1.   Program se sastoji od sljedećih komponenata:

2.   Program sadržava dodatne mjere namijenjene osiguravanju učinkovitog i autonomnog pristupa svemiru u okviru Programa te poticanju inovativnog i konkurentnog europskog svemirskog sektora, uspostavno i primijenjeno, jačanju svemirskog ekosustava Unije i osnaživanju Unije kao globalnog aktera.

1.   Opći su ciljevi Programa sljedeći:

2.   Specifični su ciljevi Programa sljedeći:

1.   Programom se podupire nabava i agregiranje usluga lansiranja za potrebe Programa te, na zahtjev država članica i međunarodnih organizacija, agregiranje za države članice i međunarodne organizacije.

2.   U sinergiji s drugim programima i programima financiranja Unije i ne dovodeći u pitanje aktivnosti ESA-e u području pristupa svemiru, Programom se mogu podupirati:

1.   Programom se potiče izgradnja kapaciteta širom Unije podupiranjem:

2.   Pri provedbi aktivnosti iz stavka 1. podupire se potreba za razvojem kapaciteta u državama članicama u kojima je svemirska industrija tek u nastajanju kako bi se svim državama članicama pružila jednaka mogućnost za sudjelovanje u Programu.

1.   Galileo, EGNOS i Copernicus, te potkomponente SWE i NEO, ali ne i potkomponenta SST, otvoreni su za sudjelovanje članica Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP), u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Copernicus i potkomponente SWE i NEO, ali ne i potkomponenta SST, otvoreni su za sudjelovanje sljedećih trećih zemalja:

2.   U skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu sklopljenom u skladu s člankom 218. UFEU-a, kojim je obuhvaćeno sudjelovanje treće zemlje ili međunarodne organizacije u bilo kojem programu Unije:

Posebnim sporazumom iz prvog podstavka ovog stavka:

Doprinosi iz drugog podstavka točke (b) ovog stavka čine namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe.

3.   Komponente ili potkomponente Programa, osim potkomponente SST, otvorene su za sudjelovanje trećih zemlja i međunarodnih organizacija na temelju ovog članka samo ako su očuvani ključni sigurnosni interesi Unije i njezinih država članica, među ostalim i u pogledu zaštite klasificiranih podataka u skladu s člankom 43.

1.   Treće zemlje i međunarodne organizacije mogu imati pristup uslugama GOVSATCOM-a pod uvjetom da:

2.   Treće zemlje i međunarodne organizacije koje nemaju sjedište u Uniji mogu pristupiti uslugama SST-a iz članka 55. stavka 1. točke (d) pod uvjetom da:

3.   Sporazum sklopljen u skladu s člankom 218. UFEU-a nije potreban za pristup javno dostupnim uslugama SST-a iz članka 55. stavka 1. točaka (a), (b) i (c). Pristup tim uslugama podliježe zahtjevu potencijalnih korisnika u skladu s člankom 56.

4.   Pristup trećih zemalja i međunarodnih organizacija javnoj reguliranoj usluzi (PRS) koju pruža Galileo uređen je člankom 3. stavkom 5. Odluke br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (39).

1.   Osim kako je predviđeno stavkom 2., Unija je vlasnik sve materijalne i nematerijalne imovine stvorene ili razvijene u okviru komponenata Programa. U tu svrhu Komisija osigurava da relevantni ugovori, sporazumi i drugi aranžmani koji se odnose na aktivnosti koje mogu dovesti do stvaranja ili razvoja takve imovine sadržavaju odredbe kojima se osigurava vlasništvo Unije nad tom imovinom.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na materijalnu i nematerijalnu imovinu koja je stvorena ili razvijena u okviru komponenata Programa ako se aktivnosti koje mogu dovesti do stvaranja ili razvoja takve imovine:

3.   Komisija osigurava da ugovori, sporazumi i drugi aranžmani koji se odnose na aktivnosti iz stavka 2. ovog članka sadržavaju odredbe kojima se utvrđuje odgovarajući režim vlasništva za tu imovinu i da se, kada je riječ o stavku 2. točki (c) ovog članka, njima osigurava da se Unija može koristiti prijemnicima za PRS u skladu s Odlukom br. 1104/2011/EU.

4.   Komisija nastoji sklopiti ugovore, sporazum ili druge aranžmane s trećim stranama u pogledu:

5.   Komisija putem odgovarajućeg okvira osigurava optimalno iskorištavanje materijalne i nematerijalne imovine iz stavaka 1. i 2. koja je u vlasništvu Unije.

6.   Ako se imovina iz stavaka 1. i 2. sastoji od prava intelektualnog vlasništva, Komisija upravlja tim pravima na najdjelotvorniji mogući način, uzimajući u obzir:

Komisija osobito osigurava da relevantni ugovori, sporazumi i drugi aranžmani uključuju mogućnost prenošenja tih prava intelektualnog vlasništva na treću stranu ili davanja licencija za ta prava trećoj strani, među ostalim i autoru intelektualnog vlasništva, te da Agencija može slobodno uživati ta prava ako je to potrebno za provođenje njezinih zadaća na temelju ove Uredbe.

Okvirni sporazum o financijskom partnerstvu predviđen u članku 28. stavku 4. ili sporazumi o doprinosu iz članka 32. stavka 1. sadržavaju relevantne odredbe kojima se ESA-i i drugim subjektima kojima su povjerene zadaće dopušta upotreba prava intelektualnog vlasništva iz prvog podstavka ovog stavka ako je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća na temelju ove Uredbe, kao i uvjete za tu upotrebu.

1.   Ne dovodeći u pitanje obveze propisane pravno obvezujućim odredbama, usluge, podaci i informacije koji se pružaju u okviru komponenata Programa pružaju se bez ikakvog izričitog ili implicitnog jamstva u pogledu njihove kvalitete, točnosti, dostupnosti, pouzdanosti, brzine i prikladnosti za bilo koju svrhu.

2.   Komisija osigurava da se korisnike tih usluga, podataka i informacija propisno obavijesti o stavku 1.

1.   Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. i za pokrivanje povezanih rizika iznosi 14,880 milijardi EUR u tekućim cijenama.

Raspodjela iznosa iz prvog podstavka dijeli se na sljedeće kategorije rashoda:

2.   Komisija može preraspodijeliti sredstva među kategorijama rashoda iz stavka 1. ovog članka do gornje granice od 7,5 % kategorije rashoda koja prima sredstva ili kategorije koja pruža sredstva. Komisija provedbenim aktima može preraspodijeliti sredstva među kategorijama rashoda iz stavka 1. ovog članka kada ta preraspodjela premašuje kumulativni iznos veći od 7,5 % iznosa dodijeljenog kategoriji rashoda koja prima sredstva ili kategoriji koja pruža sredstva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

3.   Dodatne mjere predviđene u članku 3. stavku 2., odnosno aktivnosti iz članaka 5. i 6. financiraju se u okviru komponenata Programa.

4.   Odobrenim sredstvima proračuna Unije namijenjenima Programu financiraju se sve aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva iz članka 4. Tim se rashodima mogu financirati:

5.   Revizija djelovanja koja se kumulativno financiraju iz različitih programa Unije provodi se samo jednom i obuhvaća sve uključene programe i njihova primjenjiva pravila.

6.   Proračunske obveze koje se odnose na Program i iz kojih se financiraju aktivnosti koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti na više godina u godišnje obroke.

7.   Sredstva dodijeljena državama članicama u okviru podijeljenog upravljanja mogu se na zahtjev dotične države članice prenijeti u Program, podložno uvjetima utvrđenima u članku 26. uredbe o zajedničkim odredbama. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog podstavka. Ta se sredstva upotrebljavaju u korist dotične države članice.

1.   Prihodi ostvareni iz komponenata Programa uplaćuju se u proračun Unije i upotrebljavaju za financiranje komponente koja je ostvarila te prihode.

2.   Države članice mogu komponenti Programa dodijeliti dodatni financijski doprinos za pokrivanje dodatnih elemenata, pod uvjetom da ti dodatni elementi dotičnoj komponenti ne uzrokuju nikakvo financijsko ili tehničko opterećenje ili kašnjenje. Komisija provedbenim aktima odlučuje o tome jesu li ti uvjeti ispunjeni. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

3.   Dodatni financijski doprinos iz ovog članka tretiraju se kao vanjski namjenski prihodi u skladu s člankom 21. stavkom 2. Financijske uredbe.

1.   Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili u okviru neizravnog upravljanja s tijelima iz članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c) Financijske uredbe.

2.   Programom se može pružiti financiranje u bilo kojem od oblika utvrđenih u Financijskoj uredbi, osobito u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i nabave. Njime se također može pružiti financiranje u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

3.   Ako se proračun Copernicusa izvršava u okviru neizravnog upravljanja, pravila o nabavi subjekata kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna mogu se primjenjivati u mjeri u kojoj je to dopušteno na temelju članaka 62. i 154. Financijske uredbe. Posebne prilagodbe tih pravila o nabavi koje su potrebne utvrđuju se u relevantnim sporazumima o doprinosu.

1.   U postupcima nabave za potrebe Programa javni naručitelj postupa u skladu sa sljedećim načelima:

2.   Odbor za nabavu u okviru Komisije pažljivo nadzire postupak nabave u vezi sa svim komponentama Programa i prati ugovorno izvršenje proračuna Unije delegirano subjektima kojima su povjerene zadaće. Predstavnika svakog od subjekata kojima su povjerene zadaće poziva se prema potrebi.

1.   Kada je riječ o operativnim aktivnostima i aktivnostima koje se odnose na infrastrukturu, javni naručitelj može dodijeliti ugovor u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima u skladu s ovim člankom.

2.   U dokumentaciji o nabavi za ugovor s uvjetnim dijelovima upućuje se na posebne značajke ugovorâ s uvjetnim dijelovima. U dokumentaciji o nabavi posebice se navode predmet ugovora, cijena ili mehanizmi utvrđivanja cijene i dogovori u vezi s pružanjem radova, isporukom robe i pružanjem usluga u svakom dijelu.

3.   Ugovor s uvjetnim dijelovima uključuje:

4.   Obveze u okviru fiksnog dijela i obveze u okviru svakog uvjetnoj dijela dio su jedinstvene cjeline, uzimajući u obzir obveze u okviru prethodnih dijelova ili dijelova koji slijede.

5.   Za izvršenje svakog uvjetnog dijela potrebna je odluka javnog naručitelja koja se priopćuje ugovaratelju u skladu s ugovorom.

1.   Javni naručitelj može se odlučiti za ugovor s potpunom ili djelomičnom naknadom troškova pod uvjetima utvrđenima u stavku 3.

2.   Cijena koju treba platiti prema ugovoru s naknadom troškova sastoji se od naknade:

3.   Javni naručitelj može se odlučiti za ugovor s potpunom ili djelomičnom naknadom troškova u slučajevima u kojima je teško ili neprikladno utvrditi točnu fiksnu cijenu zbog neizvjesnosti koje su neraskidivo povezane s izvršenjem ugovora zbog toga što:

4.   U ugovorima s naknadom troškova mora se utvrditi najviša gornja granica cijene. Najviša gornja granica cijene kada je riječ o ugovoru s potpunom ili djelomičnom naknadom troškova jest najviša cijena koja se može platiti. Cijena se može izmijeniti u skladu s člankom 172. Financijske uredbe.

1.   Kako bi se poticalo nove sudionike, MSP-ove i novoosnovana poduzeća kao i njihovo prekogranično sudjelovanje te kako bi se ponudila najveća moguća geografska pokrivenost uz istodobnu zaštitu autonomije Unije, javni naručitelj zahtijeva da ponuditelj podugovori dio ugovora putem konkurentnog nadmetanja na odgovarajućim razinama podugovaranja poduzećima koja ne pripadaju ponuditeljevoj skupini.

2.   Ponuditelj je dužan obrazložiti svako odstupanje od zahtjeva iznesenog u skladu sa stavkom 1.

3.   Kada je riječ o ugovorima čija vrijednost premašuje 10 milijuna EUR javni naručitelj nastoji osigurati da najmanje 30 % vrijednosti ugovora bude podugovoreno putem konkurentnog nadmetanja na različitim razinama podugovaranja poduzećima izvan skupine glavnog ponuditelja, osobito kako bi se omogućilo prekogranično sudjelovanje MSP-ova. Komisija obavješćuje Programski odbor iz članka 107. stavka 1. o ostvarenju tog cilja kada je riječ o ugovorima potpisanima nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

1.   Unija može pokriti do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.

2.   Odstupajući od članka 181. stavka 6. Financijske uredbe, pri primjeni paušalnih stopa odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može odobriti ili nametnuti financiranje neizravnih troškova korisnika do najviše 25 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova djelovanja.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka, neizravni troškovi mogu se prijaviti u obliku jednokratnog iznosa ili jediničnih troškova kada je to predviđeno u programu rada iz članka 100.

4.   Odstupajući od članka 204. Financijske uredbe, najveći iznos financijske potpore koji se može isplatiti trećoj strani ne smije premašiti 200 000 EUR.

1.   Komisija ili subjekt kojemu su povjerene zadaće u kontekstu Programa može objaviti zajednički poziv na podnošenje prijedlogâ sa subjektima, tijelima ili osobama iz članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c) Financijske uredbe.

2.   U slučaju zajedničkog poziva iz stavka 1. ovog članka:

3.   U sporazumu o bespovratnim sredstvima utvrđuje se dogovor primjenjiv na prava intelektualnog vlasništva.

1.   Djelovanja mogu obuhvaćati ili imati kao primarni cilj pretkomercijalnu nabavu ili javnu nabavu inovativnih rješenja koju izvršavaju korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji kako je definirano u direktivama 2014/24/EU (40), 2014/25/EU (41) i 2009/81/EZ (42) Europskog parlamenta i Vijeća.

2.   U postupcima nabave inovativnih rješenja:

3.   Ugovaratelj koji ostvari rezultate u okviru pretkomercijalne nabave vlasnik je barem prava intelektualnog vlasništva koja su povezana s rezultatima. Javni naručitelji uživaju barem pravo pristupa rezultatima za vlastitu upotrebu bez plaćanja licencijskih naknada i pravo da dodijele, ili pravo zahtijevati od ugovaratelja da trećim stranama dodijeli neisključive licencije za iskorištavanje rezultata za javnog naručitelja pod poštenim i razumnim uvjetima bez prava na davanje podlicencija. Ako ugovaratelj ne uspije komercijalno iskoristiti rezultate nakon pretkomercijalne nabave u roku koji je utvrđen ugovorom, javni naručitelji mogu od njega zahtijevati da vlasništvo nad rezultatima prenese na javne naručitelje.

1.   Za djelovanje za koje je primljen doprinos na temelju Programa može se primiti doprinos i iz drugog programa Unije pod uvjetom da se doprinosima ne pokrivaju iste troškovi. Na odgovarajući doprinos djelovanju primjenjuju se pravila relevantnog programa Unije. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja. Potpora iz različitih programa Unije može se izračunati razmjerno u skladu s dokumentima u kojima su utvrđeni uvjeti za potporu.

2.   Djelovanja kojima je u okviru Programa dodijeljena oznaka pečat izvrsnosti mogu primiti potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj ili Europskog socijalnog fonda plus u skladu s člankom 73. stavkom 4. uredbe o zajedničkim odredbama ako ispunjavaju sljedeće kumulativne uvjete:

1.   Uz odredbe članka 165. Financijske uredbe Komisija ili Agencija mogu provoditi postupke zajedničke nabave s ESA-om ili drugim međunarodnim organizacijama uključenima u provedbu komponenata Programa.

2.   Pravila o javnoj nabavi primjenjiva na temelju članka 165. Financijske uredbe analogno se primjenjuju pod uvjetom da se u svakom slučaju primjenjuju postupovne odredbe primjenjive na institucije Unije.

1.   Komisija primjenjuje uvjete prihvatljivosti i sudjelovanja utvrđene u stavku 2. na nabavu, bespovratna sredstva ili nagrade iz ove glave ako smatra da je to potrebno i primjereno za očuvanje sigurnosti, cjelovitosti i otpornosti operativnih sustava Unije, uzimajući u obzir cilj promicanja strateške autonomije Unije, osobito s obzirom na tehnologiju širom ključnih tehnologija i lanaca vrijednosti, uz istodobno očuvanje otvorenoga gospodarstva.

Prije primjene uvjeta prihvatljivosti i sudjelovanja u skladu s prvim podstavkom ovog stavka Komisija obavješćuje Programski odbor iz članka 107. stavka 1. točke (e) i u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir stajališta država članica o području primjene tih uvjeta prihvatljivosti i sudjelovanja i obrazloženju za te uvjete.

2.   Uvjeti prihvatljivosti i sudjelovanja su sljedeći:

Za potrebe ovog članka „kontrola” znači sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno putem jednog ili više posredničkih pravnih subjekata.

Za potrebe ovog članka „izvršna upravljačka struktura” znači tijelo pravnog subjekta koje je imenovano u skladu s nacionalnim pravom i koje, ako je to primjenjivo, odgovara glavnom izvršnom direktoru, ili bilo kojoj drugoj osobi koja ima usporedivu ovlast za odlučivanje, i koje je ovlašteno za utvrđivanje strategije, ciljeva i općeg usmjerenja pravnog subjekta te koje nadzire i prati odluke uprave.

3.   Komisija može primijeniti izuzeće od uvjeta iz stavka 2. prvog podstavka točke (a) ili točke (b) za određeni pravni subjekt nakon evaluacije na temelju sljedećih kumulativnih kriterija:

Odstupajući od prvog podstavka točke (b) ovog stavka, Komisija može primijeniti izuzeće od uvjetâ iz stavka 2. prvog podstavka točke (a) ili točke (b) za pravni subjekt s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije članica EGP-a ili EFTA-e ako u zemljama koje su članice EGP-a ili EFTA-e nisu lako dostupni zamjene i ako su ispunjeni kriteriji utvrđeni u prvom podstavku točkama (a) i (c).

4.   Komisija može primijeniti izuzeće od uvjeta iz stavka 2. prvog podstavka točke (c) ako pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici pruži sljedeća jamstva:

5.   Nadležna tijela države članice u kojoj pravni subjekt ima poslovni nastan procjenjuju je li pravni subjekt usklađen s kriterijima utvrđenima u stavku 3. točki (c) i jamstvima iz stavka 4. Komisija je dužna poštovati tu procjenu.

6.   Komisija dostavlja Programskom odboru iz članka 107. stavka 1. točke (e) sljedeće:

7.   Uvjeti utvrđeni u stavku 2., kriteriji utvrđeni u stavku 3. i jamstva utvrđena u stavku 4. uključuju se u dokumente koji se odnose na nabavu, bespovratna sredstva ili nagrade, kako je primjenjivo, a ako je riječ o nabavi, primjenjuju na cijelo trajanje nastalog ugovora.

8.   Ovim člankom ne dovode se u pitanje Odluka br. 1104/2011/EU i Delegirana odluka Komisije od 15.9.2015. (43), Uredba (EU) 2019/452, Odluka 2013/488/EU i Odluka (EU; Euratom) 2015/444 ni sigurnosne provjere koje provode države članice u pogledu pravnih subjekata uključenih u aktivnosti za koje je potreban pristup EUCI-ju, podložno primjenjivim nacionalnim zakonima i propisima.

Ako su ugovori koji su rezultat primjene ovog članka klasificirani, uvjetima prihvatljivosti i sudjelovanja koje primjenjuje Komisija u skladu s stavkom 1. ne smije se dovoditi u pitanje nadležnost nacionalnih sigurnosnih tijela.

Ovaj članak ne smije utjecati na bilo koji postojeći postupak za sigurnosnu provjeru objekata ili postupak za sigurnosnu provjeru osoba u državi članici, mijenjati ga ili biti u suprotnosti s njime.

1.   Države članice mogu sudjelovati u Programu. Države članice koje sudjeluju u Programu doprinose svojom tehničkom stručnosti, znanjem i iskustvom te pomoći, osobito u području sigurnosti i zaštite, ili kada je to potrebno i moguće, tako što Uniji stavljaju na raspolaganje podatke, informacije, usluge i infrastrukturu koje posjeduju ili koje se nalaze na njihovu državnom području, među ostalim i osiguravanjem učinkovitog i neometanog pristupa in situ podacima Copernicusa te korištenja tim podacima i suradnjom s Komisijom na poboljšavanju dostupnosti in situ podataka Copernicusa potrebnih Programu, pri čemu se vodi računa o primjenjivim licencijama i obvezama.

2.   Komisija sporazumima o doprinosu može povjeriti posebne zadaće organizacijama države članice ako je dotična država članica odredila takve organizacije. Komisija provedbenim aktima donosi odluke o doprinosu u vezi sa sporazumima o doprinosu. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 107. stavka 2.

3.   Kada je riječ o zadaćama iz članka 29., Agencija u određenim propisno opravdanim okolnostima sporazumima o doprinosu može povjeriti posebne zadaće organizacijama države članice ako je dotična država članica odredila takve organizacije.

4.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale neometano funkcioniranje Programa, među ostalim i pružanjem pomoći u zaštiti, na primjerenoj razini, frekvencija potrebnih za Program.

5.   Države članice i Komisija mogu surađivati kako bi proširile prihvaćenost podataka, informacija i usluga koji se pružaju u okviru komponenata Programa.

6.   Kad god je to moguće, doprinos država članica Korisničkom forumu iz članka 107. stavka 6. temelji se na sustavnom i koordiniranom savjetovanju sa zajednicama krajnjih korisnika na nacionalnoj razini, posebno u pogledu Galilea, EGNOS-a i Copernicusa.

7.   Države članice i Komisija surađuju kako bi razvijale in situ komponentu Copernicusa i zemaljske usluge umjeravanja potrebne za prihvaćenost upotrebe svemirskih sustava i kako bi olakšale da se iskoristi puni potencijal upotrebe in situ podataka Copernicusa i referentnih skupova podataka, na temelju postojećih kapaciteta.

8.   U području sigurnosti države članice obavljaju zadaće iz članka 34. stavka 6.

1.   Komisija ima opću odgovornost za provedbu Programa, među ostalim i u području sigurnosti, ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti. Komisija u skladu s ovom Uredbom određuje prioritete i dugoročnu evoluciju Programa, u skladu sa zahtjevima korisnika, te nadzire njegovu provedbu, ne dovodeći u pitanje druge politike Unije.

2.   Komisija upravlja svakom od komponenata ili potkomponenata Programa koja nije povjerena nekom drugom subjektu, posebno GOVSATCOM-om, potkomponentom NEO, potkomponentom SWE i aktivnostima iz članka 55. stavka 1. točke (d).

3.   Komisija osigurava jasnu podjelu zadaća i odgovornosti među različitim subjektima uključenima u Program te koordinira aktivnosti tih subjekata. Komisija također osigurava da svi subjekti kojima su povjerene zadaće i koji su uključeni u provedbu Programa štite interese Unije, jamče dobro upravljanje sredstvima Unije i poštuju Financijsku uredbu i ovu Uredbu.

4.   Komisija sklapa okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Agencijom i, uzimajući u obzir Okvirni sporazum iz 2004., ESA-om, kako je predviđeno u članku 130. Financijske uredbe.

5.   Ako je to potrebno za neometano funkcioniranje Programa i neometano pružanje usluga koje se pružaju u okviru komponenata Programa, Komisija, nakon savjetovanja s korisnicima, među ostalim i u okviru Korisničkog foruma iz članka 107. stavka 6., i ostalim relevantnim dionicima, provedbenim aktima utvrđuje tehničke i operativne zahtjeve potrebne za provedbu i evoluciju tih komponenata i usluga koje se u okviru tih komponenata pružaju. Komisija prilikom utvrđivanja tih tehničkih i operativnih zahtjeva izbjegava smanjenje opće razine sigurnosti te je dužna ispuniti zahtjeve u pogledu kompatibilnosti s ranijim specifikacijama.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

6.   Ne dovodeći u pitanje zadaće Agencije ili drugih subjekata kojima su povjerene zadaće, Komisija osigurava da se prihvaćenost i upotreba podataka i usluga koji se pružaju u okviru komponenata Programa promiču i maksimalno povećaju u javnom sektoru i u privatnom sektoru, među ostalim i podupiranjem primjerenog razvoja tih usluga i sučelja prilagođenih korisnicima te podupiranjem stabilnog dugoročnog okružja. Komisija razvija odgovarajuće sinergije među primjenama različitih komponenata Programa. Osigurava komplementarnost, dosljednost, sinergije i veze između Programa i drugih djelovanja i programa Unije.

7.   Komisija prema potrebi osigurava koherentnost aktivnosti koje se provode u kontekstu Programa s aktivnostima koje se provode u području svemira na razini Unije, na nacionalnoj razini ili na međunarodnoj razini. Potiče suradnju među državama članicama i, kada je to relevantno za Program, olakšava konvergenciju njihovih tehnoloških kapaciteta i razvoja u području svemira. U tu svrhu Komisija prema potrebi surađuje s Agencijom i ESA-om u području njihove nadležnosti.

8.   Komisija obavješćuje Programski odbor iz članka 107. o provizornim i konačnim rezultatima evaluacije svih postupaka nabave i svih ugovora, među ostalim i podugovorâ, sa subjektima iz privatnog i javnog sektora.

1.   Agencija ima sljedeće vlastite zadaće:

2.   Komisija Agenciji povjerava sljedeće zadaće:

3.   Komisija može na temelju procjena iz članka 102. stavka 5. Agenciji povjeriti druge zadaće pod uvjetom da se njima ne udvostručuju aktivnosti koje provode drugi subjekti u kontekstu Programa i da im je cilj poboljšati učinkovitost provedbe aktivnosti Programa.

4.   Kad god su aktivnosti povjerene Agenciji osiguravaju se odgovarajući financijski, ljudski i administrativni resursi za njihovu provedbu.

5.   Odstupajući od članka 62. stavka 1. Financijske uredbe i podložno procjeni zaštite interesa Unije koju provodi Komisija, Agencija može sporazumima o doprinosu povjeriti provedbu specifičnih aktivnosti drugim subjektima u područjima njihove nadležnosti pod uvjetima neizravnog upravljanja koji se primjenjuju na Komisiju.

1.   Pod uvjetom da je zaštićen interes Unije ESA-i se povjeravaju sljedeće zadaće:

2.   Na temelju procjene Komisije ESA-i se mogu povjeriti druge zadaće na temelju potreba Programa, pod uvjetom da se tim zadaćama ne udvostručuju aktivnosti koje provodi drugi subjekt kojemu su povjerene zadaće u kontekstu Programa i da se tim zadaćama nastoji poboljšati učinkovitost provedbe aktivnosti Programa.

3.   Ne dovodeći u pitanje okvirni sporazum o financijskom partnerstvu predviđen u članku 31., Komisija ili Agencija mogu od ESA-e zatražiti da pruži tehničko stručno znanje i informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom pod uvjetima koje treba zajednički dogovoriti.

1.   Okvirnim sporazumom o financijskom partnerstvu iz članka 28. stavka 4.:

2.   Komisija provedbenim aktima odlučuje o okvirnom sporazumu o financijskom partnerstvu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3. Europski parlament i Vijeće obavješćuju se cjelovito o okvirnom sporazumu o financijskom partnerstvu znatno prije njegova sklapanja kao i o njegovoj provedbi.

3.   Na temelju okvirnog sporazuma o financijskom partnerstvu iz stavka 1. ovog članka zadaće iz članka 29. stavaka 2. i 3. povjeravaju se Agenciji, a zadaće iz članka 30. stavka 1. povjeravaju se ESA-i sporazumima o doprinosu. Komisija provedbenim aktima donosi odluku o doprinosu u vezi sa sporazumima o doprinosu. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 107. stavka 2. Europski parlament i Vijeće obavješćuju se cjelovito o sporazumima o doprinosu znatno prije njihova sklapanja kao i o njihovoj provedbi.

1.   Komisija može sporazumima o doprinosu povjeriti, u cijelosti ili djelomično, provedbu sljedećih zadaća subjektima koji nisu subjekti iz članaka 29. i 30.:

2.   Kriteriji za odabir takvih subjekata kojima su povjerene zadaće moraju osobito odražavati njihovu sposobnost osiguravanja kontinuiteta i, prema potrebi, sigurnosti operacija bez ometanja aktivnosti Programa.

3.   Kad god je to moguće, uvjeti sporazumâ o doprinosu iz stavka 1.ovog članka moraju biti usklađeni s uvjetima okvirnog sporazuma o financijskom partnerstvu iz članka 31. stavka 1.

4.   Savjetovanje s Programskim odborom o odluci o doprinosu u vezi sa sporazumom o doprinosu iz stavka 1. ovog članka provodi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 107. stavka 2. Programski odbor unaprijed se obavješćuje o sporazumima o doprinosu koje Unija, koju predstavlja Komisija, treba sklopiti sa subjektima iz stavka 1. ovog članka.

1.   Komisija u svojem području nadležnosti i uz potporu Agencije osigurava visok stupanj sigurnosti, osobito u pogledu:

2.   Za potrebe stavka 1. ovog članka Komisija osigurava da se za svaku od komponenata Programa provede analiza rizika i prijetnji. Na temelju te analize Komisija za svaku od komponenata Programa do kraja 2023. provedbenim aktima utvrđuje opće sigurnosne zahtjeve. Komisija pritom uzima u obzir učinak tih zahtjeva na neometano funkcioniranje te komponente, posebice u pogledu troškova, upravljanja rizikom i vremenskog rasporeda, te osigurava da se ne smanji opća razina sigurnosti ni ugrozi funkcioniranje postojeće opreme koja se temelji na toj komponenti te uzima u obzir rizike u pogledu kibersigurnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija dostavlja okvirni popis provedbenih akata koje treba podnijeti Programskom odboru u sastavu za sigurnost kako bi o njima raspravljao. Uz taj popis prilaže se i okvirni raspored podnošenja tih provedbenih akata.

3.   Subjekt odgovoran za upravljanje komponentom Programa odgovoran je za operativnu sigurnost te komponente i u tu svrhu provodi analizu rizika i prijetnji i sve potrebne aktivnosti kako bi osigurao i pratio sigurnost te komponente, posebice utvrđivanjem tehničkih specifikacija i operativnih postupaka, te prati usklađenost tih potrebnih aktivnosti s općim sigurnosnim zahtjevima iz stavka 2. ovog članka. Kada je riječ o Galileu i EGNOS-u, taj je subjekt Agencija na temelju članka 29.

4.   Na temelju analize rizika i prijetnji Komisija, prema potrebi, utvrđuje strukturu za praćenje sigurnosti i pridržavanje uputa izrađenih u okviru područja primjene Odluke (ZVSP) 2021/698. Struktura funkcionira u skladu sa sigurnosnim zahtjevima iz stavka 2. Kada je riječ o Galileu, ta je struktura Centar za praćenje sigurnosti Galilea.

5.   Agencija:

6.   Kako bi osigurale zaštitu zemaljskih infrastruktura koje su sastavni dio Programa i koje se nalaze na njihovu državnom području države članice:

7.   Subjekti uključeni u Program poduzimaju sve potrebne mjere kako bi zajamčili sigurnost Programa, među ostalim i s obzirom na pitanja utvrđena u analizi rizika.

1.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju obavlja svoje zadaće ne dovodeći u pitanje odgovornosti Komisije ni odgovornosti povjerene drugim tijelima Agencije, posebno s obzirom na pitanja sigurnosti, te ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica u pogledu sigurnosne akreditacije.

2.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima sljedeće zadaće:

3.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti i odgovornosti država članica, osniva se posebno podređeno tijelo pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju koje zastupa države članice kako bi izvršavalo posebice sljedeće zadaće:

1.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju sastoji se od po jednog predstavnika svake države članice, jednog predstavnika Komisije i jednog predstavnika Visokog predstavnika. Mandat članova Odbora za sigurnosnu akreditaciju traje četiri godine i može se produljiti.

2.   Sudjelovanje na sastancima Odbora za sigurnosnu akreditaciju u skladu je s načelom potrebe za pristupom informacijama. Predstavnike ESA-e i predstavnike Agencije koji nisu uključeni u sigurnosnu akreditaciju može se prema potrebi pozvati da prisustvuju sastancima Odbora za sigurnosnu akreditaciju u svojstvu promatrača. Iznimno, predstavnike agencija Unije, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija može se također pozvati da prisustvuju sastancima Odbora za sigurnosnu akreditaciju u svojstvu promatrača za pitanja koja se izravno odnose na te treće zemlje ili međunarodne organizacije, posebno za pitanja koja se odnose na infrastrukturu koja im pripada ili koja je uspostavljena na njihovu državnom području. Mehanizmi i uvjeti za takvo sudjelovanje predstavnikâ trećih zemalja ili međunarodnih organizacija utvrđuju se u odgovarajućim sporazumima te moraju biti u skladu s poslovnikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

1.   Odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju upućuju se Komisiji.

2.   Komisija kontinuirano obavješćuje Odbor za sigurnosnu akreditaciju o učinku predviđenih odluka Odbora za sigurnosnu akreditaciju na pravilno izvođenje komponenata Programa i o provedbi planova za postupanje s preostalim rizicima. Odbor za sigurnosnu akreditaciju prima na znanje sve takve informacije koje dobije od Komisije.

3.   Komisija bez nepotrebne odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o učinku donošenja odluka o sigurnosnoj akreditaciji na pravilno izvođenje komponenata Programa. Ako Komisija smatra da bi odluka koju je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju mogla znatno utjecati na pravilno izvođenje tih komponenata, primjerice u smislu troškova, vremenskog rasporeda ili uspješnosti, o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

4.   Upravni odbor periodično se obavješćuje o tijeku rada Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

5.   Rasporedom rada Odbora za sigurnosnu akreditaciju ne smije se ometati raspored aktivnosti predviđen u programu rada iz članka 100.

1.   Države članice dostavljaju Odboru za sigurnosnu akreditaciju sve informacije koje smatraju relevantnima za potrebe sigurnosne akreditacije.

2.   U dogovoru s nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnosna pitanja i pod njihovim nadzorom države članice dopuštaju propisno ovlaštenim osobama koje je imenovao Odbor za sigurnosnu akreditaciju pristup svim informacijama i svim područjima i lokacijama povezanima sa sigurnošću sustavâ u njihovoj jurisdikciji, u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i drugim propisima, među ostalim i u svrhu sigurnosnih inspekcija, revizija i ispitivanja o kojima je odlučio Odbor za sigurnosnu akreditaciju te u svrhu procesa praćenja sigurnosnog rizika iz članka 37. točke (h). U pogledu tog pristupa ne smije biti bilo kakve diskriminacije na osnovi državljanstva državljana država članica.

3.   Revizije i ispitivanja iz stavka 2. provode se u skladu sa sljedećim načelima:

4.   Svaka država članica odgovorna je za osmišljavanje predloška za kontrolu pristupa, u kojem se opisuju ili navode područja ili lokacije koje treba akreditirati. Države članice i Odbor za sigurnosnu akreditaciju unaprijed se dogovaraju o predlošku za kontrolu pristupa, čime se osigurava ista razina kontrole pristupa u svim državama članicama.

5.   Države članice odgovorne su na lokalnoj razini za akreditaciju sigurnosti lokacija koje se nalaze na njihovim državnim područjima i tvore dio područja sigurnosne akreditacije za komponente Programa te u tu svrhu izvješćuju Odbor za sigurnosnu akreditaciju.

1.   Razmjena klasificiranih podataka u vezi s Programom podliježe postojanju međunarodnog sporazuma između Unije i treće zemlje ili međunarodne organizacije o razmjeni klasificiranih podataka ili, ako je to primjenjivo, postojanju aranžmana o razmjeni klasificiranih podataka koji su sklopili nadležna institucija ili tijelo Unije i nadležna tijela treće zemlje ili međunarodne organizacije, te uvjetima utvrđenima u tom sporazumu ili dogovoru.

2.   Fizičke osobe s boravištem u trećim zemljama i pravne osobe s poslovnim nastanom u trećim zemljama smiju raditi s EUCI-jem koji se odnosi na Programom isključivo ako u tim zemljama podliježu sigurnosnim propisima kojima se jamči stupanj zaštite koji je barem jednakovrijedan onome koji je predviđen pravilima Komisije o sigurnosti utvrđenima u Odluci (EU, Euratom) 2015/444 i sigurnosnim pravilima Vijeća utvrđenima u prilozima Odluci 2013/488/EU. Jednakovrijednost sigurnosnih propisa koji se primjenjuju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji utvrđuje se u sporazumu o sigurnosti podataka, uključujući prema potrebi pitanja industrijske sigurnosti, sklopljenom između Unije i te treće zemlje ili te međunarodne organizacije u skladu s postupkom predviđenim u članku 218. UFEU-a te uzimajući u obzir članak 13. Odluke 2013/488/EU.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 13. Odluke 2013/488/EU i pravila o industrijskoj sigurnosti utvrđena u Odluci (EU, Euratom) 2015/444, fizička ili pravna osoba, treća zemlja ili međunarodna organizacija mogu dobiti pristup EUCI-ju ako se to u pojedinačnom slučaju pokaže potrebnim, ovisno o prirodi i sadržaju tih podataka, primateljevoj potrebi da bude upoznat s tim podacima i stupnju koristi za Uniju.

1.   Usluge koje pruža Galileo obuhvaćaju:

2.   Galileo osim toga doprinosi:

1.   Usluge koje pruža EGNOS obuhvaćaju:

2.   Usluge iz stavka 1. do kraja 2026. prioritetno se pružaju na državnim područjima svih država članica koja su geografski smještena u Europi, uključujući u tu svrhu Cipar, Azore, Kanarske otoke i Madeiru.

3.   Geografska pokrivenost EGNOS-om može se proširiti na druge regije svijeta, posebno na državna područja zemalja kandidatkinja, trećih zemalja pridruženih jedinstvenom europskom nebu i trećih zemalja obuhvaćenih europskom politikom susjedstva, ovisno o tehničkoj izvedivosti i u skladu sa sigurnosnim zahtjevima iz članka 34. stavka 2. te, kada je riječ o usluzi SoL, na temelju međunarodnih sporazuma.

4.   Trošak proširenja geografske pokrivenosti EGNOS-om u skladu sa stavkom 3. ovog članka, uključujući povezane operativne troškove specifične za te regije, nije pokriven proračunom iz članka 11. Komisija razmatra druge programe ili instrumente za financiranje takvih aktivnosti. Takvo proširenje ne smije uzrokovati kašnjenje u ponudi usluga iz stavka 1. ovog članka na državnim područjima država članica koja su geografski smještena u Europi.

1.   Galileo i EGNOS te usluge koje oni pružaju moraju biti kompatibilni i interoperabilni s tehničkog gledišta, među ostalim i na korisničkoj razini.

2.   Galileo i EGNOS te usluge koje oni pružaju moraju biti kompatibilni i interoperabilni s drugim satelitskim navigacijskim sustavima i konvencionalnim načinima radionavigacije, ako su potrebni zahtjevi i uvjeti u pogledu kompatibilnosti i interoperabilnosti utvrđeni u međunarodnim sporazumima.

1.   Copernicus se provodi na temelju prethodnih ulaganja, uključujući ulaganja dionika poput ESA-e i EUMETSAT-a i, prema potrebi i ako je to troškovno učinkovito, oslanjajući se na nacionalne ili regionalne kapacitete država članica te uzimajući u obzir kapacitete komercijalnih pružatelja usporedivih podataka i informacija te potrebu za poticanjem tržišnog natjecanja i razvoja tržišta, pri čemu se stvara najveći mogući broj prilika za europske korisnike.

2.   Copernicus pruža podatke i informacije utemeljene na potrebama korisnika Copernicusa te na politici besplatnih, potpunih i otvorenih podataka.

3.   Copernicus podupire oblikovanje, provedbu i praćenje politika Unije i njezinih država članica, posebno u području okoliša, klimatskih promjena, mora, pomorstva, atmosfere, poljoprivrede i ruralnog razvoja, očuvanja kulturne baštine, civilne zaštite, praćenja infrastrukture, sigurnosti i zaštite, kao i digitalne ekonomije, u cilju daljnjeg smanjenja administrativnog opterećenja.

4.   Copernicus se sastoji od sljedećih elemenata:

5.   Copernicus promiče međunarodnu koordinaciju sustavâ za promatranje i povezane razmjene podataka radi jačanja svoje globalne dimenzije i komplementarnosti, uzimajući u obzir međunarodne sporazume i procese koordinacije.

1.   Prihvatljiva djelovanja u okviru usluga Copernicusa uključuju:

2.   Komisija, prema potrebi uz potporu vanjskih nezavisnih stručnjaka, osigurava relevantnost usluga Copernicusa:

1.   Copernicus obuhvaća djelovanja kojima se osiguravaju poboljšan pristup svim podacima Copernicusa i informacijama Copernicusa i, prema potrebi, dodatna infrastruktura i usluge za poticanje pristupa tim podacima i informacijama te njihove distribucije i upotrebe.

2.   Ako se podaci Copernicusa ili informacije Copernicusa smatraju sigurnosno osjetljivima u smislu članaka od 12. do 16. Delegirane uredbe (EU) br. 1159/2013, Komisija može pristup tim podacima i informacijama, nadzor nad njima te njihovo prikupljanje i distribuciju povjeriti jednom fiducijarnom subjektu ili više njih. Takvi subjekti uspostavljaju i održavaju registar ovlaštenih korisnika i daju pristup ograničenim podacima slijedeći zaseban radni postupak.

1.   Podaci Copernicusa i informacije Copernicusa pružaju se korisnicima Copernicusa u skladu sa sljedećom politikom besplatnih, potpunih i otvorenih podataka:

2.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 105. radi dopune posebnih odredbi utvrđenih u stavku 1. ovog članka u pogledu specifikacija, uvjeta i postupaka za pristup podacima Copernicusa i informacijama Copernicusa i upotrebu podataka Copernicusa i informacija Copernicusa.

3.   Kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 106.

4.   Komisija izdaje licencije i obavijesti povezane s pristupom podacima Copernicusa i informacijama Copernicusa i njihovom upotrebom, uključujući klauzule o priznavanju autorstva, u skladu s Copernicusovom politikom postupanja s podacima kako je utvrđena u ovoj Uredbi i primjenjivim delegiranim aktima donesenim na temelju stavka 2.

1.   Potkomponentom SST podupiru se sljedeće aktivnosti:

2.   Potkomponentom SST također se pruža tehnička i administrativna potpora za osiguravanje prijelaza između Programa i okvira potpore za SST uspostavljenog Odlukom br. 541/2014/EU.

1.   Usluge SST-a obuhvaćaju:

2.   Usluge SST-a besplatne su, dostupne u svakom trenutku bez prekida te prilagođene potrebama korisnika SST-a iz članka 56.

3.   Države članice koje sudjeluju u potkomponenti SST, Komisija i, ako je to relevantno, kontaktna točka SST-a iz članka 59. stavka 1. ne smatraju se odgovornima za:

1.   Unijini korisnici SST-a obuhvaćaju:

Temeljni korisnici SST-a imaju pristup svim uslugama SST-a iz članka 55. stavka 1.

Netemeljni korisnici SST-a mogu pristupiti uslugama SST-a iz članka 55. stavka 1. točaka (b), (c) i (d).

2.   Međunarodni korisnici SST-a obuhvaćaju treće zemlje, međunarodne organizacije koje nemaju sjedište u Uniji i privatne subjekte koji nemaju poslovni nastan u Uniji. Međunarodni korisnici SST-a imaju pristup uslugama SST-a iz članka 55. stavka 1. točke (d) pod sljedećim uvjetima:

Međunarodni sporazum nije potreban za pristup javno dostupnim uslugama SST-a iz članka 55. stavka 4. točaka (a), (b) i (c).

3.   Komisija provedbenim aktima može donijeti detaljne odredbe o pristupu uslugama SST-a i relevantnim postupcima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

1.   Države članice koje žele sudjelovati u pružanju usluga SST-a iz članka 55. stavka 1. za sve orbite podnose Komisiji jedan zajednički prijedlog kojim dokazuju da ispunjavaju sljedeće kriterije:

U pogledu kriterija utvrđenih u prvom podstavku točkama (a) i (b) svaka država članica koja želi sudjelovati u pružanju usluga SST-a mora zasebno dokazati da ispunjava te kriterije.

U pogledu kriterija utvrđenih u prvom podstavku točkama od (c), (d) i (e) sve države članice koje žele sudjelovati u pružanju usluga SST-a moraju zajednički dokazati da ispunjavaju te kriterije.

2.   Smatra se da su kriterije iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog članka ispunile države članice koje sudjeluju u potkomponenti SST čiji su imenovani nacionalni subjekti od 12. svibnja 2021. članovi Konzorcija osnovanog u skladu s člankom 7. stavkom 3. Odluke br. 541/2014/EU.

3.   Ako nije podnesen zajednički prijedlog u skladu sa stavkom 1. ili ako Komisija smatra da tako podneseni zajednički prijedlog nije u skladu s kriterijima iz stavka 1., najmanje pet država članica može Komisiji podnijeti novi zajednički prijedlog, kojim dokazuju ispunjavanje kriterija iz stavka 1.

4.   Komisija provedbenim aktima može donijeti detaljne odredbe o postupcima i elementima iz stavaka od 1. do 3. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

1.   Svaka država članica koja je podnijela zajednički prijedlog za koji je Komisija utvrdila da je usklađen s člankom 57. stavkom 1. ili koji je Komisija u skladu s postupkom iz članka 57. stavka 3. odabrala imenuje za svojeg predstavnika konstituirajući nacionalni subjekt s poslovnim nastanom na svojem državnom području. Imenovani konstituirajući nacionalni subjekt mora biti tijelo javne vlasti države članice ili tijelo kojemu je povjereno izvršavanje javnih ovlasti.

2.   Konstituirajući nacionalni subjekti imenovani na temelju stavka 1. ovog članka sklapaju sporazum o uspostavi partnerstva za SST („Sporazum o partnerstvu za SST”) i utvrđivanju pravila i mehanizama za njihovu suradnju u provedbi aktivnosti iz članka 54. Sporazum o partnerstvu za SST osobito uključuje elemente iz članka 57. stavka 1. točaka (c), (d) i (e) i uspostavu strukture za upravljanje rizikom kako bi se osigurala provedba odredaba o upotrebi i sigurnoj razmjeni podataka SST-a i informacija SST-a.

3.   Konstituirajući nacionalni subjekti razvijaju visokokvalitetne usluge SST-a Unije u skladu s višegodišnjim planom, relevantnim ključnim pokazateljima uspješnosti i zahtjevima korisnika, na temelju aktivnosti stručnih timova iz stavka 6. ovog članka. Komisija provedbenim aktima može donijeti višegodišnji plan i ključne pokazatelje uspješnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

4.   Konstituirajući nacionalni subjekti umrežavaju postojeće i potencijalne buduće senzore kako bi se njima upravljalo koordinirano i optimalno u cilju uspostave i održavanja ažuriranog zajedničkog europskog kataloga, ne utječući pritom na ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti.

5.   Države članice koje sudjeluju u potkomponenti SST provode sigurnosnu akreditaciju na temelju općih sigurnosnih zahtjeva iz članka 34. stavka 2.

6.   Države članice koje sudjeluju u potkomponenti SST imenuju stručne timove zadužene za specifična pitanja povezana s različitim aktivnostima SST-a. Stručni timovi su stalni, njima upravljaju i popunjavaju ih osobljem konstituirajući nacionalni subjekti država članica koje su ih imenovale, a mogu uključivati stručnjake iz svakog konstituirajućeg nacionalnog subjekta.

7.   Konstituirajući nacionalni subjekti i stručni timovi osiguravaju zaštitu podataka SST-a, informacija SST-a i usluga SST-a.

8.   Komisija provedbenim aktima donosi detaljna pravila o funkcioniranju organizacijskog okvira za sudjelovanje država članica u potkomponenti SST. Tim pravilima također se obuhvaća uključivanje, u kasnijoj fazi, države članice u partnerstvo za SST na način da postane stranka sporazuma o partnerstvu za SST iz stavka 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

1.   Uzimajući u obzir preporuku konstituirajućih nacionalnih subjekata, Komisija odabire kontaktnu točku za SST na temelju najveće stručnosti u sigurnosnim pitanjima i pružanju usluga. Kontaktna točka za SST:

2.   Konstituirajući nacionalni subjekti sklapaju potrebne provedbene mehanizme s kontaktnom točkom za SST.

1.   Potkomponentom SWE mogu se podupirati sljedeće aktivnosti:

2.   Usluge SWE-a moraju biti dostupne u svakom trenutku bez prekida. Komisija provedbenim aktima odabire te usluge u skladu sa sljedećim pravilima:

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 107. stavka 2.

3.   Odabir javnih ili privatnih subjekata za pružanje usluga SWE-a provodi se putem javnog poziva na nadmetanje.

1.   Potkomponentom NEO mogu se podupirati sljedeće aktivnosti:

2.   Komisija u okviru svojeg područja stručnosti može uspostaviti postupke za koordinaciju, uz sudjelovanje odgovarajućih tijela UN-a, djelovanja Unije i djelovanja nacionalnih tijela javne vlasti nadležnih za civilnu zaštitu u slučaju otkrivanja objekta u blizini Zemlje koji se približava Zemlji.

1.   Pružanje kapaciteta i usluga GOVSATCOM-a osigurava se kako je utvrđeno u portfelju usluga iz stavka 3. ovog članka i u skladu s operativnim zahtjevima iz stavka 2. ovog članka, posebnim sigurnosnim zahtjevima za GOVSATCOM iz članka 34. stavka 2. te u okviru ograničenjâ iz pravila o dijeljenju i utvrđivanju prioriteta iz članka 66.

Pristup kapacitetima i uslugama GOVSATCOM-a besplatan je za institucijske i vladine korisnike GOVSATCOM-a osim ako Komisija utvrdi politiku određivanja cijena u skladu s člankom 66. stavkom 2.

2.   Komisija provedbenim aktima donosi operativne zahtjeve za usluge GOVSATCOM-a u obliku tehničkih specifikacija za scenarije upotrebe GOVSATCOM-a koji se odnose posebno na upravljanje krizama, nadzor nad ključnom infrastrukturom i upravljanje njome, uključujući diplomatske komunikacijske mreže. Ti se operativni zahtjevi temelje na detaljnoj analizi zahtjevâ korisnika GOVSATCOM-a i njima se uzimaju u obzir zahtjevi koji proizlaze iz postojećih korisničkih uređaja i iz postojećih mreža. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

3.   Komisija provedbenim aktima donosi portfelj usluga za usluge GOVSATCOM-a u obliku popisa kategorija satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga te njihovih obilježja, uključujući geografsku pokrivenost, frekvenciju, širinu pojasa, korisničku opremu i sigurnosna obilježja. U portfelju usluga uzimaju se u obzir postojeće komercijalno dostupne usluge kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Ti se provedbeni akti redovito ažuriraju i temelje se na operativnim i sigurnosnim zahtjevima iz stavka 1. ovog članka te se njima daje prednost, na temelju njihove relevantnosti i ključnosti, uslugama koje se pružaju korisnicima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

4.   Korisnici GOVSATCOM-a imaju pristup kapacitetima i uslugama GOVSATCOM-a navedenima u portfelju usluga iz stavka 3. ovog članka. Taj se pristup pruža preko GOVSATCOM-ovih centara iz članka 67. stavka 1.

1.   Korisnici GOVSATCOM-a mogu biti sljedeći subjekti, pod uvjetom da su im povjerene zadaće povezane s nadzorom misija, operacija i infrastruktura koje su hitne i od iznimne važnosti za sigurnost te s upravljanjem tim misijama, operacijama i infrastrukturama:

2.   Korisnici GOVSATCOM-a iz stavka 1. ovog članka moraju biti propisno ovlašteni za korištenje kapacitetima i uslugama GOVSATCOM-a od strane sudionika GOVSATCOM-a iz članka 68. te moraju poštovati opće sigurnosne zahtjeve iz članka 34. stavka 2. utvrđene za GOVSATCOM.

1.   Objedinjeni satelitski komunikacijski kapaciteti, usluge i korisnička oprema dijele se među sudionicima GOVSATCOM-a iz članka 68. i određuju se prioriteti na temelju analize sigurnosnih rizika za korisnike. U toj se analizi u obzir uzima postojeća komunikacijska infrastruktura i dostupnost postojećih kapaciteta te njihova geografska pokrivenost, na razini Unije i na nacionalnoj razini. Pri tom dijeljenju i određivanju prioriteta prednost se daje korisnicima GOVSATCOM-a na temelju njihove relevantnosti i ključnosti.

2.   Komisija provedbenim aktima donosi detaljna pravila o dijeljenju i određivanju prioriteta satelitskih komunikacijskih kapaciteta, usluga i korisničke opreme, uzimajući u obzir očekivanu potražnju za različitim scenarijima upotrebe GOVSATCOM-a, analizu sigurnosnih rizika za te scenarije upotrebe i, prema potrebi, troškovnu učinkovitost.

Utvrđivanjem politike određivanja cijena u okviru tih pravila Komisija osigurava da se osiguravanjem kapaciteta i usluga GOVSATCOM-a ne narušava tržište i da ne nastane manjak kapaciteta GOVSATCOM-a.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

3.   Dijeljenje i određivanje prioriteta satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga među korisnicima GOVSATCOM-a koje je ovlastio isti sudionik GOVSATCOM-a utvrđuje i provodi taj sudionik GOVSATCOM-a.

1.   Zemaljski segment uključuje infrastrukturu potrebnu za pružanje usluga korisnicima GOVSATCOM-a u skladu s člankom 66., a osobito GOVSATCOM-ove centre koji se nabavljaju u okviru ove komponente radi povezivanja korisnika GOVSATCOM-a s pružateljima satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga. Zemaljski segment i njegov rad moraju biti u skladu s općim sigurnosnim zahtjevima iz članka 34. stavka 2. utvrđenima za GOVSATCOM.

2.   Komisija provedbenim aktima određuje lokaciju infrastrukture zemaljskog segmenta. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3. i njima se ne dovodi u pitanje pravo države članice da odluči odbiti postavljanje takve infrastrukture na svojem državnom području.

1.   Države članice, Vijeće, Komisija i ESVD sudionici su GOVSATCOM-a u onoj mjeri u kojoj ovlašćuju korisnike GOVSATCOM-a ili pružaju satelitske komunikacijske kapacitete, lokacije zemaljskih segmenata ili dio objekata zemaljskog segmenta.

Ako Vijeće, Komisija ili ESVD ovlaste korisnike GOVSATCOM-a ili pružaju satelitske komunikacijske kapacitete, lokacije zemaljskih segmenata ili dio objekata zemaljskog segmenta na državnom području pojedine države članice, to ovlaštenje ili pružanje ne smije biti protivno odredbama o neutralnosti ili nesvrstanosti utvrđenima u ustavnom pravu te države članice.

2.   Agencije Unije mogu postati sudionici GOVSATCOM-a samo u mjeri u kojoj je to potrebno za ispunjavanje njihovih zadaća i u skladu s detaljnim pravilima utvrđenima u administrativnom aranžmanu sklopljenom između dotične agencije i institucije Unije koja je nadzire.

3.   Treće zemlje i međunarodne organizacije mogu postati sudionici GOVSATCOM-a u skladu s člankom 7.

4.   Svaki sudionik GOVSATCOM-a imenuje jedno nadležno tijelo GOVSATCOM-a.

5.   Nadležno tijelo GOVSATCOM-a osigurava:

1.   Agencija je tijelo Unije. Ona ima pravnu osobnost.

2.   U svakoj od država članica Agencija uživa najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju njihovih nacionalnih prava. Agencija može posebice steći ili otuđiti pokretnu i nepokretnu imovinu te biti stranka u pravnom postupku.

3.   Agenciju predstavlja njezin izvršni direktor.

1.   Sjedište Agencije nalazi se u Pragu, Češka.

2.   Kako bi provodilo aktivnosti Programa predviđene u relevantnom sporazumu, osoblje Agencije može biti smješteno u jednom od zemaljskih centara u okviru Galilea ili EGNOS-a iz Provedbene odluke (EU) 2016/413 ili Provedbene odluke (EU) 2017/1406.

3.   Ovisno o potrebama Programa, u državama članicama mogu se osnovati lokalni uredi u skladu s postupkom utvrđenim u članku 79. stavku 2.

1.   Administrativnu i upravljačku strukturu Agencije čine:

2.   Upravni odbor, izvršni direktor i Odbor za sigurnosnu akreditaciju surađuju kako bi osigurali rad Agencije i koordinaciju u skladu s postupcima utvrđenima internim pravilima Agencije, kao što su poslovnik Upravnog odbora, poslovnik Odbora za sigurnosnu akreditaciju, financijska pravila primjenjiva na Agenciju, provedbena pravila Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije („Pravilnik o osoblju”) i pravila kojima se uređuje pristup dokumentima.

1.   Upravni odbor sastoji se od po jednog predstavnika iz svake države članice i triju predstavnika Komisije, pri čemu svi imaju pravo glasa. Upravni odbor uključuje i jednog člana bez prava glasa kojega imenuje Europski parlament.

2.   Predsjednika ili zamjenika predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju, predstavnika Vijeća, predstavnika Visokog predstavnika te predstavnika ESA-e poziva se da sastancima Upravnog odbora prisustvuju kao promatrači za pitanja koja ih se izravno tiču, pod uvjetima utvrđenima u poslovniku Upravnog odbora.

3.   Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik člana predstavlja člana u njegovu odsustvu.

4.   Svaka država članica imenuje člana i zamjenika člana Upravnog odbora vodeći računa o njihovu znanju u području zadaća Agencije i odgovarajućim upravljačkim i administrativnim vještinama te odgovarajućim vještinama u području proračuna. Kako bi se osigurao kontinuitet aktivnosti Upravnog odbora, Europski parlament, Komisija i države članice nastoje ograničiti mijenjanje svojih predstavnika u Upravnom odboru. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u Upravnom odboru.

5.   Mandat članova Upravnog odbora i njihovih zamjenika traje četiri godine i može se produljiti.

6.   Prema potrebi, sudjelovanje predstavnikâ trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te uvjeti tog sudjelovanja utvrđuju se u sporazumima iz članka 98. i mora biti u skladu s poslovnikom Upravnog odbora. Ti predstavnici nemaju pravo glasa.

1.   Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika iz redova svojih članova koji imaju pravo glasa. Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.

2.   Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje dvije godine i može se jednom produljiti. Svaki mandat završava kad ta osoba prestane biti članom Upravnog odbora.

3.   Upravni odbor ima ovlast razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili obojicu.

1.   Sastanke Upravnog odbora saziva njegov predsjednik.

2.   Izvršni direktor sudjeluje u raspravama Upravnog odbora, osim ako predsjednik odluči drukčije. Izvršni direktor nema pravo glasa.

3.   Upravni odbor održava redovite sastanke na redovitoj osnovi, najmanje dva puta godišnje. Usto, sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

4.   Upravni odbor može pozvati svaku osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi da prisustvuje sastanku Upravnog odbora u svojstvu promatrača. Podložno poslovniku Upravnog odbora članovima Upravnog odbora mogu pomagati savjetnici ili stručnjaci.

5.   Ako se rasprava odnosi na upotrebu osjetljive nacionalne infrastrukture, predstavnici država članica i predstavnici Komisije mogu prisustvovati sastancima i raspravama Upravnog odbora u skladu s potrebom za informacijama. Međutim, samo predstavnici država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu i predstavnici Komisije sudjeluju u glasovanju. Ako predsjednik Upravnog odbora ne predstavlja jednu od država članica koja posjeduje takvu infrastrukturu, mijenja ga jedan od predstavnika država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu. U poslovniku Upravnog odbora utvrđuju se situacije u kojima se može primijeniti ovaj postupak.

6.   Agencija osigurava tajništvo Upravnom odboru.

1.   Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, Upravni odbor donosi odluke većinom glasova svojih članova s pravom glasa.

Za izbor i razrješenje dužnosti predsjednika i zamjenika predsjednika Upravnog odbora te za donošenje proračuna, programâ rada, odobravanje dogovora iz članka 98. stavka 2., sigurnosnih pravila Agencije, donošenje poslovnika, osnivanje lokalnih ureda i odobravanje sporazuma o domaćinstvu iz članka 92. potrebna je dvotrećinska većina svih članova s pravom glasa.

2.   Svaki predstavnik države članice i Komisije ima jedan glas. U odsustvu člana s pravom glasa pravo glasa tog člana ima njegov zamjenik. Odluke na temelju članka 77. stavka 2. točke (a), osim kada je riječ o pitanjima iz glave V. poglavlja II., ili na temelju članka 77. stavka 5. donose se samo uz potvrdan glas predstavnikâ Komisije.

3.   U poslovniku Upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasovanja, posebno uvjeti pod kojima jedan član može djelovati u ime drugoga, te, prema potrebi, eventualni zahtjevi u pogledu kvoruma.

1.   Upravni odbor osigurava da Agencija obavlja posao koji joj je povjeren, prema uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi, te u tu svrhu donosi sve potrebne odluke. To ne utječe na nadležnosti koje su povjerene Odboru za sigurnosnu akreditaciju za aktivnosti iz glave V. poglavlja II.

2.   Uz to, Upravni odbor:

3.   Kada je riječ o osoblju Agencije, Upravni odbor izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje i ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja dodijeljene tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovorâ o radu („ovlasti tijela za imenovanje”).

Upravni odbor u skladu s postupkom predviđenim u članku 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja kojom se odgovarajuće ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor izvješćuje Upravni odbor o izvršavanju tih delegiranih ovlasti. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati navedene ovlasti.

Prilikom primjene drugog podstavka ovog stavka, kada to zahtijevaju izvanredne okolnosti, Upravni odbor može odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru i onima kojima ih je izvršni direktor dalje delegirao te ih sam provoditi odnosno delegirati jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.

Odstupajući od drugog podstavka ovog stavka, Upravni odbor dužan je predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju delegirati ovlasti iz prvog podstavka u vezi sa zapošljavanjem, procjenom i reklasifikacijom osoblja uključenog u aktivnosti iz glave V. poglavlja II. i disciplinskim mjerama koje treba poduzeti u pogledu takvog osoblja.

Upravni odbor donosi provedbene mjere Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja u skladu s postupkom utvrđenim u članku 110. Pravilnika o osoblju. Prvo se savjetuje s Odborom za sigurnosnu akreditaciju i na odgovarajući način uzima u obzir njegove primjedbe u vezi sa zapošljavanjem, procjenom i reklasifikacijom osoblja uključenog u aktivnosti iz glave V. poglavlja II. ove Uredbe te relevantnim disciplinskim mjerama koje treba poduzeti.

Upravni odbor također donosi odluku kojom se utvrđuju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Agenciju. Prije donošenja te odluke Upravni odbor savjetuje se s Odborom za sigurnosnu akreditaciju o upućivanju nacionalnih stručnjaka uključenih u aktivnosti sigurnosne akreditacije iz glave V. poglavlja II. i uzima u obzir njegove primjedbe.

4.   Upravni odbor imenuje izvršnog direktora i može produljiti ili okončati njegov mandat u skladu s člankom 89.

5.   Osim u odnosu na aktivnosti poduzete u skladu s glavom V. poglavljem II., Upravni odbor izvršava disciplinske ovlasti nad izvršnim direktorom u vezi s njegovim izvršavanjem dužnosti, posebno u pogledu sigurnosnih pitanja koja su u nadležnosti Agencije.

1.   Agencijom upravlja izvršni direktor. Izvršni direktor odgovara Upravnom odboru.

Ovaj stavak ne utječe na autonomiju ili neovisnost Odbora za sigurnosnu akreditaciju i osoblja Agencije pod njegovim nadzorom u skladu s člankom 82. ni na ovlasti dodijeljene Odboru za sigurnosnu akreditaciju i predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 38. odnosno člankom 81.

2.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije i Upravnog odbora, izvršni direktor neovisan je u izvršavanju svojih dužnosti i ne traži niti prima upute od bilo koje vlade ni od bilo kojeg drugog tijela.

1.   Izvršni direktor obavlja sljedeće zadaće:

2.   Izvršni direktor odlučuje je li za potrebe učinkovitog i djelotvornog obavljanja zadaća Agencije potrebno razmjestiti jednog člana osoblja ili više njih u jednu državu članicu ili više njih. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda izvršni direktor mora dobiti suglasnost Komisije, Upravnog odbora i dotične države članice ili dotičnih država članica. U toj se odluci opseg aktivnosti koje se trebaju obavljati u tom lokalnom uredu utvrđuje na način da se izbjegnu nepotrebni troškovi i udvostručavanje administrativnih zadaća Agencije. Ako je to moguće, učinak u smislu raspodjele osoblja i proračuna uključuje se u nacrt jedinstvenog programskog dokumenta iz članka 84. stavka 6.

1.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju među svojim članovima odabire predsjednika i zamjenika predsjednika dvotrećinskom većinom glasova svih članova s pravom glasa. Ako dvotrećinska većina nije postignuta nakon dvaju sastanka Odbora za sigurnosnu akreditaciju, potrebna je obična većina.

2.   Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako predsjednik nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti.

3.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima ovlast razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili obojicu. Odluku o razrješenju donosi dvotrećinskom većinom.

4.   Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju traje dvije godine i može se jednom produljiti. Mandat svake od navedenih osoba završava kad ta osoba prestane biti članom Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

1.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima pristup svim ljudskim i materijalnim resursima potrebnima za neovisno obavljanje svojih zadaća. Također ima pristup svim informacijama korisnima za obavljanje svojih zadaća, a koje posjeduju druga tijela Agencije, ne dovodeći u pitanje načela autonomije i neovisnosti iz članka 37. točke (i).

2.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju i osoblje Agencije pod njegovim nadzorom obavljaju svoj posao na način kojim se osiguravaju autonomija i neovisnost u odnosu na ostale aktivnosti Agencije, a posebno operativne aktivnosti povezane s iskorištavanjem sustavâ, u skladu s ciljevima raznih komponenata Programa. Ni jednom članu osoblja Agencije koji je pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju ne smiju se istodobno dodijeliti druge zadaće unutar Agencije.

U tu se svrhu unutar Agencije uspostavlja djelotvorna organizacijska podjela na osoblje uključeno u aktivnosti iz glave V. poglavlja II. i drugo osoblje Agencije. Odbor za sigurnosnu akreditaciju odmah obavješćuje izvršnog direktora, Upravni odbor i Komisiju o svim okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovu autonomiju i neovisnost. U slučaju da se u okviru Agencije ne pronađe rješenje, Komisija ispituje situaciju uz savjetovanje s relevantnim stranama. Na temelju rezultata tog ispitivanja Komisija poduzima odgovarajuće mjere ublažavanja koje Agencija treba provesti i o tome obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju osniva posebna podređena tijela koja se bave posebnim pitanjima i djeluju prema njegovim uputama. Osobito, uz istodobno osiguravanje potrebnog kontinuiteta rada, osniva povjerenstvo koje provodi revizije sigurnosnih analiza i testiranja te izrađuje relevantna izvješća o riziku kako bi pomoglo Odboru u pripremi njegovih odluka. Odbor za sigurnosnu akreditaciju može osnovati i raspustiti stručne skupine koje povjerenstvu pomažu u radu.

1.   Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju osigurava da Odbor svoje aktivnosti sigurnosne akreditacije provodi neovisno te obavlja sljedeće zadaće:

2.   Kada je riječ o aktivnostima iz glave V. poglavlja II., Europski parlament i Vijeće mogu pozvati predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju na razmjenu mišljenja o radu i budućnosti Agencije u tim institucijama, među ostalim i u vezi s višegodišnjim i godišnjim programima rada.

1.   Ne dovodeći u pitanje druga sredstva i pristojbe, prihodi Agencije uključuju doprinos Unije unesen u proračunu Unije kako bi se osigurala ravnoteža između prihoda i rashoda. Agencija može primiti ad hoc bespovratna sredstva iz proračuna Unije.

2.   Rashodi Agencije obuhvaćaju rashode za osoblje, administraciju i infrastrukturu, operativne troškove i rashode povezane s funkcioniranjem Odbora za sigurnosnu akreditaciju, uključujući tijela iz članka 38. stavka 3. i članka 82. stavka 3. te za ugovore i sporazume koje je Agencija sklopila u svrhu ispunjavanja zadaća koje su joj povjerene.

3.   Prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi.

4.   Izvršni direktor, u bliskoj suradnji s predsjednikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju, kada je riječ o aktivnostima iz glave V. poglavlja II., sastavlja nacrt izvješća o procjeni prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu, jasno razdvajajući one elemente nacrta izvješća o procjeni koji se odnose na aktivnosti sigurnosne akreditacije od onih koji se odnose na ostale aktivnosti Agencije. Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju može napisati izjavu o tom nacrtu, a izvršni direktor prosljeđuje nacrt izvješća o procjeni i izjavu Upravnom odboru i Odboru za sigurnosnu akreditaciju zajedno s nacrtom plana radnih mjesta.

5.   Na temelju nacrta izvješća o procjeni prihoda i rashoda te, kada je riječ o aktivnostima obuhvaćenima glavom V. poglavljem II., u bliskoj suradnji s Odborom za sigurnosnu akreditaciju, Upravni odbor svake godine sastavlja izvješće o procjeni prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu.

6.   Upravni odbor do 31. siječnja svake godine prosljeđuje nacrt jedinstvenog programskog dokumenta, koji među ostalim uključuje izvješće o procjeni, nacrt plana radnih mjesta i privremeni godišnji program rada, Komisiji i trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama s kojima je Agencija sklopila dogovore u skladu s člankom 98.

7.   Komisija prosljeđuje izvješće o procjeni prihoda i rashoda Europskom parlamentu i Vijeću („proračunsko tijelo”) zajedno s nacrtom općeg proračuna Europske unije.

8.   Komisija na temelju izvješća o procjeni u nacrt općeg proračuna Europske unije unosi procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos subvencije kojim se treba teretiti opći proračun. Komisija podnosi nacrt općeg proračuna proračunskom tijelu u skladu s člankom 314. UFEU-a.

9.   Proračunsko tijelo odobrava odobrena sredstva za doprinos Agenciji i donosi plan radnih mjesta za Agenciju.

10.   Upravni odbor donosi proračun. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Europske unije. Ako je to potrebno, proračun se na odgovarajući način prilagođava.

11.   Upravni odbor što je prije moguće obavješćuje proračunsko tijelo o svojoj namjeri provedbe svakog projekta koji bi imao znatne financijske posljedice za financiranje proračuna, a posebno svakog projekta koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada. O tome obavješćuje Komisiju.

12.   Ako je jedna grana proračunskog tijela priopćila da namjerava dati mišljenje, to mišljenje dostavlja Upravnom odboru u roku od šest tjedana od datuma obavijesti o projektu.

1.   Izvršni direktor izvršava proračun Agencije.

2.   Izvršni direktor proračunskom tijelu svake godine dostavlja sve informacije potrebne za izvršavanje njihovih zadaća evaluacije.

1.   Na osoblje zaposleno u Agenciji primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja te pravila koja su zajednički donijele institucije Unije u svrhu primjene Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja.

2.   Osoblje Agencije čine službenici koje je Agencija zaposlila za potrebe obavljanja svojih zadaća. Oni moraju proći sigurnosnu provjeru u skladu s klasifikacijom podataka kojima rukuju.

3.   Internim pravilima Agencije, kao što su poslovnik Upravnog odbora, poslovnik Odbora za sigurnosnu akreditaciju, financijska pravila primjenjiva na Agenciju, pravila za provedbu Pravilnika o osoblju i pravila za pristup dokumentima, osiguravaju se, u skladu s člankom 37. točkom (i), autonomija i neovisnost osoblja koje provodi aktivnosti sigurnosne akreditacije u odnosu na osoblje koje obavlja druge zadaće Agencije.

1.   Izvršni direktor zapošljava se kao privremeni član osoblja Agencije u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja.

Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor na temelju zasluga i dokumentiranih administrativnih i upravljačkih vještina, kao i relevantnog stručnog znanja i iskustva, s popisa od najmanje triju kandidata koje je predložila Komisija nakon otvorenog i transparentnog natječaja koji je uslijedio nakon objave poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije ili drugdje.

Kandidat kojeg Upravni odbor odabere za radno mjesto izvršnog direktora može biti pozvan da što ranije dâ izjavu pred Europskim parlamentom i odgovori na pitanja članova Europskog parlamenta.

Predsjednik Upravnog odbora zastupa Agenciju za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom.

Upravni odbor donosi odluku o imenovanju izvršnog direktora dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

2.   Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Na kraju tog mandata Komisija provodi procjenu uspješnosti rada izvršnoga direktora uzimajući u obzir buduće zadaće i izazove s kojima će se Agencija suočavati.

Na temelju prijedloga Komisije i uzimajući u obzir procjenu iz prvog podstavka, Upravni odbor može jedanput produljiti mandat izvršnom direktoru na razdoblje do pet godina.

Svaka odluka o produljenju mandata izvršnog direktora donosi se dvotrećinskom većinom glasova članova Upravnog odbora.

Izvršni direktor čiji je mandat produljen ne smije nakon toga sudjelovati u postupku odabira za isto radno mjesto.

Upravni odbor obavješćuje Europski parlament o svojoj namjeri da produlji mandat izvršnog direktora. Prije produljenja mandata izvršni direktor može biti pozvan da dâ izjavu pred relevantnim odborima Europskog parlamenta te da odgovori na pitanja članova tih odbora.

3.   Upravni odbor može izvršnog direktora razriješiti dužnosti na temelju prijedloga Komisije ili trećine svojih članova, a to čini odlukom donesenom dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

4.   Europski parlament i Vijeće mogu pozvati izvršnog direktora na razmjenu mišljenja u tim institucijama o radu i budućnosti Agencije, među ostalim i u pogledu višegodišnjeg programa rada i godišnjeg programa rada. Ta se razmjena mišljenja ne smije odnositi na pitanja povezana s aktivnostima sigurnosne akreditacije iz glave V. poglavlja II.

1.   Potrebni dogovori o smještaju Agencije u državi članici domaćinu u kojoj se nalazi sjedište Agencije i objektima koje ta država članica treba staviti na raspolaganje, zajedno s posebnim pravilima koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove Upravnog odbora, osoblje Agencije i članove njihovih obitelji, utvrđuju se u sporazumu o sjedištu. Sporazum o sjedištu sklapa se između Agencije i dotične države članice u kojoj se nalazi sjedište Agencije, nakon dobivanja odobrenja Upravnog odbora.

2.   Ako je to potrebno za funkcioniranje lokalnog ureda Agencije, osnovanog u skladu s člankom 79. stavkom 2., sklapa se sporazum o domaćinstvu između Agencije i dotične države članice u kojoj se nalazi lokalni ured, nakon dobivanja odobrenja Upravnog odbora.

3.   Države članice domaćini Agencije pružaju najbolje moguće uvjete kako bi se omogućilo neometano i učinkovito funkcioniranje Agencije, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje i odgovarajuću prometnu povezanost.

1.   Uredba Vijeća br. 1 (48) primjenjuje se na Agenciju.

2.   Usluge prevođenja potrebne za funkcioniranje Agencije pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

1.   Na dokumente u posjedu Agencije primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.

2.   Upravni odbor donosi aranžmane za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

3.   Odluke koje Agencija donese na temelju članka 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmetom pritužbe Europskom ombudsmanu ili tužbe pred Sudom Europske unije na temelju članka 228. odnosno članka 263. UFEU-a.

1.   Kako bi se olakšalo suzbijanje prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013, Agencija u roku od šest mjeseci od dana početka svojeg rada pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (49) i donosi odgovarajuće odredbe primjenjive na sve zaposlenike Agencije koristeći se predloškom odluke utvrđenim u Prilogu tom sporazumu.

2.   Europski revizorski sud ima ovlast provoditi reviziju, na temelju dokumenata i na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su od Agencije primili sredstva Unije.

3.   OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevara, korupcija ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financirala Agencija u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 2185/96 i u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013.

4.   Sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke Agencije o bespovratnim sredstvima moraju sadržavati odredbe kojima se Europskom revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje tih revizija i istraga u skladu s njihovim odgovarajućim nadležnostima. To ne utječe na stavke 1., 2. i 3.

1.   Ugovorna odgovornost Agencije uređena je pravom koje se primjenjuje na dotični ugovor.

2.   Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje klauzule o arbitraži sadržane u ugovoru koji je sklopila Agencija.

3.   U slučaju izvanugovorne odgovornosti Agencija u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica nadoknađuje svu štetu koju u izvršavanju svojih dužnosti prouzroče njezine službe ili službenici.

4.   Sud Europske unije nadležan je u sporovima o naknadi štete iz stavka 3.

5.   Osobna odgovornost službenika prema Agenciji uređena je odredbama utvrđenima u Pravilniku o osoblju ili Uvjetima zaposlenja koji se na njih primjenjuju.

1.   Agencija je otvorena za sudjelovanje trećih zemalja i međunarodnih organizacija koje su u tu svrhu s Unijom sklopile međunarodne sporazume.

2.   U skladu s odgovarajućim odredbama sporazumâ iz stavka 1. ovog članka i članka 43. izrađuju se dogovori u kojima se posebno utvrđuju priroda, opseg i način na koji dotične treće zemlje i dotične međunarodne organizacije trebaju sudjelovati u radu Agencije, uključujući odredbe o sudjelovanju u inicijativama Agencije, financijskim doprinosima i osoblju. U pogledu pitanja povezanih s osobljem ti dogovori u svakom slučaju moraju biti u skladu s Pravilnikom o osoblju. Ti dogovori prema potrebi uključuju i odredbe o razmjeni klasificiranih podataka s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama i zaštiti tih podataka. Te odredbe podliježu prethodnom odobrenju Komisije.

3.   Upravni odbor donosi strategiju o odnosima s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u okviru međunarodnih sporazuma iz stavka 1. u vezi s pitanjima koja su u nadležnosti Agencije.

4.   Komisija osigurava da u odnosima s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama Agencija djeluje u okviru svojeg mandata i postojećeg institucijskog okvira sklapanjem odgovarajućeg radnog dogovora s izvršnim direktorom.

1.   Članovi Upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju, izvršni direktor, upućeni nacionalni stručnjaci i promatrači daju izjavu o obvezama i izjavu o interesima u kojoj navode nepostojanje ili postojanje bilo kakvih izravnih ili neizravnih interesa za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost. Te izjave:

2.   Članovi Upravnog odbora i članovi Odbora za sigurnosnu akreditaciju, izvršni direktor, upućeni nacionalni stručnjaci, promatrači i vanjski stručnjaci koji sudjeluju u ad hoc radnim skupinama prije svakog sastanka na kojem trebaju sudjelovati daju točnu i potpunu izjavu u kojoj navode nepostojanje ili postojanje bilo kakvih interesa za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost u vezi s bilo kojom od točaka dnevnog reda, a ako takav interes postoji taj član suzdržava se od sudjelovanja u raspravi i glasovanju o tim točkama.

3.   Upravni odbor i Odbor za sigurnosnu akreditaciju u svojim poslovnicima utvrđuju praktične aranžmane u pogledu pravila za davanje izjave o interesima iz stavaka 1. i 2. te u pogledu suzbijanja sukoba interesa i upravljanja sukobima interesa.

1.   Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarenju općih i specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 4. navedeni su u Prilogu.

2.   Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka Programa prema ostvarenju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 105. kako bi izmijenila Prilog u odnosu na pokazatelje, kada se to smatra potrebnim, te kako bi dopunila ovu Uredbu odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

3.   Kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 106.

4.   Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe i rezultatâ Programa prikupljaju, učinkovito, djelotvorno i pravodobno.

U tu svrhu uvode se razmjerni zahtjevi u pogledu izvješćivanja za primatelje sredstava Unije te, prema potrebi, za države članice.

5.   Za potrebe stavka 1. primatelji sredstava Unije pružaju odgovarajuće informacije. Podaci potrebni za provjeru uspješnosti prikupljaju se učinkovito, djelotvorno i pravodobno.

1.   Komisija provodi evaluacije Programa pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka donošenja odluka.

2.   Komisija do 30. lipnja 2024. i svake četiri godine nakon toga provodi evaluaciju provedbe Programa. Evaluacija obuhvaća sve komponente Programa i sva djelovanja Programa. Prilikom evaluacije procjenjuju se:

Za svaku od komponenata Programa u evaluaciji se, na temelju analize troškova i koristi, procjenjuje i učinak evolucija iz prvog podstavka točke (c), uključujući potrebu za promjenom cjenovne politike ili potrebu za dodatnom svemirskom ili zemaljskom infrastrukturom.

Ako je to potrebno, evaluaciji se prilaže odgovarajući prijedlog.

3.   Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

4.   Subjekti uključeni u provedbu ove Uredbe Komisiji dostavljaju podatke i informacije koji su potrebni za evaluaciju iz stavka 1.

5.   Komisija do 30. lipnja 2024. i svake četiri godine nakon toga procjenjuje uspješnost Agencije s obzirom na njezine ciljeve, mandat i zadaće u skladu sa smjernicama Komisije. Evaluacija se temelji na analizi troškova i koristi. U evaluaciji se posebno razmatraju eventualna potreba za izmjenom mandata Agencije i financijske posljedice takve izmjene. U njoj se također razmatraju politika Agencije o sukobima interesa te neovisnost i autonomija Odbora za sigurnosnu akreditaciju. Komisija također može evaluirati uspješnost Agencije kako bi se procijenila mogućnost da joj se povjere dodatne zadaće u skladu s člankom 29. stavkom 3. Ako je to potrebno, evaluaciji se prilaže odgovarajući prijedlog.

Ako Komisija smatra da daljnji rad Agencije više nije opravdan s obzirom na njezine ciljeve, mandat i zadaće, ona može predložiti da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni.

Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Upravnom odboru i Odboru za sigurnosnu akreditaciju Agencije podnosi izvješće o evaluaciji Agencije i svoje zaključke. Nalazi evaluacije objavljuju se.

1.   Svi osobni podaci koji se obrađuju u kontekstu zadaća i aktivnosti predviđenih u ovoj Uredbi, uključujući one koje obrađuje Agencija, obrađuju se u skladu s primjenjivim pravom o zaštiti osobnih podataka, posebno uredbama (EU) 2016/679 (50) i (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (51).

2.   Upravni odbor utvrđuje mjere u skladu s kojima Agencija primjenjuje Uredbu (EU) 1725/2018, uključujući one koje se odnose na imenovanje službenika Agencije za zaštitu podataka. Te se mjere utvrđuju nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 53. i 101. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 53. i 101. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članaka 53. i 101. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

1.   Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen prigovor u skladu sa stavkom 2. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2.   Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 105. stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora.

1.   Komisiji pomaže Programski odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

Programski odbor sastaje se u posebnim različitim sastavima kako slijedi:

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

4.   Ako Programski odbor ne da mišljenje o nacrtu provedbenog akta iz članka 34. stavka 2. ove Uredbe, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

5.   U skladu s međunarodnim sporazumima koje je sklopila Unija, predstavnici trećih zemalja ili međunarodnih organizacija mogu biti pozvani da prisustvuju sjednicama Programskog odbora u svojstvu promatrača pod uvjetima utvrđenima u njegovu poslovniku, vodeći računa o sigurnosti Unije.

6.   Programski odbor u skladu sa svojim poslovnikom osniva „Korisnički forum” kao radnu skupinu koja će savjetovati Programski odbor o aspektima u vezi za zahtjevima korisnika, razvoju usluga i prihvaćenosti među korisnicima. Korisnički forum nastoji zajamčiti kontinuirano i djelotvorno sudjelovanje korisnika te se za svaku od komponenata Programa sastaje u posebnim sastavima.

1.   Primatelji sredstava Unije priznaju podrijetlo i osiguravaju vidljivost tih sredstava, posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata, pružanjem koherentnih, djelotvornih i razmjernih ciljanih informacija različitoj publici, među ostalim medijima i javnosti.

2.   Komisija provodi informacijska i komunikacijska djelovanja koja se odnose na Program, na djelovanja poduzeta na temelju Programa i na postignute rezultate.

Financijska sredstva dodijeljena Programu također doprinose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije, ako se ti prioriteti odnose na ciljeve iz članka 4.

3.   Agencija može na vlastitu inicijativu sudjelovati u komunikacijskim aktivnostima u području svoje nadležnosti. Dodjelom sredstava za komunikacijske aktivnosti ne smije se ugrožavati djelotvorno izvršavanje zadaća iz članka 29. Te komunikacijske aktivnosti moraju se provoditi u skladu s odgovarajućim planovima za komunikaciju i širenje rezultata koje donese Upravni odbor.

1.   Uredbe (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 te Odluka br. 541/2014/EU stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

2.   Upućivanja na akte stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

1.   Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu djelovanja započetih na temelju uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 te na temelju Odluke br. 541/2014/EU, koje se nastavljaju primjenjivati na dotična djelovanja do njihova zaključenja. Posebno, konzorcij osnovan u skladu s člankom 7. stavkom 3. Odluke br. 541/2014/EU pruža usluge SST-a do tri mjeseca nakon što konstituirajući nacionalni subjekti potpišu sporazum o partnerstvu za SST predviđen u članku 58. ove Uredbe.

2.   Iz financijske omotnice za Program mogu se također pokriti troškovi tehničke i administrativne pomoći koji su potrebni radi osiguravanja prijelaza između Programa i mjera donesenih na temelju uredaba (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 te Odluke br. 541/2014/EU.

3.   Ako je to potrebno, odobrena sredstva mogu se unijeti u proračun Unije nakon 2027. radi pokrivanja troškova potrebnih za ispunjavanje ciljeva predviđenih u članku 4. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do kraja Programa, kao i troškova koji obuhvaćaju ključne operativne aktivnosti i pružanje usluga, među ostalim i putem okvirnog sporazuma o financijskom partnerstvu i sporazumâ o doprinosu.