KOMUNIKACIJA KOMISIJE

o smjernicama za pristup tržištu rada, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu

(2022/C 233/01)

1.   UVOD

Od početka ruske ratne agresije na Ukrajinu više od 6,5 milijuna ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u EU; oko 3 milijuna osoba prijavilo se za privremenu zaštitu, a većina njih su žene s djecom (1). Prema dosad dostupnim informacijama tek se relativno malo radno sposobnih osoba uključilo na tržište rada u EU-u ili prijavilo na zavode za zapošljavanje. Razlozi tome mogu biti fizičke i psihičke traume, prilagodba na život u državi koja ih je primila, neinformiranost o mogućnostima ili druge prepreke (primjerice nepoznavanje jezika i skrb za djecu).

Iako se ne zna koliko bi ljudi moglo ostati u EU-u i kakvi su izgledi da se vrate u Ukrajinu, očekuje se povećanje broja ljudi koji će se htjeti uključiti na tržište rada u državama članicama.

Brzo i djelotvorno uključivanje na tržište rada važno je kako za zajednice koje primaju osobe iz Ukrajine tako i za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu jer im to omogućuje da ponovno izgrade svoje živote i nastave razvijati vještine. To će biti na korist tih osoba i EU-a i naposljetku će pridonijeti obnovi Ukrajine.

U ovoj Komunikaciji navode se smjernice politike za mjere država članica kako bi se osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu omogućio pristup tržištu rada, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih.

Smjernicama se dopunjuju i nadograđuju mjere koje se već poduzimaju na razini EU-a za potporu osobama koje dolaze u EU. Dana 4. ožujka 2022. donesena je Provedbena odluka Vijeća (EU) 2022/382 (2) o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ („Direktiva o privremenoj zaštiti”) koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (3). Komisija je 21. ožujka predstavila operativne smjernice o provedbi te odluke (4) („Operativne smjernice”), 23. ožujka Komunikaciju o prihvatu osoba koje bježe od rata u Ukrajini (5) („Komunikacija od 23. ožujka”), a 5. travnja Preporuku Komisije o priznavanju kvalifikacija osoba koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu (6) („Preporuka o priznavanju kvalifikacija”). Na izvanrednom sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove održanom 28. ožujka Komisija je u suradnji s francuskim predsjedništvom Vijeća Europske unije predstavila plan u deset točaka za snažniju europsku koordinaciju u prihvatu osoba koje bježe od rata u Ukrajini (7). Ti će se ključni dokumenti ažurirati prema potrebi kako bi se uzele u obzir promijenjene okolnosti i dale dodatne smjernice.

Korisnici privremene zaštite imaju pravo na pristup tržištu rada EU-a, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih. U svojoj Komunikaciji od 23. ožujka Komisija je potaknula države članice da i osobama koje dobivaju odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom omoguće pristup tržištu rada te da na njih primjenjuju odredbe članka 12. Direktive o privremenoj zaštiti, kako je predviđeno u članku 2. stavku 2. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2022/382 („odgovarajuća zaštita u skladu s nacionalnim pravom”). Slično tome, u ovoj Komunikaciji Komisija poziva države članice da, koliko je to moguće, odredbama o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih iz članka 14. Direktive o privremenoj zaštiti obuhvate i osobe koje dobivaju odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom. Stoga se ova Komunikacija odnosi na one osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu koje imaju pravo na privremenu zaštitu na temelju Direktive o privremenoj zaštiti te na one koje imaju pravo na odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom.

Komisija je putem različitih kanala u kontaktu s nacionalnim nadležnim tijelima, socijalnim i gospodarskim partnerima, privatnim sektorom i organizacijama civilnog društva uključenima u prihvat i integraciju osoba koje bježe od ruske ratne agresije u Ukrajini. Platforma za solidarnost (8) služi za koordinaciju suradnje između država članica, primjerice kad je riječ o utvrđivanju potreba, resursa, kapaciteta za prihvat i transfera, pri čemu se osobita pažnja pridaje potrebama najranjivijih skupina, a posebno djece. Komisija je uspostavila višejezične internetske stranice s informacijama za osobe koje bježe od ruske ratne agresije u Ukrajini o njihovim pravima, mogućnostima i postupcima koje trebaju obaviti nakon što stignu u EU (9). Usto, niz inicijativa na razini EU-a omogućit će državama članicama da u potpunosti iskoriste sredstva EU-a, posebno u okviru inicijative „Kohezijsko djelovanje za izbjeglice u Europi” (CARE) (10).

Nezapamćeni broj i brzina dolazaka osoba iz Ukrajine u EU iziskuju učinkovitu reakciju na svim razinama. Cilj je ovog dokumenta dati smjernice državama članicama kako bi se olakšalo uključivanje osoba koje stižu iz Ukrajine na tržište rada. U njemu se navode konkretne mjere koje države članice mogu poduzeti na temelju stečenog iskustva i primjera dobre prakse iz posljednjih mjeseci i od migracijske krize 2015.–2016. Uspješno uključivanje na tržište rada ovisi i o mjerama poduzetima u drugim područjima kao što su pristup smještaju, zdravstvenoj skrbi (uključujući mentalno i reproduktivno zdravlje), socijalnoj zaštiti i uslugama te, za roditelje, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i školovanju djece. Mjere koje Komisija poduzima u svim tim područjima (11) međusobno se dopunjuju.

Države članice potiču se da provode smjernice iz ove Komunikacije u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava (12), koja su ključna za pravedna i funkcionalna tržišta rada i sustave socijalne skrbi u Europi. Brojne mjere iz Komisijina Akcijskog plana za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027. (13) posebno su relevantne za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu. Treba obratiti pažnju i na nediskriminaciju i posebnu ranjivost određenih skupina koje su potencijalno izloženije diskriminaciji, među ostalim Roma i osoba manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla, osoba s invaliditetom i zajednice LGBTIQ.

EU će nastaviti surađivati s ukrajinskim nadležnim tijelima kako bi se osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu omogućilo ostvarivanje njihovih prava. Ukrajinska dijaspora u EU-u ima osobito važnu ulogu u pružanju potpore osobama koje bježe od rata u Ukrajini.

2.   PRISTUP TRŽIŠTU RADA I OSPOSOBLJAVANJU

2.1.   Zaposlenje i samozaposlenje

Brzo i učinkovito pristupanje i uključivanje na tržište rada izuzetno je važno za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu koje mogu i žele raditi. Mogu se zaposliti ili samozaposliti, što im omogućuje da budu financijski neovisne, ponovno izgrade svoje živote te daju svoj doprinos lokalnoj zajednici i uključe se u nju tijekom svojeg boravka u EU-u. To će biti na korist tih osoba i EU-a i naposljetku će pridonijeti obnovi Ukrajine.

Korisnici privremene zaštite imaju pravo na zaposlenje ili samozaposlenje u skladu s pravilima koja vrijede za konkretnu profesiju. Zbog svojih politika na tržištu rada države članice mogu dati prednost građanima EU-a i državljanima zemalja obvezanih Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru kao i državljanima trećih zemalja koji zakonito borave na njihovu državnom području i primaju naknadu za nezaposlenost. Kad je riječ o naknadi za rad, pristupu sustavima socijalnog osiguranja za zaposlene i samozaposlene osobe i druge uvjete zapošljavanja, primjenjuju se opći važeći zakoni u državama članicama.

U Komunikaciji od 23. ožujka Komisija je preporučila državama članicama da prava dodijeljena na temelju Direktive o privremenoj zaštiti za pristup tržištu rada EU-a tumače na najširi mogući način i da iznimke od pravila o slobodnom kretanju na unutarnjem tržištu primjenjuju samo u propisno opravdanim okolnostima. Komisija potiče države članice da pristup tržištu rada omoguće i korisnicima odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom. U Preporuci o priznavanju kvalifikacija Komisija je također preporučila državama članicama da ne uvode niti zadržavaju eventualne zahtjeve prema kojima bi poduzeća morala dokazati da prije zapošljavanja osobe koja uživa privremenu zaštitu nisu mogle zaposliti građanina EU-a.

Važno je i izbjeći izrabljivanje radne snage i neprijavljeni rad. Europsko nadzorno tijelo za rad podržava razmjenu primjera dobre prakse na svojoj platformi za rješavanje problema neprijavljenog rada (14) kako bi se suzbili zlouporaba i izrabljivanje radne snage. Na toj se platformi posljednjih godina promiče sveobuhvatan pristup u kojem se kombiniraju preventivne mjere (kao što su senzibiliziranje i informiranje) i sankcije nakon inspekcija na radnom mjestu (15).

Javne službe za zapošljavanje imaju ključnu ulogu u integraciji ljudi na tržište rada jer pružaju informacije onima koji dolaze i djeluju kao posrednici između tražitelja zaposlenja i poslodavaca. One surađuju i usklađuju mjere s drugim dionicima kao što su druge državne uprave, gradovi i općine, socijalni partneri i organizacije civilnog društva, uključujući organizacije migranata i ukrajinske dijaspore, kako bi se osigurala pravovremena i ciljana potpora osobama kojima je potrebna. Javne službe za zapošljavanje također su glavni pružatelji usluga EURES-a (16), pri čemu neke od tih usluga mogu koristiti osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu. Komisija je spremna dodatno olakšati razmjenu i suradnju o tim pitanjima putem Europske mreže javnih službi za zapošljavanje.

Anketa provedena u javnim službama za zapošljavanje U ožujku 2022. Komisija je objavila anketu za javne službe za zapošljavanje, koja je pokazala da su te službe brzo prilagodile relevantne postupke tako što su objavile informacije na internetu na više jezika (ponekad i na ukrajinskom) i osigurale posebne savjetnike. U nekim su državama javne službe za zapošljavanje uspostavile posebne područne urede za tražitelje zaposlenja koji bježe od rata u Ukrajini, a u nekim slučajevima oglašavaju ponude za posao koje su posebno namijenjene njima. Neke od tih službi već su prisutne u centrima dobrodošlice i drugim ustanovama, a neke sudjeluju u zajedničkim skupinama za odgovor na hitne situacije ili radnim skupinama za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu. Mnoge javne službe za zapošljavanje proteklih su godina stekle znatno iskustvo kad je riječ o evidentiranju, profiliranju i potpori uključivanju tražitelja azila i izbjeglica na tržište rada te ih se stoga potiče da surađuju i razmjenjuju primjere dobre prakse u sklopu Europske mreže javnih službi za zapošljavanje.

Komisija surađuje i sa socijalnim i gospodarskim partnerima u okviru Europskog partnerstva za integraciju (17) kako bi se potaknulo uključivanje osoba koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu na tržište rada. Osim toga, države članice potiču se da na nacionalnoj razini uključe više dionika među ekonomskim i gospodarskim partnerima jer su oni ključni za učinkovito otvaranje radnih mjesta i raspoloživost mogućnosti zaposlenja i samozaposlenja uz potrebnu potporu.

Kad je riječ o mjerama za omogućivanje pristupa zapošljavanju i samozapošljavanju, Komisija poziva države članice da učine sljedeće: — stave na raspolaganje informacije o sljedećem: — dostupnoj potpori za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu. To je korak dalje od pravne obveze da ih se informira o njihovim pravima i odnosi se na informacije o potpori kao što su profesionalno usmjeravanje, savjetovanje, mentorstvo, zaštita od diskriminacije (posebno tijekom trudnoće i skrbi o maloj djeci) i mjere za uspostavu ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Te bi se informacije mogle uključiti u dokument koji treba osigurati na temelju članka 9. Direktive o privremenoj zaštiti, po mogućnosti na jeziku primatelja, te bi se mogle staviti na raspolaganje na namjenskim internetskim stranicama, u aplikacijama ili oglasima. Države članice potiču se da sličan informativni dokument osiguraju i osobama koje imaju pravo na odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom, — pravima korisnika privremene i odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom za centre službi za integraciju, lokalna tijela, ustanove socijalne sigurnosti, potencijalne poslodavce i socijalne partnere. To se može postići informativnim sastancima i obukama i tako da ih se potakne da sudjeluju u inicijativama na razini EU-a kao što je Pakt za vještine (18), — olakšaju integraciju na tržište rada korisnika privremene zaštite i, prema potrebi, korisnika odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom tako što će: — poticati osobe koje stižu u EU da se što prije prijave na lokalnim zavodima za zapošljavanje, npr. pružanjem tih informacija prilikom njihova dolaska ili u centrima dobrodošlice i odgovarajućim ustanovama, — uzeti u obzir potrebe osoba koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu u radu nacionalnih nadležnih tijela i javnih službi za zapošljavanje, konkretno: — obratiti prije svega posebnu pažnju na zanimanja u kojima korisnici privremene zaštite i odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom mogu pomoći drugima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu (npr. liječnici, medicinske sestre, učitelji i nastavnici, odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, savjetnici za zapošljavanje i djelatnici u uredima javnih službi za zapošljavanje). To se može osigurati uklanjanjem prepreka za pristup tim zanimanjima i suradnjom s ukrajinskim nadležnim tijelima i dijasporom, — obratiti posebnu pažnju na to da se ženama omogući pristup tržištu rada i dati prednost potrebama žena s djecom, što uključuje i njihova prava na pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te školovanju djece jer se time može olakšati zapošljavanje žena, — poticati zapošljavanje u sektorima i zanimanjima u kojima postoji manjak radne snage na tržištu rada u državi članici domaćinu. Cedefopova analiza slobodnih radnih mjesta u Europi (19) može pomoći državama članicama da utvrde koje su im vještine potrebne i gdje, uključujući i na regionalnoj razini. Osim toga, pri utvrđivanju potreba državama članicama može biti od koristi i izvješće Europskog nadzornog tijela za rad o deficitarnim i suficitarnim zanimanjima (20), — educirati o raznolikosti na radnom mjestu i organizirati tečajeve za građansku odnosno društveno-kulturnu orijentaciju, uzimajući u obzir potrebe posebnih skupina (npr. žena, osoba s invaliditetom, manjina itd.), te informirati te skupine o pravima na nediskriminaciju i što učiniti u slučaju kršenja tih prava, — konsolidirati okvir za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja tako što će se: — pružiti potpora poslodavcima koji zapošljavaju osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu i dati naknade za pokretanje poduzeća. Poduzeća i mreže u području socijalne ekonomije mogu također doprinijeti integraciji, — omogućiti sudjelovanje u programima za potporu poduzetništvu osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu kao što su osposobljavanje, mentorstvo, prenošenje znanja i potpora pri umrežavanju kao i mikrofinanciranje ili kombinacija financijskih i nefinancijskih mjera potpore. U tu se svrhu može koristiti i instrument politike za bolje poduzetništvo (21), — promicati europske programe za potporu poduzetništvu kao što su Erasmus za mlade poduzetnike (22) i Europska poduzetnička mreža (23), — omogućiti najširi mogući pristup tržištu rada za osobe koje se žele zaposliti ili samozaposliti tako što će se: — nastojati suzbiti rizik od izrabljivanja i neprijavljenog rada (24), i to suradnjom različitih aktera, uključujući tijela kaznenog progona i inspektorate rada, u skladu sa sveobuhvatnim pristupom koji se posljednjih godina promiče u okviru Platforme za rješavanje problema neprijavljenog rada, Strategije EU-a za suzbijanje trgovine ljudima (2021.–2025.) (25) i zajedničkog plana za borbu protiv trgovine ljudima kako bi se uklonili rizici trgovine ljudima i pružila potpora potencijalnim žrtvama među osobama koje bježe od rata u Ukrajini (26), — ne koristiti mogućnost iz članka 12. Direktive o privremenoj zaštiti o davanju prednosti kod pristupanja tržištu rada građanima EU-a i državljanima zemalja obvezanih Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru odnosno državljanima trećih zemalja koji zakonito borave na njihovu državnom području i primaju naknadu za nezaposlenost, — voditi računa o tome da mjere na tržištu rada uvijek uključuju perspektivu osoba s invaliditetom uz osiguravanje dostupnosti informacija i usluga, u skladu sa 17. načelom Europskog stupa socijalnih prava i obvezama iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.

Primjeri relevantnih projekata koje financira EU Projekti koje financira EU (27) mogu služiti kao nadahnuće i primjeri dobre prakse. Na primjer, programi ubrzane integracije, s paralelnim naglaskom na učenju jezika i osposobljavanju na radnom mjestu, pokazali su se posebno učinkovitima u integraciji tražitelja azila i izbjeglica. Projekt FORWORK (28) je pilot-projekt financiran iz Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i usmjeren na uključivanje tražitelja azila i izbjeglica iz centara za prihvat u talijanskoj regiji Pijemont i Albaniji na tržište rada. U njemu se nudi procjena vještina i usluge mentorstva kojima se u obzir uzimaju rodne posebnosti u kombinaciji s učenjem jezika i profesionalnim osposobljavanjem radi izrade individualnog plana integracije. Projekt FAB (29) još je jedan pilot-projekt financiran iz Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije kojim se nastoji omogućiti brzo uključivanje na tržište rada izbjeglica i njihovih obitelji u gradovima, pri čemu se posebna pažnja pridaje ženama. U projektu sudjeluju Beč, Beograd, Berlin, Madrid, Milano i Stockholm. Projekt Labour-INT (30) uspješan je primjer partnerstva više dionika u kojem se promiču višestruki kanali integracije (od dolaska do radnog mjesta, uključujući obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje) za tražitelje azila i izbjeglice na temelju interesa i kapaciteta poduzeća, industrijskih i gospodarskih komora, sindikata i udruga migranata. Neki od primjera projekata financiranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF) s naglaskom na integraciji migrantica na tržište rada su Stark im Beruf (31) (Njemačka) za majke migrantskog podrijetla, Mirjam (32) za žene koje dolaze u Švedsku i CIAO (33) (Luksemburg) za žene migrantskog podrijetla.

2.2.   Utvrđivanje vještina i brzo priznavanje kvalifikacija

Korisnici privremene zaštite i odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom moraju imati mogućnost pokazati kojim vještinama i kvalifikacijama raspolažu kako bi se brzo uključili na tržište rada. Nekoliko država članica uvodi postupke za procjenu istovjetnosti studija i kvalifikacija kad je dokumentacija dostupna i, kad to nije slučaj, za vrednovanje vještina i prethodnog učenja i iskustva (npr. testovima, procjenom praktičnih vještina ili demonstracijom vještina, razgovorima ili samoprocjenom na internetu). Važno je da se tim mjerama ne uvode nepotrebne prepreke pristupu tržištu rada, primjerice zahtjevima u pogledu znanja jezika.

Za pristup reguliranim profesijama, kao što su različita zanimanja u zdravstvu i prosvjeti, obično je potrebna procjena i formalno priznavanje kvalifikacija stečenih u inozemstvu. U Preporuci o priznavanju kvalifikacija pružaju se smjernice i praktični savjeti kako bi se omogućio brz, pravedan i fleksibilan postupak priznavanja te se posebno naglašava važnost olakšavanja akademskog priznavanja, na primjer sveučilišnih diploma. Međutim, većina programa učenja, uključujući učenje i certifikate stečene na tržištu rada i kod poslodavca, nije povezana s reguliranim profesijama. Nadalje, mnogi su stekli određene vještine radeći, vodeći poduzeće ili u drugim kontekstima kao što je volontiranje. Te vještine mogu biti vrlo dragocjene na tržištu rada, ali postoji opasnost da se ne priznaju i ne cijene dovoljno.

Komisija krajnjim korisnicima i posrednicima nudi niz alata povezanih s vještinama, primjerice alat za profiliranje vještina državljana trećih zemalja (34), koji je sad dostupan i na ukrajinskom. Alat može biti koristan tražiteljima zaposlenja i osobama koje žele nastaviti osposobljavanje i studij, koji govore ukrajinski. Njime se putem strukturiranog razgovora utvrđuju vještine i prikupljaju dokazi o kvalifikacijama i iskustvu. Europska klasifikacija vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja (ESCO) (35) u lipnju će biti dostupna i na ukrajinskom kako bi se pojedincima olakšalo korištenje alata za profiliranje vještina i sličnih alata. Europassov ePortfolio (36) krajem travnja 2022. postao je dostupan i na ukrajinskom. Komisija je u postupku pokretanja pilot-inicijative za uspostavu baze talenata EU-a (37) i osmišljava internetski portal na razini EU-a koji će omogućiti osobama koje su pobjegle iz Ukrajine da evidentiraju svoje vještine i interese u vezi s traženjem zaposlenja i time olakšati utvrđivanje vještina koje postoje u toj zajednici i povezivanje s potencijalnim poslodavcima. Inicijativa se razvija u dijalogu s državama članicama i ključnim dionicima.

Kako bi se osiguralo da poslodavci i pružatelji usluga obrazovanja i osposobljavanja u drugim državama lakše razumiju ukrajinske kvalifikacije, Komisija radi s Europskom zakladom za osposobljavanje (ETF), ukrajinskim nadležnim tijelima (38) i državama članicama EU-a na usporedbi ukrajinskog nacionalnog kvalifikacijskog okvira i europskog kvalifikacijskog okvira (EQF). ETF je uspostavio resursni centar (39) kako bi se osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu pružile informacije o nastavku obrazovanja i osposobljavanja i o tome kako potražiti pomoć u priznavanju kvalifikacija, a namijenjen je i onima kojima je potrebna pomoć u tumačenju tih informacija. Komisija također razmatra potencijal europskih digitalnih vjerodajnica za učenje kako bi se osobama koje su bježeći od rata ostale bez potrebnih dokumenata ponovno izdale diplome u digitalnom obliku.

Kad je riječ o mjerama za utvrđivanje i priznavanje vještina i kvalifikacija, Komisija poziva države članice da učine sljedeće: — osiguraju da se vještine i kvalifikacije mogu prema potrebi vrednovati, procijeniti i brzo priznati, bez obzira na to je li dokumentacija dostupna, npr. pružanjem pomoći pri pripremi životopisa, testiranjem vještina i dobivanjem kvalifikacija koje nedostaju. Suradnja između javnih službi za zapošljavanje, socijalnih partnera, institucija odgovornih za vrednovanje i priznavanje kvalifikacija kao što su nacionalni informacijski centri za akademsko priznavanje (40) te s ukrajinskim tijelima neophodna je za potporu brzom, besplatnom i jednostavnom utvrđivanju i priznavanju vještina i kvalifikacija te kako bi se osigurala dostupnost informacija o tim mogućnostima onima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu, — potiču službe odgovorne za procjenu i priznavanje prethodnog iskustva i učenja, uključujući neformalno i informalno učenje, da proaktivno surađuju s osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu i organizacijama koje ih podupiru kako bi se osiguralo da se osobama koje raspolažu različitim vještinama može pomoći u utvrđivanju njihovih vještina.

Primjeri relevantnih projekata koje financira EU U Belgiji (Valonija) centri za vrednovanje vještina (41), koji se financiraju sredstvima ESF-a, mogu pomoći ljudima sa stručnim iskustvom koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu da svoje vještine službeno i besplatno vrednuju. Službeno priznavanje im pomaže da poslodavcu dokažu da posjeduju potrebne vještine, nastave osposobljavanje uz oslobođenje od nekih obaveza ili pristupe određenoj profesiji.

2.3.   Početno strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Komisija surađuje s Europskom zakladom za osposobljavanje u cilju podupiranja nastavka učenja učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju putem interneta. Konkretno, ta zaklada surađuje s ukrajinskim tijelima i drugim partnerima u utvrđivanju i prikupljanju digitalnih nastavnih sadržaja i resursa za osposobljavanje, kao što su mikrotečajevi i kratki profesionalni moduli iz država članica i partnerskih zemalja, koji bi se mogli podijeliti kako bi se raseljenim učenicima iz Ukrajine omogućilo da steknu posebne kompetencije u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i mikrokvalifikacije.

Anketa o mjerama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju Kako bi prikupila informacije o mjerama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju koje su dosad poduzele države članice i podržala razmjenu primjera dobre prakse, Komisija je u ožujku 2022. objavila anketu za članove Savjetodavnog odbora za strukovno osposobljavanje, glavne direktore za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, europska udruženja pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i članove pakta za vještine (poduzeća, udruge, gospodarske komore, pružatelji osposobljavanja i drugi dionici). Preliminarni rezultati (42) daju uvid u dosadašnje mjere država članica i pružaju primjere dobre prakse koji mogu poslužiti kao nadahnuće drugima. To su, među ostalim, ubrzani postupci, jednakovrijednost studija i postupaka vrednovanja, individualni planovi, mentorstvo i savjetovanje, učenje kroz rad i pripremni tečajevi, uključujući jezične i međuljudske vještine.

Komisija poziva države članice da učine sljedeće: — osiguraju brz pristup početnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, uključujući naukovanje, te u suradnji sa socijalnim i gospodarskim partnerima prošire kvalitetne mogućnosti učenja temeljenog na radu i naukovanja, u skladu s načelima europskog okvira za kvalitetna i učinkovita naukovanja (43), među ostalim u pogledu naknade za rad, — podupru pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja dodatnim financiranjem, većom fleksibilnošću u prilagodbi programa osposobljavanja potrebama polaznika koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu i razmatranjem zapošljavanja nastavnika i predavača u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju koji su korisnici privremene zaštite ili odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom, — priznaju prethodna iskustva učenja i kvalifikacije tako da se postojećim postupcima vrednovanja pravilno odrede načini učenja i uključe socijalne i gospodarske partnere da pomognu mladim polaznicima iz Ukrajine da pristupe stručnim ispitima kako bi im se mogle izdati potvrde o stručnoj osposobljenosti na temelju kompetencija, — prouče mogućnosti produljenja aktualnih boravaka u okviru programa mobilnosti Erasmus+ za ukrajinske polaznike strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji se ne mogu vratiti kući i mogu zatražiti privremenu zaštitu.

Primjeri relevantnih projekata koje financira EU U okviru projekta First Room koji se sufinancira iz ESF-a strukovna škola nevladine udruge Concordia (44) u Bukureštu pruža usluge osposobljavanja i savjetovanja radi potpore socijalnoj integraciji djece i mladih koji su donedavno bili u sustavima državne skrbi o djeci. Škola izdaje potvrde o njihovim kompetencijama te im savjetuje o mogućnostima zaposlenja i profesionalnoj orijentaciji. U sklopu projekta pomaže se i mladima koji su napustili sustav tako što im se omogućuje da unajme stambene prostore u tranzitnom centru Concordia. Trenutačno se pomaže i osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu.

2.4.   Mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije odraslih kako bi im se olakšao pristup tržištu rada

Korisnicima privremene zaštite mora se omogućiti pristup mogućnostima obrazovanja za odrasle, strukovnom osposobljavanju i praktičnom radnom iskustvu. Praktično osposobljavanje na radnom mjestu pokazalo se vrlo učinkovitim u integraciji migranata i izbjeglica. Osim toga, poboljšanje mekih i tvrdih vještina (uključujući poduzetničke vještine, osobni razvoj i računalnu pismenost), a posebno učenje jezika (među ostalim aktivnostima koje se temelje na radu), ključno je za uspješno sudjelovanje na tržištu rada i u društvu (uključujući i u pogledu informiranosti migranata o njihovim pravima i korištenju tih prava). Uz to, današnjim ulaganjem u vještine ljudi koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu države članice mogu uvelike doprinijeti budućoj obnovi Ukrajine.

Kad je riječ o mjerama za obrazovanje i osposobljavanje odraslih, Komisija poziva države članice da učine sljedeće: — korisnicima što prije pruže ciljane mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i/ili praktično radno iskustvo, uzimajući u obzir potrebe posebnih skupina (npr. žena, osoba s invaliditetom, manjina) i pomognu im da dobro iskoriste te mogućnosti. Države članice potiču se na suradnju s pružateljima obrazovanja i osposobljavanja, socijalnim i gospodarskim partnerima i privatnim sektorom kako bi se osiguralo da su ponuđene mogućnosti u skladu s potrebama tržišta rada i nedostatkom vještina, — osiguraju mjere potpore i informiraju korisnike kako bi mogli lakše iskoristiti ponuđene mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije, uključujući pomoć pri pronalaženju odgovarajućih programa i financijsku potporu (kao što su vaučeri za osposobljavanje i pojedinačni računi za učenje).

Primjeri relevantnih projekata koje financira EU Centar za vještine Omnia (45) (Finska) uz potporu programa Erasmus+ pruža usluge imigrantima u Espoou kako bi se poboljšale njihove profesionalne vještine i promicalo zapošljavanje. Među ostalim, centar organizira osposobljavanje, podučavanje, savjetovanje i tečajeve finskog jezika. Projekt „Bremen Integration Qualification” (46) (Njemačka) financiran sredstvima iz ESF-a usmjeren je na pristup učenju i stvaranje mogućnosti za rad imigranata u dobi od 18 do 26 godina, među ostalim intenzivnim jezičnim tečajevima. U sklopu tog projekta, kojim upravlja Crveni križ, već se pomaže mladima koji bježe od rata u Ukrajini.

2.5.   Omogućivanje odraslima da završe školovanje

Države članice odraslim korisnicima privremene zaštite mogu omogućiti pristup općem obrazovnom sustavu. To može biti korisno za one koji nisu mogli završiti formalno inicijalno obrazovanje i steći više sekundarno obrazovanje ili koji su zbog invazije morali prekinuti visokoškolski studij, ili za osobe koje nisu imale priliku pristupiti visokom obrazovanju. Te mjere neće koristiti samo dotičnim osobama, već i EU-u i, naposljetku, Ukrajini.

Kad je riječ o nacionalnim mjerama za dovršetak obrazovanja odraslih, Komisija poziva države članice da učine sljedeće: — odraslima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu omoguće pristup općem obrazovanju, među ostalim pružajući im drugu priliku za školovanje. Te bi mogućnosti trebale biti fleksibilne i ciljane, uzimajući u obzir potrebe korisnika privremene zaštite i odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom. Države članice pozivaju se na suradnju s dionicima, uključujući one iz civilnog društva i zajednice, kako bi se pomoglo pojedincima da doista iskoriste ponuđene mogućnosti, — omoguće zainteresiranim odraslima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu da se upišu u visoka učilišta kako bi završili studij koji su već započeli ili se upisali u nove programe. U tu svrhu države članice mogu poticati visoka učilišta da upisuju te osobe uz odgovarajuću potporu ili im omoguće da nastave studirati na daljinu, među ostalim promicanjem suradnje između visokih učilišta EU-a i Ukrajine, kako bi se, prema potrebi, olakšala i njihova reintegracija u ukrajinski sustav, — osiguraju pristup infrastrukturi, kao što su ispitni centri i informatička oprema, te surađuju s ukrajinskim tijelima kako bi se raseljenim osobama omogućilo polaganje prijamnih ispita za pristup ukrajinskom visokom obrazovanju.

3.   POTPORA IZ FONDOVA EU-A

Mjere opisane u ovoj Komunikaciji mogu se poduprijeti iz raznih fondova i inicijativa EU-a. Nedavne izmjene postojećih uredbi bile su usmjerene na nepotrošena sredstva u programskom razdoblju 2014.–2020., posebno na Europski socijalni fond (ESF), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) i Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI).

Izmjenom uredaba kojima se uređuju fondovi (47) inicijativa CARE („Djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi”) usmjerena je na pružanje veće fleksibilnosti državama članicama kako bi se brzo mobilizirali kohezijski fondovi EU-a bez promjene njihova područja primjene.

Inicijativa CARE Glavne promjene uvedene Uredbom o CARE-u su sljedeće: — potpora operacijama za savladavanje krize u Ukrajini od 24. veljače 2022., uključujući i zahtjeve podnesene nakon tog datuma, — države članice mogu se koristiti sredstvima iz ESF-a ili EFRR-a za potporu mjerama koje su prihvatljive u okviru drugog fonda bez ikakvih ograničenja; na primjer, sredstva iz EFRR-a namijenjena infrastrukturnim projektima mogu se preraspodijeliti za socijalnu uključenost, skrb i obrazovanje za vrste mjera iz ESF-a, a sredstva iz ESF-a mogu se upotrijebiti za financiranje opreme i infrastrukture za izbjeglice koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu, — države članice mogu iskoristiti stopostotnu nadoknadu rashoda prijavljenih Komisiji do 30. lipnja 2022 (48)., — osim toga, države članice mogu programirati i sredstva koja su im dodijeljena u okviru inicijative REACT-EU (ukupno do 10 milijardi EUR) za rješavanje krize, — države članice primile su 3,5 milijardi EUR dodatnog pretfinanciranja u okviru inicijative REACT-EU (posebno države članice koje su primile najveći broj ljudi koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu (49)), — države članice mogu primijeniti novi jedinični trošak od 40 EUR tjedno po osobi, čime će se olakšati promptno pružanje pomoći i pojednostavniti pravila o prijavi rashoda (50).

Uredbom (EU) 2022/585, donesenom 6. travnja (51), produljuje se razdoblje provedbe Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) i Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) za granice i vize i Fonda za unutarnju sigurnost – policija za godinu dana (do lipnja 2024.) te se oslobađaju sredstva FAMI-ja za razdoblje 2014.–2020. koja su prethodno bila namijenjena za posebne svrhe.

Kako bi pomogla državama članicama da što bolje iskoriste dostupne mogućnosti financiranja i mehanizme programiranja, Komisija je sastavila okvirni popis prihvatljivih mjera u okviru ESF-a, FEAD-a, EFRR-a, FAMI-ja i FUS-a za granice i vize te je uspostavila internetsku stranicu s pitanjima i odgovorima (52), koja je prvenstveno, ali ne isključivo, dostupna programskim tijelima kako bi države članice dobile brze i usklađene odgovore.

ESF može doprinijeti financiranju većine mjera predstavljenih u prethodnim odjeljcima, uključujući mentorstvo, profesionalno usmjeravanje, usavršavanje i prekvalifikaciju, stručnu praksu, naukovanje i pripravništvo, potporu javnim službama za zapošljavanje te mjere za izbjegavanje diskriminacije i osiguravanje dostupnosti informacija svim radnicima. Iz tog fonda može se financirati i osoblje koje radi s osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu, na granici ili drugdje u državama članicama, kao i obrazovanje za djecu i odrasle te pristup zdravstvu, stanovanju i socijalnim uslugama.

Osim toga, iz EFRR-a može se financirati razvoj pristupačne infrastrukture (npr. njezina izgradnja/obnova/proširenje) i povezane opreme kako bi se olakšao pristup osnovnim nesegregiranim uslugama u obrazovanju, zapošljavanju i osposobljavanju, stanovanju te zdravstvenoj i socijalnoj skrbi. Sredstvima iz FAMI-ja i FUS-a za granice i vize te FUS-a za policiju mogu se pokriti potrebe pri prvom prihvatu osoba koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu, kao i, u slučaju FAMI-ja, njihova integracija u zemljama domaćinima.

Kao dopuna njegovoj osnovnoj misiji dugoročnog poboljšanja mogućnosti zapošljavanja, sredstvima iz ESF-a mogu se podupirati hitne mjere kao što su hrana i osnovna materijalna pomoć te troškovi smještaja ili prijevoza, pod uvjetom da se te mjere kombiniraju s individualnim planom integracije u zemlji u kojoj se pruža pomoć. Područje primjene FEAD-a još je šire i može se upotrebljavati neovisno o statusu i boravištu primatelja za osiguravanje osnovne materijalne pomoći, primjerice hrane, higijenskih potrepština, predmeta za dojenčad i djecu itd.

Sredstva iz programa InvestEU, posebno u okviru jamstva za vještine i obrazovanje, mogu se upotrijebiti i za potporu ljudima radi poboljšanja njihovih vještina, a mogu ih koristiti i organizacije za obrazovanje i osposobljavanje kako bi proširile ponudu svojih usluga, kao i za samozapošljavanje i potporu poduzećima koja zapošljavaju i osposobljavaju raseljene osobe. Osim toga, Instrumentom za tehničku potporu (53) moći će se na zahtjev pružiti tehnička potpora državama članicama kako bi se olakšao pristup zapošljavanju i osposobljavanju, socijalnoj uključenosti i obrazovanju.

Mogućnosti financiranja u okviru programa Erasmus+ mobilizirane su zahvaljujući inherentnoj fleksibilnosti programa. Primjerice, nastavnici i voditelji osposobljavanja koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu mogu dobiti financijsku potporu kako bi se olakšala njihova integracija i kako bi im se pomoglo da steknu vještine potrebne za rad u obrazovnim sustavima EU-a. Kvalificirano osoblje može se privremeno poslati u regije u kojima su smještene osobe koje bježe od ruske ratne agresije u Ukrajini. Učenici se mogu brzo uključiti i u ustanove za obrazovanje i osposobljavanje koje sudjeluju u projektima suradnje u okviru programa Erasmus+. Sredstva za te projekte mogu se fleksibilno koristiti kako bi se olakšala integracija djece koja bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu.

Naposljetku, sve potrebe povezane s potporom osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu mogu se uzeti u obzir i u tekućem radu na pripremi kohezijskih programa za razdoblje 2021.–2027. Nakon donošenja ti će se programi koristiti i za financiranje mjera za potporu onima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu u područjima zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja, socijalne uključenosti, stanovanja, zdravstvene i socijalne skrbi te hrane i osnovne materijalne pomoći (zbog uključivanja FEAD-a u ESF+) (54). Rashodi u okviru tih programa prihvatljivi su od 1. siječnja 2021.

Komisija poziva države članice da učine sljedeće: — što bolje iskoriste dostupna sredstva za sve mjere za koje se u ovoj Komunikaciji daju smjernice, — usklade mjere među različitim nadležnim tijelima, uključujući regionalna i lokalna tijela, kako bi se osigurala relevantnost i komplementarnost, — usklade se s Komisijom i konzultiraju prethodno navedenu internetsku stranicu s pitanjima i odgovorima.

4.   ZAKLJUČAK I SLJEDEĆI KORACI

Države članice pozivaju se da nastave podupirati osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu i olakšaju njihovo uključivanje na tržište rada, u skladu sa smjernicama iz ove Komunikacije i drugim inicijativama koje su dosad predstavljene na razini EU-a. Potiče ih se da surađuju s relevantnim dionicima kako bi se osigurao sveobuhvatan i koordiniran odgovor te da iskoriste svu dostupnu potporu na razini EU-a, uključujući financiranje.

Komisija je spremna nastaviti surađivati s nacionalnim tijelima i drugim relevantnim dionicima te će i dalje pružati smjernice s obzirom na razvoj situacije, među ostalim putem platforme za solidarnost i platforme za pitanja i odgovore o fondovima. Komisija će isto tako nastaviti podupirati uzajamno učenje među državama članicama, prikupljati informacije o mjerama koje su poduzele države članice (55), posebno putem namjenskih mreža kao što su Europska mreža javnih službi za zapošljavanje i Savjetodavni odbor za strukovno osposobljavanje, i pružati relevantne informacije onima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu putem namjenskih internetskih stranica (56) i društvenih mreža. Svaki euro i sav trud koji se danas ulažu u razvoj ljudskih potencijala osoba koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu doprinos su budućnosti EU-a i Ukrajine.

---

(1)  Najnoviji podaci dobiveni iz EU-ove mreže za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija.

(2)  SL L 71, 4.3.2022., str. 1.

(3)  Kako je utvrđeno u Operativnim smjernicama i u Komunikaciji od 23. ožujka, uz državljane Ukrajine u članku 2. stavku 1. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2022/382 predviđa se da bi i državljanima trećih zemalja ili osobama bez državljanstva koje uživaju međunarodnu zaštitu u Ukrajini i članovima njihovih obitelji trebalo odobriti privremenu zaštitu ako su boravili u Ukrajini 24. veljače 2022. ili prije tog datuma. Za državljane trećih zemalja koji su boravili u Ukrajini 24. veljače 2022. ili prije tog datuma i imaju boravišnu dozvolu za trajni boravak, a ne mogu se sigurno vratiti u svoju zemlju podrijetla, države članice primjenjuju privremenu zaštitu ili odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom (članak 2. stavak 2. Provedbene odluke Vijeća). Države članice mogu odobriti privremenu zaštitu i drugim državljanima trećih zemalja koji su zakonito boravili u Ukrajini i ne mogu se vratiti (članak 2. stavak 3. Provedbene odluke Vijeća). Kako je navedeno u Operativnim smjernicama, privremena zaštita iz Provedbene odluke Vijeća traje godinu dana od stupanja Odluke na snagu, što znači od 4. ožujka 2022. do 4. ožujka 2023., u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2001/55/EZ. Ako tijekom tog razdoblja Vijeće na prijedlog Komisije ne donese odluku o ukidanju privremene zaštite, ona će se automatski produljiti za šest mjeseci, tj. do 4. rujna 2023. i zatim za još šest mjeseci. tj. do 4. ožujka 2024.

(4)  Komunikacija Komisije o operativnim smjernicama za provedbu Provedbene odluke Vijeća 2022/382 o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (SL C 126 I, 21.3.2022., str. 1.).

(5)  COM(2022) 131 final.

(6)  Preporuka Komisije (EU) 2022/554 оd 5. travnja 2022 o priznavanju kvalifikacija osoba koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu (OJ L 107 I, 6.4.2022, p. 1).

(7)  Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove: plan u deset točaka (europa.eu)

(8)  Platformu je uspostavila Komisija na temelju članaka od 24. do 27. Direktive o privremenoj zaštiti.

(9)  Informacije za osobe koje bježe od rata u Ukrajini | Europska komisija (europa.eu)

(10)  Ukrajina: konačno donošenje inicijative CARE | Europski socijalni fond plus (europa.eu)

(11)  Provode se daljnje mjere u tim područjima, primjerice inicijative za provedbu plana u deset točaka, među ostalim inicijativa za sigurne domove; kad je riječ o obrazovanju, Komisija je pripremila Političke smjernice za potporu uključivanju ukrajinskih izbjeglica u obrazovanje: razmatranja, ključna načela i prakse (schooleducationgateway.eu).

(12)  Europski stup socijalnih prava | Europska komisija (europa.eu)

(13)  COM(2020) 758 final.

(14)  Europska platforma za rješavanje problema neprijavljenog rada | Europsko nadzorno tijelo za rad (europa.eu)

(15)  Takvi su se projekti financirali i iz Europskog socijalnog fonda, npr. Integrazione migranti Progetto PIU’ SUPREME (lavoro.gov.it).

(16)  EURES (europa.eu) je europska mreža za suradnju službi za zapošljavanje kako bi se olakšalo slobodno kretanje radnika. Vidjeti posebno odjeljak „Život i rad”.

(17)  Europsko partnerstvo za integraciju (europa.eu) u kojem sudjeluju Europska komisija i pet partnerskih socijalnih i gospodarskih organizacija (ETUC, Business Europe, SMEUnited, CEEP i Eurochambres). Od pokretanja partnerstva 2017. socijalni i gospodarski partneri proveli su niz mjera u području uključivanja na tržište rada u više od 20 zemalja. Europska komisija sufinancirala je niz inovativnih projekata kako bi se izbjeglicama i drugim migrantima olakšalo uključivanje na tržište rada. Komisija surađuje sa socijalnim i gospodarskim partnerima na jačanju Europskog partnerstva za integraciju i uključivanju osoba koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu na tržište rada.

(18)  Pakt za vještine je zajednički model djelovanja za razvoj vještina u Europi. Komisija poziva dionike Pakta da ponude konkretne mogućnosti osposobljavanja i zaposlenja osobama koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu.

(19)  Skills-OVATE | CEDEFOP (europa.eu)

(20)  Analiza deficitarnih i suficitarnih zanimanja za 2021. | Europsko nadzorno tijelo za rad (europa.eu)

(21)  Početna stranica | Instrument politike za bolje poduzetništvo: internetski alat koji su razvili Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Komisija namijenjen oblikovateljima politika i ostalim zainteresiranim stranama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini koje žele steći uvid u to kako se javnim politikama može pružiti potpora mladima, ženama, migrantima i nezaposlenima u pokretanju posla i samozapošljavanju te podržati razvoj socijalnih poduzeća.

(22)  Erasmus za mlade poduzetnike (erasmus-entrepreneurs.eu): program koji onima koji žele postati poduzetnici pomaže da steknu potrebne vještine za pokretanje i poslovanje malog poduzeća u Europi.

(23)  Europska poduzetnička mreža (europa.eu): mreža koja pomaže poduzećima da budu inovativna i ostvare rast na međunarodnoj razini. Riječ je o najvećoj potpornoj mreži za mala i srednja poduzeća (MSP-ove) na svijetu.

(24)  Vidjeti, na primjer, dokument Europola Rano upozorenje – Rat u Ukrajini: izbjeglice koje stižu u EU iz Ukrajine izložene riziku od izrabljivanja u sklopu trgovine ljudima | Europol (europa.eu)

(25)  COM(2021) 171 final

(26)  Novi plan za borbu protiv trgovine ljudima radi zaštite osoba koje bježe od rata u Ukrajini (europa.eu).

(27)  Primjere projekata možete pronaći na: internetskim stranicama Europskog socijalnog fonda, Europskog socijalnog fonda plus i internetskim stranicama EU-a o integraciji. Najnoviji primjeri dobre prakse u integriranju izbjeglica i migranata sažeti su u završnim i tematskim izvješćima sa konferencija za uzajamno učenje održanih 2021., 2020. i 2019.

(28)  Forwork

(29)  FAB

(30)  Labour-INT

(31)  Stark im Beruf

(32)  Mirjam

(33)  CIAO

(34)  Profil vještina (europa.eu): ovaj višejezični alat namijenjen je organizacijama koje nude pomoć državljanima trećih zemalja. Pomaže u utvrđivanju vještina, kvalifikacija i radnog iskustva državljana trećih zemalja i daje im personalizirane savjete o daljnjim koracima, npr. upućuje ih se na priznavanje diploma, vrednovanje vještina, daljnju obuku ili usluge potpore zapošljavanju.

(35)  Početna stranica (europa.eu): ESCO je europska višejezična klasifikacija vještina, kompetencija i zanimanja koja funkcionira kao rječnik u kojem se opisuju, identificiraju i klasificiraju zanimanja i vještine relevantne za tržište rada EU-a te obrazovanje i osposobljavanje.

(36)  Početna stranica | Europass: riječ je o skupu internetskih alata za pomoć pri izradi životopisa, motivacijskih pisama i pronalasku posla i tečajeva u EU-u.

(37)  Koraci za pokretanje pilot-inicijative navedeni su u Komunikaciji Komisije „Privlačenje vještina i talenta u EU” od 27. travnja 2022. (COM(2022) 657 final).

(38)  To su, na primjer, Ministarstvo obrazovanja, Nacionalna agencija za kvalifikacije, Nacionalna agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i centar ENIC/NARIC.

(39)  Informacije o obrazovanju i radu za Ukrajince i zemlje EU-a | ETF (europa.eu)

(40)  Enic-Naric: mreža ENIC-NARIC (Europska mreža informacijskih centara u Europi i nacionalnih informacijskih centara za akademsko priznavanje u Europskoj uniji) razvila je u okviru programa Erasmus+ projekt Q-entry, bazu podataka za države članice i zemlje izvan EU-a koja pruža informacije o kvalifikacijama stečenima po završetku školovanja koje omogućuju pristup visokom obrazovanju.

(41)  CVDC | Site de la validation des compétences (validationdescompetences.be)

(42)  Preliminarni rezultati: Anketa o uključivanju ukrajinskih izbjeglica u strukovno obrazovanje i osposobljavanje – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost – Europska komisija (europa.eu)

(43)  Preporuka Vijeća od 15. ožujka 2018. o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja. (SL C 153, 2.5.2018., str. 1.)

(44)  Posjet povjerenika Schmita rumunjskom projektu za pomoć izbjeglicama iz Ukrajine financiranom iz ESF-a | Europski socijalni fond plus (europa.eu)

(45)  Potpora i osposobljavanje imigranata u centru za vještine Omnia | Omnia

(46)  Stvaranje mogućnosti za zapošljavanje imigranata putem učenja jezika | Europski socijalni fond plus (europa.eu)

(47)  Uredba (EU) br. 1303/2013 o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.) Uredba (EU) br. 223/2014 o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (SL L 72, 12.3.2014., str. 1.).

(48)  Za obračunsko razdoblje koje počinje 1. srpnja 2021. i završava 30. lipnja 2022.

(49)  Povećanje početnog pretfinanciranja u okviru inicijative REACT-EU s 11 % na 15 % za sve države članice i na 45 % za najizloženije države članice (HU, PL, RO, SK) i one s najvećim brojem dolazaka u usporedbi s brojem stanovnika (više od 1 % njihova stanovništva na dan 23. ožujka: AT, BG, CZ, EE, LT).

(50)  Ukrajina: lakše i brže korištenje kohezijskih sredstava u državama članicama kako bi se odgovorilo na neposredne potrebe izbjeglica | Europski socijalni fond plus (europa.eu). Primjenjivat će se na sve osobe kojima je odobrena privremena zaštita u skladu s Direktivom o privremenoj zaštiti, i to najviše do 13 tjedana nakon njihova dolaska.

(51)  Uredba (EU) 2022/585 o izmjeni uredaba (EU) br. 514/2014 o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama, (EU) br. 516/2014 o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju i (EU) 2021/1147 o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju.

(52)  To je polujavna internetska stranica koja je prvenstveno, ali ne isključivo, dostupna programskim tijelima.

(53)  Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu.

(54)  Komisija je objavila „Priručnik za korištenje fondova EU-a za integraciju osoba migrantskog podrijetla za programsko razdoblje 2021.–2027.” kako bi se potaknulo komplementarno korištenje fondova EFRR, ESF+ i FAMI radi integracije osoba migrantskog podrijetla.

(55)  Provođenjem anketa i daljnjih aktivnosti praćenja kao što su one koje provode Eurofound, Cedefop i ETF.

(56)  Informacije za osobe koje bježe od rata u Ukrajini | Europska komisija (europa.eu)