13/Sv. 055

HR

Službeni list Europske unije

187

L 140/88

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.04.2009.

(1)

U interesu zaštite zdravlja i okoliša, Direktivom 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzina i dizelskoga goriva (3) utvrđene su minimalne specifikacije benzina i dizelskoga goriva za cestovne i druge mobilne primjene.

(2)

Jedan od ciljeva utvrđen u Šestom akcijskom programu Zajednice za okoliš koji je uveden Odlukom br. 1600/2002/EZ (4) od 22. srpnja 2002. je postići takve razine kakvoće zraka kod kojih ne dolazi do ozbiljnijih negativnih učinaka niti rizika za zdravlje ljudi i okoliš. U svojoj izjavi uz Direktivu 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (5), Komisija je prepoznala potrebu smanjenja emisija štetnih tvari koje onečišćuju zrak ako se želi postići značajniji napredak prema ciljevima utvrđenim u Šestom akcijskom programu Zajednice za okoliš, i posebno predvidjela nove prijedloge zakona kojima bi se dodatno smanjile nacionalne emisije ključnih onečišćujućih tvari koje države članice dopuštaju, smanjile emisije povezane s punjenjem goriva u vozila s benzinskim motorima na benzinskim postajama i rješavalo pitanje sadržaja sumpora u gorivima, uključujući brodska goriva.

(3)

Prema Kyotskom protokolu Zajednica se obvezala na postizanje ciljeva emisija stakleničkih plinova za razdoblje 2008.-2012. Zajednica se isto tako obvezala da će do 2020. emisije stakleničkih plinova u kontekstu globalnog sporazuma smanjiti za 30 % i unilateralno za 20 % Svoj doprinos ostvarenju tih ciljeva morat će dati svi sektori.

(4)

Jedan vid emisija stakleničkih plinova iz prometa Zajednica rješava kroz svoju politiku o CO2 i o vozilima. Uporaba goriva u prometu značajno doprinosi sveukupnim emisijama stakleničkih plinova u Zajednici. Praćenje i smanjivanje emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom vijeku goriva može doprinijeti tome da Zajednica održi svoje ciljeve u pogledu smanjenja stakleničkih plinova kroz dekarbonizaciju transportnoga goriva.

(5)

Zajednica je donijela uredbe koje ograničavaju emisije onečišćujućih tvari iz lakih i teških cestovnih vozila. Specifikacija goriva jedan je od čimbenika koji imaju utjecaj na lakše poštovanje tih ograničenja emisija.

(6)

Izuzeća od maksimalne ljetne vrijednosti tlaka benzinske pare treba ograničiti na države članice s nižim ljetnim temperaturama okolnog zraka. Stoga je primjereno pojasniti u kojim državama članicama treba dozvoliti izuzeće. U načelu, to su države članice u kojima je prosječna temperatura na većem dijelu njihova državnog područja ispod 12 °C tijekom najmanje dva od tri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz).

(7)

Direktivom 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve (6), postavljene su granične vrijednosti emisija za motore ugrađene u ne-cestovnim pokretnim strojevima. Za rad tih strojeva potrebno je osigurati gorivo koje omogućuje ispravno funkcioniranje njihovih motora.

(8)

Izgaranju goriva u cestovnom prometu pripisuje se oko 20 % emisija stakleničkih plinova Zajednice. Jedan od pristupa smanjenju tih emisija je putem smanjenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku tih goriva. To se može postići na nekoliko načina. Imajući u vidu nastojanje Zajednice da dodatno smanji emisije stakleničkih plinova i značajan udjel koji cestovni promet ima u tim emisijama, primjerno je uspostaviti mehanizam na temelju kojega će isporučitelji goriva morati dostavljati izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva koje isporučuju i smanjivati ih počevši od 2011. Metodologija izračuna emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva treba biti jednaka metodologiji uvedenoj u svrhu izračuna učinaka stakleničkih plinova prema Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora (7).

(9)

Za isporučena goriva i energiju, isporučitelji bi do 31. prosinca 2020. trebali postupno smanjiti emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom vijeku za do 10 % po energetskoj jedinici. Ovo bi smanjenje do 31. prosinca 2020. trebalo iznositi najmanje 6 % u odnosu na prosječno smanjenje emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom vijeku fosilnih goriva po energetskoj jedinici na razini EU-a u 2010. koje se postiže uporabom biogoriva, alternativnih goriva i smanjivanjem spaljivanja na bakljama i ispuštanja u atmosferu na mjestu proizvodnje. Podložno preispitivanju, ono bi trebalo obuhvatiti daljnje 2 %-tno smanjenje koje se postiže primjenom tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika koje ne štete okolišu i električnih vozila te dodatno 2 %-tno smanjenje koje se postiže kupnjom kredita u okviru Mehanizma čistog razvoja iz Kyotskog protokola. Nakon stupanja na snagu ove Direktive ova dodatna smanjenja ne bi trebala biti obvezujuća za države članice niti za isporučitelje goriva. Revizijom treba riješiti neobvezujuću narav tih smanjenja.

(10)

Proizvodnja biogoriva treba biti održiva. Za biogoriva koja se koriste radi postizanja ciljeva smanjenja stakleničkih plinova predviđenih u ovoj Direktivi treba zahtijevati da ispunjavaju kriterije održivosti. Kako bi se u pristupu osigurala usklađenost energetske politike i politike okoliša te kako bi se izbjegli dodatni troškovi poslovanja i ekološke proturječnosti do kojih bi doveo nedosljedan pristup, od bitne je važnosti za uporabu biogoriva osigurati iste kriterije održivosti u smislu ove Direktive s jedne strane i Direktive 2009/28/EZ s druge. Iz istih razloga, u tom kontekstu treba izbjegavati dvostruko izvješćivanje. Nadalje, Komisija i nadležna nacionalna tijela trebaju uskladiti svoje aktivnosti u okviru odbora posebno odgovornog za aspekte održivosti.

(11)

Povećana potražnja za biogorivima u svijetu i poticaji za njihovo korištenje predviđeni u ovoj Direktivi ne bi smjeli stimulirati uništavanje biološki raznolikih zemljišta. Te resurse koji nisu beskonačni, a čija je vrijednost za cijelo čovječanstvo prepoznata u raznim međunarodnim instrumentima, treba očuvati. Osim toga, za potrošače u Zajednici moralno je neprihvatljivo da svojom povećanom uporabom biogoriva mogu uništavati biološku raznolikost zemljišta. Zato je neophodno predvidjeti kriterije održivosti koji će osigurati da davanje poticaja za biogoriva dolazi u obzir samo ako se može jamčiti da ne vuku podrijetlo iz biološki raznolikih područja ili, u slučaju područja namijenjenih očuvanju prirode ili zaštiti rijetkih, ugroženih ili izumirućih ekosustava ili vrsta, da relevantno nadležno tijelo dokaže da proizvodnja sirovina ne remeti spomenute namjene. U smislu kriterija održivosti šumu treba smatrati biološki raznolikom kad se radi o primarnoj šumi u skladu s definicijom koju upotrebljava Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) u svojoj Procjeni globalnih šumskih resursa, koju države širom svijeta koriste za dostavljanje izvješća o rasprostranjenosti primarne šume ili kad je zaštićena nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti prirode. Područja u kojima se prikupljaju šumski plodovi isključujući drvo, treba uključiti pod uvjetom da to nema veliki utjecaj na ljude. Druge vrste šuma prema definiciji FAO-a, kao što su modificirane prirodne šume, poluprirodne šume i plantaže ne treba smatrati primarnim šumama. Uzimajući u obzir i snažno biološki raznoliku narav nekih travnjaka, kako u umjerenim tako i u tropskih predjelima, uključujući biološki raznolike savane, stepe, šikare i prerije, za biogoriva proizvedena iz sirovine koja potječe s tih zemljišta ne treba dodjeljivati poticaje predviđene ovom Direktivom. Komisija treba utvrditi odgovarajuće kriterije i geografska područja kako bi odredila koji su to izrazito biološki raznoliki travnjaci u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim dokaznim materijalima i relevantnim međunarodnim standardima.

(12)

Pri izračunavanju utjecaja emisija stakleničkih plinova na prenamjenu zemljišta, za zalihe ugljika gospodarski subjekti trebaju moći koristiti stvarne vrijednosti koje se povezuju s referentnom namjenom zemljišta i namjenom zemljišta nakon prenamjene. Isto tako trebaju moći koristiti standardne vrijednosti. Rad Međuvladinog okruglog stola za pitanja klimatskih promjena odgovarajuća je osnova za te standardne vrijednosti. Taj rad trenutačno nije izražen u obliku koji bi gospodarski subjekti mogli odmah primijeniti. Komisija stoga treba izraditi smjernice kojima će zacrtati da taj rad treba služiti kao osnova za izračun promjena u zalihama ugljika u smislu ove Direktive, uključujući promjene za pošumljena područja s pokrovom krošnji između 10 % i 30 %, savane, šikare i prerije.

(13)

Primjereno je da Komisija razvije metodologije s ciljem procjene utjecaja isušivanja tresetišta na emisije stakleničkih plinova.

(14)

Zemljište ne bi trebalo prenamijeniti za proizvodnju biogoriva ako se gubitak zaliha ugljika u razumnom roku nakon prenamjene, uzimajući u obzir hitnost rješavanja pitanja promjene klime, ne može kompenzirati manjom količinom stakleničkih plinova koja rezultira iz proizvodnje biogoriva. Time bi gospodarski subjekti bili pošteđeni provođenja istraživanja koja su za njih nepotrebno opterećenje i izbjegla bi se prenamjena zemljišta s velikim zalihama ugljika za koja se dokaže da ne dolaze u obzir za proizvodnju sirovina za biogoriva. U popisima zaliha ugljika širom svijeta navodi se da močvare i trajno pošumljena područja s pokrovom krošnji od preko 30 % treba uvrstiti u tu kategoriju. Pošumljena područja s pokrovom krošnji između 10 % i 30 % također treba uvrstiti ako ne postoje dokazi koji potvrđuju da je njihova zaliha kisika dovoljno niska da opravda njihovu prenamjenu u skladu s pravilima utvrđenim u ovoj Direktivi. Kad se upotrebljava izraz močvara, posebno za stanište ptica močvarica, u obzir treba uzeti definiciju utvrđenu u Konvenciji o močvarama od međunarodne važnosti usvojenu 2. veljače 1971. u Ramsaru.

(15)

Poticaji koji se predviđaju ovom Direktivom stimulirat će povećanu proizvodnju biogoriva širom svijeta. Kad se biogoriva proizvode iz sirovine proizvedene u Zajednici, ona isto tako moraju zadovoljavati zahtjeve u pogledu okoliša koje Zajednica propisuje za poljoprivredu, uključujući i zahtjeve za zaštitu kvalitete podzemnih i površinskih voda, kao i socijalne zahtjeve. Međutim, postoji zabrinutost da bi u proizvodnji biogoriva u nekim trećim zemljama moglo doći do nepoštovanja minimalnih zahtjeva u pogledu zaštite okoliša ili socijalnih zahtjeva. Stoga je radi promicanja održive proizvodnje biogoriva u svijetu primjereno poticati razvoj multilateralnih i bilateralnih sporazuma i dobrovoljnih međunarodnih ili nacionalnih sustava koji obuhvaćaju ključne aspekte zaštite okoliša i socijalna pitanja. Ako takvi sporazumi ili sustavi ne postoje, države članice trebaju od gospodarskih subjekata zahtijevati dostavljanje izvješća o tim pitanjima.

(16)

Kriteriji održivosti bit će učinkoviti samo ako vode do promjene ponašanja tržišnih sudionika. Do tih promjena može doći samo ako biogoriva koja zadovoljavaju te kriterije budu predmetom premije na cijenu u odnosu na one koji kriterije ne zadovoljavaju. Prema metodi masene bilance za verifikaciju ispunjavanja kriterija, između proizvodnje biogoriva koja ispunjava kriterije održivosti i potrošnje biogoriva u Zajednici postoji fizička veza, čime se uspostavlja uravnoteženost ponude i potražnje i osigurava premija na cijenu koja je veća nego u sustavima u kojima takva veza ne postoji. Kako bi se osigurala mogućnost da se biogoriva koja ispunjavaju kriterije održivosti mogu prodati po većoj cijeni, za verifikaciju ispunjavanja kriterija treba koristiti metodu masene bilance. To bi trebalo sačuvati integritet sustava i istodobno izbjeći nametanje nepotrebnog opterećenja industriji. Međutim, treba preispitati i druge metode verifikacije.

(17)

Prema potrebi, Zajednica treba uzeti u obzir Milenijsku procjenu ekosustava koja sadrži korisne podatke za očuvanje najmanje onih područja koja u kritičnim situacijama osiguravaju osnovno funkcioniranje ekosustava kao što je zaštita riječnih slivova i suzbijanje erozije.

(18)

U izračunu emisija stakleničkih plinova treba uzeti u obzir suproizvode iz proizvodnje i uporabe goriva. Metoda supstitucije primjerena je u svrhu analize politike, ali ne i za regulaciju pojedinačnih gospodarskih subjekata i pojedinačnih pošiljaka transportnoga goriva. U tim je slučajevima najprimjerenija metoda raspodjele energije jer je jednostavna za primjenu, predvidljiva u vremenu, minimalizira kontraproduktivne poticaje i daje rezultate koje je općenito moguće usporediti s rezultatima dobivenim metodom supstitucije. U svrhu analize politike, Komisija u svojim izvješćima treba navesti i rezultate dobivene primjenom metode supstitucije.

(19)

Kako bi se izbjeglo neproporcionalno administrativno opterećenje, treba utvrditi popis zadanih vrijednosti za uobičajene tehnologije proizvodnje biogoriva te ga ažurirati i proširivati kad dodatni pouzdani podaci postanu dostupni. Gospodarski subjekti uvijek trebaju imati pravo da im se prizna razina ušteda stakleničkih plinova za biogoriva s tog popisa. Kad je zadana vrijednost uštede stakleničkih plinova koja se ostvaruje u jednoj tehnologiji proizvodnje ispod propisane minimalne razine ušteda stakleničkih plinova, od proizvođača koji žele dokazati da poštuju tu minimalnu razinu treba zahtijevati da dokažu da su stvarne emisije iz njihovog proizvodnog postupka niže od onih koje su bile pretpostavljene u izračunu zadanih vrijednosti.

(20)

Primjereno je da podaci koji se koriste u izračunu zadanih vrijednosti budu dobiveni iz neovisnih, specijaliziranih znanstvenih izvora koji ih, kako napreduju s radom, prema potrebi ažuriraju. Komisija treba poticati te izvore da u ažuriranju svojeg rada rješavaju pitanje emisija koje rezultiraju iz uzgoja kultura, učinka regionalnih i klimatoloških uvjeta, učinaka uzgoja primjenom održivih poljoprivrednih metoda i metoda organskog uzgoja te pitanje znanstvenog doprinosa proizvođača, unutar Zajednice i u trećim zemljama te civilnog društva.

(21)

Kako bi se izbjeglo davanje poticaja za uzgoj sirovina za biogorivo na mjestima gdje bi to vodilo do velikih emisija stakleničkih plinova, primjenu zadanih vrijednosti za uzgoj kultura treba ograničiti na regije u kojima se takav učinak može pouzdano isključiti. Međutim, kako bi se izbjeglo neproporcionalno administrativno opterećenje, primjereno je da države članice utvrde nacionalne ili regionalne prosječne vrijednosti za emisije koje rezultiraju iz podizanja kultura uključujući i uporabu umjetnih gnojiva.

(22)

Globalna potražnja za poljoprivrednim sirovinama raste. Ta se povećana potražnja djelomično može zadovoljiti većom površinom zemljišta namijenjenog poljoprivredi. Sanacija zemljišta koje je ozbiljno degradirano ili je jako onečišćeno pa ga se stoga u sadašnjem stanju ne može koristiti u poljoprivredne svrhe jedan je od načina povećanja površine zemljišta dostupnog za uzgoj kultura. Kroz sustav održivosti trebalo bi promicati uporabu saniranog degradiranog zemljišta jer će promicanje biogoriva doprinijeti rastu potražnje za poljoprivrednim sirovinama. Čak i ako se u samoj proizvodnji biogoriva rabe sirovine sa zemljišta koja su već otprije u ratarskoj uporabi, neto porast potražnje za usjevima do kojeg dolazi zbog promicanja biogoriva mogao bi voditi ka neto povećanju površina pod usjevima. To bi moglo imati utjecaja na zemljište s velikim zalihama ugljika, što bi rezultiralo štetnim gubicima zaliha ugljika. Kako bi se ovaj rizik ublažio, primjereno je u drugim zemljama koje su potrošači biogoriva uvesti prateće mjere koje će stimulirati povećanu produktivnost na zemljištu koje je već pod usjevom, uporabu degradiranog zemljišta i donošenje zahtjeva u pogledu održivosti sličnih onima koji se u ovoj Direktivi predviđaju za potrošnju biogoriva u Zajednici. Komisija treba razviti konkretnu metodologiju kojom bi minimalizirala emisije stakleničkih plinova uzrokovane neizravnim promjenama uporabe zemljišta. U tu svrhu, Komisija treba na temelju najboljih dostupnih znanstvenih dokaza analizirati posebno uvrštenje neizravnih promjena namjene zemljišta kao faktora u izračun emisije stakleničkih plinova i potrebu davanja poticaja za održiva biogoriva koja minimaliziraju učinak promjene namjene zemljišta i povećavaju održivost biogoriva s obzirom na neizravnu promjenu namjene zemljišta. Razvijajući tu metodologiju, Zajednica bi trebala, između ostalog, rješavati pitanje potencijalne neizravne promjene namjene zemljišta zbog proizvodnje biogoriva iz nejestivog celuloznog materijala i iz lignoceluloznog materijala.

(23)

Budući da se mjerama predviđenim u člancima od 7.b do 7.e Direktive 98/70/EZ isto tako promiče i funkcioniranje unutarnjeg tržišta, usklađivanjem kriterija održivosti za biogoriva u svrhu obračuna ostvarenja ciljeva iz te Direktive, čime se u skladu s člankom 7.b stavkom 8. te Direktive olakšava trgovina između država članica biogorivima koja zadovoljavaju te uvjete, te se mjere temelje na članku 95. Ugovora.

(24)

Stalan tehnički napredak na polju automobilske tehnologije i tehnologije goriva povezan sa željom da se osigura optimalna razina zaštite okoliša i zdravlja zahtijeva periodično preispitivanje specifikacija za gorivo na temelju daljnjih studija i analiza učinka aditiva i komponenti biogoriva na emisije onečišćujućih tvari. Stoga treba redovito podnositi izvješća o mogućnostima jednostavnije dekarbonizacije goriva koje se upotrebljava u prometu.

(25)

Uporaba sredstava za pranje može doprinijeti održavanju čistoće motora, pa stoga i smanjenju emisija onečišćujućih tvari. Za sada nema zadovoljavajućeg načina za ispitivanje uzoraka goriva s obzirom na njihova svojstva u odnosu na sredstva za pranje. Stoga odgovornost za obavješćivanje kupaca o koristima sredstava za pranje i njihovoj uporabi ostaje na isporučiteljima goriva i vozila. Unatoč tomu, Komisija treba preispitati bi li daljnja dostignuća rezultirala učinkovitijim pristupom optimalizaciji uporabe sredstava za pranje i njezinim koristima.

(26)

Odredbe o namješavanju etanola u benzin treba preispitati na temelju iskustva stečenog iz primjene Direktive 98/70/EZ. U tom preispitivanju treba revidirati posebno odredbe o ograničenjima tlaka pare i mogućim alternativama kojima treba osigurati da mješavine etanola ne prijeđu prihvatljive granice tlaka pare.

(27)

Namješavanje etanola u benzin povećava tlak pare dobivenoga goriva. Osim toga, tlak benzinske pare treba kontrolirati kako bi se ograničile emisije tvari koje onečišćuju zrak.

(28)

Namješavanje etanola u benzin rezultira nelinearnom promjenom tlaka pare dobivene mješavine goriva. Primjereno je, nakon što Komisija provede odgovarajuću procjenu, predvidjeti mogućnost odstupanja od maksimalnog ljetnog tlaka pare za takve mješavine. Odstupanje je uvjetovano poštovanjem zakonodavstva Zajednice o kakvoći zraka i onečišćenju zraka. Odstupanje more odgovarati stvarnom povećanju tlaka pare do kojeg dolazi nakon dodavanja određenog postotka etanola u benzin.

(29)

Kako bi se potakla uporaba goriva s niskim sadržajem ugljika uz istodobno poštovanje ciljeva u pogledu onečišćenja zraka, rafinerije trebaju, kad je to moguće, osigurati raspoloživost dovoljnih količina benzina s niskim sadržajem ugljika. Budući da to za sada nije slučaj, granicu tlaka pare za mješavine etanola treba podići, podložno određenim uvjetima, kako bi se omogućio razvoj tržišta biogoriva.

(30)

Za neka starija vozila uporaba benzina s visokim sadržajem biogoriva nije tehnički sigurna. Ta vozila mogu putovati iz jedne države članice u drugu. Stoga je u prijelaznom razdoblju primjereno osigurati daljnje isporuke odgovarajućeg benzina za ta starija vozila. Države članice u dogovoru sa zainteresiranim stranama trebaju osigurati odgovarajuću geografsku zastupljenost koja odražava potražnju za takvim benzinom. Označivanje benzina, npr. kao E5 ili E10, treba biti u skladu s relevantnom normom Europskog odbora za normizaciju (CEN).

(31)

Primjereno je prilagoditi Prilog IV. Direktivi 98/70/EZ kako bi se omogućilo stavljanje na tržište dizelskoga goriva sa sadržajem biogoriva (B7) većim od sadržaja predviđenog normom EN 590:2004 (B5). Tu normu treba ažurirati s tim u skladu i u njoj utvrditi granične vrijednosti tehničkih parametara koji nisu obuhvaćeni tim Prilogom, kao što su oksidacijska stabilnost, plamište, ostatak ugljika, sadržaj pepela, sadržaj vode, ukupno onečišćenje, korozija na bakru, mazivost, kinematički viskozitet, točka zamagljenja, točka začepljenja filtra goriva, sadržaj fosfora, indeks kiselosti, peroksidi, varijacija indeksa kiselosti, naslage na brizgaljkama i dodavanje aditiva za stabilnost.

(32)

Radi lakše i učinkovitije prodaje biogoriva, Odbor CEN potiče se da žurno nastavi raditi na normi koja će omogućivati namješavanje visokih razina komponenti biogoriva u dizelsko gorivo, a posebno da razvija normu za gorivo „B10”.

(33)

Iz tehničkih razloga potrebno je odrediti granicu sadržaja metil estera masne kiseline (FAME) u dizelskim gorivima. Međutim, to ograničenje nije potrebno za druge komponente biogoriva, kao što su dizelu slični čisti ugljikovodici dobiveni iz biomase primjenom Fisher-Tropschovog postupka ili hidroobrađenog biljnog ulja.

(34)

Države članice i Komisija trebaju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi pojednostavnile stavljanje na tržište plinskog ulja koje sadrži 10 ppm sumpora prije 1. siječnja 2011.

(35)

Uporaba posebnih aditiva sa sadržajem metala, a posebno uporaba metilciklopentadienil manganovog trikarbonila (MMT) može povećati rizik od oštećenja zdravlja ljudi i može oštetiti motore i opremu za regulaciju emisija u vozilima. Mnogi proizvođači vozila preporučuju da se ne upotrebljava gorivo koje sadrži metalne aditive, a uporaba takvoga goriva može poništiti jamstvo za vozilo. Stoga je primjereno stalno preispitivati učinke uporabe MMT-a u gorivu uz konzultacije sa svim relevantnim zainteresiranim stranama. Dok se ne provede sljedeća revizija, treba poduzeti mjere za ograničavanje ozbiljnijih oštećenja do kojih može doći. Stoga je primjereno postaviti gornju granicu za uporabu MMT-a u gorivu na temelju trenutačno dostupnih znanstvenih spoznaja. Tu granicu treba revidirati prema gore samo ako se može dokazati da uporaba jače doze ne uzrokuje štetne učinke. Kako bi se izbjeglo da kupci u neznanju ponište svoja jamstva za vozila, nužno je propisati posebno označivanje goriva koje sadrži metalne aditive.

(36)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu (8), države se članice potiče da za svoje potrebe i u interesu Zajednice sastavljaju vlastite tablice kojima će ilustrirati, koliko je to moguće, korelaciju između ove Direktive i mjera prenesenih u nacionalna zakonodavstva te da ih javno objavljuju.

(37)

Mjere potrebne za provedbu Direktive 98/70/EZ treba usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (9).

(38)

Komisiju treba ovlastiti posebno za donošenje provedbenih mjera u vezi s mehanizmom za praćenje i smanjivanje emisija stakleničkih plinova, za prilagođavanje metodoloških načela i vrijednosti potrebnih za procjenu ispunjavanja kriterija održivosti u pogledu biogoriva, za utvrđivanje kriterija i geografskih područja izrazito biološki raznolikih travnjaka, za reviziju ograničenja sadržaja MMT-a u gorivu i prilagođavanje metodologije izračuna emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom vijeku tehničkom i znanstvenom napretku, dozvoljenih metoda ispitivanja koje se odnose na specifikacije goriva i dozvoljenih odstupanja od tlaka pare za benzin koji sadrži bioetanol. Budući da su ove mjere općenitog područja primjene i namijenjene su izmjenama sporednih elemenata ove Direktive prilagodbom metodoloških načela i vrijednosti, obvezno ih treba donositi u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(39)

Direktiva 98/70/EZ predviđa niz specifikacija za goriva od kojih su neke suvišne. Ona nadalje sadrži niz izuzeća koja su istekla. Stoga je u interesu jasnoće primjereno te odredbe izbrisati.

(40)

Direktivom Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima (10) utvrđuju se određeni aspekti uporabe goriva u prometu unutarnjim plovnim putovima. Treba razjasniti razgraničenje područja primjene te Direktive i Direktive 98/70/EZ. Objema se direktivama utvrđuju granice maksimalnog sadržaja sumpora u plinskom ulju koje se rabi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima. Stoga je u interesu jasnoće i pravne sigurnosti primjereno te direktive prilagoditi, kako bi tu granicu utvrđivao samo jedan akt.

(41)

Za plovila na unutarnjim plovnim putovima razvijene su nove, čišće tehnologije motora. Te motore mogu pogoniti samo goriva s vrlo malim sadržajem sumpora. Sadržaj sumpora u gorivima za plovila na unutarnjim plovnim putovima treba smanjiti što je prije moguće.

(42)

Direktivu 98/70/EZ i Direktivu 1999/32/EZ stoga treba izmijeniti.

(43)

Direktiva Vijeća 93/12/EEZ od 23. ožujka 1993. o sadržaju sumpora u određenim tekućim gorivima (11) s vremenom je znatno izmijenjena, pa zbog toga više ne sadrži niti jedan bitni element. Stoga je treba staviti zvan snage.

(44)

Budući da države članice ne mogu ciljeve ove Direktive, konkretno osiguravanje jedinstvenog tržišta goriva za cestovni promet i necestovne pokretne strojeve i osiguravanje poštovanja minimalnih razina zaštite okoliša kod uporabe toga goriva, postići u zadovoljavajućoj mjeri pojedinačno, već ih je lakše ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Direktiva ne prelazi zadani okvir koji je potreban za ostvarivanje tih ciljeva,

1.

članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Područje primjene

Ovom se Direktivom, u pogledu cestovnih vozila, necestovnih pokretnih strojeva (uključujući plovila za promet unutarnjim plovnim putovima kad ne plove morem), poljoprivrednih i šumskih traktora i rekreacijskih plovila kad ne plove morem, utvrđuju:

2.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

3.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

4.

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Dizelsko gorivo

1.   Države članice osiguravaju da se dizelsko gorivo smije stavljati na tržište na njihovom području samo ako zadovoljava specifikacije utvrđene u Prilogu II.

Bez obzira na zahtjeve Priloga II., države članice mogu dozvoliti stavljanje na tržište dizelskoga goriva sa sadržajem metil estera masnih kiselina (FAME) većim od 7 %

Države članice osiguravaju da kupci dobiju odgovarajuće informacije o sadržaju biogoriva, posebno metil estera masnih kiselina (FAME), u dizelskom gorivu.

2.   Države članice osiguravaju da se najkasnije od 1. siječnja 2008. plinska ulja namijenjena za uporabu u necestovnim pokretnim strojevima (uključujući plovila na unutarnjim plovnim putovima), poljoprivrednim i šumskim traktorima i rekreacijskim plovilima smiju stavljati na tržište unutar njihova područja samo ako sadržaj sumpora u tim plinskim uljima ne prelazi 1 000 mg/kg. Od 1. siječnja 2011. maksimalno dopušteni sadržaj sumpora u tim plinskim uljima je 10 mg/kg. Države članice osiguravaju da se tekuća goriva osim tih plinskih ulja smiju koristiti u plovilima na unutarnjim plovnim putovima i rekreacijskim plovilima samo ako sadržaj sumpora u tim tekućim gorivima ne prelazi maksimalni sadržaj koji je dopušten u tim plinskim uljima.

Međutim, kako bi se prilagodile manjoj onečišćenosti u lancu opskrbe, države članice mogu od 1. siječnja 2011. dozvoliti da plinsko ulje namijenjeno za uporabu u necestovnim pokretnim strojevima (uključujući plovila na unutarnjim plovnim putovima), poljoprivrednim i šumskim traktorima i rekreacijskim plovilima može sadržavati do 20 mg/kg sumpora na mjestu konačne distribucije krajnjim korisnicima. Države članice isto tako mogu dozvoliti da se do 31. prosinca 2011. nastavi stavljati na tržište plinsko ulje koje sadrži do 1 000 mg/kg sumpora za željeznička vozila i poljoprivredne i šumske traktore pod uvjetom da mogu osigurati da pravilno funkcioniranje sustava kontrole emisija neće biti ugroženo.

3.   Države članice mogu za većinu regija predvidjeti posebnu odredbu za uvođenje dizelskoga goriva i plinskih ulja s maksimalnim sadržajem sumpora od 10 mg/kg. Države članice koje tu odredbu primjenjuju o tome obavješćuju Komisiju.

4.   Za države članice s jakim zimama, maksimalna točka destilacije od 65 % na 250 °C za dizelska goriva i plinska ulja može se zamijeniti maksimalnom točkom destilacije od 10 % (vol/vol) na 180 °C.”;

5.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 7.a

Smanjenja emisije stakleničkih plinova

1.   Države članice imenuju isporučitelja ili isporučitelje odgovornim za praćenje i dostavljanje izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenoga goriva i energije po energetskoj jedinici. U slučaju opskrbljivača električne energije za uporabu u cestovnim vozilima, države članice osiguravaju da ti opskrbljivači mogu, ako to žele, preuzeti obvezu sudjelovanja u sustavu smanjenja emisija predviđenu u stavku 2. ako mogu dokazati da mogu na odgovarajući način mjeriti i pratiti količinu električne energije koja se isporučuje za uporabu u tim vozilima.

Počevši od 1. siječnja 2011., isporučitelji dostavljaju nadležnom tijelu koje imenuje država članica godišnja izvješća o intenzitetu stakleničkih plinova iz goriva i energije isporučenih u svakoj državi članici, tako da dostavljaju minimalno sljedeće podatke:

Države članice osiguravaju da su izvješća podložna verifikaciji.

Komisija prema potrebi utvrđuje smjernice za provedbu ovog stavka.

2.   Države članice od isporučitelja zahtijevaju da do 31. prosinca 2020. što je moguće postupnije smanjuju emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenoga goriva i energije po energetskoj jedinici do 10 % u odnosu na osnovnu normu za gorivo iz stavka 5. točke (b). To se smanjenje sastoji od sljedećih elemenata:

3.   Emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva izračunavaju se u skladu s člankom 7.d. Emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku drugih goriva i energije izračunavaju se primjenom metodologije utvrđene u skladu sa stavkom 5. ovog članka.

4.   Države članice osiguravaju da skupina isporučitelja može, ako to želi, preuzeti obvezu zajedničkog smanjenja u skladu sa stavkom 2. U tom se slučaju oni smatraju jednim isporučiteljom u smislu stavka 2.

5.   Mjere potrebne za provedbu ovog članka, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4. Te mjere obuhvaćaju posebno:

6.

umeću se sljedeći članci:

„Članak 7.b

Kriteriji održivosti za biogoriva

1.   Neovisno o tomu jesu li sirovine uzgojene na području Zajednice ili izvan njega, energija iz biogoriva uzima se u obzir u smislu članka 7.a samo ako sirovine ispunjavaju kriterije održivosti utvrđene u stavcima od 2. do 6. ovog članka.

Međutim, biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka osim ostataka u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šumarstvu, trebaju ispunjavati samo kriterije utvrđene u stavku 2. ovog članka da bi bila uzeta u obzir u smislu članka 7.a.

2.   Ušteda emisije stakleničkih plinova ostvarena uporabom biogoriva koja se uzima u obzir u smislu stavka 1. mora iznositi najmanje 35 %

S učinkom od 1. siječnja 2017., ušteda emisije stakleničkih plinova ostvarena uporabom biogoriva koja se uzima u obzir u smislu stavka 1. mora iznositi najmanje 50 % Od 1. siječnja 2018. ta ušteda emisije stakleničkih plinova mora iznositi najmanje 60 % za biogoriva proizvedena u postrojenjima u kojima je proizvodnja započela 1. siječnja 2017. ili kasnije.

Ušteda emisije stakleničkih plinova ostvarena uporabom biogoriva izračunava se u skladu s člankom 7.d stavkom 1.

Kad se radi o biogorivu proizvedenom u postrojenjima koja su bila u radu 23. siječnja 2008., prvi podstavak primjenjuje se od 1. travnja 2013.

3.   Biogoriva koja se uzimaju u obzir u smislu stavka 1. ne smiju biti proizvedena iz sirovine dobivene s izrazito biološki raznolikih zemljišta, odnosno zemljišta koje je u siječnju 2008. ili kasnije imalo jedan od sljedećih statusa, bez obzira ima li to zemljište isti status i dalje:

osim ako se podnesu dokazi da je proizvodnja te sirovine bila u skladu s tim ciljevima zaštite prirode;

Komisija utvrđuje kriterije i geografsko područje kako bi odredila koji su travnjaci obuhvaćeni točkom (c) prvog podstavka. Te mjere namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

4.   Biogoriva koja se uzimaju u obzir u smislu stavka 1. ne smiju biti proizvedena iz sirovine dobivene na zemljištu s velikim zalihama ugljika, odnosno zemljištu koje je u siječnju 2008. imalo jedan od sljedećih statusa te više taj status nema:

Odredbe ovog stavka ne primjenjuju se ako je, u vrijeme kad je sirovina dobivena, zemljište imalo isti status koji je imalo u siječnju 2008.

5.   Biogoriva koja se uzimaju u obzir u smislu stavka 1. smiju biti proizvedena iz sirovine dobivene na zemljištu koje je u siječnju 2008. bilo tresetište samo ako se podnesu dokazi da uzgoj i žetva te sirovine ne obuhvaćaju isušivanje prethodno neisušenog tla.

6.   Poljoprivredne sirovine uzgojene u Zajednici i upotrijebljene u proizvodnji biogoriva koje se uzima u obzir u smislu članka 7.a dobivene su u skladu sa zahtjevima i normama iz odredaba koje se spominju u tekstu pod naslovom ‚Okoliš’ dijela A i točki 9. Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o uspostavi općih pravila za sustave izravnih potpora poljoprivrednicima u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike i uspostavi određenih sustava potpora za poljoprivrednike (18) i u skladu s minimalnim zahtjevima u pogledu dobrih uvjeta za poljoprivredu i okoliš u smislu članka 6. stavka 1. te Uredbe.

7.   Svake dvije godine Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće, s obzirom i na treće zemlje i na države članice koje su značajniji izvori biogoriva ili sirovine za biogorivo koje se troši u Zajednici, o nacionalnim mjerama poduzetim s ciljem ispunjavanja kriterija održivosti utvrđenih u stavcima od 2. do 5. i zaštite tla, vode i zraka. Prvo izvješće dostavlja se 2012.

Svake dvije godine Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o utjecaju povećane potražnje za biogorivom na socijalnu održivost u Zajednici i trećim zemljama, o utjecaju politike Zajednice o biogorivu na dostupnost hrane po pristupačnim cijenama, posebno stanovnicima zemalja u razvoju, i o drugim općenitim temama vezanim za razvitak. U izvješćima se obrađuje pitanje poštovanja prava na uporabu zemljišta. U izvješćima se navodi, i za treće zemlje i za države članice koje su značajniji izvori biogoriva ili sirovine za biogorivo koje se troši u Zajednici, je li država ratificirala i provodi li svaku od sljedećih konvencija Međunarodne organizacije rada:

U tim izvješćima treba navesti, i za treće zemlje i za države članice koje su značajniji izvori sirovine za biogorivo koje se troši u Zajednici, je li država ratificirala i provodi li:

Prvo se izvješće dostavlja 2012. Komisija prema potrebi predlaže korektivne akcije, posebno ako postoje dokazi da proizvodnja biogoriva ima značajniji utjecaj na cijene hrane.

8.   U smislu stavka 1., države članice neće odbiti uzeti u obzir, iz drugih razloga koji imaju veze s održivošću, biogoriva dobivena u skladu s ovim člankom.

Članak 7.c

Verifikacija usklađenosti biogoriva s kriterijima održivosti

1.   Ako biogoriva treba uzeti u obzir u smislu članka 7.a, države članice zahtijevaju od gospodarskih subjekata da dokažu da su kriteriji održivosti utvrđeni u članku 7.b stavcima od 2. do 5. ispunjeni. U tom smislu zahtijevaju od gospodarskih subjekata da primijene sustav masene bilance koji:

2.   Komisija 2010. i 2012. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o postupku verifikacije metodom masene bilance opisane u stavku 1. i o mogućnostima uporabe drugih metoda verifikacije u odnosi na neke ili sve vrste sirovina za biogoriva. U svojoj procjeni Komisija razmatra one metode verifikacije u kojima podaci o karakteristikama održivosti ne moraju ostati fizički vezani uz određene pošiljke ili mješavine. Kod te procjene u obzir treba uzeti potrebu da se zadrži integritet i učinkovitost sustava verifikacije i istodobno izbjegne nametanje nepotrebnog opterećenja industriji. Uz izvješće prema potrebi treba dostaviti prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni drugih metoda verifikacije.

3.   Države članice poduzimaju mjere kojima osiguravaju da gospodarski subjekti dostavljaju pouzdane informacije i da na zahtjev države članice dostave podatke na temelju kojih su došli do tih informacija. Države članice od gospodarskih subjekata zahtijevaju da za podnesene informacije dogovore neovisnu reviziju prema odgovarajućoj normi i da podnesu dokaze da je to učinjeno. Revizijom se verificira da su sustavi koje gospodarski subjekti primjenjuju točni, pouzdani i zaštićeni od zloporabe. Njome se procjenjuje učestalost i metodologija uzorkovanja i solidnost podataka.

Informacije iz prvog podstavka obuhvaćaju posebno informacije o poštovanju kriterija održivosti iz članka 7.b stavaka od 2. do 5., odgovarajuće relevantne informacije o mjerama koje se poduzimaju za zaštitu tla, vode i zraka, sanaciju degradiranog zemljišta, izbjegavanje prekomjerne potrošnje vode u područjima koja oskudijevaju vodom i odgovarajuće relevantne informacije o mjerama koje se poduzimaju kako bi se uzela u obzir pitanja koja se spominju u drugom podstavku članka 7.b stavka 7.

U skladu sa savjetodavnim postupkom spomenutom u članku 11. stavku 3., Komisija uspostavlja popis odgovarajućih relevantnih informacija iz prva dva podstavka. Ona posebno osigurava da pružanje tih informacija ne predstavlja prekomjerno administrativno opterećenje za poslovne subjekte općenito, a posebno ne za male poljoprivrednike, organizacije i zadruge proizvođača.

Obveze utvrđene ovim stavkom primjenjuju se bez obzira na to jesu li biogoriva proizvedena u Zajednici ili su uvezena.

Informacije iz prvoga podstavka države članice Komisiji dostavljaju zbirno. Komisija te informacije objavljuje na platformi transparentnosti koja se spominje u članku 24. Direktive 2009/28/EZ u obliku sažetka, čuvajući povjerljivost komercijalno osjetljivih informacija.

4.   Zajednica ulaže napore kako bi s trećim zemljama zaključila bilateralne ili multilateralne sporazume koji će sadržavati odredbe o kriterijima održivosti koji odgovaraju kriterijima iz ove Direktive. Kad Zajednica zaključi te sporazume koji sadrže odredbe o pitanjima koja su obuhvaćena kriterijima održivosti utvrđenim u članku 7.b stavcima od 2. do 5., Komisija može odlučiti da ti sporazumi predstavljaju dokaz da biogoriva proizvedena iz sirovina uzgojenih u tim zemljama zadovoljavaju dotične kriterije održivosti. Ako su takvi sporazumi zaključeni, posebnu pozornost treba posvetiti mjerama koje se poduzimaju za zaštitu područja koja u kritičnim situacijama osiguravaju osnovno funkcioniranje ekosustava (kao što je zaštita riječnih slivova i suzbijanje erozije) za zaštitu tla, vode i zraka, neizravnim promjenama uporabe zemljišta, sanaciji degradiranog zemljišta, izbjegavanju prekomjerne potrošnje vode u područjima siromašnim vodom i pitanjima navedenim u drugom podstavku članka 7.b stavka 7.

Komisija može odlučiti da dobrovoljni nacionalni ili internacionalni sustavi kojima se postavljaju norme za proizvodnju proizvoda biomase sadrže točne podatke u smislu članka 7.b stavka 2. ili dokazuju da pošiljke biogoriva ispunjavaju kriterije održivosti utvrđene u članku 7.b stavcima od 3. do 5. Komisija može odlučiti da ti sustavi sadržavaju točne podatke u smislu izvješćivanja o mjerama poduzetim za zaštitu područja koja u kritičnim situacijama osiguravaju osnovno funkcioniranje ekosustava (kao što je zaštita riječnih slivova i suzbijanje erozije) za zaštitu tla, vode i zraka, sanaciju degradiranog zemljišta, izbjegavanje prekomjerne potrošnje vode u područjima siromašnim vodom i pitanjima navedenim u drugom podstavku članka 7.b stavka 7. Komisija isto tako može priznati područja za zaštitu rijetkih, ugroženih ili izumirućih ekosustava ili vrsta koji su kao takvi prepoznati u međunarodnim sporazumima ili uvršteni u popise koje sastavljaju međuvladine organizacije ili Međunarodni savez za očuvanje prirode u smislu članka 7.b stavka 3. točke (b) podtočke ii.

Komisija može odlučiti da dobrovoljni nacionalni ili međunarodni sustavi za mjerenje uštede stakleničkih plinova sadrže točne podatke u smislu članka 7.b stavka 2.

Komisija može odlučiti da zemljište koje je obuhvaćeno nacionalnim ili regionalnim programom obnove s ciljem poboljšanja izrazito degradiranog ili ozbiljno onečišćenog zemljišta ispunjava kriterije koji se spominju u točki 9. dijela C Priloga IV.

5.   Komisija donosi odluke prema stavku 4. samo ako dotični sporazum ili sustav zadovoljava odgovarajuće norme pouzdanosti, transparentnosti i nezavisne revizije. Sustavi za mjerenje ušteda stakleničkih plinova moraju zadovoljavati metodološke zahtjeve iz Priloga IV. Popis područja velike biološke raznolikosti koji se spominju u članku 7.b stavku 3. točki (b) podtočki ii. mora zadovoljavati odgovarajuće norme objektivnosti i usklađenosti s međunarodno priznatim normama i predviđati odgovarajuće postupke priziva.

6.   Odluke prema stavku 4. donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 11. stavka 3. Te su odluke važeće najduže pet godina.

7.   Ako gospodarski subjekt pruži dokaz ili podatke koji su dobiveni u skladu sa sporazumom ili sustavom koji je predmet odluke prema stavku 4., do mjere obuhvaćene tom odlukom, država članica neće zahtijevati od isporučitelja da podnese dodatne dokaze o ispunjavanju kriterija održivosti utvrđenih u članku 7.b stavcima od 2. do 5. niti informacije o mjerama koje se spominju u drugom podstavku stavka 3. ovog članka.

8.   Na zahtjev države članice ili na svoju vlastitu inicijativu Komisija preispituje primjenu članka 7.b u odnosu na izvor biogoriva i u roku šest mjeseci od primitka zahtjeva i u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 11. stavka 3. odlučuje smije li država članica biogorivo iz tog izvora uzeti u obzir u smislu članka 7.a.

9.   Do 31. prosinca 2012. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o:

Komisija prema potrebi predlaže korektivne akcije.

Članak 7.d

Izračun emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva

1.   U smislu članka 7.a i članka 7.b stavka 2., emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva izračunava se kako slijedi:

2.   Do 31. ožujka 2010. države članice dostavljaju Komisiji izvješće, uključujući i popis područja na svojem državnom području koja su razvrstana kao druga razina u nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku (NUTS) ili kao još više raščlanjena NUTS razina u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (19) kad se za emisije tipičnih stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivrednih sirovina može očekivati da će biti niže od emisija ili jednake kao emisije o kojima se izvješćuje pod naslovom ‚Raščlanjene zadane vrijednosti’ u dijelu D Priloga IV. ovoj Direktivi, uz koje će priložiti opis metode i podatke koji su primijenjeni u izradi toga popisa. Kod te metode treba uzeti u obzir karakteristike tla, klimu i očekivane prinose sirovina.

3.   Zadane vrijednosti u dijelu A Priloga IV. i raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj kulture u dijelu D Priloga IV. mogu se primijeniti samo ako su njihove sirovine:

Za biogorivo koje je ne spada pod točke (a), (b) ili (c), primjenjuju se stvarne vrijednosti za uzgoj kultura.

4.   Do 31. ožujka 2010. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedivosti sastavljanja popisa područja u trećim zemljama kad se za emisije tipičnih stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivredne sirovine može očekivati da biti niže od emisija ili jednake kao emisije o kojima se izvješćuje pod naslovom ‚Uzgoj kultura’ u dijelu D Priloga IV., uz koje će po mogućnosti priložiti te popise i opis metode i podatke koji su primijenjeni u izradi tih popisa. Uz izvješće se prema potrebi dostavljaju relevantni prijedlozi.

5.   Izvješće o procijenjenim tipičnim i zadanim vrijednostima u dijelovima B i E Priloga IV. Komisija dostavlja najkasnije do 31. prosinca 2012., a zatim svake dvije godine, pri čemu posebnu pozornost obraća emisijama iz prometa i prerade, a prema potrebi može se odlučiti na korekciju vrijednosti. Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

6.   Do 31. prosinca 2010. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem preispituje utjecaj neizravne promjene uporabe zemljišta na emisije stakleničkih plinova i nastoji riješiti na koji način taj utjecaj smanjiti. Uz izvješće prema potrebi dostavlja prijedlog utemeljen na najboljim dostupnim znanstvenim dokazima, koji sadrži konkretnu metodologiju za emisije iz promjena u zalihama ugljika do kojih dolazi zbog neizravne promjene uporabe zemljišta, osiguravajući poštovanje ove Direktive, posebno članka 7.b stavka 2.

Taj prijedlog treba sadržavati potrebne zaštite kako bi se osigurala sigurnost za ulaganja koja su poduzeta prije primjene te metodologije. S obzirom na postrojenja u kojima se biogoriva proizvode prije kraja 2013., primjena mjera iz prvog podstavka ne dozvoljava da se prije 31. prosinca 2017. za biogoriva proizvedena iz tih postrojenja smatra da ne zadovoljavaju zahtjeve održivosti iz ove Direktive, što bi inače bio slučaj, pod uvjetom da se tim biogorivom omogućuju uštede emisija stakleničkih plinova od najmanje 45 % Ovo vrijedi za kapacitete postrojenja za proizvodnju biogoriva na kraju 2012.

Europski parlament i Vijeće ulažu napore kako bi do 31. prosinca 2012. donijeli odluku o svim takvim prijedlozima koje je Komisija dostavila.

7.   Prilog IV. može se prilagoditi tehničkom i znanstvenom napretku, što uključuje dodavanje vrijednosti za novu tehnologiju proizvodnje biogoriva za iste ili druge sirovine i modifikaciju metodologije utvrđene u dijelu C. Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, između ostalog tako da je dopunjuju, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

Što se tiče zadanih vrijednosti i metodologije utvrđene u Prilogu IV., posebno se treba razmotriti:

Zadane vrijednosti za biodizel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja treba što prije preispitati.

Kod prilagođavanja ili dopunjavanja popisa zadanih vrijednosti u Prilogu IV. poštuju se sljedeći uvjeti:

8.   Treba utvrditi iscrpne definicije, uključujući i tehničke specifikacije propisane za kategorije utvrđene u točki 9. dijela C Priloga IV. Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

Članak 7.e

Provedbene mjere i izvješća o održivosti biogoriva

1.   Kod provedbenih mjera koje se spominju u drugom podstavku članka 7.b stavka 3., trećem podstavku članka 7.c stavka 3., članku 7.c stavku 6., članku 7.c stavku 8., članku 7.d stavku 5., prvom podstavku članka 7.d stavka 7. i članku 7.d stavku 8. treba u potpunosti uzeti u obzir ciljeve Direktive 2009/28/EZ.

2.   Izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću koja se spominju u članku 7.b stavku 7., članku 7.c stavku 2., članku 7.c stavku 9., članku 7.d stavcima 4. i 5. i prvom podstavku članka 7.c stavka 6. kao i izvješća i informacije koji se dostavljaju prema prvom i petom podstavku članka 7.c stavka 3. i članku 7.d. stavku 2. pripremaju se i prenose u smislu i Direktive 2009/28/EZ i ove Direktive.

7.

u članku 8., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice prate poštovanje zahtjeva iz članaka 3. i 4. u pogledu benzina i dizelskoga goriva na temelju metoda ispitivanja iz Europskih normi EN 228:2004 odnosno EN 590:2004.”;

8.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.a

Aditivi sa sadržajem metala

1.   Komisija provodi procjenu rizika koju uporaba aditiva sa sadržajem metala u gorivu predstavlja za zdravlje i okoliš i u tu svrhu razvija metodologiju ispitivanja. O svojim zaključcima izvješćuje Europski parlament i Vijeće prije 31. prosinca 2012.

2.   Dok ne bude razvijena metodologija ispitivanja koja se spominje u stavku 1., prisutnost metilciklopentadienil manganovog trikarbonila (MMT) kao metalnog aditiva u gorivu ograničava se od 1. siječnja 2011. na 6 mg mangana po litri. Od 1. siječnja 2014. ograničenje je 2 mg mangana po litri.

3.   Ograničenje sadržaja MMT-a u gorivu navedeno u stavku 2. preispituje se na osnovu rezultata procjene koja se provodi primjenom metodologije ispitivanja spomenute u stavku 1. Može se smanjiti na nulu kad je to opravdano procjenom rizika. Ne može se povećati ako to nije opravdano procjenom rizika. Ta mjera, namijenjena za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

4.   Države članice osiguravaju da naljepnica s podacima o sadržaju aditiva u gorivu koji sadrže metal bude izložena na svim prodajnim mjestima na kojima je gorivo s metalnim aditivima dostupno potrošačima.

5.   Naljepnica sadrži sljedeći tekst: ‚Sadrži metalne aditive’.

6.   Naljepnica se pričvršćuje na mjesto na kojem se prikazuje informacija o vrsti goriva, u jasno vidljivom položaju. Naljepnica je takve dimenzije i sadrži slova takve veličine da je jasno vidljiva i lako čitljiva.”;

9.

članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Izvješćivanje

1.   Komisija do 31. prosinca 2012. a zatim svake tri godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću kojem prema potrebi prilaže prijedloge za izmjene ove Direktive. U tom se izvješću posebno uzima u obzir sljedeće:

2.   Najkasnije 2014. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o postizanju ciljeva emisija stakleničkih plinova za 2020. iz članka 7.a, uzimajući o obzir potrebu da taj cilj i cilj iz članka 3. stavka 3. Direktive 2009/28/EZ budu usklađeni u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u prometu, u svjetlu izvješća koja se spominju u članku 23. stavcima 8. i 9. te Direktive.

Komisija tom izvješću prema potrebi prilaže prijedlog za izmjenu cilja.

10.

u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ako je dozvoljene metode ispitivanja koje se spominju u Prilogu I. ili II. potrebno prilagoditi tehničkom napretku, izmjene namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni mogu se donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4. Prilog III. isto je tako moguće prilagoditi tehničkom i znanstvenom napretku. Ta mjera, namijenjena za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni donosi se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.”;

11.

članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Odborska procedura

1.   Osim u slučajevima navedenim u stavku 2., Komisiji pomaže Odbor za kakvoću goriva.

2.   Za pitanja u vezi s održivosti biogoriva prema člancima 7.b, 7.c i 7.d. Komisiji pomaže Odbor za održivost biogoriva i biotekućina koji se spominje u članku 25. stavku 2. Direktive 2009/28/EZ.

3.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, s obzirom na odredbe njezinog članka 8.

4.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, s obzirom na odredbe njezinog članka 8.”;

12.

članak 14. briše se;

13.

Prilozi I., II., III. i IV. zamjenjuju se tekstom iz Priloga ovoj Direktivi.

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 4.b mijenja se kako slijedi:

3.

u članku 6. stavku 1.a treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Uzorkovanje počinje na dan na koji na snagu stupa relevantno ograničenje maksimalnog sadržaja sumpora. Provodi se dovoljno često, u dostatnim količinama i tako da uzorci budu reprezentativni za gorivo koje se ispituje i to za gorivo koje se koristi na plovilima dok su u relevantnim morskim područjima i lukama.”