(1)

U svojoj Komunikaciji od 9. ožujka 2021. naslovljenoj „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” („Komunikacija o Digitalnom kompasu”) Komisija je iznijela viziju za 2030. da se digitalnom transformacijom ojača položaj građana i poduzeća („digitalno desetljeće”). Pristup Unije digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva trebao bi obuhvatiti digitalnu suverenost na otvoren način, poštovanje temeljnih prava, vladavine prava i demokracije, uključenost, pristupačnost, ravnopravnost, održivost, otpornost, sigurnost, poboljšanje kvalitete života, dostupnost usluga i poštovanje prava i želja građana. On bi trebao doprinijeti dinamičnom, resursno učinkovitom i pravednom gospodarstvu i društvu u Uniji.

(2)

Digitalna transformacija nije moguća bez snažne potpore znanosti, istraživanju, razvoju i znanstvenoj zajednici, koji su pokretači tehnološke i digitalne revolucije. Nadalje, budući da je stupanj digitalizacije gospodarstva ili društva ključan temelj gospodarske i društvene otpornosti te čimbenik njihova globalnog utjecaja, međunarodno djelovanje Unije treba strukturirati širok raspon postojeće suradnje u skladu sa stupovima digitalnog desetljeća. Potreba za takvim strukturiranjem odražava se i u zajedničkoj Komunikaciji Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. prosinca 2021. naslovljenoj „Global Gateway”, kojom Unija namjerava doprinijeti smanjenju globalnog investicijskog jaza na temelju demokratskog pristupa usmjerenog na vrijednosti kojim se potiču transparentna partnerstva visokih standarda kako bi se zadovoljile globalne potrebe za razvojem infrastrukture.

(3)

U izjavi od 25. ožujka 2021. članovi Europskog vijeća naveli su da Komunikaciju o Digitalnom kompasu smatraju korakom prema planiranju digitalnog razvoja Unije za predstojeće desetljeće i potvrdili viziju utvrđenu u Komunikaciji o Digitalnom kompasu, uključujući zamisao da se donese program politike s učinkovitim okvirom upravljanja kako bi se olakšala provedba višedržavnih projekata koji su potrebni za digitalnu transformaciju Unije u ključnim područjima. Pozvali su Komisiju i da proširi paket instrumenata politike Unije namijenjene digitalnoj transformaciji, i na razini Unije i na nacionalnoj razini, te da iskoristi sve raspoložive instrumente iz politika u području industrije, trgovine i tržišnog natjecanja te u području vještina, obrazovanja, istraživanja i inovacija, kao i instrumente za dugoročno financiranje, kako bi se olakšala digitalna transformacija.

(4)

U Europskoj deklaraciji o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće („Europska deklaracija”) digitalna transformacija bit će u službi čovjeka, cilj joj je promicati načela za digitalnu transformaciju u skladu sa zajedničkim europskim vrijednostima i pravom te se njome namjerava doprinijeti ostvarenju općih ciljeva ove Odluke. U tu svrhu Komisija i države članice trebale bi uzeti u obzir digitalna načela i prava utvrđena u Europskoj deklaraciji prilikom suradnje u cilju ostvarenja općih ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci.

(5)

Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 5. svibnja 2021. naslovljenoj „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, Unija treba odrediti sustave ključnih tehnologija i strateške sektore, ublažiti strateške nedostatke i smanjiti visokorizične ovisnosti koje bi mogle uzrokovati nestašice u opskrbi ili kibersigurnosne rizike te treba poticati digitalnu transformaciju. Time se naglašava važnost udruživanja država članica i njihova pružanja potpore sektoru da prevlada te ovisnosti i izgradi potrebne strateške kapacitete. To je i u skladu s analizom Komisije navedenom u njezinoj Komunikaciji od 8. rujna 2021. naslovljenoj „Izvješće o strateškim predviđanjima 2021. – Sposobnost i sloboda djelovanja EU-a”. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (3) te izrade nacionalnih planova za oporavak i otpornost Komisija je poticala države članice da koordiniraju svoje napore u cilju, među ostalim, uspostave višedržavnih projekata u digitalnom području.

To je iskustvo pokazalo da je za uspostavu višedržavnih projekata potrebno da Komisija podupire napore država članica u koordiniranju te da Unija raspolaže provedbenim mehanizmima koji olakšavaju zajednička ulaganja. Zajedno s drugim inicijativama Komisije, kao što je Opservatorij EU-a za ključne tehnologije, iz Komunikacije Komisije od 22. veljače 2021. naslovljene „Akcijski plan o sinergijama između civilne, obrambene i svemirske industrije” trebalo bi uspostaviti upravljačku strukturu za provedbu Digitalnog kompasa koja bi trebala pomoći da se utvrde sadašnje i buduće digitalne strateške ovisnosti Unije te koja bi trebala doprinijeti jačanju digitalne suverenosti Unije na otvoren način.

(6)

U Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenoj „Europski zeleni plan” Komisija je naglasila da bi Unija trebala iskoristiti potencijal digitalne transformacije, koji je među ključnim čimbenicima za postizanje ciljeva europskog zelenog plana. Unija bi trebala promicati potrebnu digitalnu transformaciju i ulagati u nju jer su digitalne tehnologije i nove metode i procesi ključni čimbenici za postizanje ciljeva održivosti europskog zelenog plana, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (4) i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda u mnogim različitim sektorima. Digitalne tehnologije kao što su umjetna inteligencija, 5G, 6G, lanac blokova, računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže te internet stvari trebale bi ubrzati i maksimalno povećati učinak politika u području borbe protiv klimatskih promjena i zaštite okoliša, među ostalim putem održivih životnih ciklusa. Uz satelitsku navigaciju i lokalizaciju digitalizacija pruža i nove mogućnosti za daljinsko praćenje onečišćenja zraka i vode te za praćenje i optimizaciju načina upotrebe energije i prirodnih resursa. Uniji je potreban digitalni sektor kojem je u središtu održivost, među ostalim u lancu opskrbe, kojim bi se spriječilo prekomjerno oslanjanje na kritične sirovine, osiguralo da digitalne infrastrukture i tehnologije postanu dokazivo održivije, obnovljive i energetski i resursno učinkovitije te doprinijelo održivom kružnom i klimatski neutralnom gospodarstvu i društvu u skladu s europskim zelenim planom.

(7)

Cilj politika u području digitalne infrastrukture i ulaganja u nju trebao bi biti osiguravanje povezivosti dostupne svima i svugdje u Uniji, s dostupnim pristupom internetu kako bi se zatvorio digitalni jaz u cijeloj Uniji s posebnim naglaskom na jazu između različitih geografskih područja.

(8)

Trebalo bi provesti mjere predviđene u Komunikaciji o Digitalnom kompasu kako bi se intenzivirala djelovanja predviđena u strategiji predstavljenoj u Komunikaciji Komisije od 19. veljače 2020. naslovljenoj „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” i oslanjajući se na postojeće instrumente Unije kao što su programi u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda uspostavljenih Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i Instrumenta za tehničku potporu uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća (6) te na uredbe (EU) 2021/523 (7), (EU) 2021/690 (8), (EU) 2021/694 (9), (EU) 2021/695 (10) i (EU) 2021/1153 (11) Europskog parlamenta i Vijeća, kao i na sredstva dodijeljena za digitalnu transformaciju u okviru Uredbe (EU) 2021/241. Ovom Odlukom trebalo bi uspostaviti program politike za digitalno desetljeće do 2030. kako bi se ostvarila, ubrzala i oblikovala uspješna digitalna transformacija gospodarstva i društva Unije.

(9)

Europskim stupom socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili na neformalnom sastanku šefova država ili vlada 17. studenoga 2017. u Göteborgu u Švedskoj, poziva se na pravo na pristup osnovnim uslugama dobre kvalitete, uključujući digitalnu komunikaciju, kao i pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje.

(10)

Radi praćenja smjera djelovanja Unije kad je riječ o napretku digitalne transformacije trebalo bi utvrditi digitalne ciljeve na razini Unije. Ti digitalni ciljevi trebali bi biti povezani s konkretnim područjima u kojima se očekuje ostvarenje kolektivnog napretka u Uniji. Digitalni ciljevi prate četiri glavne točke utvrđene u Komunikaciji o Digitalnom kompasu, određene kao ključna područja za digitalnu transformaciju Unije: digitalne vještine, digitalne infrastrukture, digitalizacija poduzeća i digitalizacija javnih usluga.

(11)

Ovom Odlukom ne dovode se u pitanje članci 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(12)

Digitalne vještine, osnovne i napredne, kao i druge vještine, među ostalim u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), ključne su za ubrzavanje prilagodbe industrije Unije strukturnim promjenama. Cilj je da građani koji su spremni i sposobni za digitalno doba, uključujući osobe s invaliditetom, mogu iskoristiti mogućnosti digitalnog desetljeća. Kako bi se taj cilj ostvario, naglasak bi trebao biti na obrazovanju kako bi se osiguralo da obrazovna zajednica, a posebno nastavnici, bude odgovarajuće osposobljena, kvalificirana i opremljena za učinkovito korištenje tehnologijom u svojim metodama poučavanja i za poučavanje digitalnih tehnologija kako bi se osiguralo da učenici budu bolje opremljeni za ulazak na tržište rada u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju. Digitalno obrazovanje i osposobljavanje također bi trebali povećati privlačnost Unije za visokokvalificirane stručnjake koji su stekli napredne digitalne vještine i njihovu dostupnost na tržištu rada Unije.

U Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. koji je objavila Komisija navodi se da su čak i prije pandemije bolesti COVID 19 poduzeća Unije, posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), imala problema u pronalasku dovoljnog broja stručnjaka u području informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Stoga bi se digitalnim osposobljavanjem i obrazovanjem trebala podupirati sva djelovanja kako bi se osiguralo da radna snaga raspolaže potrebnim postojećim i budućim vještinama kojima se podupire mobilizacija svih relevantnih dionika i poticaj za njih kako bi se maksimalno povećao učinak ulaganja u poboljšanje postojećih vještina (usavršavanje) i osposobljavanje u području novih vještina (prekvalifikacija) te cjeloživotno učenje aktivnog stanovništva kako bi se osiguralo da se u potpunosti iskoriste mogućnosti digitalizacije industrije i usluga. Trebalo bi također poticati neformalno digitalno osposobljavanje koje poslodavci pružaju u obliku učenja kroz praksu. Obrazovanje i osposobljavanje također će pružiti konkretne profesionalne poticaje kako bi se izbjegle i uklonile razlike u prilikama između žena i muškaraca te u postupanju prema njima.

(13)

Održiva digitalna infrastruktura za povezivost, mikroelektroniku i sposobnost obrade velike količine podataka ključni su čimbenici za iskorištavanje prednosti digitalizacije, za daljnji tehnološki razvoj i vodeći položaj Unije u digitalnom sektoru. U skladu s Komunikacijom Komisije od 30. lipnja 2021. naslovljenom „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – Do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja”, potrebna je pouzdana, brza i sigurna povezivost za svakoga i svugdje u Uniji, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima, kao što su otoci te planinska i slabo naseljena područja, te u najudaljenijim regijama. Potrebe društva za konvergencijom kapaciteta za slanje i preuzimanje podataka neprestano rastu. Mreže s gigabitnim brzinama do 2030. trebale bi postati dostupne onima kojima treba ili koji žele imati toliki kapacitet. Svi krajnji korisnici u Uniji trebali bi se moći koristiti gigabitnim uslugama koje pružaju mreže na fiksnoj lokaciji uvedene do zaključne točke mreže. Nadalje, sva naseljena područja trebala bi biti obuhvaćena bežičnom mrežom velike brzine sljedeće generacije s performansama barem jednakima 5G. Svi sudionici na tržištu koji imaju koristi od digitalne transformacije trebali bi preuzeti svoju društvenu odgovornost i dati pravedan i razmjeran doprinos javnim dobrima, uslugama i infrastrukturama u korist svih građana u Uniji.

(14)

Tehnološka neutralnost, predviđena u Direktivi (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (12) , načelo je kojim bi se trebale voditi politike na razini Unije i nacionalnoj razini kojima je cilj osiguravanje infrastrukture za digitalnu povezivost s najvišim standardima performansi, otpornosti, sigurnosti i održivosti, kako bi se ostvarilo blagostanje. Stoga bi sve tehnologije i sustave prijenosa kojima se može doprinijeti postizanju gigabitne povezivosti, uključujući trenutačni i budući napredak svjetlovodne, satelitske ili 5G tehnologije ili bilo kojeg drugog budućeg ekosustava i bežičnog interneta sljedeće generacije, trebalo jednako tretirati ako imaju ekvivalentne mrežne performanse.

(15)

Poluvodiči su temelj većine ključnih strateških lanaca vrijednosti, a u budućnosti se očekuje još veći porast potražnje za njima, osobito u najinovativnijim tehnološkim područjima. Budući da imaju središnju ulogu u digitalnom gospodarstvu, poluvodiči su i ključni čimbenici prelaska na održivost, čime se doprinosi i ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana. Poluvodiči s malim energetskim otiskom doprinose i pozicioniranju Unije kao predvodnika u području održivih digitalnih tehnologija. Cilj je jačanje otpornosti lanca vrijednosti poluvodiča i proizvodnog kapaciteta poluvodiča (uključujući materijale, opremu, dizajn, proizvodnju, obradu i pakiranje), među ostalim izgradnjom inovativne infrastrukture velikih razmjera koja je u skladu s pravom Unije u području okolišne održivosti. Primjerice, kvantni kapacitet i niskoenergetski poluvodiči ključni su čimbenici za postizanje klimatske neutralnosti iznimno sigurnih rubnih čvorova koji jamče pristup podatkovnim uslugama s niskom latencijom bez obzira na lokaciju korisnika.

(16)

Postojeće i buduće tehnologije, osim što će biti čimbenici razvoja, činit će okosnicu novih proizvoda, novih proizvodnih procesa i novih poslovnih modela utemeljenih na pravednoj i sigurnoj razmjeni podataka u podatkovnom gospodarstvu, uz osiguravanje učinkovite zaštite privatnosti i osobnih podataka. Transformacija poduzeća ovisi o njihovoj sposobnosti brzog i sveobuhvatnog usvajanja novih digitalnih tehnologija, među ostalim u industrijskim i uslužnim ekosustavima koji trenutačno zaostaju. Ta je transformacija posebno važna za MSP-ove, koji se i dalje suočavaju s izazovima u uvođenju digitalnih rješenja.

(17)

Države članice potiču se da u svojoj javnoj upravi primjenjuju načelo „samo jednom”, čime se potiče ponovna uporaba podataka, u skladu s pravilima o zaštiti podataka, kako građani ili poduzeća ne bi snosili dodatno opterećenje.

(18)

Demokratski život i ključne javne usluge također uvelike ovise o digitalnim tehnologijama. Svi građani i poduzeća trebali bi moći digitalno komunicirati s javnim upravama. U okviru DESI-ja trebalo bi pratiti nekoliko parametara takvih interakcija, uključujući usmjerenost na korisnike i transparentnost. Ključne javne usluge, uključujući elektroničke zdravstvene zapise, trebale bi biti u potpunosti dostupne na dobrovoljnoj osnovi kao najkvalitetnije digitalno okruženje koje pruža jednostavne, učinkovite, pouzdane i personalizirane usluge i alate s visokim standardima sigurnosti i privatnosti. Takve ključne javne usluge trebale bi obuhvaćati i usluge koje su relevantne za važne životne događaje za fizičke osobe, kao što su gubitak ili nalaženje posla, studiranje, vlasništvo ili vožnja automobila ili osnivanje poduzeća, te za pravne osobe u njihovu poslovnom životnom ciklusu. Međutim, tijekom prijelaza na digitalne alate trebala bi se zadržati dostupnost usluga izvan interneta.

(19)

Digitalne tehnologije trebale bi doprinijeti postizanju širih društvenih rezultata koji nisu ograničeni samo na digitalnu sferu, nego imaju i pozitivne učinke na svakodnevni život i dobrobit građana. Da bi bila uspješna, digitalna transformacija trebala bi se odvijati usporedno s poboljšanjima u pogledu demokracije, dobrog upravljanja, socijalne uključenosti i učinkovitijih javnih usluga.

(20)

Komisija bi do lipnja 2026. trebala preispitati digitalne ciljeve i relevantne definicije kako bi procijenila ispunjavaju li i dalje visoku razinu ambicije digitalne transformacije. Komisija bi trebala moći, ako to smatra potrebnim, predložiti izmjene digitalnih ciljeva kako bi se u obzir uzele tehničke, gospodarske i društvene promjene, posebno u područjima podatkovnog gospodarstva, održivosti i kibersigurnosti.

(21)

Ako se upotrebljavaju javna sredstva, ključno je da se ostvari maksimalna vrijednost za društvo i poduzeća. Stoga bi cilj javnog financiranja trebalo biti osiguravanje otvorenog i nediskriminirajućeg pristupa rezultatima financiranih projekata, osim ako se, u opravdanim i razmjernim slučajevima, smatra primjerenim postupiti drukčije.

(22)

Usklađen, uključiv i stalan napredak prema digitalnoj transformaciji i ostvarenju digitalnih ciljeva u Uniji zahtijeva sveobuhvatan, čvrst, pouzdan, fleksibilan i transparentan oblik upravljanja, utemeljen na bliskoj suradnji i koordinaciji među Europskim parlamentom, Vijećem, Komisijom i državama članicama. Prikladnim mehanizmom trebalo bi osigurati koordinaciju konvergencije, razmjenu najboljih praksi te dosljednost i učinkovitost politika i mjera na razini Unije i nacionalnoj razini te bi njime također trebalo potaknuti aktiviranje odgovarajućih sinergija između sredstava Unije i nacionalnih sredstava, kao i među inicijativama i programima Unije. Komisija bi u tu svrhu mogla pružati smjernice i potporu državama članicama o tome kako na najbolji način iskoristiti najprikladnije vrste sinergija. U tu svrhu potrebno je utvrditi odredbe o mehanizmu praćenja i suradnje za provedbu Digitalnog kompasa. Takav mehanizam trebao bi uzeti u obzir raznolikost situacija među državama članicama i unutar njih, trebao bi biti razmjeran, posebno u pogledu administrativnog opterećenja, te bi trebao ostaviti mogućnost državama članicama da budu ambicioznije pri utvrđivanju svojih nacionalnih ciljeva.

(23)

Mehanizam praćenja i suradnje za provedbu Digitalnog kompasa trebao bi uključivati unaprijeđeni sustav praćenja za utvrđivanje nedostataka u strateškim digitalnim kapacitetima Unije. Trebao bi uključivati i mehanizam izvješćivanja o, među ostalim, napretku prema ostvarenju digitalnih ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci te o općenitom stanju usklađenosti s općim ciljevima utvrđenima u ovoj Odluci. Njime bi trebalo uspostaviti okvir za suradnju između Komisije i država članica kako bi se utvrdila rješenja za nedostatke i predložila ciljana djelovanja za njihovo uklanjanje.

(24)

DESI bi trebao biti integriran u izvješće o stanju digitalnog desetljeća („izvješće o digitalnom desetljeću”) i služiti za praćenje napretka prema ostvarenju digitalnih ciljeva. Takvo praćenje trebalo bi uključivati analizu pokazatelja kojima se mjeri napredak na razini država članica, nacionalnih politika i inicijativa kojima se nastoje ostvariti opći ciljevi i digitalni ciljevi utvrđeni u ovoj Odluci, kao i horizontalne i tematske analize kojima se prati digitalna transformacija gospodarstava Unije te poredak država članica prema ostvarenom napretku. Kategorije i pokazatelji u okviru DESI-ja osobito bi se trebali uskladiti s digitalnim ciljevima utvrđenima u ovoj Odluci. Za svaki digitalni cilj u provedbenim aktima koje donosi Komisija trebali bi se utvrditi ključni pokazatelji uspješnosti. Ključne pokazatelje uspješnosti prema potrebi bi trebalo ažurirati kako bi praćenje kontinuirano bilo učinkovito i kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak. Mehanizam prikupljanja podataka u državama članicama trebao bi se, prema potrebi, poboljšati tako da se dobije sveobuhvatan prikaz napretka prema ostvarenju digitalnih ciljeva te informacije o relevantnim politikama, programima i inicijativama na nacionalnoj razini i trebao bi, ako je to moguće, uključivati podatke raščlanjene prema rodu i regijama, u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom.

Na temelju Komisijinih preispitivanja i prema potrebi Komisija bi, nakon savjetovanja s državama članicama, trebala izraditi vremenski raspored budućih potreba za prikupljanje podataka. Pri utvrđivanju DESI-ja Komisija bi se većinom trebala oslanjati na službene statistike prikupljene u raznim istraživanjima Unije o informacijskom društvu u skladu s uredbama (EU) 2019/1700 (13) i (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća (14). Komisija bi trebala posebnim studijama prikupljati podatke za relevantne pokazatelje koji se ne mjere u istraživanjima Unije niti prikupljaju u okviru drugih izvješćivanja, primjerice u okviru strategije najavljene u Komunikaciji Komisije od 25. lipnja 2008. naslovljenoj „‚Počnimo od malih’ – ‚Akt o malom poduzetništvu’ za Europu”, uključujući njezinu godišnju reviziju uspješnosti MSP-ova. Definicije koje se odnose na digitalne ciljeve na temelju ove Odluke ne predstavljaju presedane za ključne pokazatelje uspješnosti i ni na koji način ne ometaju predstojeće mjerenje napretka u pogledu tih ciljeva s pomoću ključnih pokazatelja uspješnosti.

(25)

Kako bi suzakonodavci bili obaviješteni o napretku digitalne transformacije Unije, Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnositi godišnje izvješće o digitalnom desetljeću koje sadržava pregled i analizu digitalne transformacije Unije te evaluaciju ostvarenog napretka s obzirom na opće ciljeve ove Odluke i digitalne ciljeve za razdoblje do 2030. Izvješće o digitalnom desetljeću, a posebno DESI, trebalo bi uzeti u obzir u europskom semestru, uključujući aspekte povezane s Mehanizmom za oporavak i otpornost, a preporučene politike, mjere i djelovanja sadržani u izvješću o digitalnom desetljeću trebali bi nadopunjavati preporuke za pojedinu zemlju.

(26)

Od 2019. u DESI je uključen pregled pokazatelja „Žene u digitalnom dobu”, u kojem se na temelju 12 pokazatelja ocjenjuje uspješnost država članica u području upotrebe interneta, vještina korisnika interneta te specijaliziranih vještina i zapošljavanja. Uključivanje pregleda pokazatelja „Žene u digitalnom dobu” u izvješće o digitalnom desetljeću trebalo bi omogućiti praćenje digitalnog rodnog jaza.

(27)

Komisija bi u svojem izvješću o digitalnom desetljeću osobito trebala voditi računa o učinkovitosti provedbe općih ciljeva ove Odluke u politikama, mjerama ili djelovanjima te o napretku prema ostvarenju digitalnih ciljeva uz detaljan opis stupnja napretka u Uniji u odnosu na zacrtane smjerove djelovanja za svaki cilj, procjenu napora potrebnih da se ostvari pojedini cilj, uključujući potrebe za ulaganjima u digitalne kapacitete i inovacije, te podizanje svijesti o djelovanjima potrebnima za povećanje digitalne suverenosti na otvoren način. Izvješće bi trebalo uključivati i ocjenu provedbe relevantnih regulatornih prijedloga i ocjenu djelovanja poduzetih na razini Unije i država članica.

(28)

Na temelju procjene Komisije izvješće bi trebalo uključivati konkretne preporuke za politike, mjere i djelovanja. Komisija bi politike, mjere ili djelovanja u izvješću trebala preporučiti uzimajući u obzir najnovije dostupne podatke, zajedničke preuzete obveze, politike i mjere koje su utvrdile države članice te napredak u preporučenim djelovanjima utvrđenima u prijašnjim izvješćima na kojima se radilo putem mehanizma suradnje. Povrh toga, Komisija bi trebala uzeti u obzir razlike u potencijalu pojedinačnih država članica da doprinesu digitalnim ciljevima te politike, mjere i djelovanja koji su već uvedeni i smatraju se prikladnima za ostvarenje tih ciljeva, čak i ako njihovi učinci još nisu vidljivi.

(29)

Kako bi se osiguralo ostvarenje općih ciljeva i digitalnih ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci te učinkovit doprinos svih država članica njihovu ostvarenju, mehanizam praćenja i suradnje trebalo bi osmisliti i izvesti tako da se njime osigura razmjena informacija i najboljih praksi u konstruktivnom i uključivom dijalogu između država članica i Komisije. Komisija bi trebala osigurati pravodobno obavješćivanje Europskog parlamenta o ishodu dijaloga.

(30)

Komisija bi zajedno s državama članicama trebala utvrditi zacrtane smjerove djelovanja na razini Unije za ostvarenje digitalnih ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci. Države članice bi, ako je to moguće, trebale prenijeti te zacrtane smjerove djelovanja u nacionalne zacrtane smjerove djelovanja te bi se u njima, prema potrebi, trebalo voditi računa o regionalnoj dimenziji. U nacionalnim zacrtanim smjerovima djelovanja trebalo bi uzeti u obzir te bi oni trebali odražavati različite potencijale i različita polazišta pojedinačnih država članica u pogledu doprinosa digitalnim ciljevima. Ti bi nacionalni zacrtani smjerovi djelovanja trebali pomoći u ocjenjivanju napretka tijekom vremena na razini Unije i nacionalnoj razini.

(31)

Kako bi se osiguralo da je suradnja između Komisije i država članica učinkovita i djelotvorna, države članice trebale bi Komisiji podnijeti nacionalne strateške planove za digitalno desetljeće koji obuhvaćaju razdoblje do 2030. („nacionalni planovi”) i u kojima se predlažu, ako je to moguće i mjerljivo na nacionalnoj razini, nacionalni zacrtani smjerovi djelovanja i opisuju svi instrumenti koji su planirani, doneseni ili provedeni radi doprinosa ostvarenju općih ciljeva i digitalnih ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci na razini Unije. Države članice trebale bi moći u svoje nacionalne planove uključiti informacije o politikama, mjerama i djelovanjima koje treba poduzeti na regionalnoj razini. Nacionalne planove trebalo bi izraditi nakon savjetovanja s ključnim dionicima, kao što su poslovne organizacije, uključujući predstavnike MSP-ova, socijalni partneri i civilno društvo, uključujući starije osobe i mlade, te lokalni i regionalni predstavnici, te bi oni trebali biti jedan od ključnih alata za koordinaciju politika država članica i osiguravanje predvidljivosti tržišta. Države članice trebale bi uzeti u obzir relevantne sektorske inicijative, na razini Unije i nacionalnoj razini, i poticati usklađivanje s njima. Obveza države članice da izradi nacionalni plan radi doprinosa digitalnim ciljevima na razini Unije ne sprečava istu državu članicu da osmisli i provede strategije na nacionalnoj ili regionalnoj razini ni da se specijalizira za određene industrijske ili digitalne domene.

(32)

Tijekom ciklusâ suradnje između Komisije i država članica države članice mogle bi predložiti prilagodbe svojih nacionalnih planova kako bi uzele u obzir razvoj digitalne transformacije na razini Unije i nacionalnoj razini te posebno kako bi odgovorile na politike, mjere i djelovanja koje preporuči Komisija. Kako bi se potaknuo dosljedan i usporediv pristup u svim državama članicama i olakšala izrada njihovih nacionalnih planova, Komisija bi trebala pružiti smjernice kojima se detaljnije utvrđuju ključni elementi strukture nacionalnog plana, a posebno zajednički elementi koje bi svi nacionalni planovi trebali uključivati. Smjernicama bi se također trebao predvidjeti opći pristup koji bi države članice trebale slijediti pri izradi svojih nacionalnih zacrtanih smjerova djelovanja.

(33)

Mehanizam suradnje i praćenja između Komisije i država članica trebao bi početi procjenjivanjem njihovih nacionalnih planova i trebao bi se temeljiti na dostavljenim podacima i procjeni iz izvješća o digitalnom desetljeću te na povratnim informacijama relevantnih dionika, kao što su poslovne organizacije, uključujući predstavnike MSP-ova, socijalni partneri i civilno društvo te regionalni i lokalni predstavnici.

(34)

Pri određivanju vremenskog rasporeda suradnje trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se odraze rezultati prethodnih ciklusa suradnje, kao i politike, mjere, djelovanja i moguće prilagodbe nacionalnih planova svake dvije godine.

(35)

Kako bi napredak prema ostvarenju digitalnih ciljeva išao u skladu sa zacrtanim smjerovima djelovanja, države članice za koje je u izvješću utvrđeno da nisu dovoljno napredovale u određenom području trebale bi predložiti prilagodbu politika, mjera i djelovanja koje namjeravaju poduzeti kako bi potakle napredak u tom ključnom području. Nadalje, Komisija i države članice trebale bi razmotriti na koji su način države članice kolektivno i pojedinačno uzele u obzir preporučene politike, mjere i djelovanja navedene u izvješću iz prethodne godine. Država članica trebala bi moći zatražiti pokretanje postupka istorazinske ocjene kako bi druge države članice dobile priliku da se očituju o prijedlozima koje namjerava iznijeti u svojem nacionalnom planu, osobito u pogledu njihove primjerenosti za ostvarenje konkretnog cilja. Komisija bi trebala olakšati razmjenu iskustava i najboljih praksi u okviru postupka istorazinske ocjene.

(36)

Komisija i jedna ili više država članica, ili najmanje dvije države članice, trebale bi moći preuzimati zajedničke obveze koje se odnose na koordinirana djelovanja koja žele poduzeti radi ostvarenja digitalnih ciljeva, uspostavljati višedržavne projekte i dogovarati se o drugim politikama, mjerama i djelovanjima na razini Unije i nacionalnoj razini s ciljem napredovanja prema tim ciljevima u skladu sa zacrtanim smjerovima djelovanja. Zajednička obveza predstavlja poticaj za suradnju, posebno s ciljem doprinošenja ostvarenju općih ciljeva i digitalnih ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci. Višedržavni projekti i konzorciji za europsku digitalnu infrastrukturu (EDIC-i) trebali bi uključivati najmanje tri države članice.

(37)

U praćenju ostvarenja općih ciljeva i digitalnih ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci Komisija i države članice obvezne su lojalno surađivati u skladu s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji. Stoga je potrebno da države članice na odgovarajući način odgovore na svaki poziv Komisije na suradnju, posebno ako postoji znatno odstupanje od nacionalnog zacrtanog smjera djelovanja države članice ili ako se nije pristupilo rješavanju takvog odstupanja tijekom duljeg razdoblja.

(38)

Učinkovita provedba preporučenih politika, mjera i djelovanja te nacionalnih planova i njihovih prilagodbi presudna je za ostvarenje općih ciljeva i digitalnih ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci. Strukturirani dijalog s pojedinačnim državama članicama ključan je za usmjeravanje i podupiranje tih država članica u utvrđivanju i provedbi odgovarajućih mjera kako bi se ostvario napredak prema njihovim nacionalnim zacrtanim smjerovima djelovanja, posebno ako države članice smatraju potrebnim prilagoditi svoje nacionalne planove na temelju politika, mjera ili djelovanja koje preporuči Komisija. Komisija bi trebala na odgovarajući način obavješćivati Europski parlament i Vijeće, posebno u pogledu postupka i ishoda strukturiranog dijaloga.

(39)

Kako bi se osigurali transparentnost i sudjelovanje javnosti, Komisija bi trebala ostvarivati suradnju sa svim zainteresiranim dionicima. U tu svrhu Komisija bi trebala blisko surađivati s dionicima, što uključuje civilno društvo te privatne i javne aktere, primjerice javnopravna tijela iz sektora obrazovanja i osposobljavanja ili zdravstvenog sektora, te bi se trebala savjetovati s njima o mjerama za ubrzanje digitalne transformacije na razini Unije. Prilikom savjetovanja s dionicima Komisija bi trebala biti što uključivija te bi trebala uključiti tijela koja su ključna za promicanje sudjelovanja djevojčica i žena u digitalnom obrazovanju i profesionalnim karijerama, u cilju promicanja rodno uravnoteženog pristupa, u mjeri u kojoj je to moguće, prilikom provedbe nacionalnih planova u državama članicama. Sudjelovanje dionika važno je i na razini država članica, osobito pri donošenju nacionalnih planova te njihovih mogućih prilagodbi. I na razini Unije i na nacionalnoj razini Komisija i države članice trebale bi pravodobno i razmjerno dostupnim resursima uključiti poslovne organizacije, uključujući predstavnike MSP-ova, socijalne partnere i civilno društvo.

(40)

Višedržavni projekti trebali bi omogućiti intervencije velikih razmjera u ključnim područjima potrebnima za ostvarenje digitalnih ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci, osobito udruživanjem resursa iz Unije, država članica i, prema potrebi, privatnih izvora. Ako je to potrebno za ostvarenje digitalnih ciljeva, države članice trebale bi moći uključiti treće zemlje pridružene programu Unije kojim se izravno upravlja i kojim se podupire digitalna transformacija Unije. Višedržavni projekti trebali bi se provoditi koordinirano, u bliskoj suradnji između Komisije i država članica. Komisija bi trebala imati središnju ulogu u ubrzavanju provedbe višedržavnih projekata, tako da unutar projektnih kategorija koje su okvirno navedene u Prilogu ovoj Odluci identificira višedržavne projekte koji su spremni za provedbu, te u savjetovanju država članica o odabiru najprikladnijeg postojećeg provedbenog mehanizma i odabiru izvora financiranja i njihove kombinacije te o drugim strateškim pitanjima povezanima s provedbom tih projekata. Komisija bi prema potrebi trebala pružati smjernice za uspostavu EDIC-a kao provedbenog mehanizma. Države članice koje to žele također mogu surađivati ili poduzimati koordinirana djelovanja u područjima koja nisu predviđena ovom Odlukom.

(41)

Javna potpora višedržavnim projektima trebala bi se osobito upotrijebiti za rješavanje problema tržišnih nedostataka ili situacija koje nisu optimalne za ulaganja, na razmjeran način, bez narušavanja ravnopravnih uvjeta ili udvostručivanja ili istiskivanja privatnog financiranja. Višedržavni projekti trebali bi imati jasnu europsku dodanu vrijednost te bi se trebali provoditi u skladu s primjenjivim pravom Unije i s njim usklađenim nacionalnim pravom.

(42)

Višedržavni projekti trebali bi moći učinkovito privući i objediniti razne izvore financiranja Unije i država članica, i, ako je to primjenjivo, financiranja iz trećih zemalja pridruženih programu Unije kojim se izravno upravlja i kojim se podupire digitalna transformacija Unije, pri čemu bi se, ako je to moguće, među njima pronalazile sinergije. Osobito bi trebalo biti moguće kombinirati sredstva iz programa Unije kojim se centralizirano upravlja sa sredstvima koja dodijele države članice, uključujući, pod određenim uvjetima, doprinose iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kako je objašnjeno u dijelu 3. Komisijinih smjernica državama članicama o njihovim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, te doprinose iz Europskog fonda za regionalni razvoj ili Kohezijskog fonda. Kad god je to opravdano zbog prirode određenog višedržavnog projekta, trebali bi biti dopušteni i doprinosi subjekata koji nisu Unija i države članice, uključujući privatne doprinose.

(43)

Komisija bi u suradnji s državama članicama i kao koordinator višedržavnih projekata trebala pružati pomoć državama članicama u identificiranju njihovih interesa u višedržavnim projektima, davati neobvezujuće smjernice za odabir optimalnih provedbenih mehanizama i pružati pomoć u provedbi te tako doprinijeti najširem mogućem sudjelovanju. Komisija bi trebala pružati takvu potporu osim ako se države članice koje sudjeluju u višedržavnom projektu tome protive. Komisija bi trebala djelovati u suradnji s državama članicama sudionicama.

(44)

Komisija bi na zahtjev dotičnih država članica i na temelju ocjene tog zahtjeva trebala moći uspostaviti EDIC za provedbu konkretnog višedržavnog projekta.

(45)

Država članica domaćin trebala bi utvrditi ispunjava li EDIC zahtjeve u pogledu priznavanja kao međunarodnog tijela kako je navedeno u članku 143. točki (g) i članku 151. stavku 1. točki (b) Direktive Vijeća 2006/112/EZ (15) i kao međunarodne organizacije kako je navedeno u članku 12. stavku 1. točki (b) Direktive Vijeća 2008/118/EZ (16).

(46)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu ključnih pokazatelja uspješnosti i uspostave EDIC-â. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(47)

Ova se Odluka ne primjenjuje na mjere koje poduzimaju države članice u vezi s nacionalnom sigurnošću, javnom sigurnošću ili obranom,