OBAVIJEST KOMISIJE

Sinergije između programâ Obzora Europa i Europskog fonda za regionalni razvoj

(2022/C 421/03)

Sadržaj

UVOD

8

VRSTE SINERGIJE

9

1.

Pečat izvrsnosti

9

2.

Prijenosi iz EFRR-a u program Obzor Europa

14

3.

Kumulativno financiranje

18

4.

Europska partnerstva

23

5.

Kombinirano financiranje (udruživanje)

32

6.

Uzlazne i silazne sinergije

33

PRILOG 1

36

PRILOG 2

39

PRILOG 3

41

UVOD

Regulatorni okvir za razdoblje 2021.–2027. kojim se uređuju fondovi kohezijske politike u okviru podijeljenog upravljanja i fondovi u okviru izravnog upravljanja omogućuje snažnije sinergije između tih dviju vrsta financiranja sredstvima EU-a (1).

Relevantni mehanizmi uključuju pečate izvrsnosti, prijenose, kumulativno financiranje (koje se može koristiti i za podupiranje sufinanciranih i institucionaliziranih europskih partnerstava u okviru programa Obzor Europa) i potporu za udruživanje. U ovim se smjernicama obrađuju ti mehanizmi te „uzlazne i silazne sinergije”.

Svrha je ovog dokumenta opisati nove mogućnosti koje su dostupne tijelima koja upravljaju programima kohezijske politike te nacionalnim kontaktnim točkama i nositeljima/predlagateljima projekata u okviru programa Obzor Europa. Dokumentom se ujedno nastoji olakšati primjena relevantnih mehanizama spomenutih u prethodnom odlomku. Usmjeren je na sinergije između programa Obzor Europa i programa Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) (2).

Operativna dimenzija sinergija, u vezi s kojom je u zakonodavstvu za razdoblje 2021.–2027. ostvaren velik napredak, jednako je važna i dopunjuje stratešku dimenziju. Redovita razmjena mišljenja o sinergijama među tijelima država članica uključenih u programe kohezijske politike i provedbu programa Obzor Europa pomogla bi u upoznavanju s mogućnostima koje sinergije nude u državama članicama.

Strateški kontekst na razini EU-a

Promicanje inovativne, pametne i održive gospodarske preobrazbe, poticanje izvrsnosti u istraživanju i inovacijama te ublažavanje i prevladavanje postojanog inovacijskog jaza u području inovacija (različiti kapaciteti za inovacije privatnog i javnog sektora država članica) prioriteti su politike EU-a. Programi Obzor Europa i EFRR ključni su instrumenti EU-a za postizanje rezultata u okviru tih međusobno povezanih ciljeva.

Program Obzor Europa usmjeren je na podupiranje izvrsnosti u istraživanjima i inovacijama, u skladu s člankom 179. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Kohezijskom politikom nastoji se promicati i podupirati opći uravnotežen razvoj država članica i njihovih regija u skladu s člankom 174. UFEU-a, ponajprije smanjenjem regionalnih razlika. Na slici u nastavku prikazani su glavni strukturni elementi potpore za istraživanje i inovacije u okviru programa Obzor Europa i kohezijske politike.

Stoga je povezivanje kohezijske politike i programa Obzor Europa posljednjih godina bio važan prioritet Komisije, posebno u pripremi za razdoblje 2021.–2027. Cilj je ojačati učinak obiju politika stvaranjem komplementarnosti, posebno u slabije razvijenim i perifernim regijama. Promicanjem integriranog pristupa i jačanjem sinergija između tih ključnih instrumenata EU-a (i njihovih odgovarajućih stupova te ciljeva politike) mogu se stvoriti nove mogućnosti koje će svima donijeti koristi. Na primjer, poticanjem održivog i pametnog regionalnog gospodarskog razvoja istodobno se može općenito poboljšati inovacijski ekosustav EU-a kako bi mogao bolje odgovoriti na ključne društvene izazove i razvijati temeljne strateške lance vrijednosti.

Takvim pristupom stvaraju se nove mogućnosti za poticanje inovacija u svim regijama i bolju integraciju slabije razvijenih i perifernih regija u europski istraživački prostor (EIP) i europski inovacijski ekosustav.

Komunikacija Komisije o novom europskom istraživačkom prostoru za istraživanje i inovacije (3) važan je korak u stvaranju EIP-a. Cilj je EIP-a razvijati izvrsnost, prekograničnu suradnju istraživačâ, kritičnu masu u ključnim strateškim područjima i mogućnosti za preseljenje istraživača te u konačnici stvoriti otvoreno jedinstveno tržište za istraživanje i inovacije. Novi budućnosti okrenut plan utvrđen u Komunikaciji sadržava ambiciozan skup četiriju ciljeva politike – davanje prednosti ulaganjima i reformama, poboljšanje pristupa izvrsnosti i jačanje sustava istraživanja i inovacija u cijelom EU-u, poboljšanje prijenosa novih istraživanja i inovacija u poslovanje te produbljenje integracije nacionalnih politika.

Osim toga, Komisija je 16. srpnja 2021. donijela Prijedlog preporuke Vijeća o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi (4). U njoj je utvrđen niz prioritetnih područja za zajedničko djelovanje u podupiranju EIP-a, uključujući suradnju u pružanju odgovora na izazove digitalne i zelene tranzicije (na primjer, u provedbi misija i europskih partnerstava u okviru programa Obzor Europa).

Da bi se sinergije mogle ostvariti, upravljačka tijela programa relevantnih za istraživanje i inovacije moraju biti upoznata s drugim takvim tijelima i njihovim programima. Osim toga, nacionalni predstavnici u području istraživanja i inovacija moraju biti upoznati s prioritetima i aktivnostima u okviru programa Obzor Europa (kao što su nove misije i partnerstva) te regionalnim prioritetima u području pametne specijalizacije. Ti prioriteti i aktivnosti izvrsna su referentna točka za razvoj komplementarnosti. Uz osmišljavanje strateških planova koji se međusobno dopunjuju i korištenje različitih tokova financiranja (u skladu s posebnim ciljevima svakog programa/fonda), sinergije između okvira za istraživanje i inovacije i kohezijskih programa mogu maksimalno povećati opseg, kvalitetu i učinak ulaganja u istraživanje i inovacije.

Strategije pametne specijalizacije (S3) ključne su za sinergije s instrumentima povezanima s pametnim rastom na razini EU-a (posebice s programom Obzor Europa). Određivanje prioriteta strategije pametne specijalizacije odozdo prema gore trebalo bi olakšati pronalaženje partnera u drugim državama članicama radi suradnje u području srodnih tema i lanaca vrijednosti.

Kad je riječ o EFRR-u, člankom 11. stavkom 1. točkom (b) podtočkom iii. Uredbe o zajedničkim odredbama (UZO) (5) zahtijeva se da države članice u sporazumima o strateškom partnerstvu navedu: „komplementarnosti i sinergije među fondovima obuhvaćenima sporazumom o partnerstvu […] i drugim instrumentima Unije […] te, prema potrebi, projekte koji se financiraju u okviru programa Obzor Europa”. Slično tome, u skladu s člankom 22. stavkom 3. točkom (a) podtočkom iii. Uredbe o zajedničkim odredbama za svaki program kohezijske politike utvrđuje se sažetak glavnih izazova, uzimajući u obzir „potrebe za ulaganjem, komplementarnost i sinergije s drugim oblicima potpore”.

U svim slučajevima upravljačka tijela odlučuju hoće li primijeniti mehanizme sinergije.

VRSTE SINERGIJE

1.   Pečat izvrsnosti

Pečat izvrsnosti je oznaka kvalitete koju Komisija dodjeljuje na temelju prijedloga podnesenog u okviru poziva na podnošenje prijedlogâ u sklopu instrumenta EU-a za koji je ocijenjeno da ispunjava minimalne zahtjeve kvalitete tog instrumenta EU-a, ali nije mogao biti financiran zbog ograničenih proračunskih sredstava. Dodjeljivanje pečata izvrsnosti znači da bi projekt mogao biti prihvatljiv za dobivanje potpore iz drugih izvora financiranja na razini EU-a ili nacionalnih izvora financiranja.

Pečatom izvrsnosti u okviru programa Obzor Europa prepoznaje se vrijednost prijedloga, a drugim se tijelima za financiranje pomaže da iskoriste postupak evaluacije u okviru programa Obzor Europa. Pečat se, na primjer, može dodijeliti prijedlozima podnesenima u okviru Akceleratora Europskog vijeća za inovacije (EIC) u okviru programa Obzor Europa (nekadašnji instrument za MSP-ove), programa EIC-a za financiranje tranzicije, aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, aktivnosti udruživanja i aktivnosti u okviru Provjere koncepta Europskog istraživačkog vijeća (ERC).

Tijela za upravljanje kohezijskom politikom u državama članicama mogu slijediti pojednostavnjeni postupak odabira pri odlučivanju o financiranju operacija s pečatom izvrsnosti (6) iz programa EFRR-a. Takve operacije moraju ispuniti tri kriterija:

—	prvo, moraju biti usklađene s programom (i s relevantnim strategijama na kojima se program temelji) i pružati djelotvoran doprinos ostvarenju specifičnih ciljeva programa,

—	drugo, ako su obuhvaćene područjem primjene uvjeta koji omogućuje provedbu, moraju biti u skladu s odgovarajućim strategijama i dokumentima u okviru planiranja radi ispunjenja tog uvjeta koji omogućuje provedbu,

—

treće, moraju biti obuhvaćene područjem primjene relevantnog fonda i pripisane određenoj vrsti intervencije (7). Relevantno zakonodavstvo UZO Članak 2. stavak 45. i članak 73. stavak 4. te uvodna izjava 61. Obzor Europa Članak 2. stavak 23., članak 15. stavak 2., članak 24. stavak 4. i članak 48. stavak 7. Povezano zakonodavstvo Uredba o općem skupnom izuzeću (GBER) Članci 25.a i 25.b (Državne potpore)

Aspekti politike

Pečat izvrsnosti je oznaka kvalitete koja se dodjeljuje prijedlozima projekata podnesenima u okviru programa Obzor Europa (program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija do 2027.) i programa Obzor 2020., koji mu je prethodio. Pečatom izvrsnosti potvrđuje se izvrsnost tih projekata i povećava njihova vrijednost za moguća tijela za financiranje (privatna ili javna, nacionalna ili regionalna, uključujući tijela koja upravljaju fondovima kohezijske politike) koja su zainteresirana za ulaganje u obećavajuće istraživačke i inovacijske projekte. Stoga pečat izvrsnosti pomaže da se za takve prijedloge pronađe alternativno financiranje.

Osim toga, tijela za financiranje mogu iskoristiti prednosti dobro uspostavljenog i visokokvalitetnog postupka evaluacije u okviru programa Obzor Europa kako bi promicala teritorijalni razvoj. Time se državama članicama i regijama omogućuje da utvrde i iskoriste niz izvrsnih prijedloga istraživačkih i inovacijskih projekata na svojem području kojima bi poboljšale svoju učinkovitost i kapacitete u području istraživanja i inovacija.

Podnositelji prijedloga projekata koji dobiju pozitivnu ocjenu u okviru poziva na podnošenje prijedlogâ za program Obzor Europa i pečat izvrsnosti mogu se prijaviti za moguće financiranje iz EFRR-a ako je projekt u skladu s prioritetima programa kohezijske politike države članice ili regije nositelja projekta.

Oznaka kvalitete „pečat izvrsnosti” sadržava sve osnovne informacije o prijedlogu koje su potrebne tijelu za financiranje koje želi utvrditi o kojem je prijedlogu riječ i razumjeti njegova ključna obilježja i vrijednost (naslov prijedloga, upućivanje na poziv/temu te ime i adresu pravne osobe predlagatelja). Digitalno je zaštićena od prijevare, kao i prijedlog projekta i sažetak izvješća o evaluaciji (to je navedeno u dokumentima). Naposljetku, potpisi povjerenika za koheziju i reforme te povjerenika za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade dokazuju njihovu političku predanost mobilizaciji alternativnog financiranja za takve projekte.

Pečat izvrsnosti prije svega je prikladan za komponente programa Obzor Europa koje su usmjerene na pojedinačne korisnike (kao što su Akcelerator EIC-a i program EIC-a za financiranje tranzicije, aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, Provjera koncepta ERC-a, udruživanje). Iako bi se u budućnosti mogli razmotriti i pečati izvrsnosti za više korisnika, trenutačno se pečat izvrsnosti namjerava dodijeliti samo komponentama usmjerenima na jednog korisnika tijekom prve faze programa Obzor Europa. Taj će uvjet morati biti naveden u relevantnom pozivu na podnošenje prijedlogâ. Komponente u okviru kojih se dodjeljuje pečat izvrsnosti bit će navedene u relevantnom programu rada.

Komisija pečate izvrsnosti može dodijeliti i prijedlozima projekata izvan EU-a (posebno iz zemalja povezanih s programom Obzor Europa) koji se mogu oslanjati na druge izvore financiranja koji nisu povezani s kohezijskom politikom.

Potpora za financiranje projekta s pečatom izvrsnosti iz programa EFRR-a dobrovoljna je, ovisi o odluci upravljačkog tijela i u skladu je s programom. Stoga oznaka kvalitete ne daje automatsko pravo na alternativno financiranje. Država članica ili regija može odlučiti ispitati tu mogućnost, ali konačnu odluku donosi relevantno upravljačko tijelo.

Kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje rada korisnikâ i upravljačkih tijela pri predlaganju, evaluaciji i odabiru operacija za potporu iz EFRR-a, uvedena su pojednostavnjenja navedena u nastavku.

—	Države članice, regije i korisnici mogu primjenjivati kategorije, maksimalne iznose i metode izračuna prihvatljivih troškova utvrđene za program Obzor Europa prema pojednostavnjenim primjenjivim pravilima o državnim potporama EU-a (GBER).

—

Tehnička evaluacija/evaluacija sadržaja u okviru programa Obzor Europa smatra se valjanom. To znači da tijelo koje upravlja programom EFRR-a ne treba provoditi novu evaluaciju. Međutim, prije potpisivanja dokumenta u kojem se utvrđuju uvjeti za potporu s korisnicima upravljačka tijela moraju provjeriti ispunjavaju li ti projekti posebne zahtjeve iz UZO-a i uredbe o EFRR-u koji nisu obuhvaćeni evaluacijom u okviru programa Obzor Europa jer ti projekti moraju biti službeno odabrani u skladu s UZO-om, tj. u skladu sa zahtjevima o posebnoj prihvatljivosti (MSP-ovi u teškoćama), doprinosom ciljevima programa alternativnog financiranja i primjenjivim uvjetima koji omogućuju provedbu te u skladu s područjem primjene fonda (vidjeti članak 73. stavak 2. točke (a), (b) i (g) UZO-a).

Glavni koraci u postupku

Priprema/programiranje	— U godišnjim ili dvogodišnjim programima rada programa Obzor Europa utvrđuju se pozivi na podnošenje prijedlogâ za koje se mogu dodijeliti pečati izvrsnosti. Ti se programi rada programa Obzor Europa mogu pregledati i preuzeti na portalu za financiranje i natječaje (https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/programmes/horizon). — Države članice i regije Komisiju bi trebale obavijestiti žele li dopustiti da se iz programa EFRR-a podupiru projekti iz programa Obzor Europa s pečatom izvrsnosti. Te informacije mogu uključiti u odjeljak sporazuma o partnerstvu o komplementarnostima i sinergijama te u opis specifičnog cilja u relevantnom programu EFRR-a. Upravljačko tijelo prijedloge projekata s pečatom izvrsnosti može poduprijeti čak i ako nisu izričito navedeni u sporazumu o partnerstvu ili programu. Upravljačko tijelo u svakom slučaju mora osigurati da su odabrani projekti u skladu s programom.
Komisijina dodjela pečata izvrsnosti	— Oznaka kvalitete „pečat izvrsnosti” dodjeljuje se prihvatljivim prijedlozima i dostavlja se zajedno s dopisom u kojem se predlagatelje obavješćuje o rezultatima evaluacije. Programi rada programa Obzor Europa sadržavaju više pojedinosti o uvjetima i postupku dobivanja pečata izvrsnosti.
Dodjela potpore	— Nositelj pečata izvrsnosti izravno se prijavljuje za određeni program EFRR-a. — Projekti s pečatom izvrsnosti ne podliježu redovitom postupku odabira projekata EFRR-a. Međutim, moraju biti podvrgnuti barem pojednostavnjenom ocjenjivanju prema kriterijima odabira koje je odobrio odbor za praćenje (usklađenost s primjenjivim uvjetima koji omogućuju provedbu, područjem primjene fonda i ciljevima programa te s primjenjivim pravilima o državnoj potpori EU-a) kako bi se osiguralo da operacije ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 73. stavku 2. točkama (a), (b) i (g) UZO-a, kako je navedeno u članku 73. stavku 4. UZO-a. — Ocjenjivanje projekata s pečatom izvrsnosti za financiranje iz EFRR-a trebalo bi biti pojednostavnjeno (provjera usklađenosti), ali nacionalni postupci mogu se razlikovati. Upravljačka tijela mogu odabrati ono što smatraju najboljom opcijom (pokretanje otvorenog poziva na podnošenje prijedlogâ, odabir prema redu zaprimanja zahtjeva itd., a projekte mogu odabrati i izravno ako program pruža tu mogućnost, pod uvjetom da se poštuju načela transparentnosti i nediskriminacije). — Za potporu u okviru kohezijske politike upravljačka tijela na temelju kriterija odabira mogu utvrditi i više pragove od minimalnih rezultata potrebnih za financiranje u okviru programa Obzor Europa. — Na internetskoj stranici o pečatu izvrsnosti nalaze se razni primjeri (https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/funding/funding-opportunities/seal-excellence_en#how) — Tijela za upravljanje programom EFRR-a potiču se da o potpori za projekte s pečatom izvrsnosti obavijeste GU REGIO (relevantni geografski odjel) i namjensku zajednicu prakse s pečatom izvrsnosti (RTD-SEAL-OF-EXCELLENCE@ec.europa.eu).
Provedba, praćenje i kontrola	— Korisnici projekte provode u skladu s pravilima i postupcima kohezijske politike. Prijedlozi s pečatom izvrsnosti sufinanciraju se u skladu s pravilima UZO-a i posebnim pravilima o EFRR-u. Ako je to u skladu s pravilima programa, upravljačko tijelo može primijeniti određene kategorije pravila programa Obzor Europa (primjerice na kategorije, maksimalne iznose i metode izračuna prihvatljivih troškova). Upravljačko tijelo te elemente mora navesti u dokumentu u kojem se utvrđuju uvjeti za potporu. — Primjenjiva stopa sufinanciranja primijenjena na ukupno javno financiranje projekta ne smije prelaziti stopu financiranja u skladu s pravilima programa Obzor Europa ako se potpora dodjeljuje u obliku državne potpore prema članku 25.a ili 25.b GBER-a (vidjeti odjeljak o državnim potporama u nastavku). — Za praćenje i kontrolu vrijede ista pravila kao i za druge operacije u okviru relevantnog programa EFRR-a. — Na javnoj obavijesnoj ploči programa Obzor Europa nalaze se objedinjeni podaci o pečatu izvrsnosti s vizualnim prikazom pečata po zemlji i regiji.

Važno je znati

Jesu li primjenjiva pravila EU-a o državnim potporama?

Financiranje iz programa EFRR-a može biti obuhvaćeno pravilima o državnim potporama EU-a ako su korisnici poduzetnici. U takvim slučajevima financiranje mora biti spojivo s unutarnjim tržištem na temelju primjenjivih pravila o državnim potporama EU-a. Za projekte koji su dobili pečat izvrsnosti države članice mogu primijeniti članke 25.a i 25.b GBER-a (8) kako bi osigurale spojivost s unutarnjim tržištem. Nadalje, u GBER-u je utvrđen niz općih uvjeta koje moraju ispunjavati sve mjere potpore koje se provode u skladu s GBER-om, neovisno o njihovu cilju. Posebni uvjeti utvrđeni u člancima 25.a i 25.b GBER-a dopuštaju financiranje iz EFRR-a za projekte koji su dobili pečat izvrsnosti – po istoj stopi financiranja i s istim troškovima koji su bili prihvatljivi u okviru programa Obzor Europa – bez prethodnog službenog obavješćivanja Komisije i bez potrebe za još jednom tehničkom evaluacijom. Tijelo koje dodjeljuje potporu dužno je pri dodjeli sredstava poštovati primjenjive opće i posebne uvjete GBER-a. Osim što se prvotno morao prijaviti za program Obzor Europa, nositelj pečata izvrsnosti mora ispunjavati kriterije odabira primjenjive na projekte s pečatom izvrsnosti koje je utvrdilo upravljačko tijelo te ujedno mora biti usklađen s primjenjivim pravilima o državnim potporama.

Kao upravljačko tijelo/drugo tijelo za financiranje, kako se možemo informirati o najnovijim događanjima i najboljim praksama u podupiranju prijedloga s pečatom izvrsnosti?

Namjenska zajednica prakse s pečatom izvrsnosti zainteresiranim tijelima koja upravljaju EFRR-om i drugim tijelima za financiranje i dalje će omogućivati razmjenu primjera najbolje prakse o tome kako poduprijeti prijedloge s pečatom izvrsnosti, pratiti novosti i pristupiti svim relevantnim informacijama i podacima o prijedlozima s pečatom izvrsnosti u njihovim regijama (broj, tražena sredstva itd.). Time bi se trebalo olakšati planiranje programa alternativnog financiranja.

Kao upravljačko tijelo/drugo tijelo za financiranje, kako se možemo informirati o prijedlozima u svojoj zemlji/regiji koji su dobili pečat izvrsnosti?

Nositelji pečata izvrsnosti moraju pristati na to da se ograničen skup informacija (tj. podaci za kontakt kao što su ime poduzeća, adresa poduzeća i e-adresa osobe za kontakt, sažetak prijedloga, iznos tražene financijske potpore i ključne riječi koje se upotrebljavaju) podijeli s tijelima koja upravljaju kohezijskom politikom te drugim javnim ili privatnim subjektima koji su potencijalno zainteresirani za financiranje ili podupiranje njihova poduzeća. Upravljačka tijela moći će pristupiti tim informacijama i obratiti se nositelju pečata izvrsnosti. Na namjenskoj internetskoj stranici o pečatu izvrsnosti dostupne su dodatne informacije o tome kako se koristiti pečatom izvrsnosti i kako pronaći podatke upravljačkog tijela za kontakt po zemljama.

Pod kojim uvjetima upravljačka tijela mogu financirati projekte koji su prijavljeni za program Obzor Europa, ali nisu odabrani za financiranje niti su dobili pečat izvrsnosti?

Kako bi se podupro u okviru kohezijske politike, projekt koji nema pečat izvrsnosti mora biti podvrgnut standardnom potpunom ocjenjivanju koje se zahtijeva u okviru programa kohezijske politike (pojednostavnjeno ocjenjivanje primjenjuje se samo na projekte s pečatom izvrsnosti i na operacije odabrane u okviru programa sufinanciranih u sklopu programa Obzor Europa).

Praktičan primjer

Projekt s pečatom izvrsnosti u okviru Akceleratora EIC-a u sklopu programa Obzor Europa (program rada EIC-a za 2022., str. 74., uključujući bilješke 63. i 64.)

MSP se prijavljuje na poziv na podnošenje prijedlogâ za program Obzor Europa i prolazi korake koji prethode evaluaciji ocjenjivačkog suda („GO”), navedene u godišnjem programu rada EIC-a. Unatoč visokoj kvaliteti ocjenjivački sud EIC-a smatra da se prijedlog projekta ne može financirati zbog nedostatka raspoloživih sredstava. MSP bi u uobičajenim okolnostima dobio pečat izvrsnosti (osim u posebnim slučajevima navedenima u programu rada EIC-a – na primjer, ako ne pristane na dijeljenje informacija o svojem prijedlogu).

MSP koji je nositelj pečata izvrsnosti zatim se može obratiti drugim tijelima za financiranje – na primjer, upravljačkim tijelima programâ kohezijske politike. Uz prethodno odobrenje podnositelja prijedloga i Komisija može podijeliti osnovne informacije, posebno podatke za kontakt, o uspješnoj prijavi. Prenošenje informacija o rezultatima evaluacije i drugih osjetljivih podataka zainteresiranim tijelima za financiranje podliježe sklapanju posebnih ugovora o povjerljivosti. Osim toga, Komisija uz pristanak podnositelja prijedloga može podijeliti informacije s drugim organizacijama koje mogu poduprijeti MSP, kao što je Europska poduzetnička mreža. Ta mreža može pružiti individualne usluge potpore MSP-ovima koji su nositelji pečata izvrsnosti kako bi im pomogla da pronađu relevantne alternativne izvore financiranja (uključujući programe financirane iz EFRR-a) te kako bi im pomogla u postupku prijave (uključujući moguću prilagodbu prijedloga projekta), izgradnji kapaciteta za postupke prijavljivanja i razvoju prezentacijskih vještina te im omogućila korištenje drugim relevantnim uslugama potpore kao što su povezivanje i pronalaženje odgovarajućih poslovnih partnera. Usluge Europske poduzetničke mreže, prilagođene potrebama svakog pojedinog nositelja pečata izvrsnosti, besplatno se pružaju predmetnom MSP-u u obliku paketa usluga u trajanju od tri do pet dana.

Kako bi poduprla projekte s pečatom izvrsnosti, upravljačka tijela mogu odrediti kategorije, maksimalne iznose i metode izračuna prihvatljivih troškova prema pravilima programa Obzor Europa pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti spojivosti državne potpore utvrđeni u članku 25.a i poglavlju 1. GBER-a. U tom slučaju mogu primijeniti pravila za Akcelerator utvrđena u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor Europa („[i]znos bespovratnih sredstava ili nadoknadivog predujma, kao komponenata potpore Akceleratora, ne premašuje 70 % ukupnih prihvatljivih troškova odabranog inovacijskog djelovanja” (članak 48. stavak 9. Uredbe o Okvirnom programu Obzor Europa)) (9). Nadalje, kako je objašnjeno u posebnom programu za provedbu Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa (točka 1.1.2.), „kombinacija i obujam financiranja” u okviru Akceleratora „prilagodit će se potrebama poduzeća, njegovoj veličini i stupnju razvoja te prirodi tehnologije ili inovacija i trajanju inovacijskog ciklusa” (10).

Ako je to predviđeno u programu rada, nositelji pečata izvrsnosti koji su tu oznaku dobili u okviru EIC-a i programa Obzor Europa mogu imati koristi od događaja povezivanja koje organiziraju službe EIC-a za ubrzanje poslovanja radi povezivanja zajednice inovatora EIC-a – uključujući one koji imaju pečat izvrsnosti – i ulagateljâ, partnerâ i javnih kupaca. Službe EIC-a za ubrzanje poslovanja ujedno pružaju usluge podučavanja i mentorstva, a inovatorima omogućuju pristup međunarodnim mrežama potencijalnih partnera, uključujući potencijalne industrijske partnere, radi dopune lanca vrijednosti, razvoja tržišnih prilika i/ili pronalaženja ulagatelja ili drugih izvora privatnog ili korporativnog financiranja (11).

Prijedlozi s pečatom izvrsnosti u okviru Akceleratora EIC-a ne promiču se samo među tijelima koja upravljaju programima EFRR-a, nego i među privatnim izvorima financiranja (npr. u okviru posebnih događaja e-predstavljanja i povezivanja koje organiziraju mreže i zajednice posvećene nositeljima pečata izvrsnosti te isticanjem pečata izvrsnosti na portalu InvestEU).

2.   Prijenosi iz EFRR-a u program Obzor Europa

Prema članku 26. stavku 1. UZO-a države članice mogu zatražiti prijenos najviše 5 % svojih sredstava u okviru podijeljenog upravljanja u bilo koji drugi fond ili instrument (ili više njih) u sklopu izravnog ili neizravnog upravljanja. Ograničenje od 5 % primjenjuje se na početnu nacionalnu dodjelu iz određenog fonda, a ne na određeni program ili (kategoriju) regije. Prenesena sredstva mogu se upotrijebiti samo za buduće proračunske obveze (tj. za sljedeće godine). Ta se sredstva moraju upotrijebiti u korist predmetne države članice (12).

Tako preneseni iznosi ne uračunavaju se u tematsku koncentraciju za EFRR.

Svi dijelovi programa Obzor Europa mogu primati sredstva prenesena iz programa u okviru podijeljenog upravljanja.

Relevantno zakonodavstvo	UZO	Članak 26. UZO-a (Prijenos sredstava) i uvodna izjava 19.
	Obzor Europa	Članak 15. stavci 5. i 6.
Povezano zakonodavstvo	UZO	Članak 24. (Izmjena programâ)

Aspekti politike

Upravljačka tijela mogu se koristiti prenesenim sredstvima kako bi izvrsnim prijedlozima iz programa Obzor Europa iz svoje države članice/regije omogućila sudjelovanje u tom programu kad zbog proračunskih ograničenja oni inače ne bi mogli biti odabrani za potporu u okviru njega.

Prenesena sredstva mogu pružiti dodanu vrijednost ako se usmjere prema područjima istraživanja i inovacija koja su utvrđena kao prioritetna u nacionalnoj i/ili regionalnoj strategiji pametne specijalizacije (S3) i za koja se u pozivima na podnošenje prijedloga za program Obzor Europa obično zaprimi prekomjeran broj prijedloga. Međutim, zakonom se ne zahtijeva da ulaganja obuhvaćena prenesenim sredstvima odgovaraju prioritetima pametne specijalizacije.

Prijenosima se, među ostalim, omogućuje:

—	veće sudjelovanje u programu Obzor Europa za korisnike iz regija/država članica koje su tradicionalno imale nisku stopu sudjelovanja i uspješnosti u tom programu,

—	poticanje projekata u područjima koja su prepoznata kao prioritetna u okviru pametne specijalizacije,

—

očuvanje administrativnih kapaciteta na nacionalnoj/regionalnoj razini u postupcima odabira i praćenja projekata istraživanja i inovacija jer to neće činiti upravljačko tijelo prema pravilima UZO-a, nego odgovarajuća agencija prema pravilima programa Obzor Europa (posebno kad nema dovoljno izvrsnih projekata koji bi opravdali cjelokupni poziv na podnošenje prijedlogâ na nacionalnoj/regionalnoj razini u okviru programa na temelju UZO-a, kad postoji velik broj takvih izvrsnih prijedloga u okviru programa Obzor Europa ili kad tijelo koje upravlja programom na temelju UZO-a želi diversificirati svoju vrstu potpore).

Prijenosi su posebno prikladni za komponente usmjerene na jednog korisnika. U prvoj fazi programa Obzor Europa bit će dopušteni prijenosi samo za takve komponente.

Prenesena sredstva moraju se upotrijebiti u korist predmetne države članice. Država članica može ograničiti teritorijalno područje primjene prijenosa na određenu regiju (tj. regiju obuhvaćenu programom kohezijske politike iz kojeg se sredstva prenose).

Prijenosi državama članicama ili regijama s niskim stopama sudjelovanja u programu Obzor Europa mogu omogućiti da izgrade svoje kapacitete u području istraživanja i inovacija povećanjem sudjelovanja vlastitih pravnih subjekata u tom programu jer koristi od prijenosa mogu ostvariti samo korisnici iz te države članice/regije.

Isto tako, prijenos u program Obzor Europa nositeljima projekata kao što su MSP-ovi ili sveučilišta može pružiti prilike za učenje jer će zahvaljujući dodatnim sredstvima koje je njihova država članica ili regija stavila na raspolaganje za program Obzor Europa moći sudjelovati u njemu. Projekt će ući u pripremni postupak dodjele potpore te će u potpunosti podlijegati pravilima programa Obzor Europa, uključujući stope financiranja. Relevantna agencija Komisije pratit će projekt tijekom njegova trajanja.

Glavni koraci u postupku

Priprema	— Prijenosi moraju biti izričito navedeni u sporazumu o partnerstvu (ili u zahtjevu za izmjenu programa ako se s tim složi odbor za praćenje) (13). Ako nisu navedeni u sporazumu o partnerstvu, mogu se zatražiti kasnije podnošenjem zahtjeva za izmjenu predmetnog programa u okviru podijeljenog upravljanja (uključujući njegov plan financiranja). — Za prijenose na temelju izmjene programa potrebno je prethodno odobrenje odbora za praćenje. Nadalje, „[a]ko se zahtjev odnosi na izmjenu programa, mogu se prenijeti samo sredstva za buduće kalendarske godine”. Za više pojedinosti o zahtjevima vidjeti članke 24. i 26. UZO-a. — Pri podnošenju zahtjeva za prijenos država članica/upravljačko tijelo mora objasniti kako bi prijenos koristio državi članici koja prenosi sredstva ili (u slučaju regionalnog programa) određenim regijama te kako bi pomogao da se postignu ciljevi instrumenta primatelja. Kako bi se olakšala provedba, u zahtjevu bi se mogla navesti komponenta programa Obzor Europa (npr. Akcelerator EIC-a) u koju bi se prenijela sredstva. — Za potrebe određivanja komponente i iznosa koji se prenosi službe Komisije na temelju dosadašnjih rezultata te države članice/regije u odabranoj komponenti mogu procijeniti iznos koji će se vjerojatno apsorbirati u predmetnom razdoblju.
Komisijino ocjenjivanje zahtjeva	— Komisija mora uložiti prigovor na zahtjev za prijenos ako bi se njime ugrozilo postizanje ciljeva programa iz kojeg bi se sredstva prenijela. — Ako Komisija odobri prijenos, to se službeno potvrđuje u odluci o odobrenju sporazuma o partnerstvu ili izmjene programa. — Rok za odobrenje zahtjeva za prijenos prikazan je ispod ove tablice.
Dodjela potpore	— Nakon što se prijenos sredstava odobri, ona postaju dostupna u programu Obzor Europa u sljedećoj kalendarskoj godini za pozive na podnošenje prijedlogâ u toj godini. Od tog trenutka prenesena sredstva mogu se upotrijebiti u korist predmetne države članice/regije. Njima se mogu poduprijeti prijedlozi koji su podneseni u regijama/zemljama koje prenose sredstva i koje su pozitivno ocijenili neovisni stručnjaci, ali koji nisu mogli biti prihvaćeni zbog proračunskih ograničenja. Prijenos ne zamjenjuje, već dopunjuje potporu iz izvornog proračuna programa Obzor Europa. — Projekti se odabiru na temelju rang-liste koja proizlazi iz evaluacije projekata u okviru programa Obzor Europa ili posebnih pravila (pri čemu se poštuje nacionalno/regionalno namjensko izdvajanje prenesenog iznosa). Kad je riječ o Akceleratoru EIC-a, prenesena proračunska sredstva dodjeljivat će se prema redu zaprimanja zahtjeva u skladu s planiranjem zaključenja (postupci odabira provode se svaka tri mjeseca) dok se ne potroše. — Na prenesene iznose, koji podliježu istim uvjetima provedbe projekta kao svaki drugi projekt u okviru programa Obzor Europa, primjenjuju se pravila programa Obzor Europa. — Regija će se odrediti na razini oznake NUTS2. Podaci o financiranim projektima (analizirani po regijama) javno su dostupni na obavijesnoj ploči programa Obzor Europa. Na toj će ploči biti navedeno da je projekt podržan prenesenim sredstvima.
Provedba, praćenje i kontrola	— Provedbu (uključujući praćenje) nakon prijenosa više ne provode upravljačka tijela programâ u okviru podijeljenog upravljanja, nego isključivo Komisija prema pravilima programa Obzor Europa. Međutim, upravljačka tijela zadužena su za provedbu u slučaju povratka sredstava u fondove kohezijske politike i podnošenja zahtjeva za izmjenu programa. — Prijenos nema izravnih posljedica za nositelje projekta ili korisnike koji slijede pravila i postupke programa Obzor Europa.

Vremenski plan podnošenja zahtjeva za prijenos

1. faza: Zahtjev za prijenos sredstava iz instrumenta kohezijske politike

1.1.   Zahtjev za prijenos putem sporazuma o partnerstvu

1.2.   Zahtjev za prijenos uključen u izmjenu programa

2. faza: Provedba prenesenih sredstava u okviru programa Obzor Europa

Važno je znati

Mogu li se prenesena sredstva vratiti u njihov izvorni fond?

Ako Komisija nije preuzela pravnu obvezu za preneseni novac u okviru programa Obzor Europa do 31. kolovoza godine n + 1, odgovarajuća nedodijeljena sredstva mogu se vratiti u fond iz kojeg su prvotno prenesena. Zatim se mogu preraspodijeliti na jedan ili više programa (članak 26. stavak 7. UZO-a, članak 15. stavak 6. Uredbe o Okvirnom programu Obzor Europa) na zahtjev države članice.

Primjenjuje se isti postupak podnošenja zahtjeva za izmjenu programa (članak 24. UZO-a), a zahtjev se mora podnijeti Komisiji najmanje četiri mjeseca prije roka za (financijske) obveze (tj. do 31. kolovoza godine n + 1).

Vraćena sredstva zatim će se preraspodijeliti u program primatelja (ili više njih) te će podlijegati pravilima UZO-a.

Kad bi Komisija morala vratiti sredstva od korisnika programa Obzor Europa koji su primili prenesena sredstva iz EFRR-a, bi li ta sredstva bila vraćena u program EFRR-a?

Ne. Odobrena sredstva ne bi bila vraćena u izvornu proračunsku liniju (EFRR), nego bi ostala u relevantnom programu. U tom bi konkretnom slučaju ostala u programu Obzor Europa (u koji su prenesena iz EFRR-a).

Praktičan primjer

Država članica odluči dio sredstava iz određenog programa EFRR-a za buduće kalendarske godine prenijeti u program Obzor Europa (14) izmjenom programa u skladu s člankom 24. UZO-a.

Komisija je potvrdila da je prijenos odgovarajuće opravdan i da je u skladu s ciljevima programa iz kojeg će se sredstva prenijeti. Nakon što Odbor za praćenje dâ suglasnost, Komisija odobrava izmjene programa. Države članice i Komisija raspravljaju i o geografskom području primjene (određenom prema području programa iz kojeg se prenose sredstva), planiranoj upotrebi prenesenih sredstava u okviru programa Obzor Europa (na razini komponente programa Obzor Europa) i iznosu koji se prenosi na temelju procijenjenog „kapaciteta za apsorpciju” (na primjer, na temelju povijesnih statistika o sudjelovanju te zemlje/regije u sličnim pozivima na podnošenje prijedlogâ).

Država članica namjerava upotrijebiti prenesena sredstva za financiranje prijedloga MSP-ova u okviru poziva na podnošenje prijedlogâ za Akcelerator EIC u okviru programa Obzor Europa, i to putem sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koji se moraju sklopiti najkasnije do kraja godine n + 1 (tj. godine koja slijedi nakon godine u kojoj su sredstva prenesena u program Obzor Europa).

Sredstva se upotrebljavaju za financiranje prijedloga MSP-ova podnesenih u okviru Akceleratora EIC-a koji su ocijenjeni nakon odluke države članice o prijenosu novca.

Svi dodatni administrativni troškovi prijenosa (trenutačno) se pokrivaju iz Programa Obzor Europa. Procjena održivosti tog pristupa provest će se u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja.

Država članica može zatražiti povrat nedodijeljenih sredstava u EFRR u razdoblju do četiri mjeseca prije kraja godine n + 1 (tj. do 31. kolovoza), i to podnošenjem zahtjeva za izmjenu programa (ili više njih) u koji će ta sredstva biti uključena. Komisija mora odobriti taj zahtjev. Pravilo o opozivu počet će se primjenjivati od godine u kojoj su preuzete odgovarajuće proračunske obveze.

3.   Kumulativno financiranje

Kumulativno financiranje znači da operacija/projekt dobiva potporu iz više fondova, programa ili instrumenata (uključujući sredstva iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja i sredstva iz fondova kojima se izravno upravlja) za istu stavku troškova/rashoda. Kao i u slučaju drugih mehanizmima sinergije, kumulativno financiranje nije automatsko, nego je mogućnost koju tijela za upravljanje kohezijskom politikom i davatelj potpore mogu ispitati za programe EU-a kojima se izravno upravlja. Kumulativno financiranje može se primijeniti samo uz suglasnost svih uključenih strana (tj. upravljačkih tijela i davatelja potpore za programe EU-a kojima se izravno upravlja).

Relevantno zakonodavstvo	UZO	Članak 63. stavak 9.
	Obzor Europa	Članak 15. stavak 4.
Povezano zakonodavstvo	Program Digitalna Europa	Članak 23. stavak 1 (15).

Aspekti politike/potencijalne koristi

Kumulativno financiranje omogućuje raspodjelu financijskog opterećenja operacije i prevladavanje mogućih proračunskih ograničenja (npr. ograničenja koja proizlaze iz nižih stopa financiranja instrumenta) jer može omogućiti da se iz proračuna EU-a financira do 100 % sinergijskog projekta, pod uvjetom da se poštuju relevantna pravila o državnoj potpori. Omogućuje i podupiranje nacionalnih doprinosa, posebno u slabije razvijenim državama članicama i regijama.

Kumulativnim financiranjem ujedno se mogu udružiti sredstva iz različitih instrumenata EU-a u okviru izravnog i podijeljenog upravljanja, čime se omogućuje stopostotno financiranje sredstvima EU-a. Stoga kumulativno financiranje omogućuje jačanje veza između komplementarnih prioriteta u području istraživanja i inovacija u okviru poziva na podnošenja prijedlogâ za program Obzor Europa i programa EFRR-a (i povezanih strategija pametne specijalizacije (S3)).

Glavni koraci u postupku

Priprema/programiranje	— Kumulativno financiranje između izravnog i podijeljenog upravljanja moguće je za iste rashode operacije, pod uvjetom da su uspostavljeni posebni dogovori radi usklađenosti s člankom 63. stavkom 9. UZO-a i člankom 191. stavkom 3. Financijske uredbe. Programska tijela trebala bi obratiti posebnu pozornost na sljedeće tumačenje članka 63. stavka 9. UZO-a i članka 191. stavka 3. Financijske uredbe te bi kumulativno financiranje trebala provesti tako da slijede praktične korake u nastavku. — U članku 63. stavku 9. prvom podstavku UZO-a propisana je zabrana dvostrukog prijavljivanja rashoda u skladu s UZO-om, odnosno navedeno je da se ista stavka rashoda može nadoknaditi samo u okviru jednog Unijina instrumenta financiranja i da ne može postojati dvostruko Unijino financiranje povezano s istom stavkom rashoda. Ta zabrana dvostrukog prijavljivanja primjenjuje se na rashode koje je upravljačko tijelo prijavilo Komisiji u zahtjevu za plaćanje, a ne na zahtjev za plaćanje koji je korisnik podnio nacionalnim tijelima za određenu operaciju. — Ta odredba odgovara članku 191. stavku 3. Financijske uredbe. Međutim, prema Financijskoj uredbi kumulativna dodjela bespovratnih sredstava iz proračuna EU-a dopuštena je ako je dopuštena temeljnim aktima. Za VFO za razdoblje 2021.– 2027. kumulacija bespovratnih sredstava dopuštena je prema većini temeljnih akata, uključujući program Obzor Europa, pod uvjetom da naknada ne iznosi više od 100 % prihvatljivih troškova. — Upravljačko tijelo u programu kohezijske politike može navesti da namjerava dopustiti kumulativno financiranje i utvrditi područja u kojima bi se takvim financiranjem ostvarile koristi. Čak i ako se u programu ne navodi primjena tog mehanizma, kumulativno financiranje i dalje se može primijeniti ako su operacije u skladu s prioritetima programa. — Upravljačka tijela i službe Komisije/davatelj potpore (za predmetni program EU-a kojim se izravno upravlja) zatim mogu dogovoriti provedbu koordiniranih poziva na podnošenje prijedlogâ. Takvi bi pozivi na podnošenje prijedlogâ trebali biti uspostavljeni na sljedeći način: — upravljačka tijela i službe Komisije/davatelj potpore trebali bi ih koordinirati, a u idealnom slučaju trebali bi biti pokrenuti u isto vrijeme, — trebali bi sadržavati informacije o tome da za projekt može biti odobreno kumulativno financiranje (tj. potpora iz oba instrumenta) ako se podnositelj prijedloga odluči prijaviti na pozive za oba instrumenta i ako oba zahtjeva budu prihvaćena, — trebali bi sadržavati objašnjenje da se za svaku potporu moraju poštovati primjenjivi postupci i pravila o prihvatljivosti, — trebali bi sadržavati utvrđene stope financiranja i uvjete koji će se primjenjivati u sljedeća tri scenarija: i. podnositelj prijedloga odlučio se prijaviti na pozive za oba instrumenta i oba su zahtjeva prihvaćena; ii. podnositelj prijedloga odlučio se prijaviti na pozive za oba instrumenta, ali prihvaćen je samo jedan zahtjev; iii. podnositelj prijedloga odlučio se prijaviti samo na jedan od poziva za dva instrumenta. Osim toga, u pozivima na podnošenje prijedlogâ trebalo bi biti navedeno sljedeće: — pravila o prihvatljivosti (ovisno o izvoru financiranja mogu postojati dva skupa pravila o prihvatljivosti), razdoblje prihvatljivosti troškova, trajanje projekta, izvještajna razdoblja, rokovi za davanje odobrenja za dvije bespovratne potpore (relevantna upravljačka tijela i davatelj potpore za program EU-a kojim se izravno upravlja trebali bi unaprijed uskladiti rokove); — stope financiranja koje će se primjenjivati u okviru obaju instrumenata (prema odgovarajućim zakonskim pravilima). Kombinirane stope financiranja ne smiju prelaziti 100 % prihvatljivih troškova i moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama; — sadržaj koji bi podnositelji prijedloga trebali iznijeti u prijedlozima (više informacija navedeno je pod naslovom „Dodjela potpore”).
Dodjela potpore	— Prijedlozi bi trebali uključivati sve elemente koje će upravljačko tijelo i davatelj potpore za program EU-a kojim se izravno upravlja evaluirati u svojim postupcima odabira. — Odabir i evaluacija prijedloga provest će se zasebno za svaki poziv, prema mehanizmima i pravilima svakog instrumenta. — Odabir u okviru jednog poziva nije jamstvo odabira u okviru drugog poziva. — U prijedlozima mora biti navedeno namjerava li se podnositelj prijedloga prijaviti na poziv za drugi instrument. Ako se namjerava prijaviti na poziv za drugi instrument, potreba za učinkovitom koordinacijom instrumenata financiranja znači da u zahtjevu mora biti navedeno namjerava li podnositelj prijedloga nastaviti s potencijalno sufinanciranim projektom ako projekt odaberu i. samo upravljačka tijela ili ii. samo davatelj potpore u okviru programa EU-a kojim se izravno upravlja. — U slučaju samo jedne uspješne prijave nadležno tijelo (upravljačko tijelo ili davatelj potpore u okviru izravnog upravljanja) sklapa s korisnikom sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u skladu s pravilima predmetnog fonda/instrumenta. Na primjer, ako je sporazum sklopljen s upravljačkim tijelom (za potporu u okviru programa kohezijske politike), primjenjuju se pravila iz UZO-a i pravila o državnim potporama EU-a te se izdaje dokument u kojem se utvrđuju uvjeti za potporu. — U slučaju uspješne prijave u okviru obaju poziva korisnik bi trebao sklopiti dva odvojena sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava – jedan s upravljačkim tijelom, tzv. dokument u kojem su utvrđeni uvjeti za potporu, a drugi s davateljem potpore za program EU-a kojim se izravno upravlja. U oba sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava trebalo bi navesti i. primjenjiva pravila predmetnog fonda/instrumenta i ii. poveznicu s drugom dodijeljenom potporom. Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru programa EU-a kojim se izravno upravlja označuje se kao „sinergijska aktivnost” u podatkovnom listu (ili tijekom pripreme dodjele potpore ili tijekom izmjene potpore) i stoga će se primjenjivati odgovarajuće opcionalne odredbe. — Odgovarajuća tijela (upravljačka tijela i davatelji potpore za programe kojima se izravno upravlja) moraju osigurati da kombinirane stope financiranja koje se primjenjuju na razini operacije ne prelaze 100 % prihvatljivih troškova. — U okviru podijeljenog upravljanja stopa financiranja koja se primjenjuje na razini operacije i stopa sufinanciranja na razini relevantnog prioriteta mogu se razlikovati. U okviru sinergijskih aktivnosti treba uzeti u obzir stopu sufinanciranja na razini prioriteta ali, u svrhu usklađivanja sa stopom financiranja u programu kojim se izravno upravlja te kako bi se osiguralo da proračun Unije ne pokriva više od 100 % prihvatljivih troškova, u konačnici će se primjenjivati stopa financiranja na razini operacije kako je utvrđena u dokumentu u kojem su utvrđeni uvjeti za potporu.
Provedba, praćenje i kontrola	Provedba — Kako bi se omogućilo stopostotno financiranje iz proračuna Unije u skladu s namjerom da se postignu sinergijska djelovanja, za predmetni sinergijski projekt Komisiji bi trebalo dostaviti jedinstvenu izjavu o rashodima. Tu bi izjavu Komisiji trebala dostaviti tijela u okviru podijeljenog upravljanja u zahtjevu za plaćanje (ona bi trebala obuhvaćati prihvatljive troškove koje je korisnik prijavio upravljačkom tijelu, a koje je upravljačko tijelo dodalo kao dodatne informacije u taj zahtjev za plaćanje koji se podnosi Komisiji). Tako se neće prekršiti zabrana dvostrukog prijavljivanja rashoda Komisiji prema članku 63. stavku 9. UZO-a za potrebe plaćanja u okviru podijeljenog upravljanja. — Stoga korisnik prvo mora prijaviti sve prihvatljive rashode upravljačkom tijelu u skladu s uvjetima bespovratne potpore. — Nakon što se rashodi uključe u zahtjev za plaćanje koji se podnosi Komisiji u okviru podijeljenog upravljanja, upravljačko tijelo o tome obavješćuje korisnika. To se odnosi na bilo koji zahtjev za plaćanje podnesen u skladu s člankom 91. UZO-a: za programe EFRR-a država članica podnosi najviše šest zahtjeva za plaćanje po programu, po fondu i po obračunskoj godini. Svake se godine može podnijeti jedan zahtjev za plaćanje u bilo koje vrijeme između sljedećih datuma: 28. veljače, 31. svibnja, 31. srpnja, 31. listopada, 30. studenoga i 31. prosinca. — Preslika izjave koju je korisnik dostavio upravljačkom tijelu (zajedno s preslikom informacija koje je upravljačko tijelo dostavilo korisniku kako bi potvrdilo da je rashod uključen u zahtjev za plaćanje koji se podnosi Komisiji) prilaže se kao popratni dokument uz zahtjev za plaćanje koji je korisnik podnio u sustav eGrants. — Troškovi se ni u kojem slučaju ne smiju prvo uključiti u zahtjev za plaćanje u okviru dodjele bespovratnih sredstava kojom se izravno upravlja jer u tom slučaju ne bi bili prihvatljivi za podijeljeno upravljanje. — Kad je riječ o zahtjevu za plaćanje koje je upravljačko tijelo podnijelo Komisiji, doprinos iz EFRR-a temelji se na pravilima o stopi sufinanciranja i maksimalnoj potpori iz fondova za svaki od prioriteta utvrđenih u članku 112. UZO-a (sufinanciranje na razini prioriteta). Doprinos iz programa kojim se izravno upravlja ne uračunava se u tu stopu sufinanciranja i treba ga prikazati kao nacionalni (javni) doprinos. — Važno je napomenuti da se zahtjevi za plaćanje u okviru podijeljenog upravljanja podnose na razini prioriteta, a ne po operaciji. Upravljačko tijelo za svaki bi zahtjev za plaćanje trebalo navesti iznose koji se odnose na sinergijske projekte u okviru svakog prioriteta. — Nakon što upravljačko tijelo uključi rashode u zahtjev za plaćanje koji se podnosi Komisiji, korisnik/koordinator u sustav eGrants prenosi presliku izjave dostavljene upravljačkom tijelu (zajedno s preslikom informacija koje je upravljačko tijelo dostavilo korisniku kako bi potvrdilo da je rashod uključen u zahtjev za plaćanje koji se podnosi Komisiji) i dostavlja informacije o stopi sufinanciranja koju upravljačko tijelo primjenjuje (ili će primjenjivati) na razini operacije i na razini prioriteta te unosi sve informacije o provedbi aktivnosti prema pravilima programa kojim se izravno upravlja (putem Portala za financiranje i natječaje za elektroničko upravljanje bespovratnim sredstvima EU-a). — To znači da korisniku neće moći biti isplaćena sredstva u okviru izravnog upravljanja sve dok ta preslika izjave za upravljačko tijelo ne bude dostavljena, što znači da će morati čekati najviše dva mjeseca. — Oba davatelja potpore trebala bi raspolagati s dovoljno informacija i dokaza o drugom postojećem ili planiranom financiranju sredstvima EU-a kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje tijekom životnog ciklusa sinergijske aktivnosti. Sve dok su doprinosi ograničeni na određeni iznos na temelju koordiniranog postotka prihvatljivih troškova, ukupna kombinirana potpora EU-a neće prelaziti ukupne troškove. — Provjerava se odgovornost za osiguravanje sukladnosti s pravilima o državnim potporama. — Provedba tog pristupa neće zahtijevati dodatne mjere programskih tijela u okviru podijeljenog upravljanja osim obavješćivanja korisnika o datumu prijavljivanja relevantnog rashoda Komisiji. Praćenje — Ne postoji iznimka od pravila za kumulativno financiranje u svrhu izvješćivanja o provedbi EFRR-a. Potrebno je ispuniti Prilog VII. UZO-u i uzeti u obzir doprinose iz EFRR-a. — Za potrebe zahtjeva za plaćanje u skladu s Prilogom XXIII. UZO-a doprinosi iz EFRR-a trebaju se smatrati financiranjem sredstvima EU-a. S druge strane, doprinosi iz instrumenata kojima se izravno upravlja trebaju biti prikazani kao javni (nacionalni) doprinosi. — Upravljačko tijelo i davatelj potpore u okviru izravnog upravljanja utvrđuju rokove za izvješćivanje i plaćanje u skladu s primjenjivim pravilima kako bi se omogućio opisani pristup prema određenom redu (tj. prvo se izjava dostavlja upravljačkom tijelu (a upravljačko tijelo dostavlja izjavu Komisiji), a zatim se preslika izjave dostavlja u evidenciju za instrument kojim se izravno upravlja). — Korisnici moraju slijediti pravila za provedbu, praćenje i kontrolu svih uključenih instrumenata/sredstava. Ako davatelj potpore iz programa/fonda kojim se izravno upravlja zahtijeva potvrdu o financijskim izvještajima za bespovratnu potporu kojom se izravno upravlja, revizor potvrde o financijskim izvještajima može se osloniti i na revizijske potvrde o rashodima u okviru podijeljenog upravljanja (u mjeri u kojoj obuhvaćaju iste troškove i iste uvjete prihvatljivosti). — Projektima se mogu dodijeliti pretfinanciranje ili predujmovi u skladu s primjenjivim zakonskim pravilima i unaprijed dogovorenom stopom financiranja.

Važno je znati

Jesu li primjenjiva pravila EU-a o državnim potporama?

Pravila o državnim potporama EU-a primjenjuju se na dio projekta koji se financira iz EFRR-a. Potrebno je provjeriti te pravilno primijeniti i pravila o kumulativnom javnom financiranju utvrđena u pravilima o državnim potporama EU-a kojima se utvrđuje ukupno moguće javno financiranje za projekt/aktivnost.

U slučaju kumulativnog financiranja, mora li nacionalno tijelo za financiranje ili korisnici i dalje djelomično sudjelovati u financiranju?

To ovisi o stopama financiranja utvrđenima na razini projekta za oba izvora financiranja. U slučaju EFRR-a primjenjuju se pravila o državnim potporama te se prema njima određuje najviša dopuštena stopa financiranja na operativnoj razini. Kako bi se provjerila usklađenost s najvišom dopuštenom stopom financiranja, moraju se uzeti u obzir sva javna financiranja na razini projekta, uključujući potporu dobivenu iz, na primjer, EFRR-a i programa Obzor Europa u bilo kojem obliku.

4.   Europska partnerstva

Upotreba sredstava iz EFRR-a kao nacionalnog doprinosa sufinanciranim i institucionaliziranim europskim partnerstvima

„Europsko partnerstvo” znači inicijativa u okviru koje se EU i privatni i/ili javni partneri (kao što su industrija, javna tijela ili zaklade) obvezuju zajednički podupirati razvoj i provedbu programa za istraživačke i inovacijske aktivnosti. Strateški istraživački i inovacijski program – u kojem sudjeluju i na koji se obvezuju svi partneri – temelj je svakog europskog partnerstva. Ta dugoročna vizija pretočena je u konkretne aktivnosti u okviru godišnjih programa rada. U okviru europskih partnerstava moraju se navesti njihovi konkretni ciljevi, zajedno sa skupom odgovarajućih ključnih pokazatelja uspješnosti.

U skladu s člankom 73. stavkom 4. UZO-a upravljačka tijela mogu odlučiti izravno pružiti potporu iz EFRR-a za operacije odabrane u okviru programa koji se sufinancira programom Obzor Europa (kao što je sufinancirano ili institucionalizirano europsko partnerstvo).

U članku 15. stavku 3. Uredbe o Okvirnom programu Obzor Europa navodi se da se financijski doprinosi iz programa EFRR-a (16) mogu smatrati doprinosom države članice sudionice sufinanciranom ili institucionaliziranom europskom partnerstvu, pod uvjetom da je to u skladu s pravilima iz UZO-a. Tijela koja provode programe koji se sufinanciraju programom Obzor Europa moraju biti imenovana posredničkim tijelima relevantnog programa EFRR-a (članak 71. stavak 5. UZO-a). Time se olakšava koordinacija i sinkronizacija programa Obzor Europa, relevantnog programa EFRR-a i nacionalne potpore. Iz programa EFRR-a može se pokriti (dio) nacionalnog doprinosa za sudjelovanje u takvim europskim partnerstvima. Odluka o doprinosu partnerstvu mora proizaći iz postupka odabira koji je u skladu s pravilima kohezijske politike.

Nadalje, slično kao u slučaju dodjele pečata izvrsnosti, upravljačka tijela operacijama koje su odabrane u okviru programa koji se sufinancira programom Obzor Europa takav doprinos mogu pružiti izravno (bez poziva na nadmetanje i posebnog postupka odabira), u skladu s člankom 73. stavkom 4. UZO-a. Međutim, kao i u slučaju dodjele pečata izvrsnosti, upravljačka tijela ipak bi trebala provesti pojednostavnjeno ocjenjivanje kako bi provjerila jesu li ti projekti u skladu s člankom 73. stavkom 2. točkama (a), (b) i (g) UZO-a. Takve operacije moraju biti i. u skladu s programom te s relevantnim strategijama na kojima se program temelji i pružati učinkovit doprinos postizanju specifičnih ciljeva programa, ii. obuhvaćene područjem primjene uvjeta koji omogućuje provedbu i usklađene s odgovarajućim strategijama i dokumentima u okviru planiranja uspostavljenima radi ispunjenja tog uvjeta koji omogućuje provedbu i iii. obuhvaćene područjem primjene relevantnog fonda i pripisane određenoj vrsti intervencije.

Upravljačka tijela na te operacije na sličan način mogu primjenjivati kategorije, maksimalne iznose i metode izračuna prihvatljivih troškova utvrđene za program Obzor Europa.

Sukladnost s pravilima o državnoj potpori može se osigurati poštovanjem uvjeta sukladnosti iz članka 25.c GBER-a koji pružaju mogućnost primjene prihvatljivih troškova i stopa financiranja utvrđenih za program Obzor Europa na projekte istraživanja i razvoja odabrane u okviru programa koji se sufinancira programom Obzor Europa ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u tom članku.

Doprinosi europskim partnerstvima iz programa EFRR-a moraju biti u skladu s pravilima o zabrani dvostrukog prijavljivanja rashoda utvrđenima u članku 63. stavku 9. UZO-a. Isti se troškovi ne smiju dvaput prijaviti Komisiji. Dvije su vrste europskih partnerstava relevantne za provedbu članka 15. stavka 3. Uredbe o programu Obzor Europa.

—

Sufinancirana europska partnerstva (koja se podupiru u okviru „sufinanciranih aktivnosti programa”) temelje se na sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava između Komisije i konzorcija partnera (obično su to državna ministarstva ili agencije za financiranje istraživanja i inovacija). Partneri se obvezuju na financijske doprinose i doprinose u naravi. To su partnerstva zemalja EU-a čiji su nacionalni/regionalni izvori financiranja istraživanja i druga javna tijela središnji akteri konzorcija. EU sufinancira program koji provode subjekti koji upravljaju aktivnostima istraživanja i inovacija i financiraju ih. Glavne aktivnosti koje se uspostavljaju u okviru sufinanciranih europskih partnerstava uključuju zajedničke pozive na podnošenje prijedlogâ u okviru kojih se financiraju transnacionalni projekti u području istraživanja i inovacija, pri čemu svaki partner osigurava proračun za svoje subjekte koji sudjeluju u projektima, a EU osigurava dodatno financiranje.

—

Institucionalizirana europska partnerstva programi su istraživanja i inovacija. Može ih provoditi i. nekoliko država članica (na temelju odluke Vijeća i Europskog parlamenta u skladu s člankom 185. UFEU-a) te ih mogu provoditi ii. tijela osnovana odlukom Vijeća prema članku 187. UFEU-a (na primjer, zajednička poduzeća) ili iii. zajednice znanja i inovacija Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) u skladu s Uredbom o EIT-u i Strateškim inovacijskim programom EIT-a. Očekuje se da će imati dugoročnu perspektivu i da će uključivati određenu integraciju.

Na slici 1. u nastavku pregled je svih sufinanciranih, suprogramiranih i institucionaliziranih europskih partnerstava u okviru prvog strateškog plana za razdoblje 2019.–2024. u sklopu programa Obzor Europa. Za primjenu članka 15. stavka 3. Uredbe o programu Obzor Europa relevantno je 20 sufinanciranih i institucionaliziranih europskih partnerstava u kojima sudjeluju države članice.

Slika 1.

Pregled četiriju klastera europskih partnerstava

Dobro je znati Suprogramirana europska partnerstva temelje se na memorandumu o razumijevanju potpisanom između Komisije i partnera koji nisu EU. Takva partnerstva ne ispunjavaju uvjete za upotrebu sredstava iz EFRR-a kao nacionalnog doprinosa jer ne postoji mogućnost kombiniranog financiranja (moguće je samo paralelno ili uzastopno financiranje). Za takve vrste partnerstava sredstva iz EFRR-a mogu se upotrijebiti kao nacionalni doprinos dodatnim aktivnostima partnerstava ako su te aktivnosti utvrđene u planu dodatnih aktivnosti. Europski oblak za otvorenu znanost trenutačno je jedino suprogramirano europsko partnerstvo u kojem sudjeluju države članice.

Relevantno zakonodavstvo	UZO	Članak 63. stavak 9., članak 71. stavak 5., članak 73. stavak 4. i uvodna izjava 61.
	Obzor Europa	Članak 15. stavak 3.
Povezano zakonodavstvo	Uredba o općem skupnom izuzeću (GBER)	Članci 25.c i 25.d (Državne potpore)

Aspekti politike/potencijalne koristi

Europska partnerstva uspostavljaju se kako bi se ostvarili prioriteti EU-a. Budući da uključuju javni i privatni sektor, omogućuju suočavanje s globalnim pitanjima koja zahtijevaju kritičnu masu i dugoročnu viziju koju partneri dijele i kojoj su predani. U okviru partnerstava ne provode se samo zajednički pozivi na podnošenje prijedlogâ, nego i niz dodatnih aktivnosti kojima se podupire uvođenje rezultata istraživanja i inovacija na društvenoj, tržišnoj i regulatornoj razini.

Europska partnerstva ključan su pokretač sinergija jer omogućuju udruživanje i koordiniranje upotrebe resursa dostupnih iz različitih instrumenata, programa i fondova na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Ujedno pomažu u jačanju EIP-a poticanjem prekogranične suradnje, usklađivanjem planova za istraživanje i inovacije, poboljšanjem vještina i povećanjem kapaciteta europskih poduzeća za apsorpciju. Europskim partnerstvom u kojem sudjeluju države članice posebno se nastoji postići znanstvena, upravljačka i financijska integracija nacionalnih istraživačkih programa u određenom području. U prošlosti je sudjelovanje „država članica širenja” u partnerstvima EU-a za istraživanje i inovacije bilo ograničeno zbog nedostatka iskustva ili dostupnog financiranja za transnacionalnu suradnju. Europskim partnerstvima nastoje se ostvariti prioriteti EU-a i stoga je važno ojačati sudjelovanje nedovoljno zastupljenih zemalja, povećati komplementarnosti u cijelom EU-u i podijeliti ostvarene koristi. To je vrlo važno jer se neki prioriteti programa Obzor Europa nastoje ostvariti samo u okviru europskih partnerstava, što znači da države članice moraju sudjelovati ako njihovi subjekti žele sudjelovati u pozivima na podnošenje prijedlogâ i drugim aktivnostima koje se provode u okviru partnerstava.

Mogućnost da se doprinosi iz programa EFRR-a priznaju kao nacionalni doprinosi u partnerstvima u okviru programa Obzor Europa velik je poticaj za transnacionalnu suradnju. Time se ujedno povećava učinak ulaganja u istraživanje i inovacije iz različitih fondova EU-a usklađivanjem ulaganja sa zajedničkim prioritetima EU-a.

Nova pravila olakšavaju udruživanje sredstava iz EFRR-a i programa Obzor Europa u okviru sufinanciranih partnerstava u sklopu programa Obzor Europa, što regijama omogućuje udruživanje s drugim zemljama i regijama EU-a radi ostvarivanja povezanih prioriteta pametne specijalizacije. Najveća je prednost povećanje sudjelovanja slabije razvijenih regija i država članica u transnacionalnoj suradnji unutar okvira partnerstava.

Stoga sufinanciranje koje EU pruža u okviru partnerstava može stvoriti posebnu dodanu vrijednost ako se prioriteti utvrđeni u okviru programa Obzor Europa i strategije pametne specijalizacije (S3) podudaraju ili dopunjuju.

Glavni koraci u postupku –s sufinancirana europska partnerstva

Priprema/programiranje

— Nacionalna tijela/dionici trebali bi stupiti u dijalog sa svojim upravljačkim tijelom mnogo prije službenih pregovora o programu s Komisijom. — Upravljačko tijelo i nacionalni/regionalni dionici trebali bi utvrditi prioritete u području istraživanja i inovacija u programima koji su u skladu s prioritetima strategije pametne specijalizacije (S3), planirati odgovarajuće mjere fonda kohezijske politike i započeti dijalog s koordinatorima/kontaktnim točkama sufinanciranog europskog partnerstva kako bi razumjeli vrste aktivnosti i resurse koje treba planirati. — Za sufinancirana europska partnerstva sve se dogovara u kontekstu sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava – uključujući stopu naknade EU-a za prihvatljive troškove i ukupni proračun za cjelokupno trajanje partnerstva. Godišnji plan rada, koji mora odobriti Komisija, sadržava opis aktivnosti partnerstva. Konzorcij sam odlučuje o tome kako će dodijeliti sredstva EU-a, pri čemu mora poštovati pravila utvrđena u dokumentu u kojem su utvrđeni uvjeti za potporu. — Ukupni doprinos EU-a izračunava se kao postotak ukupnih prihvatljivih troškova. Stopa financiranja u okviru programa Obzor Europa za sufinancirana europska partnerstva obično iznosi 30 % (50 % u iznimnim slučajevima). Konzorcij ima potpunu diskreciju pri odlučivanju o tome kako će doprinos EU-a za planirano partnerstvo raspodijeliti među korisnicima koji su strane u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava iz programa Obzor Europa, što znači da stopa financiranja može biti viša ili niža za određene aktivnosti i/ili korisnike. Ako se u okviru programa EFRR-a, u skladu s njegovim ciljevima, iz EFRR-a pruža potpora za program koji se sufinancira programom Obzor Europa, tijela koja provode aktivnosti koje proizlaze iz programa koji se sufinancira programom Obzor Europa (npr. nacionalna tijela za financiranje) trebaju biti imenovana posredničkim tijelima u okviru relevantnih programa. Prema članku 71. stavku 3. UZO-a dogovori između upravljačkog tijela i posredničkog tijela (ili više njih) moraju biti sklopljeni u pisanom obliku. — Doprinos iz programa EFRR-a daje se za određeni projekt financiran na nacionalnoj ili regionalnoj razini, a primatelj tog doprinosa korisnik je tog projekta (u kontekstu kohezijske politike upotrebljava se izraz „operacija”). — Uz navedene planove za pružanje doprinosa projektima odabranima u okviru europskih partnerstava s određenim nacionalnim doprinosom treba navesti i objašnjenje u programu EFRR-a. — Doprinos programa EFRR-a europskom partnerstvu mora biti obuhvaćen područjem primjene primjenjivog uvjeta koji omogućuje provedbu (tj. strategijom pametne specijalizacije (S3)) i u skladu s odgovarajućim ciljevima i područjem primjene određenog programa. Doprinos europskom partnerstvu može se utvrditi i prije, u relevantnoj strategiji pametne specijalizacije (S3), kao mjera za poboljšanje suradnje u prioritetnim područjima s partnerima izvan određene države članice.

Dodjela potpore

— Za operacije odabrane u okviru programa aktivnosti koji se sufinancira programom Obzor Europa upravljačko tijelo može odlučiti izravno dodijeliti potporu iz programa EFRR-a, pod uvjetom da je to u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 73. stavku 4. UZO-a (koji se odnosi na usklađenost s ciljevima programa, područjem primjene fonda i primjenjivim uvjetima koji omogućuju provedbu). Upravljačka tijela ujedno mogu primjenjivati kategorije, maksimalne iznose i metode izračuna prihvatljivih troškova utvrđene za program Obzor Europa (oni se utvrđuju u dokumentu u kojem se utvrđuju uvjeti za potporu). — Financijsko upravljanje sufinanciranim europskim partnerstvom isto je kao i za bilo koji drugi projekt programa Obzor Europa (tj. korisnici iz sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava provode aktivnosti i izvješćuju Komisiju o svojim troškovima). — Prijavljeni troškovi moraju biti u skladu s pravilima programa Obzor Europa o prihvatljivim troškovima i s posebnim pravilima o sufinanciranju programa kako su definirana u predlošku sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava (npr. potrebno je slijediti pravila o odabiru transnacionalnih projekata). Mogući su i doprinosi u naravi i financijski doprinosi, pod uvjetom da su prihvatljivi u okviru fondova kohezijske politike i programa Obzor Europa. — Za program Obzor Europa prihvatljivi troškovi nadoknađuju se u skladu s primjenjivom stopom financiranja (to je obično 30 % ukupnog iznosa koji je prikupio konzorcij, što može uključivati financijske doprinose u okviru programa koji se sufinanciraju iz EFRR-a u skladu s člankom 15. stavkom 3. Uredbe o Okvirnom programu Obzor Europa). — Doprinos iz programa Obzor Europa prenosi se nacionalnom tijelu za financiranje preko koordinatora i upotrebljava se kao dodatno financiranje za program aktivnosti. — Konzorcij koji provodi sufinancirane aktivnosti programa samostalno upravlja doprinosom EU-a i odlučuje (na primjer, u svojem sporazumu o konzorciju) o tome kako će dodijeliti i raspodijeliti sredstva aktivnostima i korisnicima. Korisnici sufinancirane aktivnosti programa (nacionalna tijela za financiranje) izvješćuju upravljačko tijelo o svojim prihvatljivim troškovima. Primjerak izjave dostavlja se davatelju potpore iz programa Obzor Europa. — Isti postupak kao i za kumulativno financiranje primjenjuje se kad se daje doprinos iz programa EFRR-a (vidjeti prethodno navedeno).

Praktičan primjer

—	Država članica ili regija sudjeluje u konzorciju nacionalnih tijela za financiranje u okviru sufinanciranog europskog partnerstva.

—	Država članica ili regija program EFRR-a namjerava iskoristiti za pokrivanje dijela nacionalnog doprinosa sufinanciranom europskom partnerstvu.

—

Nacionalno tijelo za financiranje (tj. posredničko tijelo za program EFRR-a) izvješćuje tijelo koje upravlja programom Obzor Europa da pruža financijsku potporu/financiranje svojim korisnicima u vrijednosti od 100 milijuna EUR. Nacionalno tijelo za financiranje dobiva naknadu u iznosu od 30 % iz programa Obzor Europa (30 milijuna EUR).

—	Preostalih 70 milijuna EUR može se sufinancirati iz programa EFRR-a (npr. uz stopu sufinanciranja od 50 %; mora se poštovati stopa sufinanciranja programskog prioriteta – članak 112. UZO-a).

—	Stoga bi se ukupni trošak od 100 milijuna EUR pokrio na sljedeći način: 30 milijuna EUR iz programa Obzor Europa, 35 milijuna EUR iz EFRR-a i 35 milijuna EUR iz državnog proračuna.

—	Rashode i troškove treba prijaviti te o njima treba izvijestiti u skladu s prethodno navedenim pravilima o kumulativnom financiranju.

Slika 2.

Kako funkcionira sufinancirano europsko partnerstvo?

Praktični primjeri transnacionalnog zajedničkog poziva na podnošenje prijedlogâ – korisnik kojeg je na nacionalnoj razini odabrala nacionalna agencija za financiranje Sljedeći su primjeri hipotetski. Konačnu odluku donosi relevantna država članica. Svaka država članica uključena u sufinancirano europsko partnerstvo svoje sudionike obično financira na nacionalnoj razini u okviru vlastitih nacionalnih postupaka i na temelju vlastitih nacionalnih pravila. Iz perspektive predloška sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava iz programa Obzor Europa u okviru sufinanciranog partnerstva, ona će se smatrati primateljem „financijske potpore trećoj strani”. Iz nacionalne perspektive, taj nacionalni korisnik može pripadati jednoj od kategorija navedenih u nastavku. 1. Korisnik koji se u potpunosti financira iz programa koji se sufinancira iz EFRR-a. — Nacionalni korisnik potpisuje samo jedan nacionalni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava s nacionalnom agencijom za financiranje. U njemu se utvrđuju uvjeti pod kojima će nacionalna agencija za financiranje isplatiti novac iz EFRR-a. — Nacionalna agencija za financiranje smatra se posredničkim tijelom (iz perspektive UZO-a) i prijavljuje svoje troškove (tj. financiranje iz EFRR-a koje je pružila nacionalnom korisniku) davatelju potpore iz programa Obzor Europa[1] i svojem nadležnom upravljačkom tijelu. Oba tijela o tome zatim izvješćuju Komisiju. 2. Korisnik koji se sufinancira iz EFRR-a i drugog nacionalnog izvora (ili više njih) kojim upravlja ista nacionalna agencija za financiranje. — Nacionalni korisnik potpisuje jedan nacionalni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u kojem se utvrđuju uvjeti pod kojima će nacionalna agencija za financiranje isplatiti novac iz EFRR-a. Nacionalni korisnik zatim potpisuje drugi nacionalni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u kojem se utvrđuju uvjeti pod kojima će nacionalna agencija za financiranje isplatiti drugi iznos novca iz nacionalnog izvora. — Nacionalna agencija za financiranje smatra se posredničkim tijelom (iz perspektive UZO-a) i izvješćuje o oba sljedeća troška: — trošku financiranja nacionalnog korisnika iz EFRR-a (o tome izvješćuje nadležno upravljačko tijelo), — ukupnom trošku[2] financiranja iz EFRR-a i drugog nacionalnog financiranja koje je nacionalna agencija za financiranje pružila nacionalnom korisniku (o tome izvješćuje davatelja potpore iz programa Obzor Europa[3]). U oba slučaja nacionalna agencija za financiranje mora slijediti postupak za kumulativno financiranje (vidjeti odjeljak 3. o kumulativnom financiranju) te u sustav eGrants prenijeti presliku izjave koju je korisnik dostavio upravljačkom tijelu (zajedno s preslikom informacija koje je upravljačko tijelo dostavilo korisniku kako bi potvrdilo da je taj rashod uključen u zahtjev za plaćanje poslan Komisiji) kao popratni dokument uz zahtjev za plaćanje. [1] Pod kategorijom troškova „financijska potpora trećoj strani” u okviru predloška sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava iz programa Obzor Europa u okviru sufinanciranog partnerstva [2] Pod kategorijom troškova „financijska potpora trećoj strani” u okviru predloška sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava iz programa Obzor Europa u okviru sufinanciranog partnerstva [3] Pod kategorijom troškova „financijska potpora trećoj strani” u okviru predloška sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava iz programa Obzor Europa u okviru sufinanciranog partnerstva

Važno je znati

Kako se utvrđuju doprinosi i obveze iz programa Obzor Europa?

Obveze i doprinosi za sufinancirana europska partnerstva utvrđuju se u pet faza:

1.	okvirna početna obveza;

2.	opća obveza pri potpisivanju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava;

3.	godišnja obveza pri definiranju godišnjeg programa rada (npr. definiranje proračunskog doprinosa za poziv na podnošenje prijedlogâ);

4.	konačna obveza pri davanju suglasnosti za rang-listu/odabir prijedloga i potpisivanju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava;

5.	doprinos (tj. plaćanje sredstava).

Ako partnerstvo postane posredničko tijelo u programu EFRR-a u skladu s člankom 71. stavkom 5. UZO-a, u pisanom sporazumu (partnerstvo) između upravljačkog tijela i tog posredničkog tijela moraju se jasno navesti odgovornosti svake strane u vezi s obavljanjem zadaća koje je upravljačko tijelo delegiralo tom posredničkom tijelu.

Glavni koraci u postupku – institucionalizirana europska partnerstva (članci 185. i 187. UFEU-a)

Priprema/programiranje

— Doprinosi i aktivnosti definirani su odlukom Europskog parlamenta i Vijeća (članak 185. UFEU-a) ili uredbom Vijeća (članak 187. UFEU-a). Doprinos EU-a mora biti barem jednak doprinosu partnera izvan EU-a. — Ako se iz programa EFRR-a, u skladu s njegovim ciljevima, podupire partnerstvo koje se ujedno sufinancira programom Obzor Europa, tijelo koje upravlja relevantnim programom imenuje zajedničko poduzeće (članak 187. UFEU-a) ili decentraliziranu provedbenu strukturu (članak 185. UFEU-a) (17) kao posredničko tijelo u skladu s člankom 71. stavkom 5. UZO-a. Prema članku 71. stavku 3. UZO-a dogovori između upravljačkog tijela i posredničkog tijela (ili više njih) moraju biti sklopljeni u pisanom obliku. — Doprinos iz programa EFRR-a daje se određenom projektu. Primatelj takvog doprinosa iz EFRR-a korisnik je projekta (projekt je poznat kao operacija u kontekstu kohezijske politike). — Doprinos institucionaliziranom europskom partnerstvu navodi se uz obrazloženje u odjeljku o sinergijama i komplementarnostima programa. — Doprinos institucionaliziranom europskom partnerstvu mora ispunjavati kriterije primjenjivog uvjeta koji omogućuje provedbu (tj. strategije pametne specijalizacije (S3)) i biti u skladu s odgovarajućim ciljem i područjem primjene programa u skladu s člankom 73. stavkom 4. UZO-a. Doprinos institucionaliziranom europskom partnerstvu može se utvrditi i prije, u relevantnoj strategiji pametne specijalizacije (S3), kao mjera za poboljšanje suradnje u prioritetnim područjima s partnerima izvan određene države članice. U pisanom sporazumu između upravljačkog tijela i posredničkog tijela (partnerstvo) treba jasno utvrditi odgovornosti za obavljanje tih zadaća.

Dodjela potpore

— Upravljačko tijelo može odlučiti izravno dodijeliti potporu iz programa EFRR-a, pod uvjetom da je to u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 73. stavku 4. UZO-a. Upravljačka tijela ujedno mogu primjenjivati kategorije, maksimalne iznose i metode izračuna prihvatljivih troškova utvrđene za program Obzor Europa (koji se utvrđuju u dokumentu u kojem se utvrđuju uvjeti za potporu). — Sredstva koja države sudionice pružaju svojim nacionalnim subjektima u projektima zajedničkog poduzeća uračunavaju se kao financijski doprinos zajedničkom poduzeću. U skladu s relevantnim pravilima o upravljanju doprinosima država sudionica (18) države sudionice moraju do 31. siječnja svake godine izvijestiti upravni odbor o okvirnim financijskim doprinosima koji će se isplatiti u toj financijskoj godini. Pritom bi države sudionice trebale navesti koji udio tih doprinosa dolazi iz fondova kohezijske politike. — U slučaju središnjeg upravljanja financijskim doprinosima (kad korisnik potpisuje jedan sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava sa zajedničkim poduzećem koje provodi doprinose EU-a i nacionalne doprinose), programska sredstva iz EFRR-a isplaćuju se provedbenoj strukturi nakon odabira prijedloga i utvrđivanja nacionalnih/regionalnih doprinosa. U tom se slučaju primjenjuju isključivo pravila programa Obzor Europa u fazi evaluacije i odabira u okviru poziva na podnošenje prijedlogâ i u fazi plaćanja. — U slučaju koordiniranog plaćanja nacionalno tijelo ne prenosi sredstva provedbenoj strukturi, nego ih nadoknađuje izravno korisnicima na temelju nacionalnog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Nacionalna pravila ili pravila o financiranju iz EFRR-a primjenjuju se na cjelokupni nacionalni doprinos. Međutim, poziv na podnošenje prijedlogâ, evaluacija i odabir podliježu isključivo pravilima programa Obzor Europa. Neovisno o vrsti provedbe doprinosa, u okviru istog poziva na podnošenje prijedlogâ mogu postojati aktivnosti koje se zajednički financiraju sredstvima iz EFRR-a i sredstvima iz programa Obzor Europa ili Digitalna Europa.

Glavni koraci u postupku – primjenjivo i na sufinancirana i na institucionalizirana europska partnerstva (članak 185. ili 187. UFEU-a)

Priprema/programiranje

— Nova europska partnerstva utvrđuju se u okviru strateškog planiranja u sklopu programa Obzor Europa i povezanog postupka strateške koordinacije. Države članice u potpunosti su uključene u skladu s člankom 6. stavkom 5. posebnog programa za provedbu Okvirnog programa Obzor Europa.

Provedba, praćenje i kontrola

— U okviru partnerstava mora se uspostaviti sustav praćenja u skladu sa zahtjevima iz članka 45., Priloga III. i Priloga V. Uredbi o Okvirnom programu Obzor Europa. Podaci o praćenju trebali bi se pohranjivati u istu bazu podataka kao i za ostale komponente programa Obzor Europa. Tako će objedinjeni podaci koji se odnose na prijedloge i projekte financirane u okviru europskih partnerstava postati dostupni u okviru sustava eCORDA i na obavijesnoj ploči programa Obzor Europa. Uz ključne smjerove učinaka programa Obzor Europa, za europska je partnerstva razvijen skup zajedničkih pokazatelja kako bi se pratila njihova učinkovitost u odnosu prema kriterijima utvrđenima u pravnoj osnovi, kao što su dodatnost, otvorenost i sinergije. Praćenje bi trebalo omogućiti ocjenjivanje postignuća i napretka prema učincima tijekom vremena te utvrđivanje potencijalnih potreba za korektivnim mjerama. Rezultati tog praćenja bit će uključeni u dvogodišnje praćenje svih europskih partnerstava i ciklusa evaluacije programa Obzor Europa. — U skladu s člankom 72. stavkom 1. UZO-a upravljačko tijelo prikuplja podatke o operacijama, među ostalim o potpornim projektima odabranima u okviru partnerstava.

Važno je znati

Koliki se iznos nacionalnog doprinosa može pokriti iz programa EFRR-a?

Doprinos iz programa EFRR-a može pokriti nacionalne doprinose u skladu s pravilima o sufinanciranju te u skladu s najvećim iznosom potpore iz fondova za svaki prioritet utvrđen u članku 112. UZO-a i članku 190. Financijske uredbe, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz članka 63. stavka 9. UZO-a.

U članku 25.c GBER-a predviđeni su uvjeti spojivosti državnih potpora za primjenu prihvatljivih troškova i stopa financiranja u okviru programa Obzor Europa na istraživačke i razvojne projekte koji se podupiru u okviru europskog partnerstva.

Mogu li se iz programa EFRR-a pokriti svi nacionalni doprinosi za projekt s obzirom na to da se nacionalno sufinanciranje programira prema prioritetu, a ne prema projektu?

Da. Doprinos dolazi iz relevantnog programa, koji i sam podliježe pravilima o sufinanciranju. Međutim, budući da se sufinanciranje uspostavlja na razini prioriteta, a ne na operativnoj razini, iz proračuna EU-a mogu se pokriti svi nacionalni doprinosi za određenu operaciju.

Mogu li se programi EFRR-a umjesto za financiranje projekata iskoristiti za doprinos u naravi?

Programi EFRR-a mogu se iskoristiti za pokrivanje nacionalnih doprinosa država članica koje sudjeluju u europskim partnerstvima. Nije bitno jesu li ti doprinosi financijski ili u naravi. Države članice sudionice ne daju doprinose u naravi za institucionalizirana europska partnerstva.

Kako tijelo koje upravlja programom EFRR-a može osigurati da sufinancirana operacija doprinosi pokazateljima utvrđenima u programu?

Projekti odabrani u okviru europskih partnerstava mogu se poduprijeti ako ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 73. stavku 2. točkama (a), (b) i (g) UZO-a. Stoga moraju pridonijeti ostvarenju programskih pokazatelja.

Mogu li se sredstva iskoristiti u druge svrhe ako se ne utroše na financiranje projekata partnerstva?

Ti bi doprinosi bili namijenjeni za utvrđene projekte nakon što ih upravni odbor europskog partnerstva evaluira i odabere. Stoga ih ne bi bilo moguće vratiti.

Jesu li primjenjiva pravila EU-a o državnim potporama?

Pravila o državnim potporama primjenjuju se ako je korisnik javnog financiranja dodijeljenog iz sredstava države članice, uključujući EFRR, poduzeće (i ako su ispunjeni svi ostali kumulativni uvjeti za državnu potporu navedeni u članku 107. stavku 1. UFEU-a). Pod uvjetima utvrđenima u članku 25.c GBER-a na sufinancirane istraživačke i razvojne projekte mogu se primjenjivati prihvatljivi troškovi i stope financiranja utvrđeni za program Obzor Europa. To se odnosi i na pozive na podnošenje prijedlogâ u okviru partnerstava na temelju članka 185. ili članka 187. UFEU-a ili na pozive na podnošenje prijedlogâ u okviru sufinanciranih aktivnosti programa. Projekti moraju biti transnacionalni (moraju ih provoditi najmanje tri države članice ili dvije države članice i najmanje jedna pridružena zemlja) i moraju proizlaziti iz poziva na podnošenje prijedlogâ organiziranih na središnjoj razini na koje se primjenjuju pravila o financiranju za program Obzor Europa (članak 25.c stavak 3. GBER-a o kategorijama, maksimalnim iznosima i metodama izračuna prihvatljivih troškova). Ako su ispunjeni svi primjenjivi uvjeti utvrđeni u GBER-u, davatelj potpore ne mora provesti zasebno ocjenjivanje državne potpore niti o njoj mora obavijestiti Komisiju. Ako financiranje podliježe pravilima o državnim potporama i nije u skladu sa svim uvjetima utvrđenima u članku 25.c GBER-a, pojednostavnjeno postupanje s tim projektima se prema pravilima o državnim potporama ne primjenjuje.

Što je pravo veta u institucionaliziranim europskim partnerstvima?

U skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o programu Obzor Europa doprinosi jedne države članice sudionice moraju se upotrijebiti za financiranje sudjelovanja subjekata s poslovnim nastanom u toj državi članici sudionici. Stoga države članice sudionice zadržavaju kontrolu nad svojim nacionalnim doprinosima jer mogu staviti veto na dodjelu nacionalnih sredstava određenom korisniku (u iznimnim slučajevima i iz valjano opravdanih razloga) bez ikakvog utjecaja na prihvatljivost prijedloga za financiranje sredstvima EU-a.

Mogu li programi EFRR-a podupirati članarine/naknade za sudjelovanje u drugim tijelima ili mrežama EU-a (npr. partnerstva EIT-a)?

Operacija sufinancirana iz EFRR-a mora biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o EFRR-u. U skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (f) Uredbe o EFRR-u, iz EFRR-a se mogu podupirati umrežavanje, suradnja i razmjena iskustava te aktivnosti koje uključuju inovacijske klastere (uključujući one koji povezuju poduzeća, istraživačke organizacije i javna tijela). Takva se suradnja može promicati u okviru međunarodne organizacije.

U skladu s člankom 63. stavkom 4. UZO-a cijela operacija ili dio nje može se provoditi izvan države članice, među ostalim izvan EU-a, pod uvjetom da operacija doprinosi ciljevima programa.

Stoga članarine međunarodnih organizacija ne ispunjavaju navedene uvjete i nisu prihvatljive za potporu iz EFRR-a jer su ciljevi međunarodnih organizacija općenito preširoki da bi odgovarali specifičnoj operaciji kojom se nastoje postići ciljevi programa financiranja.

S druge strane, naknade za sudjelovanje obično odgovaraju specifičnijim i konkretnijim aktivnostima i stoga mogu biti prihvatljive za potporu iz ERDF-a ako odgovaraju konkretnoj aktivnosti međunarodne organizacije koja je obuhvaćena područjem primjene Uredbe o EFRR-u i doprinosi cilju/ciljevima programa financiranja.

5.   Kombinirano financiranje (udruživanje)

Važno je optimizirati i maksimalno povećati koristi koje istraživanje i inovacije mogu pružiti društvu, okolišu i širem gospodarstvu, zajedno s njihovim doprinosom postizanju ciljeva EU-a. Stoga financiranje EU-a mora biti koherentno i takvo da se njime iskoriste potencijalne sinergije. To posebno vrijedi za aktivnost udruživanja kojom se podupire stvaranje ili osuvremenjivanje centra izvrsnosti u „zemlji širenja” udruživanjem s vodećom istraživačkom institucijom (napredni partner) u drugoj zemlji. To zahtijeva komplementarno financiranje iz nacionalnog izvora, regionalnog izvora, izvora EU-a ili privatnog izvora. Stoga je takva aktivnost određena kao „sinergijska” aktivnost u programu rada programa Obzor Europa. Očekuje se da će udruživanje postati utjecajan i važan most, posebice između strategije pametne specijalizacije (S3) i izvrsnosti u području istraživanja i inovacija, čime će se ojačati EIP.

Povezano zakonodavstvo

Članak 25.d GBER-a (Državne potpore)

Glavni koraci u postupku

Priprema / programiranje	U programu rada programa Obzor Europa udruživanja su određena kao „sinergijske” aktivnosti. Programi kohezijske politike mogu pružiti komplementarno financiranje projekta udruživanja za skup prihvatljivih troškova koji su odvojeni od troškova koje pokriva program Obzor Europa, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz članka 73. stavka 4. UZO-a.
Dodjela potpore	Otvaraju se dva odvojena poziva na podnošenje prijedlogâ (za EFRR i za program Obzor Europa). Prijedlog za program Obzor Europa mora sadržavati jasan opis komplementarnog projekta koji se podupire iz EFRR-a ili drugih izvora financiranja. Ako je to relevantno, opis bi trebao uključivati kategorije troškova, specifikacije tehničke infrastrukture, preliminarno planiranje za izgradnju i ugradnju, analizu troškova i koristi itd. Taj će opis ujedno biti predmet evaluacije koju provode neovisni stručnjaci u skladu s pravilima programa Obzor Europa i kriterijima odabira.
Provedba	Programom EFRR-a podupiru se projekti istraživanja i razvoja koji su komplementarni s programom Obzor Europa, iako imaju drukčiji skup prihvatljivih troškova. U članku 25.d izmijenjenog GBER-a utvrđeni su uvjeti sukladnosti za dodjelu državne potpore (uključujući sredstva iz EFRR-a) za sufinancirane projekte istraživanja i razvoja kojima se dopunjuju aktivnosti udruživanja (u takvim se slučajevima primjenjuju prihvatljivi troškovi i stope financiranja za program Obzor Europa). Nadalje, prema članku 25.d izmijenjenog GBER-a javna potpora za ulaganja može pokrivati čak 70 % ulaganja u infrastrukturu u okviru aktivnosti udruživanja (ujedno podložno određenim uvjetima). Prijedlog projekta podliježe jednoj evaluaciji koja obuhvaća oba dijela projekta (tj. dio koji se odnosi na program Obzor Europa i dio koji se odnosi na odabrani komplementarni izvor financiranja kao što je program kohezijske politike). To je potrebno kako bi se mogao primijeniti članak 25.d izmijenjenog GBER-a, prema kojem upravitelji komplementarnog izvora financiranja mogu na predmetnu operaciju primijeniti kategorije, maksimalne iznose i metode izračuna prihvatljivih troškova utvrđene u okviru programa Obzor Europa.

6.   Uzlazne i silazne sinergije

Uzlazne/silazne sinergije ostvaruju se kad se potporom EU-a pruža (ponajprije u okviru programa Obzor Europa i EFRR-a) koordiniran i neometan okvir za sve korake inovacijskog postupka u području istraživanja i inovacija namijenjen privatnim poduzećima (od izgradnje kapaciteta i temeljnog istraživanja do komercijalizacije i uvođenja inovativnih rješenja). Takve sinergije donose posebnu dodanu vrijednost ako se ostvare u područjima koja su povezana s ključnim ciljevima politike EU-a i potencijalno donose znatna poboljšanja širega gospodarstva.

Razvoj takvih sinergija zahtijeva blisku suradnju između relevantnih aktera – posebno tijela EU-a i nacionalnih tijela uključenih u programiranje i provedbu potpore u okviru programa Obzor Europa i EFRR-a.

Na primjer, misijama u okviru programa Obzor Europa (19) otkrivaju se novi načini suočavanja s utvrđenim problemima i transformativna rješenja koja mogu pomoći da se brže uvedu najbolje dostupne tehnologije. U Prilogu ovom dokumentu navedeni su praktični primjeri mogućih sinergija pet misija EU-a s EFRR-om.

Kako bi se potaknulo to uvođenje, u novoj strategiji širenja i iskorištavanja rezultata u okviru programa Obzor Europa promicat će se integrirani pristup stvaranjem i održavanjem portfelja rezultata misije te kombiniranjem tih rezultata s integriranim ekosustavom usluga (npr. Platforma za rezultate programa Obzor i inicijativa za maksimiziranje učinaka programa Obzor (Horizon Booster)) i inicijativama (npr. događaji i radionice). Time će se nacionalnim i regionalnim ulagateljima i oblikovateljima politika skrenuti pozornost na jasne skupove rezultata u području istraživanja i inovacija. U novoj strategiji širenja i iskorištavanja rezultata u okviru programa Obzor ujedno se ističu teme rada tog programa kako bi podnositelji prijedloga u okviru poziva na podnošenje prijedlogâ mogli razmotriti mogu li iskoristiti potencijalne sinergije s drugim programima EU-a.

Kao dodatno povećanje pristupa regija visokokvalitetnim rezultatima u području istraživanja i inovacija, pri odlučivanju o tome kako iskoristiti rezultate istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor Europa s pomoću programa Interreg u obzir će se uzeti iskustvo stečeno u četvrtom pozivu na podnošenje prijedlogâ za program Interreg za srednju Europu u vezi s iskorištavanjem rezultata postojećih projekata u okviru programa Obzor 2020. (i drugih programa EU-a). Tome će ubuduće pridonijeti znanja i iskustva stečena u okviru inicijativa za usklađivanje (na primjer, novi alat za mapiranje sinergija između programa Obzor i programa Interreg koji kombinira tematske i regionalne informacije radi utvrđivanja potencijalnih sinergija tih dvaju tokova financiranja).

Ti pristupi i rješenja ujedno mogu pomoći javnim upravama da razviju nove sposobnosti i pruže nove usluge. To je vrlo važno za slabije razvijene i periferne regije, koje ne mogu dovoljno apsorbirati nove tehnologije i upravljati sustavnom preobrazbom.

Stoga mnoge od tih regija uz pomoć sredstava kohezijske politike mogu povećati broj demonstratora, inovacija i mjera prijenosa tehnologije kako bi pomogle u postizanju ciljeva programa. Regije koje su utvrdile prioritete u strategijama koje se odnose na određeno područje misije mogu razviti sinergije s tom misijom (20) kako bi olakšale nove pristupe razvoju transformativnih putova i/ili njihovo uvođenje na nižim razinama. Na primjer, misijama u okviru programa Obzor Europa može se usmjeravati, potaknuti regionalni razvoj, promicati međudisciplinarno i višerazinsko upravljanje, angažirati širu javnost i lokalne/regionalne dionike te skrenuti pozornost javnosti na ulaganja u okviru kohezijske politike i pristup novim mrežama, platformama za učenje o politikama i instrumentima financiranja.

Regije imaju važnu ulogu u uvođenju gospodarstva koje se temelji na vodiku, posebno s pomoću dolina vodika (21). One osiguravaju proizvodnju, prijenos, skladištenje i uporabu vodika na regionalnoj ili lokalnoj razini i ključne su za postizanje ciljeva plana REPowerEU (22). Zajedničko poduzeće za čisti vodik ima dugogodišnje iskustvo u podupiranju uspostave dolina vodika u EU-u. Daljnje uvođenje tog uspješnog koncepta u svim državama članicama zahtijevat će znatno udruživanje resursa.

Na primjer, vodik proizveden iz obnovljivih izvora bit će ključan u zamjeni prirodnog plina, ugljena i nafte u prometu i industrijama koje je teško dekarbonizirati. U planu REPowerEU postavljen je cilj od 10 milijuna tona domaće proizvodnje i 10 milijuna tona uvoza vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora do 2030. Regije imaju važnu ulogu u uvođenju gospodarstva koje se temelji na vodiku u EU-u, posebno s pomoću dolina vodika. Doline vodika osiguravaju proizvodnju, prijenos, skladištenje i uporabu vodika na regionalnoj ili lokalnoj razini i ključne su za postizanje ciljeva plana REPowerEU. U okviru zajedničkog poduzeća za čisti vodik i programa koji su mu prethodili stečeno je dugogodišnje iskustvo u podupiranju uspostave dolina vodika u EU-u. U Uniji trenutačno postoje 23 doline vodika u deset država članica. Daljnje uvođenje tog uspješnog koncepta u svim državama članicama zahtijevat će znatno udruživanje resursa.

Primjer: Sinergije u kontekstu novog europskog programa za inovacije

Sinergijama se može poduprijeti provedba novog europskog programa za inovacije, a posebno vodeće inicijative 3, kojom se nastoji postići jačanje i međusobno povezivanje regionalnih inovacijskih ekosustava i smanjenje inovacijskog jaza.

---

(1)  To se može odnositi i na fondove EU-a kojima se neizravno upravlja.

(2)  S obzirom na usklađivanje odredaba programa Unije kojima se izravno upravlja, npr. programa Obzor Europa i Digitalna Europa (DEP) te Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), u vezi sa sinergijama s programima u okviru podijeljenog upravljanja, elementi ovog dokumenta mogu se smatrati smjernicama za operacionalizaciju sinergija između takvih programa Unije kojima se izravno upravlja i programa EFRR-a – uz pozorno razmatranje specifičnosti svake primjenjive pravne osnove i aspekata politike koji se posebno odnose na svaki od tih programa.

(3)  COM(2020) 628 final, 30. rujna 2020..

(4)  COM(2021) 407 final.

(5)  Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).

(6)  Iako je ovaj dokument usmjeren na pečate izvrsnosti predviđene u okviru programa Obzor Europa, mogućnost dodjele pečata izvrsnosti utvrđena je i u temeljnim aktima 14 drugih programa u okviru višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (Digitalna Europa, Program jedinstvenog tržišta, LIFE, Kreativna Europa, Erasmus+, Svemirski program, Europske snage solidarnosti, Instrument za povezivanje Europe, program Pravosuđe, program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti, Euratom, Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za integrirano upravljanje granicama i Fond za unutarnju sigurnost).

(7)  Vidjeti članak 73. stavak 2. točke (a), (b) i (g) i članak 73. stavak 4. UZO-a.

(8)  Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1, kako je izmijenjena). Pročišćena verzija izmijenjene Uredbe dostupna je na internetskoj stranici Europske komisije samo u informativne svrhe: https://ec.europa.eu/competition-policy/state-aid/legislation/regulations_en

(9)  Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013.

(10)  Odluka Vijeća (EU) 2021/764 od 10. svibnja 2021. o uspostavi posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa te o stavljanju izvan snage Odluke 2013/743/EU.

(11)  Program rada EIC-a za 2022.

(12)  Mogući su i prijenosi u druge programe kojima se izravno upravlja; vidjeti, na primjer, članak 4. stavak 14. Uredbe o CEF-u, primjenjiv na digitalni sektor, i članak 9. stavak 5. Uredbe o programu Digitalna Europa.

(13)  Tablica 4.2. predloška sporazuma o partnerstvu (Prilog II. UZO-u) o prijenosima u instrumente u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja pruža informacije o određenom instrumentu u koji se prenosi iznos iz EFRR-a.

(14)  U okviru ograničenja članka 26. stavka 1. UZO-a.

(15)  Treba napomenuti da članak 23. stavak 1. Uredbe o programu Digitalna Europa, kao i npr. članak 19. stavak 1. Uredbe o CEF-u sadržava iste odredbe kao i članak 15. stavak 4. Uredbe o programu Obzor Europa. Time se omogućuje usklađivanje provedbenih mehanizama koji se odnose na kumulativno financiranje tih programa.

(16)  Ove smjernice usmjerene su na sinergije između programa Obzor Europa i EFRR-a, ali slična logika vrijedi i za ostale programe navedene u članku 15. stavku 3.

(17)  Samo se na jednu inicijativu u okviru programa Obzor Europa odnosi članak 185. UFEU-a: Europskog partnerstva za mjeriteljstvo kojim upravlja EURAMET.

(18)  Članak 12. Uredbe Vijeća 2021/2085 o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor Europa.

(19)  Više pojedinosti o misijama EU-a u okviru programa Obzor Europa dostupno je na: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/funding/funding-opportunities/funding-programmes-and-open-calls/horizon-europe/eu-missions-horizon-europe_en#what

(20)  Misije EU-a novost su programa za istraživanje i inovacije Obzor Europa za razdoblje 2021.–2027. Njima Komisija nastoji na koordiniran način udružiti potrebne resurse u smislu programa financiranja, politika i propisa te drugih aktivnosti. Njima se ujedno nastoje angažirati i aktivirati javni i privatni akteri, kao što su države članice EU-a, regionalna i lokalna tijela, istraživački instituti, poljoprivrednici i upravitelji zemljišta, poduzetnici i ulagatelji, kako bi se ostvario konkretan i trajan učinak. Misije će uključivati suradnju s javnošću radi poticanja uvođenja novih rješenja i pristupa u društvu. Postoji pet misija EU-a („Prilagodba klimatskim promjenama”, „Rak”, „Obnova našeg oceana i voda do 2030.”, „100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.” i „Plan za tlo za Europu”).

(21)  Partnerstvo za razvoj dolina vodika u okviru pametne specijalizacije i pilot-projekt upotrebe vodika (Doline vodika – platforma za pametnu specijalizaciju (europa.eu).

(22)  U planu REPowerEU (COM(2022) 230 final) postavljen je cilj od 10 milijuna tona domaće proizvodnje i 10 milijuna tona uvoza vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora do 2030.