samo u onim slučajevima kad se to može opravdati zadaćama i zahtjevima Agencije, jedan put produljiti mandat ravnatelja na razdoblje od najviše tri godine.

5. Upravni odbor obavještava Europski parlament da namjerava produljiti ravnateljev mandat. U roku od mjesec dana prije produljenja njegovog mandata, nadležni odbor Europskog parlamenta može pozvati ravnatelja radi davanja izjave i odgovaranja na pitanja njegovih članova.

6. Ako mandat ravnatelja nije produljen, on ostaje na dužnosti do imenovanja njegova nasljednika.

7. Ravnatelja se može ukloniti s dužnosti samo po odluci Upravnog odbora, nakon što je dobio povoljno mišljenje Odbora regulatora. Upravni odbor donosi tu odluku na temelju tročetvrtinske većine svojih članova.

8. Europski parlament i Vijeće mogu pozvati ravnatelja da podnese izvješće o obavljanju svojih dužnosti. Europski parlament također može pozvati ravnatelja radi davanja izjave pred nadležnim odborom i odgovaranja na pitanja članova njegova odbora.

Članak 17.

Zadaće ravnatelja

1. Ravnatelj zastupa Agenciju i odgovoran je za njezino upravljanje.

2. Ravnatelj priprema rad Upravnog odbora. Sudjeluje, bez prava glasa, u radu Upravnog odbora.

3. Ravnatelj donosi i objavljuje mišljenja, preporuke i odluke iz članaka 5., 6., 7., 8. i 9. koji su dobili pozitivno mišljenje Odbora regulatora.

4. Ravnatelj je odgovoran za provođenje godišnjeg radnog programa Agencije pod vodstvom Odbora regulatora i pod upravnom kontrolom Upravnog odbora.

5. Ravnatelj poduzima potrebne mjere kako bi osigurao funkcioniranje Agencije u skladu s ovom Uredbom, osobito što se tiče donošenja unutarnjih upravnih uputa i objave obavijesti.

6. Ravnatelj svake godine priprema nacrt radnog programa Agencije za sljedeću godinu te ga do 30. lipnja tekuće godine podnosi Odboru regulatora, Europskom parlamentu i Komisiji.

7. Ravnatelj sastavlja prednacrt proračuna za Agenciju u skladu s člankom 23. stavkom 1. i provodi proračun Agencije u skladu s člankom 24.

8. Svake godine ravnatelj priprema nacrt godišnjeg izvješća koji sadrži neovisni dio o regulatornim aktivnostima Agencije te dio o financijskim i administrativnim pitanjima.

9. U pogledu osoblja Agencije, ravnatelj izvršava ovlasti iz članka 28. stavka 3.

Članak 18.

Odbor za žalbe

1. Odbor za žalbe sastoji se od šest članova i šest zamjenika odabranih među sadašnjim ili bivšim višim osobljem nacionalnih regulatornih tijela, tijela za tržišno natjecanje ili drugih nacionalnih institucija ili institucija Zajednice s odgovarajućim iskustvom u energetskom sektoru. Odbor za žalbe imenuje svog predsjednika. Odbor za žalbe donosi odluke na temelju kvalificirane većine s najmanje četiri od šest članova. Odbor za žalbe sastaje se kad je to potrebno.

2. Članove Odbora za žalbe nakon javnog poziva za iskaz interesa formalno imenuje Upravni odbor na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Odborom regulatora.

3. Mandat članova Odbora za žalbe traje pet godina. Taj mandat se može produljiti. Članovi Odbora za žalbe neovisni su pri odlučivanju. Ne obvezuju ih nikakve upute. Ne obavljaju nikakve druge dužnosti u Agenciji, Upravnom odboru ili Odboru regulatora. Član Odbora za žalbe se za vrijeme trajanja mandata ne uklanja s položaja, osim ako ga se proglasi krivim za tešku povredu dužnosti i ako Upravni odbor nakon savjetovanja s Odborom regulatora donese takvu odluku.

4. Članovi Odbora za žalbe ne sudjeluju u žalbenim postupcima, ako u njima imaju bilo kakav osobni interes ili ako su prethodno bili uključeni u postupak kao predstavnici jedne od stranaka u postupku ili ako su sudjelovali u odlukama koje su predmet žalba.

5. Ako iz jednog od razloga navedenih u stavku 4. ili iz bilo kojeg drugog razloga član Odbora za žalbe smatra da netko od ostalih članova ne bi smio sudjelovati u žalbenom postupku, o tome obavještava Odbor za žalbe. Svaka stranka u žalbenom postupku može prigovoriti sudjelovanju člana Odbora za žalbe na temelju obrazloženja iz stavka 4. ako sumnja da je pristran. Takav prigovor je nedopušten, ako se temelji na državljanstvu člana ili ako je stranka koja prigovara žalbenom postupku, iako svjesna razloga prigovora, poduzela postupovni korak u žalbenom postupku koji nije prigovor na sastav Odbora za žalbe.

6. Odbor za žalbe odlučuje o mjerama koje treba poduzeti u slučajevima navedenim u stavcima 4. i 5. bez sudjelovanja dotičnog člana. U smislu donošenja te odluke, dotičnog člana u odboru za žalbe zamjenjuje njegov/njezin zamjenik. Ako se zamjenik nađe u sličnoj situaciji, predsjednik imenuje zamjenika između raspoloživih zamjenika.

7. Članovi odbora za žalbe se obvezuju da će djelovati neovisno i u javnom interesu. U tom smislu daju pisanu izjavu o obvezama i pisanu izjavu o interesima iz kojih je razvidno da ne postoje nikakvi interesi koji bi utjecali na njihovu neovisnost ili bilo kakve izravne ili neizravne interese. Te se izjave javno objavljuju jednom godišnje.

Članak 19.

Žalbe

1. Svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nacionalna regulatorna tijela, može se žaliti na odluke iz članaka 7., 8. ili 9. upućene toj osobi, ili na odluku koja je se izravno i osobno tiče, iako je upućena drugoj osobi.

2. Žalba se zajedno s obrazloženjem presude podnosi Agenciji u pisanom obliku u roku od dva mjeseca od dana kad je dotična osoba bila obaviještena o odluci ili, ako nema takve obavijesti, u roku od dva mjeseca od dana kad je Agencija objavila svoju odluku. Odbor za žalbe odlučuje o žalbi u roku od dva mjeseca od podnošenja žalbe.

3. Žalba koja je podnesena u skladu sa stavkom 1. nema suspenzivni učinak. Međutim, Odbor za žalbe može, ako smatra da okolnosti tako zahtijevaju, suspendirati primjenu osporavane odluke.

4. Ako je žalba dopuštena, Odbor za žalbe ispituje je li utemeljena. Odbor poziva stranke koliko je često potrebno u žalbenom postupku da podnesu primjedbe na obavijesti koje je sam izdao ili na priopćenja od drugih stranaka u žalbenom postupku, unutar određenih vremenskih rokova. Stranke u žalbenim postupcima imaju pravo na usmena izlaganja.

5. Odbor za žalbe može, u skladu s ovim člankom, izvršiti ovlasti koje ima u nadležnosti Agencije ili može predati slučaj nadležnom tijelu Agencije. Nadležno tijelo Agencije je obvezano odlukom Odbora za žalbe.

6. Odbor za žalbe donosi i objavljuje svoj poslovnik.

7. Agencija objavljuje odluke Odbora za žalbe.

Članak 20.

Postupci pred Prvostupanjskim sudom i Sudom

1. U skladu s člankom 230. Ugovora, pred Prvostupanjskim sudom ili Sudom može se pokrenuti postupak radi osporavanja odluke koju je donio Odbor za žalbe ili, u slučaju kad Odbor za žalbe nije nadležan, Agencija.

2. U slučaju da Agencija ne donese odluku, postupak zbog propuštanja donošenja odluke može se pokrenuti pred Prvostupanjskim sudom ili Sudom EZ-a u skladu s člankom 232. Ugovora.

3. Agencija poduzima potrebne mjere za izvršenje presude Prvostupanjskog suda ili Suda EZ-a.

POGLAVLJE IV.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 21.

Proračun Agencije

1. Prihodi Agencije osobito se sastoje od sljedećeg:

(a)	subvencija Zajednice, iz općeg proračuna Europske unije (Odjel Komisije);

(b)	pristojbi plaćenih Agenciji u skladu s člankom 22.;

(c)	dobrovoljnih priloga država članica ili regulatornih tijela iz članka 13. stavka 8.; i

(d)	ostavština, donacija ili bespovratnih sredstava iz članka 13. stavka 8.

2. Rashodi Agencije obuhvaćaju osoblje, administraciju, infrastrukturu i operativne troškove.

3. Prihodi i rashodi Agencije moraju biti uravnoteženi.

4. Na temelju svih prihoda i rashoda Agencije, za svaku proračunsku godinu koja se podudara s kalendarskom godinom pripremaju se predviđanja koje se unose u njezin proračun.

Članak 22.

Pristojbe

1. Za zahtjeve za izuzeće u skladu s člankom 9. stavkom 1. Agenciji se plaćaju pristojbe.

2. Pristojbe iz stavka 1. određuje Komisija.

Članak 23.

Određivanje proračuna

1. Do 15. veljače svake godine, ravnatelj sastavlja prednacrt proračuna koji uključuje operativne troškove i program rada koji se predviđa za sljedeću financijsku godinu i šalje taj prednacrt proračuna Upravnom odboru, zajedno s popisom privremenih stavki. Upravni odbor svake godine, na temelju prednacrta proračuna koji priprema ravnatelj, radi procjenu prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu. Tu procjenu, uključujući nacrt plana radnih mjesta, Upravni odbor dostavlja Komisiji do 31. ožujka. Prije donošenja procjene, nacrt koji priprema ravnatelj šalje se Odboru regulatora, koji može dati obrazloženo mišljenje o nacrtu.

2. Komisija procjenu iz stavka 1. šalje Europskom parlamentu i Vijeću (proračunsko tijelo), zajedno s prednacrtom općeg proračuna Europske unije.

3. Komisija na temelju procjene unosi u prednacrt općeg proračuna Europske unije predviđanja koja smatra potrebnim u pogledu plana radnih mjesta i iznosa potpore koja tereti opći proračun Europske unije u skladu s člankom 272. Ugovora.

4. Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta za Agenciju.

5. Upravni odbor sastavlja proračun Agencije. Postaje konačan nakon završnog donošenja općeg proračuna Europske unije. Po potrebi se shodno tome prilagođava.

6. Upravni odbor bez odlaganja obavještava proračunsko tijelo ako namjerava provesti bilo koji projekt koji može imati znatne financijske implikacije za financiranje proračuna Agencije, osobito projekte u vezi s imovinom kao što su iznajmljivanje ili kupnja zgrada. Upravni odbor također obavještava Komisiju o svojoj namjeri. Ako bilo koji ogranak proračunskog tijela namjerava izdati mišljenje, o tome obavještava Agenciju u roku dva tjedna od primitka obavijesti o projektu. U izostanku odgovora, Agencija može nastaviti s planiranim projektom.

Članak 24.

Provedba i kontrola proračuna

1. Ravnatelj djeluje kao osoba koja izdaje ovlaštenja i izvršava proračun Agencije.

2. Računovođa Agencije do 1. ožujka nakon završetka svake financijske godine, prosljeđuje računovođi Komisije i Revizorskom sudu privremene račune, uz izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju tijekom financijske godine. Računovođa Agencije također šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju Europskom parlamentu i Vijeću do 31. ožujka sljedeće godine. Računovođa Komisije tada konsolidira privremene račune institucija i decentraliziranih tijela u skladu s člankom 128. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica (17) (Financijska uredba).

3. Računovođa Komisije do 31. ožujka nakon završetka svake financijske godine, prosljeđuje privremene račune Agencije Revizorskom sudu, uz izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju tijekom financijske godine. Izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju tijekom financijske godine se također prosljeđuju Europskom parlamentu i Vijeću.

4. Nakon što dobije primjedbe Revizorskog suda o privremenim računima Agencije u skladu s odredbama članka 129. Financijske uredbe, ravnatelj na vlastitu odgovornost sastavlja završne račune Agencije i dostavlja ih Upravnom odboru kako bi dobio njegovo mišljenje.

5. Upravni odbor donosi mišljenje o završnim računima Agencije.

6. Ravnatelj šalje završne račune, zajedno s mišljenjem Upravnog odbora, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu do 1. srpnja nakon zaključivanja financijske godine.

7. Završni računi se objavljuju.

8. Ravnatelj šalje Revizorskom sudu odgovore na njegove primjedbe do 15. listopada. Također šalje preslik tog odgovora Upravnom odboru i Komisiji.

9. Na zahtjev Europskog parlamenta i u skladu s člankom 146. stavkom 3. Financijske uredbe, ravnatelj dostavlja sve informacije koje su potrebne za neometanu primjenu postupka za zaključenje predmetne financijske godine.

10. Europski parlament na preporuku Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom, prije 15. svibnja godine N + 2, daje razrješenje ravnatelju za izvršenje proračuna za financijsku godinu N.

Članak 25.

Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju sastavlja Upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila mogu odstupati od Uredbe (EZ, Euratom) br. 2343/2002, ako određene operativne potrebe za funkcioniranje Agencije to zahtijevaju i samo uz prethodnu suglasnost Komisije.

Članak 26.

Mjere protiv prijevara

1. U svrhu borbe protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, odredbe Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (18) primjenjuju se na Agenciju bez ograničenja.

2. Agencija pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (19) i odmah donosi odgovarajuće odredbe za cijelo osoblje Agencije.

3. Odluke o financiranju te sporazumi i provedbeni instrumenti koji iz njih proizlaze izričito propisuju da Revizorski sud i OLAF mogu, prema potrebi, na licu mjesta izvršiti provjere nad korisnicima novca koji dodjeljuje Agencija kao i osoblja koje je odgovorno za dodjelu tog novca.

POGLAVLJE V.

OPĆE ODREDBE

Članak 27.

Privilegije i imuniteti

Na Agenciju se primjenjuje Protokol o privilegijama i imunitetima Europskih zajednica.

Članak 28.

Osoblje

1. Na osoblje Agencije, uključujući njezina ravnatelja, primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja i pravila koja su zajednički usvojile institucije Europske zajednice u smislu primjene Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja.

2. Upravni odbor, u dogovoru s Komisijom, donosi odgovarajuća provedbena pravila, u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

3. U pogledu svog osoblja, Agencija izvršava ovlasti koje joj je dodijelilo tijelo za imenovanje putem Pravilnika o osoblju i ovlasti da sklapa ugovore putem Uvjeta zaposlenja.

4. Upravni odbor može donijeti odredbe na temelju kojih se nacionalni stručnjaci iz država članica mogu privremeno premjestiti u Agenciju.

Članak 29.

Odgovornost Agencije

1. U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Agencija u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonodavstvima država članica, nadoknađuje svaku štetu koju prouzroči sama ili ju prouzroči njezino osoblje pri izvršavanju svojih dužnosti. Sud ima nadležnost u svim sporovima oko popravljanja takvih šteta.

2. Osobna financijska i disciplinska odgovornost agencijskog osoblja prema Agenciji je uređena odgovarajućim odredbama koje se primjenjuju na osoblje Agencije.

Članak 30.

Pristup dokumentima

1. Na dokumente Agencije primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (20).

2. Upravni odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 do 3. ožujka 2010.

3. Odluke koje Agencija donese u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmet pritužbi Europskom ombudsmanu ili postupaka pred Sudom, u skladu s člankom 195. odnosno 230. Ugovora.

Članak 31.

Sudjelovanje trećih zemalja

1. U Agenciji mogu sudjelovati treće zemlje koje su sa Zajednicom sklopile sporazume pri čemu su usvojile i primjenjuju pravo Zajednice u području energetike i, ako je primjereno, u područjima okoliša i tržišnog natjecanja.

2. U skladu s odgovarajućim odredbama ovih sporazuma, određuju se pravila kojima se utvrđuju, osobito, priroda, opseg i postupovni aspekti uključenja tih zemalja u rad Agencije, uključujući odredbe u vezi s financijskim doprinosima i osobljem.

Članak 32.

Odbor

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom pozivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

Članak 33.

Dogovori u vezi s jezikom

1. Na Agenciju se primjenjuju odredbe Uredbe Vijeća br. 1. od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (21).

2. Upravni odbor odlučuje o unutarnjim dogovorima u vezi s jezikom za Agenciju.

3. Usluge prevođenja koje su potrebne za rad Agencije osigurava Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Vrednovanje

1. Komisija pomoću neovisnog vanjskog stručnjaka provodi vrednovanje aktivnosti Agencije. Ta ocjena uključuje postignute rezultate i radne metode Agencije, u vezi s njezinim ciljevima, mandatom i zadaćama koji su definirani u ovoj Uredbi i u njezinim godišnjim radnim programima. Ocjena se temelji na opsežnom savjetovanju u skladu s člankom 10.

2. Komisija podnosi ocjenu iz stavka 1. odboru regulatora Agencije. Odbor regulatora izdaje preporuke u vezi s promjenama te Uredbe, Agencije i njezinih radnih metoda Komisiji, koja ih zajedno s vlastitim mišljenjem kao i svakim odgovarajućim prijedlogom dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

3. Komisija prvu ocjenu predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću do tri godine nakon što prvi ravnatelj preuzme svoju dužnost. Komisija naknadno predstavlja ocjenu najmanje svake četiri godine.

Članak 35.

Stupanje na snagu i prijelazne mjere

1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2. Članci od 5. do 11. primjenjuju se od 3. ožujka 2011.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. srpnja 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

E. ERLANDSSON

(1) SL C 211, 19.8.2008., str. 23.

(2) SL C 172, 5.7.2008., str. 55.

(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 18. lipnja 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 9. siječnja 2009. (SL C 75 E, 31.3.2009., str. 1.) i Stajalište Europskog parlamenta od 22. travnja 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu). Odluka vijeća od 25. lipnja 2009.

(4) SL L 296, 14.11.2003., str. 34.

(5) SL L 176, 15.7.2003., str. 37.

(6) SL L 176, 15.7.2003., str. 57.

(7) Vidjeti SL L 211, 14.8.2009., str. 55.

(8) Vidjeti SL L 211, 14.8.2009., str. 94.

(9) SL L 262, 22.9.2006., str. 1.

(10) SL L 357, 31.12.2002., str. 72.

(11) SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

(12) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(13) Vidjeti SL L 211, 14.8.2009., str 55.

(14) Vidjeti SL L 211, 14.8.2009., str 94.

(15) Vidjeti SL L 211, 14.8.2009., str 15.

(16) Vidjeti SL L 211, 14.8.2009., str 36.

(17) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(18) SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(19) SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(20) SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(21) SL 17, 6.10.1958., str. 385.

12/Sv. 001

Službeni list Europske unije

267

32009L0126

L 285/36

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.10.2009.

DIREKTIVA 2009/126/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 21. listopada 2009.

o fazi II. rekuperacije benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)	Odlukom br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. o utvrđivanju Šestog programa djelovanja Zajednice o okolišu (3) određeno je da je onečišćenje zraka potrebno smanjiti na razine na kojima su štetni učinci na zdravlje ljudi i okoliš minimalni.

(2)

Ženevskim protokolom o nadzoru emisija hlapljivih organskih spojeva ili njihovih prekograničnih strujanja postavljeni su ciljevi smanjenja emisija za hlapive organske spojeve (HOS), a Protokolom iz Göteborga o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona (4) postavljene su gornje granice emisija za četiri onečišćujuće tvari – sumporov dioksid, dušikove okside, HOS i amonijak – i zahtijeva se primjena najboljih raspoloživih tehnika kako bi se emisije zadržale na niskim razinama.

(3)

Direktivom 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za Europu (5) utvrđuju se ciljevi kakvoće zraka za prizemni ozon i benzen, a Direktivom 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisija za određene tvari koje onečišćuju atmosferu (6) utvrđuju se nacionalne gornje granice emisija za HOS koji doprinose stvaranju prizemnog ozona. Emisije HOS-a, uključujući emisije benzinskih para, u jednoj državi članici mogu otežati probleme s kakvoćom zraka u drugim državama članicama.

(4)	I ozon je staklenički plin te doprinosi zatopljenju atmosfere i promjeni klime.

(5)

Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja (7) (faza I. rekuperacije benzinskih para) ima za cilj rekuperaciju benzinskih para koje se oslobađaju tijekom skladištenja i distribucije benzina od naftnih terminala do benzinskih postaja.

(6)	Do oslobađanja benzinskih para dolazi i tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama pa bi te pare trebalo rekuperirati na način koji je usklađen s odredbama Direktive 94/63/EZ.

(7)	Razni instrumenti Zajednice osmišljeni su i provedeni kako bi se ograničile emisije HOS-a. Međutim, kako bi se ostvarili ciljevi u vezi sa zdravljem i okolišem utvrđeni u Šestom programu djelovanja Zajednice o okolišu i Direktivi 2001/81/EZ, potrebno je dodatno djelovanje.

(8)

S ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva za cestovna vozila, Direktivom 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzina i dizelskih goriva (8) dozvolit će se, od 1. siječnja 2011., stavljanje na tržište benzina koji sadrži veći udio komponenata biogoriva nego što je to ranije bio slučaj. To može dovesti do povećanja emisija HOS-a zato što države članice imaju mogućnost primijeniti ograničena odstupanja od zahtjeva u pogledu tlaka pare iz te Direktive.

(9)

Postojeće benzinske postaje možda će trebati prilagoditi postojeću infrastrukturu te je poželjno ugraditi opremu za rekuperaciju para prilikom većeg preuređenja sustava napajanja gorivom (to jest prilikom značajne izmjene ili obnove infrastrukture postaje, a posebno spremnika i cijevi) jer se time značajno smanjuje trošak potrebnih prilagodbi. Međutim, kod postojećih većih postaja mogućnost prilagodbe je veća pa bi, s obzirom na to da one više doprinose emisijama, opremu za rekuperaciju para trebale ugraditi ranije. Ugradnja opreme za rekuperaciju benzinskih para u nove benzinske postaje može se planirati već u fazi projektiranja i izgradnje benzinske postaje pa se stoga ta oprema može ugraditi odmah.

(10)	Spremnici goriva u novoproizvedenim motornim vozilima ne sadrže benzinske pare. Stoga je prvo punjenje gorivom takvih vozila primjereno obuhvatiti odstupanjem.

(11)

Iako nekoliko država članica na nacionalnoj razini predviđa zahtjeve u pogledu sustava faze II. rekuperacije benzinskih para, ne postoji zakonodavstvo na razini Zajednice. Stoga je primjereno utvrditi jednoobraznu minimalnu razinu rekuperacije benzinskih para kako bi se postigla visoka razina koristi za okoliš i olakšalo trgovanje opremom za rekuperaciju benzinskih para.

(12)

Kako bi se osiguralo da oprema za rekuperaciju benzinskih para rezultira stvarnim smanjenjem emisija, trebalo bi provoditi periodične provjere cjelokupne ugrađene opreme za fazu II. rekuperacije benzinskih para. Države članice mogu donijeti odluku da te provjere provodi samo jedan od sljedećih aktera ili više njih: službena inspekcijska tijela, sam operator ili treća strana. U slučaju službenih inspekcija države članice bi trebale uzimati u obzir Preporuku 2001/331/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o minimalnim kriterijima za okolišne inspekcije u državama članicama (9).

(13)	Opremu za fazu II. rekuperacije benzinskih para trebalo bi redovito ispitivati. Europski odbor za normizaciju (CEN) trebalo bi poticati na razvoj usklađene metodologije ispitivanja.

(14)

Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama primjenjivima na kršenja nacionalnih odredaba koje su usvojene na temelju ove Direktive i osigurati da se one provode. Te bi sankcije trebale biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće, s obzirom na to da nepridržavanje može rezultirati štetom po zdravlje ljudi i okoliš.

(15)	U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (10), države članice se potiče da za sebe i u interesu Zajednice izrađuju i objavljuju vlastite tablice koje, koliko je to moguće, prikazuju korelaciju između ove Direktive i mjera za prenošenje.

(16)	Budući da se donosi na temelju članka 175. Ugovora, ova Direktiva ne sprečava države članice da zadrže ili uvedu strože zaštitne mjere koje su u skladu s Ugovorom. Sukladno članku 176. Ugovora, države članice moraju Komisiju obavijestiti o svim takvim mjerama.

(17)	Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebalo bi usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (11).

(18)

Komisiju bi osobito trebalo ovlastiti za usvajanje provedbenih mjera u pogledu usklađenih metoda i normi. Budući da te mjere imaju opću primjenu i namijenjene su izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, među ostalim dopunjujući je novim elementima koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(19)

Budući da cilj ove Direktive, to jest smanjenje emisija benzinskih para u atmosferu, države članice ne mogu dostatno ostvariti, nego se zbog prekogranične naravi onečišćenja zraka na bolji način može ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti kako je navedeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje toga cilja,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Direktivom utvrđuju mjere kojima je cilj smanjenje količine benzinskih para koje se oslobađaju u atmosferu tijekom punjenja gorivom motornih vozila na benzinskim postajama.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

1.	„benzin” znači benzin kako je definiran u članku 2. točki (a) Direktive 94/63/EZ;

2.	„benzinske pare” znači svaki plinoviti spoj koji isparava iz benzina;

3.	„benzinska postaja” znači benzinsku postaju kako je definirana u članku 2. točki (f) Direktive 94/63/EZ;

4.	„postojeća benzinska postaja” znači benzinsku postaju koja je izgrađena ili za koju su pojedinačna lokacijska, građevinska ili uporabna dozvola dobivene prije 1. siječnja 2012.;

5.	„nova benzinska postaja” znači benzinsku postaju koja je izgrađena ili za koju su pojedinačna lokacijska, građevinska ili uporabna dozvola dobivene 1. siječnja 2012. ili kasnije;

„sustav faze II. rekuperacije benzinskih para” znači opremu namijenjenu rekuperaciji benzinskih para koje izlaze iz spremnika goriva motornog vozila tijekom punjenja gorivom na benzinskoj postaji, a koja te benzinske pare prenosi u skladišni spremnik na benzinskoj postaji ili vraća u agregat za benzin radi ponovne prodaje;

7.	„učinkovitost prikupljanja benzinskih para” znači količinu benzinskih para prikupljenu u sustavu faze II. rekuperacije benzinskih para u odnosu na količinu benzinskih para koja bi inače bila oslobođena u atmosferu da takvog sustava nema, a izražena je postotkom;

8.	„omjer para/benzin” znači omjer između volumena benzinskih para koje kod atmosferskog tlaka prolaze kroz sustav faze II. rekuperacije benzinskih para i volumena distribuiranog benzina;

9.	„protok” znači ukupnu godišnju količinu benzina pretočenu iz pokretnih spremnika u benzinsku postaju.

Članak 3.

Benzinske postaje

1. Države članice osiguravaju da svaka nova benzinska postaja bude opremljena sustavom faze II. rekuperacije benzinskih para ako je:

(a)	njezin stvarni ili planirani protok veći od 500 m3 godišnje; ili

(b)	njezin stvarni ili planirani protok veći od 100 m3 godišnje, a ona se nalazi unutar stalnih stambenih ili radnih područja.

2. Države članice osiguravaju da svaka postojeća benzinska postaja na kojoj se obavlja značajnije preuređenje tijekom toga preuređivanja bude opremljena sustavom faze II. rekuperacije benzinskih para ako je:

(a)	njezin stvarni ili planirani protok veći od 500 m3 godišnje; ili

(b)	njezin stvarni ili planirani protok veći od 100 m3 godišnje, a ona se nalazi unutar stalnih stambenih ili radnih područja.

3. Države članice osiguravaju da svaka postojeća benzinska postaja s protokom većim od 3 000 m3 godišnje bude opremljena sustavom faze II. rekuperacije benzinskih para najkasnije do 31. prosinca 2018.

4. Stavci 1., 2. i 3. ne primjenjuju se na benzinske postaje koje se upotrebljavaju isključivo u vezi s proizvodnjom i isporukom novih motornih vozila.

Članak 4.

Minimalna razina rekuperacije benzinskih para

1. Države članice osiguravaju da, s učinkom od dana na koji sustavi faze II. rekuperacije benzinskih para postanu obvezni sukladno članku 3., učinkovitost prikupljanja benzinskih para tih sustava bude najmanje 85 %, pri čemu učinkovitost potvrđuje proizvođač u skladu s relevantnim europskim tehničkim normama ili homologacijskim postupcima iz članka 8. ili, ako takve norme ili postupci ne postoje, u skladu s relevantnom nacionalnom normom.

2. S učinkom od dana na koji sustavi faze II. rekuperacije benzinskih para postanu obvezni sukladno članku 3., kada se prikupljene benzinske pare prenose u skladišni spremnik na benzinskoj postaji, omjer para/benzin mora biti najmanje 0,95, ali ne smije prelaziti 1,05.

Članak 5.

Periodične provjere i obavješćivanje potrošača

1. Države članice osiguravaju da se učinkovitost prikupljanja benzinskih para sustava faze II. rekuperacije benzinskih para tijekom rada ispituje najmanje jednom godišnje provjeravanjem je li omjer para/benzin u simuliranim uvjetima protjecanja benzina u skladu s člankom 4. stavkom 2. ili bilo kojom drugom odgovarajućom metodom.

2. Ako je ugrađen automatski sustav nadzora, države članice osiguravaju da se učinkovitost prikupljanja benzinskih para ispituje najmanje jednom svake tri godine. Svaki takav automatski sustav nadzora automatski otkriva nepravilnosti u radu sustava faze II. rekuperacije benzinskih para kao i u samom automatskom sustavu nadzora, upozorava operatora benzinske postaje na nepravilnosti i automatski zaustavlja protjecanje benzina iz neispravnog agregata za benzin ako se nepravilnost ne otkloni u roku od sedam dana.

3. Države članice osiguravaju da benzinska postaja, ako je ugradila sustav faze II. rekuperacije benzinskih para, istakne znak, naljepnicu ili drugu obavijest na agregatu za benzin ili u njegovoj blizini, kako bi obavijestila potrošače o toj činjenici.

Članak 6.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na kršenja nacionalnih odredaba koje su usvojene na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se one provode. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Države članice o tim odredbama obavješćuju Komisiju do 1. siječnja 2012., a o svim naknadnim izmjenama koje se na njih odnose obavješćuju je bez odlaganja.

Članak 7.

Preispitivanje

Komisija do 31. prosinca 2014. preispituje provedbu ove Direktive, a posebno:

(a)	graničnu vrijednost od 100 m3 godišnje iz članka 3. stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b) ove Direktive i članka 6. stavka 3. Direktive 94/63/EZ;

(b)	evidenciju o tome ispunjavaju li sustavi faze II. rekuperacije benzinskih para zahtjeve tijekom rada; i

(c)	potrebu za automatskim sustavom nadzora.

O rezultatu toga preispitivanja obavješćuje Europski parlament i Vijeće te prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.

Članak 8.

Tehničke prilagodbe

Za potrebe članaka 4. i 5. mogu se usvojiti usklađene metode i norme. Kada je to potrebno radi osiguravanja usklađenosti s relevantnim normama koje je izradio Europski odbor za normizaciju (CEN), ti se članci, uz izuzetak učinkovitosti prikupljanja benzinskih para i omjera para/benzin navedenih u članku 4. te vremenskih rokova navedenih u članku 5., mogu prilagoditi tehničkom napretku.

Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, među ostalim njezinim dopunjivanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 9. stavka 2.

Članak 9.

Odborski postupak

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Članak 10.

Prenošenje

1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 1. siječnja 2012. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 11.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 12.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 21. listopada 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BUZEK

Za Vijeće

Predsjednik

C. MALMSTRÖM

(1) Mišljenje od 13. svibnja 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 5. svibnja 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 24. rujna 2009.

(3) SL L 242, 10.9.2002., str. 1.

(4) SL L 179, 17.7.2003., str. 3.

(5) SL L 152, 11.6.2008., str. 1.

(6) SL L 309, 27.11.2001., str. 22.

(7) SL L 365, 31.12.1994., str. 24.

(8) SL L 350, 28.12.1998., str. 58.

(9) SL L 118, 27.4.2001., str. 41.

(10) SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(11) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

Referenca			Sadržaj
Godina	SL	Stranica
			Uvodna napomena		1
1960	P 032	776		31960D0511
			Odluka o određivanju datuma na koji Agencija za opskrbu Euratoma preuzima svoje dužnosti i o odobrenju Pravila Agencije od 5. svibnja 1960. o određivanju načina uravnoteženja ponude i potražnje za rudama, sirovinama i posebnim fisibilnim materijalima		3
1960	P 032	777		31960R0511
			Pravila Agencije za opskrbu Europske zajednice za atomsku energiju o određivanju načina uravnoteženja ponude i potražnje za rudama, sirovinama i posebnim fisibilnim materijalima		4
1977	L 292	9		31977D0706
			(77/706/EEZ) Odluka Vijeća od 7. studenoga 1977. o utvrđivanju cilja Zajednice u pogledu smanjenja potrošnje primarnih izvora energije u slučaju poteškoća u opskrbi sirovom naftom i naftnim derivatima (77/706/EEZ)		6
1993	L 148	1		31993R1493
			Uredba Vijeća (Euratom) br. 1493/93 od 8. lipnja 1993. o pošiljkama radioaktivnih tvari između država članica		8
1994	L 365	24		31994L0063
			Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja		15
1995	L 310	5		31995R2964
			Uredba Vijeća (EZ) br. 2964/95 od 20. prosinca 1995. o uvođenju sustava registriranja uvoza i isporuka sirove nafte u Zajednici		25
1996	L 107	12		31996D0282
			(96/282/Euratom) Odluka Komisije od 10. travnja 1996. o preustroju Zajedničkog istraživačkog centra		27
1998	L 252	21		31998D0537
			(98/537/EZ) Odluka Vijeća od 13. srpnja 1998. o odobravanju teksta izmjene trgovinskih odredaba Ugovora o energetskoj povelji i njegovoj privremenoj primjeni, o čemu je postignuta suglasnost Konferencije energetske povelje i Međunarodne konferencije potpisnica Ugovora o energetskoj povelji		31
1999	L 110	8		31999D0280
			(99/280/EZ) Odluka Vijeća od 22. travnja 1999. o postupku Zajednice za obavješćivanje i savjetovanje o troškovima opskrbe sirovom naftom i potrošačkim cijenama naftnih derivata		33
1999	L 216	8		31999D0566
			(99/566/EZ) Odluka Komisije od 26. srpnja 1999. o provedbi Odluke Vijeća 1999/280/EZ o postupku Zajednice za obavješćivanje i savjetovanje o troškovima opskrbe sirovom naftom i potrošačkim cijenama naftnih derivata (priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 1701) (1)		37
2001	L 209	32		32001D0595
			(2001/595/EZ) Odluka Vijeća od 13. srpnja 2001. o donošenju izmjene trgovinskih odredbi Ugovora o energetskoj povelji od strane Europske zajednice		42
2004	L 236	10		32004L0085
			Direktiva Vijeća 2004/85/EZ od 28. lipnja 2004. o izmjeni Direktive 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu primjene određenih odredaba na Estoniju		43
2005	L 054	1		32005R0302
			Uredba Komisije (Euratom) br. 302/2005 od 8. veljače 2005. o primjeni nadzora sigurnosti Euratoma		45
2006	L 262	1		32006D1364
			Odluka Europskog parlamenta i Vijeća br. 1364/2006/EZ od 6. rujna 2006. o utvrđivanju smjernica za transeuropske energetske mreže i stavljanju izvan snage Odluke 96/391/EZ i Odluke br. 1229/2003/EZ		115
2006	L 362	67		32006L0080
			Direktiva Komisije 2006/80/EZ od 23. listopada 2006. o prilagodbi određenih direktiva u području energetike zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske		138
2006	L 400	60		32006D0970
			(2006/970/Euratom) Odluka Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja (2007. – 2011.)		163
2006	L 400	433		32006D0977
			(2006/977/EZ) Odluka Vijeća od 19. prosinca 2006. o posebnom programu koji se provodi putem izravnih djelovanja Zajedničkog istraživačkog centra u okviru Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja (2007. – 2011.)		172
2008	L 298	9		32008L0092
			Direktiva 2008/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o postupku Zajednice za poboljšanje transparentnosti cijena plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima (preinaka) (1)		180
2008	L 304	1		32008R1099
			Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (1)		191
2009	L 211	1		32009R0713
			Uredba (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora (1)		253
2009	L 285	36		32009L0126
			Direktiva 2009/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o fazi II. rekuperacije benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama		267

			(1) Tekst značajan za EGP