2009L0030 — HR — 10.06.2016 — 001.001


Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

DIREKTIVA 2009/30/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. travnja 2009.

o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ

(Tekst značajan za EGP)

( L 140 5.6.2009, 88)

 

 

  br.

stranica

datum

►M1

DIREKTIVA (EU) 2016/802 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA kodificirani tekst od 11. svibnja 2016.

  L 132

58

21.5.2016


►C1

,  L 298, 16.10.2014,  63 (2009/30/EZ)




▼B

DIREKTIVA 2009/30/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. travnja 2009.

o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ

(Tekst značajan za EGP)



Članak 1.

Izmjene Direktive 98/70/EZ

Direktiva 98/70/EZ mijenja se kako slijedi:

1. članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Područje primjene

Ovom se Direktivom, u pogledu cestovnih vozila, necestovnih pokretnih strojeva (uključujući plovila za promet unutarnjim plovnim putovima kad ne plove morem), poljoprivrednih i šumskih traktora i rekreacijskih plovila kad ne plove morem, utvrđuju:

(a) tehničke specifikacije s obzirom na zdravlje i okoliš za goriva koja se koriste kod motora s vanjskim izvorom paljenja i motora s kompresijskim paljenjem, uzimajući u obzir tehničke zahtjeve za te motore; i

(b) cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku.”;

2. članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a) u prvom stavku:

i. točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. ‚plinska ulja namijenjena za uporabu kod necestovnih pokretnih strojeva (uključujući plovila na unutarnjim plovnim putovima), poljoprivrednih i šumskih traktora i rekreacijskih plovila’ znači tekuće naftno gorivo iz oznaka KN 2710 19 41 i 2710 19 45  ( 12 ), namijenjeno za uporabu u motorima s kompresijskim paljenjem koji se spominju u direktivama 94/25/EZ ( 13 ), 97/68/EZ ( 14 ) i 2000/25/EZ ( 15 );

ii. dodaju se sljedeće točke:

„5. ‚države članice s vrlo niskim ljetnim temperaturama okolnog zraka’ znači Danska, Estonija, Finska, Irska, Latvija, Litva, Švedska i Ujedinjena Kraljevina;

6. ‚emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku’ znači sve neto emisije CO2, CH4 i N2O koje se mogu pripisati isporučenom gorivu (uključujući namiješane komponente) ili energiji. To obuhvaća sve relevantne faze od ekstrakcije ili uzgoja kulture, uključujući promjenu namjene zemljišta, promet i distribuciju, preradu i izgaranje, neovisno o mjestu nastanka tih emisija;

7. ‚emisije stakleničkih plinova po energetskoj jedinici’ znači ukupna masa emisija stakleničkih plinova izražena kao ekvivalent CO2 pridruženu isporučenom gorivu ili energiji, podijeljenu s ukupnim sadržajem energije u isporučenom gorivu ili energiji (za gorivo, izraženo kao njegova donja toplinska vrijednost);

8. ‚isporučitelj’ znači tijelo odgovorno za prolaz goriva ili energije kroz točku kontrole kojoj podliježe trošarinska roba ili, ako se ne plaća trošarina, bilo koje drugo tijelo koje imenuje država članica;

9. ‚biogoriva’ ima isto značenje kao u Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora ( 16 ).

(b) drugi stavak briše se;

3. članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a) stavci od 2. do 6. zamjenjuju se sljedećim:

„2.  Države članice osiguravaju da se benzin smije stavljati u promet na njihovom području samo ako zadovoljava specifikacije u pogledu zaštite okoliša utvrđene u Prilogu I.

Međutim, za većinu regija države članice donose posebne odredbe za uvođenje benzina s maksimalnim sadržajem sumpora od 10 mg/kg. Države članice koje se koriste ovom odredbom o tome izvješćuju Komisiju.

3.  Države članice zahtijevaju od isporučitelja da osiguraju da se do 2013. na tržište stavlja benzin s maksimalnim sadržajem kisika od 2,7 % i maksimalnim sadržajem etanola od 5 %, a ako to smatraju potrebnim, mogu zahtijevati da se takav benzin stavlja na tržište i duže vrijeme. One osiguravaju da potrošači dobiju odgovarajuće informacije o sadržaju biogoriva u benzinu i posebno o odgovarajućim uporabama različitih mješavina benzina.

4.  Države članice s niskim ljetnim temperaturama okolnog zraka mogu, podložno stavku 5., dozvoliti da se tijekom ljetnog razdoblja na tržište stavlja benzin maksimalnog tlaka pare od 70 kPa.

Države članice u kojima se ne primjenjuje izuzeće predviđeno u prvom podstavku mogu, podložno stavku 5., dozvoliti da se tijekom ljetnog razdoblja na tržište stavlja benzin s etanolom maksimalnog tlaka pare od 60 kPa, uz dodatno odobreno odstupanje tlaka pare navedeno u Prilogu III., pod uvjetom da je etanol koji se koristi biogorivo.

5.  Kad države članice žele primijeniti bilo koje od izuzeća predviđenih u stavku 4., o tome obavješćuju Komisiju i dostavljaju joj sve relevantne informacije. Komisija procjenjuje utemeljenost i trajanje izuzeća uzimajući u obzir:

(a) društveno-ekonomske probleme koji bi se izbjegli zahvaljujući povećanju tlaka pare, uključujući i potrebe za tehničkim prilagodbama u kratkom roku; i

(b) posljedice povećanog tlaka pare na okoliš i zdravlje, a posebno utjecaj na poštovanje zakonodavstva Zajednice o kakvoći zraka, kako u dotičnoj državi članici tako i u drugim državama članicama.

Ako Komisija procijeni da će izuzeće rezultirati nepoštovanjem zakonodavstva Zajednice o kakvoći zraka ili onečišćenju zraka, uključujući i relevantne granične vrijednosti i vršne vrijednosti emisija, zahtjev se odbacuje. Komisija isto tako treba voditi računa o ciljnim vrijednostima.

Ako u roku šest mjeseci nakon primitka svih relevantnih informacija Komisija ne izrazi nikakav prigovor, dotična država članica smije primijeniti traženo izuzeće.

6.  Bez obzira na stavak 1., države članice mogu i dalje dozvoljavati stavljanje na tržište olovnog benzina sa sadržajem olova koje ne prelazi 0,15 g/l do maksimalno 0,03 % ukupne prodane količine, za uporabu u starim vozilima posebne naravi i za distribuciju preko posebnih interesnih skupina.”;

(b) stavak 7. briše se;

4. članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Dizelsko gorivo

1.  Države članice osiguravaju da se dizelsko gorivo smije stavljati na tržište na njihovom području samo ako zadovoljava specifikacije utvrđene u Prilogu II.

Bez obzira na zahtjeve Priloga II., države članice mogu dozvoliti stavljanje na tržište dizelskoga goriva sa sadržajem metil estera masnih kiselina (FAME) većim od 7 %

Države članice osiguravaju da kupci dobiju odgovarajuće informacije o sadržaju biogoriva, posebno metil estera masnih kiselina (FAME), u dizelskom gorivu.

2.  Države članice osiguravaju da se najkasnije od 1. siječnja 2008. plinska ulja namijenjena za uporabu u necestovnim pokretnim strojevima (uključujući plovila na unutarnjim plovnim putovima), poljoprivrednim i šumskim traktorima i rekreacijskim plovilima smiju stavljati na tržište unutar njihova područja samo ako sadržaj sumpora u tim plinskim uljima ne prelazi 1 000  mg/kg. Od 1. siječnja 2011. maksimalno dopušteni sadržaj sumpora u tim plinskim uljima je 10 mg/kg. Države članice osiguravaju da se tekuća goriva osim tih plinskih ulja smiju koristiti u plovilima na unutarnjim plovnim putovima i rekreacijskim plovilima samo ako sadržaj sumpora u tim tekućim gorivima ne prelazi maksimalni sadržaj koji je dopušten u tim plinskim uljima.

Međutim, kako bi se prilagodile manjoj onečišćenosti u lancu opskrbe, države članice mogu od 1. siječnja 2011. dozvoliti da plinsko ulje namijenjeno za uporabu u necestovnim pokretnim strojevima (uključujući plovila na unutarnjim plovnim putovima), poljoprivrednim i šumskim traktorima i rekreacijskim plovilima može sadržavati do 20 mg/kg sumpora na mjestu konačne distribucije krajnjim korisnicima. Države članice isto tako mogu dozvoliti da se do 31. prosinca 2011. nastavi stavljati na tržište plinsko ulje koje sadrži do 1 000  mg/kg sumpora za željeznička vozila i poljoprivredne i šumske traktore pod uvjetom da mogu osigurati da pravilno funkcioniranje sustava kontrole emisija neće biti ugroženo.

3.  Države članice mogu za većinu regija predvidjeti posebnu odredbu za uvođenje dizelskoga goriva i plinskih ulja s maksimalnim sadržajem sumpora od 10 mg/kg. Države članice koje tu odredbu primjenjuju o tome obavješćuju Komisiju.

4.  Za države članice s jakim zimama, maksimalna točka destilacije od 65 % na 250 °C za dizelska goriva i plinska ulja može se zamijeniti maksimalnom točkom destilacije od 10 % (vol/vol) na 180 °C.”;

5. umeće se sljedeći članak:

„Članak 7.a

Smanjenja emisije stakleničkih plinova

1.  Države članice imenuju isporučitelja ili isporučitelje odgovornim za praćenje i dostavljanje izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenoga goriva i energije po energetskoj jedinici. U slučaju opskrbljivača električne energije za uporabu u cestovnim vozilima, države članice osiguravaju da ti opskrbljivači mogu, ako to žele, preuzeti obvezu sudjelovanja u sustavu smanjenja emisija predviđenu u stavku 2. ako mogu dokazati da mogu na odgovarajući način mjeriti i pratiti količinu električne energije koja se isporučuje za uporabu u tim vozilima.

Počevši od 1. siječnja 2011., isporučitelji dostavljaju nadležnom tijelu koje imenuje država članica godišnja izvješća o intenzitetu stakleničkih plinova iz goriva i energije isporučenih u svakoj državi članici, tako da dostavljaju minimalno sljedeće podatke:

(a) ukupne količine za svaku isporučenu vrstu goriva ili energije, navodeći gdje je nabavljena i njezino podrijetlo; i

(b) emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici.

Države članice osiguravaju da su izvješća podložna verifikaciji.

Komisija prema potrebi utvrđuje smjernice za provedbu ovog stavka.

2.  Države članice od isporučitelja zahtijevaju da do 31. prosinca 2020. što je moguće postupnije smanjuju emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenoga goriva i energije po energetskoj jedinici do 10 % u odnosu na osnovnu normu za gorivo iz stavka 5. točke (b). To se smanjenje sastoji od sljedećih elemenata:

(a) 6 % do 31. prosinca 2020. Države članice mogu od isporučitelja zahtijevati da s ciljem tog smanjenja postigne sljedeće privremene ciljeve: 2 % do 31. prosinca 2014. i 4 % do 31. prosinca 2017.;

(b) indikativni dodatni cilj od 2 % do 31. prosinca 2020., podložno članku 9. stavku (1) točki (h), koji treba postići primjenom jedne ili obje od sljedećih metoda:

i. isporuka energije za promet namijenjene za uporabu u bilo kojoj vrsti cestovnih vozila, necestovnih pokretnih strojeva (uključujući plovila za unutarnje plovne putove), poljoprivrednih ili šumskih traktora ili rekreacijskih plovila;

ii. uporaba bilo koje tehnologije (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika) koja omogućuje smanjivanje emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenoga goriva ili energije po energetskoj jedinici;

(c) indikativni dodatni cilj od 2 % do 31. prosinca 2020., podložno članku 9. stavku (1) točki (i), koji treba postići korištenjem kredita kupljenih putem Mehanizma čistog razvoja iz Kyotskog protokola pod uvjetima utvrđenim u Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. kojom se u Zajednici ( 17 ) uspostavlja sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova, za smanjenja u sektoru isporuke goriva.

3.  Emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva izračunavaju se u skladu s člankom 7.d. Emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku drugih goriva i energije izračunavaju se primjenom metodologije utvrđene u skladu sa stavkom 5. ovog članka.

4.  Države članice osiguravaju da skupina isporučitelja može, ako to želi, preuzeti obvezu zajedničkog smanjenja u skladu sa stavkom 2. U tom se slučaju oni smatraju jednim isporučiteljom u smislu stavka 2.

5.  Mjere potrebne za provedbu ovog članka, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4. Te mjere obuhvaćaju posebno:

(a) metodologiju za izračun emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva, osim biogoriva, i energije;

(b) metodologiju kojom se prije 1. siječnja 2011. utvrđuje osnovna norma za gorivo na temelju emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva po energetskoj jedinici u 2010. u smislu stavka 2.;

(c) pravila koja mogu biti potrebna radi postizanja učinka stavka 4.;

(d) metodologiju za izračun doprinosa električnih cestovnih vozila, koja mora biti usklađena s člankom 3. stavkom 4. Direktive 2009/28/EZ.

6. umeću se sljedeći članci:

„Članak 7.b

Kriteriji održivosti za biogoriva

1.  Neovisno o tomu jesu li sirovine uzgojene na području Zajednice ili izvan njega, energija iz biogoriva uzima se u obzir u smislu članka 7.a samo ako sirovine ispunjavaju kriterije održivosti utvrđene u stavcima od 2. do 6. ovog članka.

Međutim, biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka osim ostataka u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šumarstvu, trebaju ispunjavati samo kriterije utvrđene u stavku 2. ovog članka da bi bila uzeta u obzir u smislu članka 7.a.

2.  Ušteda emisije stakleničkih plinova ostvarena uporabom biogoriva koja se uzima u obzir u smislu stavka 1. mora iznositi najmanje 35 %

S učinkom od 1. siječnja 2017., ušteda emisije stakleničkih plinova ostvarena uporabom biogoriva koja se uzima u obzir u smislu stavka 1. mora iznositi najmanje 50 % Od 1. siječnja 2018. ta ušteda emisije stakleničkih plinova mora iznositi najmanje 60 % za biogoriva proizvedena u postrojenjima u kojima je proizvodnja započela 1. siječnja 2017. ili kasnije.

Ušteda emisije stakleničkih plinova ostvarena uporabom biogoriva izračunava se u skladu s člankom 7.d stavkom 1.

Kad se radi o biogorivu proizvedenom u postrojenjima koja su bila u radu 23. siječnja 2008., prvi podstavak primjenjuje se od 1. travnja 2013.

3.  Biogoriva koja se uzimaju u obzir u smislu stavka 1. ne smiju biti proizvedena iz sirovine dobivene s izrazito biološki raznolikih zemljišta, odnosno zemljišta koje je u siječnju 2008. ili kasnije imalo jedan od sljedećih statusa, bez obzira ima li to zemljište isti status i dalje:

(a) primarna šuma ili drugo pošumljeno zemljište, odnosno šuma ili drugo pošumljeno zemljište prirodne vrste, bez jasno vidljivih pokazatelja ljudske aktivnosti i u kojima ekološki procesi nisu ozbiljnije poremećeni;

(b) područja određena:

i. pravom ili od strane relevantnog tijela nadležnog za zaštitu prirode; ili

ii. za zaštitu rijetkih, ugroženih ili izumirućih ekosustava ili vrsta koji su kao takvi prepoznati u međunarodnim sporazumima ili uvršteni u popise koje sastavljaju međuvladine organizacije ili Međunarodni savez za očuvanje prirode, uz uvjet da su priznati u skladu s drugim podstavkom članka 7.c stavka 4.;

osim ako se podnesu dokazi da je proizvodnja te sirovine bila u skladu s tim ciljevima zaštite prirode;

(c) izrazito biološki raznoliki travnjaci koji su:

i. prirodni, odnosno travnjaci koji bi bez ljudske intervencije ostali travnjaci i koji zadržavaju prirodne vrste i ekološke karakteristike i procese; ili

ii. nisu prirodni, odnosno travnjaci koji bi bez ljudske intervencije prestali biti travnjaci i koji su bogati vrstama i nisu degradirali, osim ako se podnesu dokazi da je žetva sirovine nužna za očuvanje njihova statusa travnjaka.

Komisija utvrđuje kriterije i geografsko područje kako bi odredila koji su travnjaci obuhvaćeni točkom (c) prvog podstavka. Te mjere namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

4.  Biogoriva koja se uzimaju u obzir u smislu stavka 1. ne smiju biti proizvedena iz sirovine dobivene na zemljištu s velikim zalihama ugljika, odnosno zemljištu koje je u siječnju 2008. imalo jedan od sljedećih statusa te više taj status nema:

(a) močvare, odnosno zemljište koje je trajno ili dobar dio godine pokriveno ili zasićeno vodom;

(b) trajno pošumljena područja, odnosno zemljište koje se prostire na više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i pokrovom krošnji preko 30 %, ili drvećem koje može dostići te granične vrijednosti in situ;

(c) zemljište koje se prostire na više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i pokrovom krošnji između 10 % i 30 %, ili drvećem koje može dostići te granične vrijednosti in situ, osim ako se podnesu dokazi da su zalihe ugljika na tom području prije i poslije prenamjene takve da bi, ako se primijeni metodologija utvrđena u dijelu C Priloga IV., uvjeti predviđeni u stavku 2. ovog članka bili ispunjeni.

Odredbe ovog stavka ne primjenjuju se ako je, u vrijeme kad je sirovina dobivena, zemljište imalo isti status koji je imalo u siječnju 2008.

5.  Biogoriva koja se uzimaju u obzir u smislu stavka 1. smiju biti proizvedena iz sirovine dobivene na zemljištu koje je u siječnju 2008. bilo tresetište samo ako se podnesu dokazi da uzgoj i žetva te sirovine ne obuhvaćaju isušivanje prethodno neisušenog tla.

6.  Poljoprivredne sirovine uzgojene u Zajednici i upotrijebljene u proizvodnji biogoriva koje se uzima u obzir u smislu članka 7.a dobivene su u skladu sa zahtjevima i normama iz odredaba koje se spominju u tekstu pod naslovom ‚Okoliš’ dijela A i točki 9. Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o uspostavi općih pravila za sustave izravnih potpora poljoprivrednicima u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike i uspostavi određenih sustava potpora za poljoprivrednike ( 18 ) i u skladu s minimalnim zahtjevima u pogledu dobrih uvjeta za poljoprivredu i okoliš u smislu članka 6. stavka 1. te Uredbe.

7.  Svake dvije godine Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće, s obzirom i na treće zemlje i na države članice koje su značajniji izvori biogoriva ili sirovine za biogorivo koje se troši u Zajednici, o nacionalnim mjerama poduzetim s ciljem ispunjavanja kriterija održivosti utvrđenih u stavcima od 2. do 5. i zaštite tla, vode i zraka. Prvo izvješće dostavlja se 2012.

Svake dvije godine Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o utjecaju povećane potražnje za biogorivom na socijalnu održivost u Zajednici i trećim zemljama, o utjecaju politike Zajednice o biogorivu na dostupnost hrane po pristupačnim cijenama, posebno stanovnicima zemalja u razvoju, i o drugim općenitim temama vezanim za razvitak. U izvješćima se obrađuje pitanje poštovanja prava na uporabu zemljišta. U izvješćima se navodi, i za treće zemlje i za države članice koje su značajniji izvori biogoriva ili sirovine za biogorivo koje se troši u Zajednici, je li država ratificirala i provodi li svaku od sljedećih konvencija Međunarodne organizacije rada:

 Konvencija o prisilnom ili obveznom radu (br. 29),

 Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje (br. 87),

 Konvencija o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje (br. 98),

 Konvencija o jednakoj naknadi za muškarce i žene za rad jednake vrijednosti (br. 100),

 Konvencija o ukidanju prisilnog rada (br. 105),

 Konvencija o diskriminaciji u pogledu zaposlenja i zanimanja (br. 111),

 Konvencija o najnižoj dobi za zapošljavanje (br. 138),

 Konvencija o zabrani i trenutačnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada (br. 182).

U tim izvješćima treba navesti, i za treće zemlje i za države članice koje su značajniji izvori sirovine za biogorivo koje se troši u Zajednici, je li država ratificirala i provodi li:

 Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti,

 Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore.

Prvo se izvješće dostavlja 2012. Komisija prema potrebi predlaže korektivne akcije, posebno ako postoje dokazi da proizvodnja biogoriva ima značajniji utjecaj na cijene hrane.

8.  U smislu stavka 1., države članice neće odbiti uzeti u obzir, iz drugih razloga koji imaju veze s održivošću, biogoriva dobivena u skladu s ovim člankom.

Članak 7.c

Verifikacija usklađenosti biogoriva s kriterijima održivosti

1.  Ako biogoriva treba uzeti u obzir u smislu članka 7.a, države članice zahtijevaju od gospodarskih subjekata da dokažu da su kriteriji održivosti utvrđeni u članku 7.b stavcima od 2. do 5. ispunjeni. U tom smislu zahtijevaju od gospodarskih subjekata da primijene sustav masene bilance koji:

(a) omogućuje miješanje pošiljaka sirovina ili biogoriva različitih karakteristika u pogledu održivosti;

(b) zahtijeva da za pošiljke iz točke (a) podaci o karakteristikama održivosti i veličinama ostanu vrijediti za mješavinu; i

(c) osigurava da zbroj svih pošiljaka povučenih iz mješavine bude opisan istim karakteristikama u pogledu održivosti, u istim količinama, kao i zbroj svih pošiljaka dodanih u mješavinu.

2.  Komisija 2010. i 2012. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o postupku verifikacije metodom masene bilance opisane u stavku 1. i o mogućnostima uporabe drugih metoda verifikacije u odnosi na neke ili sve vrste sirovina za biogoriva. U svojoj procjeni Komisija razmatra one metode verifikacije u kojima podaci o karakteristikama održivosti ne moraju ostati fizički vezani uz određene pošiljke ili mješavine. Kod te procjene u obzir treba uzeti potrebu da se zadrži integritet i učinkovitost sustava verifikacije i istodobno izbjegne nametanje nepotrebnog opterećenja industriji. Uz izvješće prema potrebi treba dostaviti prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni drugih metoda verifikacije.

3.  Države članice poduzimaju mjere kojima osiguravaju da gospodarski subjekti dostavljaju pouzdane informacije i da na zahtjev države članice dostave podatke na temelju kojih su došli do tih informacija. Države članice od gospodarskih subjekata zahtijevaju da za podnesene informacije dogovore neovisnu reviziju prema odgovarajućoj normi i da podnesu dokaze da je to učinjeno. Revizijom se verificira da su sustavi koje gospodarski subjekti primjenjuju točni, pouzdani i zaštićeni od zloporabe. Njome se procjenjuje učestalost i metodologija uzorkovanja i solidnost podataka.

Informacije iz prvog podstavka obuhvaćaju posebno informacije o poštovanju kriterija održivosti iz članka 7.b stavaka od 2. do 5., odgovarajuće relevantne informacije o mjerama koje se poduzimaju za zaštitu tla, vode i zraka, sanaciju degradiranog zemljišta, izbjegavanje prekomjerne potrošnje vode u područjima koja oskudijevaju vodom i odgovarajuće relevantne informacije o mjerama koje se poduzimaju kako bi se uzela u obzir pitanja koja se spominju u drugom podstavku članka 7.b stavka 7.

U skladu sa savjetodavnim postupkom spomenutom u članku 11. stavku 3., Komisija uspostavlja popis odgovarajućih relevantnih informacija iz prva dva podstavka. Ona posebno osigurava da pružanje tih informacija ne predstavlja prekomjerno administrativno opterećenje za poslovne subjekte općenito, a posebno ne za male poljoprivrednike, organizacije i zadruge proizvođača.

Obveze utvrđene ovim stavkom primjenjuju se bez obzira na to jesu li biogoriva proizvedena u Zajednici ili su uvezena.

Informacije iz prvoga podstavka države članice Komisiji dostavljaju zbirno. Komisija te informacije objavljuje na platformi transparentnosti koja se spominje u članku 24. Direktive 2009/28/EZ u obliku sažetka, čuvajući povjerljivost komercijalno osjetljivih informacija.

4.  Zajednica ulaže napore kako bi s trećim zemljama zaključila bilateralne ili multilateralne sporazume koji će sadržavati odredbe o kriterijima održivosti koji odgovaraju kriterijima iz ove Direktive. Kad Zajednica zaključi te sporazume koji sadrže odredbe o pitanjima koja su obuhvaćena kriterijima održivosti utvrđenim u članku 7.b stavcima od 2. do 5., Komisija može odlučiti da ti sporazumi predstavljaju dokaz da biogoriva proizvedena iz sirovina uzgojenih u tim zemljama zadovoljavaju dotične kriterije održivosti. Ako su takvi sporazumi zaključeni, posebnu pozornost treba posvetiti mjerama koje se poduzimaju za zaštitu područja koja u kritičnim situacijama osiguravaju osnovno funkcioniranje ekosustava (kao što je zaštita riječnih slivova i suzbijanje erozije) za zaštitu tla, vode i zraka, neizravnim promjenama uporabe zemljišta, sanaciji degradiranog zemljišta, izbjegavanju prekomjerne potrošnje vode u područjima siromašnim vodom i pitanjima navedenim u drugom podstavku članka 7.b stavka 7.

►C1  Komisija može odlučiti da dobrovoljni nacionalni ili međunarodni programi kojima se postavljaju norme za proizvodnju proizvoda biomase sadrže točne podatke u smislu članka 7.b stavka 2. ili dokazuju da pošiljke biogoriva ispunjavaju kriterije održivosti utvrđene u članku 7.b stavcima od 3. do 5. Komisija može odlučiti da ti programi sadržavaju točne podatke u smislu ◄ izvješćivanja o mjerama poduzetim za zaštitu područja koja u kritičnim situacijama osiguravaju osnovno funkcioniranje ekosustava (kao što je zaštita riječnih slivova i suzbijanje erozije) za zaštitu tla, vode i zraka, sanaciju degradiranog zemljišta, izbjegavanje prekomjerne potrošnje vode u područjima siromašnim vodom i pitanjima navedenim u drugom podstavku članka 7.b stavka 7. Komisija isto tako može priznati područja za zaštitu rijetkih, ugroženih ili izumirućih ekosustava ili vrsta koji su kao takvi prepoznati u međunarodnim sporazumima ili uvršteni u popise koje sastavljaju međuvladine organizacije ili Međunarodni savez za očuvanje prirode u smislu članka 7.b stavka 3. točke (b) podtočke ii.

▼C1

Komisija može odlučiti da dobrovoljni nacionalni ili međunarodni programi za mjerenje uštede stakleničkih plinova sadrže točne podatke u smislu članka 7.b stavka 2.

▼B

Komisija može odlučiti da zemljište koje je obuhvaćeno nacionalnim ili regionalnim programom obnove s ciljem poboljšanja izrazito degradiranog ili ozbiljno onečišćenog zemljišta ispunjava kriterije koji se spominju u točki 9. dijela C Priloga IV.

►C1  5.  Komisija donosi odluke prema stavku 4. samo ako dotični sporazum ili program zadovoljava odgovarajuće norme pouzdanosti, transparentnosti i neovisne revizije. Programi za mjerenje ušteda stakleničkih plinova ujedno moraju zadovoljavati metodološke zahtjeve iz Priloga IV. ◄ Popis područja velike biološke raznolikosti koji se spominju u članku 7.b stavku 3. točki (b) podtočki ii. mora zadovoljavati odgovarajuće norme objektivnosti i usklađenosti s međunarodno priznatim normama i predviđati odgovarajuće postupke priziva.

6.  Odluke prema stavku 4. donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 11. stavka 3. Te su odluke važeće najduže pet godina.

7.   ►C1  Ako gospodarski subjekt pruži dokaz ili podatke koji su dobiveni u skladu sa sporazumom ili programom koji je predmet odluke ◄ prema stavku 4., do mjere obuhvaćene tom odlukom, država članica neće zahtijevati od isporučitelja da podnese dodatne dokaze o ispunjavanju kriterija održivosti utvrđenih u članku 7.b stavcima od 2. do 5. niti informacije o mjerama koje se spominju u drugom podstavku stavka 3. ovog članka.

8.  Na zahtjev države članice ili na svoju vlastitu inicijativu Komisija preispituje primjenu članka 7.b u odnosu na izvor biogoriva i u roku šest mjeseci od primitka zahtjeva i u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 11. stavka 3. odlučuje smije li država članica biogorivo iz tog izvora uzeti u obzir u smislu članka 7.a.

9.  Do 31. prosinca 2012. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o:

(a) učinkovitosti postojećeg sustava za pružanje informacija o kriterijima održivosti; i

(b) o tomu je li provedivo i primjereno uvesti mandatorne zahtjeve u vezi sa zaštitom zraka, tla ili vode, uzimajući u obzir najnovije znanstvene dokaze i međunarodne obveze Zajednice.

Komisija prema potrebi predlaže korektivne akcije.

Članak 7.d

Izračun emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva

1.  U smislu članka 7.a i članka 7.b stavka 2., emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva izračunava se kako slijedi:

(a) kad je zadana vrijednost uštede emisija stakleničkih plinova za tehnologiju proizvodnje biogoriva utvrđena u dijelu A ili B Priloga IV., a vrijednost e1 za ta biogoriva izračunana u skladu s točkom 7. dijela C Priloga IV. jednaka je ili manja od nule, primjenom zadane vrijednosti;

(b) primjenom stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom utvrđenom u dijelu C Priloga IV.; ili

(c) primjenom vrijednosti koja se izračunava kao zbroj faktora formule iz stavka 1. dijela C Priloga IV., pri čemu za neke faktore mogu biti upotrijebljene raščlanjene zadane vrijednosti iz dijela D ili E Priloga IV., a za sve ostale faktore stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom utvrđenom u dijelu C Priloga IV.

2.  Do 31. ožujka 2010. države članice dostavljaju Komisiji izvješće, uključujući i popis područja na svojem državnom području koja su razvrstana kao druga razina u nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku (NUTS) ili kao još više raščlanjena NUTS razina u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) ( 19 ) kad se za emisije tipičnih stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivrednih sirovina može očekivati da će biti niže od emisija ili jednake kao emisije o kojima se izvješćuje pod naslovom „Raščlanjene zadane vrijednosti” u dijelu D Priloga IV. ovoj Direktivi, uz koje će priložiti opis metode i podatke koji su primijenjeni u izradi toga popisa. Kod te metode treba uzeti u obzir karakteristike tla, klimu i očekivane prinose sirovina.

3.  Zadane vrijednosti u dijelu A Priloga IV. i raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj kulture u dijelu D Priloga IV. mogu se primijeniti samo ako su njihove sirovine:

(a) uzgojene izvan Zajednice;

(b) uzgojene u Zajednici u područjima uvrštenim na popis koji se spominje u stavku 2.; ili

(c) otpad ili ostaci osim ostataka u poljoprivredi, akvakulturi i ribarstvu.

Za biogorivo koje je ne spada pod točke (a), (b) ili (c), primjenjuju se stvarne vrijednosti za uzgoj kultura.

4.  Do 31. ožujka 2010. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedivosti sastavljanja popisa područja u trećim zemljama kad se za emisije tipičnih stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivredne sirovine može očekivati da biti niže od emisija ili jednake kao emisije o kojima se izvješćuje pod naslovom „Uzgoj kultura” u dijelu D Priloga IV., uz koje će po mogućnosti priložiti te popise i opis metode i podatke koji su primijenjeni u izradi tih popisa. Uz izvješće se prema potrebi dostavljaju relevantni prijedlozi.

5.  Izvješće o procijenjenim tipičnim i zadanim vrijednostima u dijelovima B i E Priloga IV. Komisija dostavlja najkasnije do 31. prosinca 2012., a zatim svake dvije godine, pri čemu posebnu pozornost obraća emisijama iz prometa i prerade, a prema potrebi može se odlučiti na korekciju vrijednosti. Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

6.  Do 31. prosinca 2010. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem preispituje utjecaj neizravne promjene uporabe zemljišta na emisije stakleničkih plinova i nastoji riješiti na koji način taj utjecaj smanjiti. Uz izvješće prema potrebi dostavlja prijedlog utemeljen na najboljim dostupnim znanstvenim dokazima, koji sadrži konkretnu metodologiju za emisije iz promjena u zalihama ugljika do kojih dolazi zbog neizravne promjene uporabe zemljišta, osiguravajući poštovanje ove Direktive, posebno članka 7.b stavka 2.

Taj prijedlog treba sadržavati potrebne zaštite kako bi se osigurala sigurnost za ulaganja koja su poduzeta prije primjene te metodologije. S obzirom na postrojenja u kojima se biogoriva proizvode prije kraja 2013., primjena mjera iz prvog podstavka ne dozvoljava da se prije 31. prosinca 2017. za biogoriva proizvedena iz tih postrojenja smatra da ne zadovoljavaju zahtjeve održivosti iz ove Direktive, što bi inače bio slučaj, pod uvjetom da se tim biogorivom omogućuju uštede emisija stakleničkih plinova od najmanje 45 % Ovo vrijedi za kapacitete postrojenja za proizvodnju biogoriva na kraju 2012.

Europski parlament i Vijeće ulažu napore kako bi do 31. prosinca 2012. donijeli odluku o svim takvim prijedlozima koje je Komisija dostavila.

7.  Prilog IV. može se prilagoditi tehničkom i znanstvenom napretku, što uključuje dodavanje vrijednosti za novu tehnologiju proizvodnje biogoriva za iste ili druge sirovine i modifikaciju metodologije utvrđene u dijelu C. Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, između ostalog tako da je dopunjuju, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

Što se tiče zadanih vrijednosti i metodologije utvrđene u Prilogu IV., posebno se treba razmotriti:

 metoda za obračunavanje otpada i ostataka,

 metoda za obračunavanje suproizvoda,

 metoda za obračunavanje kogeneracije i

 status koji se pripisuje suproizvodima kao ostacima od poljoprivredne proizvoda.

Zadane vrijednosti za biodizel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja treba što prije preispitati.

Kod prilagođavanja ili dopunjavanja popisa zadanih vrijednosti u Prilogu IV. poštuju se sljedeći uvjeti:

(a) kad je doprinos nekog faktora sveukupnim emisijama mali, ili se javlja s ograničenim varijacijama, ili kad je stvarne vrijednosti skupo ili teško utvrditi, zadane vrijednosti moraju biti tipične za redovne proizvodne postupke;

(b) u svim drugim slučajevima, zadane vrijednosti moraju biti konzervativne u odnosu na redovne proizvodne postupke.

8.  Treba utvrditi iscrpne definicije, uključujući i tehničke specifikacije propisane za kategorije utvrđene u točki 9. dijela C Priloga IV. Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

Članak 7.e

Provedbene mjere i izvješća o održivosti biogoriva

1.  Kod provedbenih mjera koje se spominju u drugom podstavku članka 7.b stavka 3., trećem podstavku članka 7.c stavka 3., članku 7.c stavku 6., članku 7.c stavku 8., članku 7.d stavku 5., prvom podstavku članka 7.d stavka 7. i članku 7.d stavku 8. treba u potpunosti uzeti u obzir ciljeve Direktive 2009/28/EZ.

2.  Izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću koja se spominju u članku 7.b stavku 7., članku 7.c stavku 2., članku 7.c stavku 9., članku 7.d stavcima 4. i 5. i prvom podstavku članka 7.c stavka 6. kao i izvješća i informacije koji se dostavljaju prema prvom i petom podstavku članka 7.c stavka 3. i članku 7.d. stavku 2. pripremaju se i prenose u smislu i Direktive 2009/28/EZ i ove Direktive.

7. u članku 8., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Države članice prate poštovanje zahtjeva iz članaka 3. i 4. u pogledu benzina i dizelskoga goriva na temelju metoda ispitivanja iz Europskih normi EN 228:2004 odnosno EN 590:2004.”;

8. umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.a

Aditivi sa sadržajem metala

1.  Komisija provodi procjenu rizika koju uporaba aditiva sa sadržajem metala u gorivu predstavlja za zdravlje i okoliš i u tu svrhu razvija metodologiju ispitivanja. O svojim zaključcima izvješćuje Europski parlament i Vijeće prije 31. prosinca 2012.

2.  Dok ne bude razvijena metodologija ispitivanja koja se spominje u stavku 1., prisutnost metilciklopentadienil manganovog trikarbonila (MMT) kao metalnog aditiva u gorivu ograničava se od 1. siječnja 2011. na 6 mg mangana po litri. Od 1. siječnja 2014. ograničenje je 2 mg mangana po litri.

3.  Ograničenje sadržaja MMT-a u gorivu navedeno u stavku 2. preispituje se na osnovu rezultata procjene koja se provodi primjenom metodologije ispitivanja spomenute u stavku 1. Može se smanjiti na nulu kad je to opravdano procjenom rizika. Ne može se povećati ako to nije opravdano procjenom rizika. Ta mjera, namijenjena za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

4.  Države članice osiguravaju da naljepnica s podacima o sadržaju aditiva u gorivu koji sadrže metal bude izložena na svim prodajnim mjestima na kojima je gorivo s metalnim aditivima dostupno potrošačima.

5.  Naljepnica sadrži sljedeći tekst: ‚Sadrži metalne aditive’.

6.  Naljepnica se pričvršćuje na mjesto na kojem se prikazuje informacija o vrsti goriva, u jasno vidljivom položaju. Naljepnica je takve dimenzije i sadrži slova takve veličine da je jasno vidljiva i lako čitljiva.”;

9. članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Izvješćivanje

1.  Komisija do 31. prosinca 2012. a zatim svake tri godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću kojem prema potrebi prilaže prijedloge za izmjene ove Direktive. U tom se izvješću posebno uzima u obzir sljedeće:

(a) uporaba i razvoj automobilske tehnologije, a posebno provedivost povećavanja maksimalno dopuštenog sadržaja biogoriva u benzinu i dizelu i potreba preispitivanja roka koji se spominje u članku 3. stavku 3.;

(b) politika Zajednice o emisijama CO2 iz vozila u cestovnom prometu;

(c) mogućnost primjene zahtjeva iz Priloga II., a posebno granične vrijednosti za policiklične aromatske ugljikovodike na necestovne pokretne strojeve (uključujući plovila na unutarnjim plovnim putovima), poljoprivredne i šumarske traktore i rekreacijska plovila;

(d) povećanje uporabe sredstava za pranje u gorivima;

(e) uporaba metalnih aditiva osim MMT-a u gorivima;

(f) ukupna zapremnina komponenata koje se rabe u benzinu i dizelu s obzirom na zakonodavstvo Zajednice o zaštiti okoliša, uključujući ciljeve Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za akciju Zajednice na području politike voda ( 20 ) i njezinih sestrinskih direktiva;

(g) posljedice ciljeva smanjenja stakleničkih plinova koji su utvrđeni u članku 7.a stavku 2. za sustav trgovanja emisijama;

(h) eventualna potreba za prilagođavanje članka 2. stavaka 6. i 7. i članka 7.a stavka 2. točke (b) radi procjene mogućeg doprinosa postizanju cilja smanjenja stakleničkih plinova do 10 % do 2020. Ova razmatranja treba temeljiti na potencijalu smanjenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva i energije u Zajednici, uzimajući u obzir posebno nova dostignuća u tehnologijama hvatanja i skladištenja ugljika sigurnim za okoliš i kod električnih cestovnih vozila te isplativosti načina smanjenja tih emisija, kako se spominju u članku 7.a. stavku 2. točki (b);

(i) mogućnost uvođenja dodatnih mjera za isporučitelje radi postizanja 2 %-tnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici u odnosu na osnovnu normu za gorivo koja se spominje u članku 7.a stavku 5. točki (b), kupnjom kredita u okviru Mehanizma čistog razvoja iz Kyotskog protokola prema uvjetima utvrđenim u Direktivi 2003/87/EZ, radi procjene daljnjeg mogućeg doprinosa postizanju cilja smanjenja stakleničkih plinova do 10 % do 2020., kako se spominje u članku 7.a stavku 2 točki (c) ove Direktive;

(j) ažurirana analiza ulaganja i dobiti i utjecaja smanjenja maksimalno dozvoljenog tlaka pare za benzin ispod 60 kPa u ljetnom razdoblju.

2.  Najkasnije 2014. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o postizanju ciljeva emisija stakleničkih plinova za 2020. iz članka 7.a, uzimajući o obzir potrebu da taj cilj i cilj iz članka 3. stavka 3. Direktive 2009/28/EZ budu usklađeni u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u prometu, u svjetlu izvješća koja se spominju u članku 23. stavcima 8. i 9. te Direktive.

Komisija tom izvješću prema potrebi prilaže prijedlog za izmjenu cilja.

10. u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Ako je dozvoljene metode ispitivanja koje se spominju u Prilogu I. ili II. potrebno prilagoditi tehničkom napretku, izmjene namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni mogu se donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4. Prilog III. isto je tako moguće prilagoditi tehničkom i znanstvenom napretku. Ta mjera, namijenjena za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni donosi se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.”;

11. članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Odborska procedura

1.  Osim u slučajevima navedenim u stavku 2., Komisiji pomaže Odbor za kakvoću goriva.

2.  Za pitanja u vezi s održivosti biogoriva prema člancima 7.b, 7.c i 7.d. Komisiji pomaže Odbor za održivost biogoriva i biotekućina koji se spominje u članku 25. stavku 2. Direktive 2009/28/EZ.

3.  Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, s obzirom na odredbe njezinog članka 8.

4.  Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, s obzirom na odredbe njezinog članka 8.”;

12. članak 14. briše se;

13. Prilozi I., II., III. i IV. zamjenjuju se tekstom iz Priloga ovoj Direktivi.

▼M1 —————

▼B

Članak 3.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 93/12/EEZ stavlja se izvan snage.

Članak 4.

Prenošenje

1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2010.

One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.




PRILOG




PRILOG I.

SPECIFIKACIJE U POGLEDU OKOLIŠA ZA GORIVA NA TRŽIŠTU NAMIJENJENA UPORABI U VOZILIMA S MOTORIMA S VANJSKIM IZVOROM PALJENJA

Vrsta goriva: benzin



Parametar (1)

Jednica

Granične vrijednosti (2)

Minimum

Maksimum

Istraživački oktanski broj

 

95  (3)

Motorni oktanski broj

 

85

Tlak pare, ljetno razdoblje (4)

kPa

60,0  (5)

Destilacija:

 

 

 

— postotak koji evaporira na 100 °C

% v/v

46,0

— postotak koji evaporira na 150 °C

% v/v

75,0

Analiza ugljikovodika:

 

 

 

— olefini

% v/v

18,0

— aromati

% v/v

35,0

— benzen

% v/v

1,0

Sadržaj kisika

% m/m

 

3,7

Oksigenati

 

 

 

— Metanol

% v/v

 

3,0

— Etanol (mogu biti potrebni stabilizatori)

% v/v

 

10,0

— Izo-propil alkohol

% v/v

12,0

— Tert-butil alkohol

% v/v

15,0

— Izo-butil alkohol

% v/v

15,0

— Eteri sa sadržajem pet ili više atoma ugljika po molekuli

% v/v

22,0

— Drugi oksigenati (6)

% v/v

15,0

Sadržaj sumpora

mg/kg

10,0

Sadržaj olova

g/1

0,005

(1)   Ispitne metode su metode navedene u normi EN 228:2004. Države članice mogu usvojiti metodu ispitivanja navedenu u zamjenskoj normi za EN 228:2004 ako se za nju može dokazati da daje minimalno istu točnost i minimalno istu razinu preciznosti kao metoda ispitivanja koju zamjenjuje.

(2)   Vrijednosti navedene u specifikaciji su ‚stvarne vrijednosti’. Kod utvrđivanja graničnih vrijednosti primijenjena je norma EN ISO 4259:2006 ‚Naftni proizvodi – određivanje i primjena podataka preciznosti u odnosu na ispitne metode’, a kod određivanja minimalne vrijednosti u obzir je uzeta minimalna razlika 2R iznad nule (R = mjerna obnovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja tumače se na osnovi kriterija opisanih u normi EN ISO 4259:2006.

(3)   Države članice mogu donijeti odluku da i dalje odobravaju stavljanje na tržište bezolovnog regular benzina minimalnog motornog oktanskog broja (MON) 81 i minimalnog istraživačkog oktanskog broja (RON) 91.

(4)   Ljetno razdoblje počinje najkasnije 1. svibnja i završava najranije 30. rujna. Za države članice s niskim ljetnim temperaturama okolnog zraka ljetno razdoblje počinje najkasnije 1. lipnja i završava najranije 31. kolovoza.

(5)   U slučaju država članica s niskim ljetnim temperaturama okolnog zraka i za koje je na snazi izuzeće u skladu s člankom 3. stavcima 4. i 5., maksimalni tlak pare je 70 kPa. U slučaju država članica za koje je izuzeće u skladu s člankom 3. stavcima 4. i 5. na snazi za benzin koji sadrži etanol, maksimalni tlak pare je 60 kPa uz dodatno odobreno odstupanje tlaka pare navedeno u Prilogu III.

(6)   Drugi mono-alkoholi i eteri s konačnim vrelištem do točke navedene u normi EN 228:2004.




PRILOG II.

SPECIFIKACIJE U POGLEDU OKOLIŠA ZA GORIVA NA TRŽIŠTU NAMIJENJENA UPORABI U VOZILIMA S MOTORIMA S UNUTARNJIM IZGARANJEM

Vrsta goriva : dizelsko gorivo



Parametar (1)

Jedinica

Granične vrijednosti (2)

Minimalne

Maksimalne

Cetanski broj

 

51,0

Gustoća na 15 °C

kg/m (3)

845,0

Destilacija:

 

 

 

—  95 % v/v rekuperirano kod:

°C

360,0

Policiklički aromatski ugljikovodici

% m/m

8,0

Sadržaj sumpora

mg/kg

10,0

Sadržaj metil ester masnih kiselina FAME — EN 14078

% v/v

7,0  (3)

(1)   Ispitne metode su metode navedene u normi EN 590:2004. Države članice mogu usvojiti metodu ispitivanja navedenu u zamjenskoj normi za EN 590:2004 ako se za nju može dokazati da daje minimalno istu točnost i minimalno istu razinu preciznosti kao metoda ispitivanja koju zamjenjuje.

(2)   Vrijednosti navedene u specifikaciji su ‚stvarne vrijednosti’. Kod utvrđivanja graničnih vrijednosti primijenjena je norma EN ISO 4259:2006 ‚Naftni proizvodi – određivanje i primjena podataka preciznosti u odnosu na ispitne metode’, a kod određivanja minimalne vrijednosti u obzir je uzeta minimalna razlika 2R iznad nule (R = mjerna obnovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja tumače se na osnovu kriterija opisanih u normi EN ISO 4259:2006.

(3)   FAME odgovara normi EN 14214.




PRILOG III



ODOBRENO ODSTUPANJE TLAKA PARE ZA BENZIN KOJI SADRŽI BIOETANOL

Sadržaj bioetanola (% v/v)

Odobreno odstupanje tlaka pare (kPa)

0

0

1

3,65

2

5,95

3

7,20

4

7,80

5

8,0

6

8,0

7

7,94

8

7,88

9

7,82

10

7,76

Odobreno odstupanje tlaka pare za sadržaj bioetanola između vrijednosti s popisa utvrđuje se pravocrtnom interpolacijom između sadržaja bioetanola neposredno iznad i neposredno ispod međuvrijednosti.




PRILOG IV.

PRAVILA ZA IZRAČUN EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA U ŽIVOTNOM VIJEKU BIOGORIVA

A.    Tipične i zadane vrijednosti za biogoriva ako su proizvedena bez neto emisija ugljika iz promjene uporabe zemljišta



Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipična ušteda emisija stakleničkih plinova

Zadana ušteda emisija stakleničkih plinova

Etanol iz šećerne repice

61  %

52  %

Etanol iz pšenice (tehnološko gorivo nije navedeno)

32  %

16  %

Etanol iz pšenice (lignit kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

32  %

16  %

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u konvencionalnom kotlu)

45  %

34  %

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

53  %

47  %

Etanol iz pšenice (slama kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

69  %

69  %

Etanol iz zrna (kukuruza) proizveden u Zajednici (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

56  %

49  %

Etanol iz šećerne trske

71  %

71  %

Dio etil-tertio-butil-etera (ETBE) iz obnovljivih izvora

Jednaka kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Dio tertio-amil-etil-etera (TAEE) iz obnovljivih izvora

Jednaka kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Biodizel iz uljane repice

45  %

38  %

Biodizel iz suncokreta

58  %

51  %

Biodizel iz soje

40  %

31  %

Biodizel iz palminog ulja (postupak nije naveden)

36  %

19  %

Biodizel iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

62  %

56  %

Biodizel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja (1)

88  %

83  %

Hidroobrađeno biljno ulje iz uljane repice

51  %

47  %

Hidroobrađeno biljno ulje iz suncokreta

65  %

62  %

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak nije naveden)

40  %

26  %

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

68  %

65  %

Čisto biljno ulje iz uljane repice

58  %

57  %

Bioplin iz gradskog organskog otpada kao komprimirani zemni plin

80  %

73  %

Bioplin iz tekućega gnoja kao komprimirani zemni plin

84  %

81  %

Bioplin iz krutoga gnoja kao komprimirani zemni plin

86  %

82  %

(1)   Ne obuhvaća životinjsko ulje proizvedeno iz životinjskih nusproizvoda razvrstanih kao materijal kategorije 3. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. listopada 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudì (2)

(2)   SL L 273, 10.10.2002., str. 1.

B.    Procijenjene tipične i zadane vrijednosti za buduća biogoriva, koja u siječnju 2008. nisu bila na tržištu ili su na tržištu bila u zanemarivim količinama, ako su proizvedena bez neto emisija ugljika iz promjene uporabe zemljišta



Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipična ušteda emisija stakleničkih plinova

Zadana ušteda emisija stakleničkih plinova

Etanol iz pšenične slame

87  %

85  %

Etanol iz otpadnog drveta

80  %

74  %

Etanol iz uzgojenog drveta

76  %

70  %

Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drveta

95  %

95  %

Fischer-Tropschov dizel iz uzgojenog drveta

93  %

93  %

Dimetileter (DME) iz otpadnog drveta

95  %

95  %

Dimetileter (DME) iz uzgojenog drveta

92  %

92  %

Metanol iz otpadnog drveta

94  %

94  %

Metanol iz uzgojenog drveta

91  %

91  %

Dio metil-tertio-butil-etera (MTBE) iz obnovljivih izvora

Jednaka kao kod izabrane tehnologije proizvodnje metanola

C.    Metodologija

1.

Emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje i uporabe biogoriva izračunavaju se kao:

E = eec + el + ep + etd + eu – esca – eccs – eccr – eee

gdje je

E

=

ukupne emisije iz uporabe goriva;

eec

=

emisije iz ekstrakcije ili uzgoja sirovina;

el

=

godišnje emisije iz promjena zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta;

ep

=

emisije iz prerade;

etd

=

emisije iz prometa i distribucije;

eu

=

emisije iz zemljišta u uporabi;

esca

=

uštede emisija zahvaljujući akumulaciji ugljika u tlu kao rezultat poboljšanoga gospodarenja u poljoprivredi;

eccs

=

uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem ugljika;

eccr

=

uštede emisija ostvarene hvatanjem i zamjenom ugljika; i

eee

=

uštede emisija zahvaljujući višku električne energije dobivene kogeneracijom.

Emisije iz proizvodnje strojeva i opreme ne uzimaju se u obzir.

2.

Emisije stakleničkih plinova iz goriva, E, izražavaju se u gramima ekvivalent CO2 na MJ goriva (gCO2eq/MJ).

3.

Iznimno od navedenog u točki 2., vrijednosti izračunane u gCO2eq/MJ mogu se prilagoditi kako bi se uzele u obzir razlike između goriva u izvršenom korisnom radu izraženom u km/MJ. Ta se prilagođavanja provode samo kad se dokažu razlike u izvršenom korisnom radu.

4.

Uštede emisije stakleničkih plinova iz biogoriva izračunavaju se kao:

UŠTEDA = (EF – EB)/EF

gdje je

EB

=

ukupne emisije iz biogoriva; i

EF

=

ukupne emisije iz referentnog fosilnoga goriva.

5.

Staklenički plinovi koji se uzimaju u obzir u smislu točke 1. su CO2, N2O i CH4. U svrhu izračuna ekvivalentnosti CO2, ti se plinovi vrednuju kako slijedi:

CO2: 1

N2O: 296

CH4: 23

6.

Emisije iz ekstrakcije ili uzgoja sirovine, eec , obuhvaćaju emisije iz samog postupka pridobivanja ili uzgoja; iz prikupljanja sirovina; iz otpada i istjecanja i iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda koji se koriste u pridobivanju ili uzgoju. Hvatanje CO2 u uzgoju sirovina nije obuhvaćeno. Certificirana smanjenja emisija stakleničkih plinova iz izgaranja plina na bakljama na mjestima proizvodnje ulja širom svijeta oduzimaju se. Do procjene podataka o emisijama iz uzgoja sirovina može se doći primjenom prosjeka koji su izračunati za manja geografska područja od onih koja se koriste u izračunu zadanih vrijednosti, kao alternativa primjeni stvarnih vrijednosti.

7.

Godišnje emisije iz promjena zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta, ej, izračunavaju se tako da se ukupne emisije jednakomjerno podijele na 20 godina. Za izračun tih emisija važi sljedeće pravilo:

el = (CSR – CSA) × 3,664 × 1/20 × 1/P – eB  ( 21 ),

gdje je

el

=

godišnje emisije iz promjena zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (mjereno kao maseni ekvivalent CO2 po energetskoj jedinici biogoriva);

CSR

=

zaliha ugljika po jediničnoj površini koja se povezuje s referentnom namjenom zemljišta (mjereno kao masa ugljika po jediničnoj površini, uključujući i tlo i vegetaciju). Referentnom namjenom zemljišta smatra se uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije nego je dobivena sirovina, ovisno o tome što je uslijedilo kasnije;

CSA

=

zaliha ugljika po jediničnoj površini koja se povezuje s referentnom namjenom zemljišta (mjereno kao masa ugljika po jediničnoj površini, uključujući i tlo i vegetaciju). U slučajevima kad se zalihe ugljika akumuliraju tijekom više od jedne godine, vrijednost CSA je procijenjena zaliha po jediničnoj površini nakon 20 godina ili kad kultura dostigne zrelost, ovisno o tome što uslijedi prije;

P

=

produktivnost kulture (mjereno kao energija biogoriva po jediničnoj površini godišnje); i

eB

=

dodatak od 29 gCO2eq/MJ biogoriva ako se biomasa dobiva sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima predviđenim u točki 8.

8.

Dodatak od 29 gCO2eq/MJ dodjeljuje se ako se dokaže da zemljište:

(a) u siječnju 2008. nije bilo u uporabi za poljoprivrednu niti drugu djelatnost; i

(b) spada u jednu od sljedećih kategorija:

i. jako degradirano zemljište koje je prije bilo u poljoprivrednoj uporabi;

ii. jako onečišćeno zemljište.

Dodatak od 29 gCO2eq/MJ primjenjuje se u razdoblju od najviše 10 godina od dana prenamjene zemljišta u poljoprivredno zemljište, pod uvjetom da su osigurani stalan porast zaliha ugljika kao i smanjenje pojave erozije tla za zemljište iz i. i da je smanjeno onečišćenje zemljišta iz ii.

9.

Kategorije spomenute u točki 8. podtočki (b) definirane su kako slijedi:

(a) ‚jako degradirano zemljište’ znači zemljište koje je neko duže vrijeme bilo znatno zasoljavano ili je znatno osiromašeno u pogledu sadržaja organskih tvari i jako je erodiralo;

(b) ‚jako onečišćeno zemljište’ znači zemljište koje zbog onečišćenja tla nije pogodno za uzgoj prehrambenih kultura i krmiva.

Takvim se zemljištem smatra i zemljište koje je predmetom odluke Komisije u skladu s četvrtim podstavkom članka 7.c stavka 3.

10.

Smjernice donesene prema točki 10. dijela C. Priloga V. Direktivi 2009/28/EZ služe kao osnova za izračun zaliha ugljika koje zemljište posjeduje u smislu ove Direktive.

11.

Emisije iz prerade, ep , obuhvaćaju emisije iz same prerade; iz otpada i istjecanja; iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda koji se koriste u preradi.

Kod priznavanja potrošnje električne energije koja nije proizvedena o okviru postrojenja za proizvodnju goriva pretpostavlja se da je intenzitet emisija stakleničkih plinova proizvodnje i distribucije te električne energije jednak prosječnom intenzitetu emisije proizvodnje i distribucije električne energije u utvrđenoj regiji. Kao izuzetak od tog pravila proizvođači mogu koristiti prosječnu vrijednost za pojedinu elektranu za električnu energiju proizvedenu u dotičnoj elektrani ako ta elektrana nije spojena na mrežu.

12.

Emisije iz prometa i distribucije, etd , obuhvaćaju emisije iz prijevoza i skladištenja sirovine i polugotovih materijala i iz skladištenja i distribucije gotovih materijala. Emisije iz prometa i distribucije koje se uzimaju u obzir prema točki 6. nisu obuhvaćene ovom točkom.

13.

Za emisije iz goriva u uporabi, eu , smatra se da su nula za biogoriva.

14.

Uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem ugljika, eccs , koje već nisu uzete u obzir za ep, ograničene su na emisije koje su izbjegnute zahvaljujući hvatanju i sekvestraciji emitiranog CO2 izravno povezanog s pridobivanjem, prometom, preradom i distribucijom goriva.

15.

Uštede emisija ostvarene hvatanjem i zamjenom ugljika, eccr , ograničene su na emisije koje su izbjegnute zahvaljujući hvatanju CO2 u kojem ugljik potječe iz biomase i koji se koristi kao zamjena za CO2 dobiven iz fosilne energije koji se koristi u komercijalnim proizvodima i uslugama.

16.

Uštede emisija zbog viška električne energije proizvedene u kogeneraciji,eee , uzimaju se u obzir u vezi s viškom električne energije proizvedenim u sustavima za proizvodnju goriva postupkom kogeneracije, osim kad je gorivo koje se rabi za kogeneraciju suproizvod koji nije ostatak poljoprivredne kulture. Kod priznavanja tog viška električne energije, za veličinu jedinice za kogeneraciju pretpostavlja se da je minimalno potrebna kako bi kogeneracijska jedinica mogla isporučiti toplinu koja je potrebna za proizvodnju goriva. Za uštede stakleničkih plinova koje se povezuju s takvim viškom električne energije drži se da su jednake količini stakleničkog plina koji bi bio ispušten kad bi jednaka količina električne energije bila proizvedena u elektrani koja koristi isto gorivo koje se koristi u kogeneracijskoj jedinici.

17.

Kad se u postupku proizvodnje goriva kombinirano proizvodi gorivo čije se emisije izračunavaju i jedan ili više drugih proizvoda (suproizvoda), emisije stakleničkih plinova dijele se na gorivo ili njegove međuproizvode i suproizvode proporcionalno njihovom energetskom sadržaju (koji se, kad se radi o drugim suproizvodima a ne električnoj energiji, određuje nižom toplinskom vrijednosti).

18.

U svrhu izračuna koji se spominje u točki 17., emisije koje se dijele su eec + el + oni dijelovi ep , etd i eee koji se pojavljuju do uključno faze prerade u kojoj se proizvodi suproizvod. Ako je raspodjela emisija na suproizvode izvršena u nekoj ranijoj fazi životnog vijeka, u tu svrhu koristi se samo onaj dio tih emisija koji je dodijeljen posljednjoj takvoj fazi prerade do nastanka međuproizvoda goriva, a ne ukupan iznos emisija.

Svi suproizvodi uključujući i električnu energiju koji nisu obuhvaćeni točkom 16. uzimaju se u obzir u svrhu tog izračuna, osim ostataka poljoprivredne kulture, uključujući slamu, bagasu, ljuske, klipove i ljuske oraha. Za suproizvode koji imaju negativan energetski sadržaj, u svrhe izračuna smatra se da imaju energetski sadržaj nula.

Za otpad, ostatke poljoprivrednih kultura, uključujući slamu, bagasu, ljuske, klipove i ljuske oraha i ostatke od prerade uključujući i sirovi glicerin (glicerin koji nije rafiniran), smatra se da imaju nulte emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku do postupka prikupljanja tih materijala.

U slučaju goriva koja se proizvode u rafinerijama, jedinica za analizu u svrhu izračuna koji se spominje u točki 17. je rafinerija.

19.

U svrhu izračuna koji se spominje u točki 4., vrijednost za referentno fosilno gorivo EF najnovije su dostupne stvarne prosječne emisije iz fosilnog dijela benzina i dizela koji su u uporabi u Zajednici navedene u izvješću u skladu s ovom Direktivom. Ako takvih podataka nema, koristi se vrijednost 83,8 gCO2eq/MJ.

D.    Raščlanjene zadane vrijednosti za biogoriva

Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj kultura: ‚eecprema definiciji u dijelu C ovog Priloga



Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz šećerne repe

12

12

Etanol iz pšenice

23

23

Etanol iz zrna (kukuruza), proizveden u Zajednici

20

20

Etanol iz šećerne trske

14

14

Dio ETBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Dio TAEE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Biodiesel iz uljane repice

29

29

Biodiesel iz suncokreta

18

18

Biodiesel iz soje

19

19

Biodiesel iz palminog ulja

14

14

Biodiesel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja (1)

0

0

Hidroobrađeno biljno ulje iz uljane repice

30

30

Hidroobrađeno biljno ulje iz suncokreta

18

18

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja

15

15

Čisto biljno ulje iz uljane repice

30

30

Bioplin iz gradskog organskog otpada kao komprimirani zemni plin

0

0

Bioplin iz tekućega gnoja kao komprimirani zemni plin

0

0

Bioplin iz krutoga gnoja kao komprimirani zemni plin

0

0

(1)   Ne obuhvaća životinjsko ulje proizvedeno iz životinjskih nusproizvoda razvrstanih kao materijal kategorije 3. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1774/2002.

Raščlanjene zadane vrijednosti za preradu (uključujući i višak električne energije): ‚ep – eeeprema definiciji u dijelu C ovog Priloga



Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz šećerne repe

19

26

Etanol iz pšenice (tehnološko gorivo nije navedeno)

32

45

Etanol iz pšenice (lignit kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP)

32

45

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u konvencionalnom kotlu)

21

30

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP)

14

19

Etanol iz pšenice (slama kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP)

1

1

Etanol iz zrna (kukuruza), proizveden u Zajednici (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP)

15

21

Etanol iz šećerne trske

1

1

Dio ETBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Dio TAEE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Biodiesel iz uljane repice

16

22

Biodiesel iz suncokreta

16

22

Biodiesel iz soje

18

26

Biodiesel iz palminog ulja (postupak nije naveden)

35

49

Biodiesel iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

13

18

Biodiesel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja

9

13

Hidroobrađeno biljno ulje iz uljane repice

10

13

Hidroobrađeno biljno ulje iz suncokreta

10

13

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak nije naveden)

30

42

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

7

9

Čisto biljno ulje iz uljane repice

4

5

Bioplin iz gradskog organskog otpada kao komprimirani zemni plin

14

20

Bioplin iz tekućega gnoja kao komprimirani zemni plin

8

11

Bioplin iz krutoga gnoja kao komprimirani zemni plin

8

11

Raščlanjene zadane vrijednosti za promet i distribuciju: ‚etdprema definiciji u dijelu C ovog Priloga



Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz šećerne repe

2

2

Etanol iz pšenice

2

2

Etanol iz zrna (kukuruza), proizveden u Zajednici

2

2

Etanol iz šećerne trske

9

9

Dio ETBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Dio TAEE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Biodiesel iz uljane repice

1

1

Biodiesel iz suncokreta

1

1

Biodiesel iz soje

13

13

Biodiesel iz palminog ulja

5

5

Biodiesel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja

1

1

Hidroobrađeno biljno ulje iz uljane repice

1

1

Hidroobrađeno biljno ulje iz suncokreta

1

1

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja

5

5

Čisto biljno ulje iz uljane repice

1

1

Bioplin iz gradskog organskog otpada kao komprimirani zemni plin

3

3

Bioplin iz tekućega gnoja kao komprimirani zemni plin

5

5

Bioplin iz krutoga gnoja kao komprimirani zemni plin

4

4

Ukupno za uzgoj kultura, preradu, promet i distribuciju



Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz šećerne repe

33

40

Etanol iz pšenice (tehnološko gorivo nije navedeno)

57

70

Etanol iz pšenice (lignit kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

57

70

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u konvencionalnom kotlu)

46

55

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

39

44

Etanol iz pšenice (slama kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

26

26

Etanol iz zrna (kukuruza), proizveden u Zajednici (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

37

43

Etanol iz šećerne trske

24

24

Dio ETBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Dio TAEE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Biodiesel iz uljane repice

46

52

Biodiesel iz suncokreta

35

41

Biodiesel iz soje

50

58

Biodiesel iz palminog ulja (postupak nije naveden)

54

68

Biodiesel iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

32

37

Biodiesel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja

10

14

Hidroobrađeno biljno ulje iz uljane repice

41

44

Hidroobrađeno biljno ulje iz suncokreta

29

32

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak nije naveden)

50

62

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

27

29

Čisto biljno ulje iz uljane repice

35

36

Bioplin iz gradskog organskog otpada kao komprimirani zemni plin

17

23

Bioplin iz tekućega gnoja kao komprimirani zemni plin

13

16

Bioplin iz krutoga gnoja kao komprimirani zemni plin

12

15

E.    Procijenjene raščlanjene zadane vrijednosti za buduća biogoriva, koja u siječnju 2008. nisu bila na tržištu ili su bila na tržištu u zanemarivim količinama

Raščlanjene vrijednosti za uzgoj kultura: ‚eecprema definiciji u dijelu C ovog Priloga



Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz pšenične slame

3

3

Etanol iz otpadnog drveta

1

1

Etanol iz uzgojenog drveta

6

6

Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drveta

1

1

Fischer-Tropschov dizel iz uzgojenog drveta

4

4

Dimetileter (DME) iz otpadnog drveta

1

1

Dimetileter (DME) iz uzgojenog drveta

5

5

Metanol iz otpadnog drveta

1

1

Metanol iz uzgojenog drveta

5

5

Dio MTBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje metanola

Raščlanjene vrijednosti za preradu (uključujući i višak električne energije): ‚ep – eeeprema definiciji u dijelu C ovog Priloga



Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz pšenične slame

5

7

Etanol iz drveta

12

17

Fischer-Tropschov dizel iz drveta

0

0

Dimetileter (DME) iz drveta

0

0

Metanol iz drveta

0

0

Dio MTBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje metanola

Raščlanjene vrijednosti za promet i distribuciju: ‚etdprema definiciji u dijelu C ovog Priloga



Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)

Etanol iz pšenične slame

2

2

Etanol iz otpadnog drveta

4

4

Etanol iz uzgojenog drveta

2

2

Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drveta

3

3

Fischer-Tropschov dizel iz uzgojenog drveta

2

2

Dimetileter iz otpadnog drveta (DME)

4

4

Dimetileter iz uzgojenog drveta (DME)

2

2

Metanol iz otpadnog drveta

4

4

Metanol iz uzgojenog drveta

2

2

Dio metila MTBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje metanola

Ukupno za uzgoj kultura, preradu, promet i distribuciju



Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)

Etanol iz pšenične slame

11

13

Etanol iz otpadnog drveta

17

22

Etanol iz uzgojenog drveta

20

25

Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drveta

4

4

Fischer-Tropschov dizel iz uzgojenog drveta

6

6

Dimetileter (DME) iz otpadnog drveta

5

5

Dimetileter (DME) iz uzgojenog drveta (DME)

7

7

Metanol iz otpadnog drveta

5

5

Metanol iz uzgojenog drveta

7

7

Dio MTBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje metanola”



( 1 ) SL C 44, 16.2.2008., str. 53.

( 2 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 17. prosinca 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 6. travnja 2009.

( 3 ) SL L 350, 28.12.1998., str. 58.

( 4 ) SL L 242, 10.9.2002., str. 1.

( 5 ) SL L 152, 11.6.2008., str. 43.

( 6 ) SL L 59, 27.2.1998., str. 1.

( 7 ) SL L 140, 5.6.2009., str. 16.

( 8 ) SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

( 9 ) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

( 10 ) SL L 121, 11.5.1999., str. 13.

( 11 ) SL L 74, 27.3.1993., str. 81.

( 12 ) Numeriranje ovih oznaka KN kako je navedeno u Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.6.1987., str. 1.).

( 13 ) SL L 164, 30.6.1994., str. 15.

( 14 ) SL L 59, 27.2.1998., str. 1.

( 15 ) SL L 173, 12.7.2000., str. 1.”;

( 16 ) SL L 140, 5.6.2009., str. 16.”;

( 17 ) SL L 275, 25.10.2003., str. 32.”;

( 18 ) SL L 30, 31.1.2009., str. 16.

( 19 ) SL L 154, 21.6.2003., str. 1.”;

( 20 ) SL L 327, 22.12.2000., str. 1.”;

( 21 ) Kvocijent dobiven dijeljenjem molekulske mase CO2 (44,010 g/mol) s molekulskom masom ugljika (12,011 g/mol) iznosi 3,664.