1.   Ovom se Uredbom uspostavljaju pravila i postupci o djelovanjima Unije nakon njezina pristupanja Ženevskom aktu Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla („Ženevski akt”).

2.   Za potrebe ove Uredbe, pojam „oznake zemljopisnog podrijetla” obuhvaća oznake izvornosti u smislu Ženevskog akta, uključujući oznake podrijetla u smislu uredaba (EU) br. 1151/2012 i (EU) br. 1308/2013, kao i oznake zemljopisnog podrijetla, u smislu uredaba (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 1308/2013, (EU) br. 251/2014 i (EU) 2019/787.

1.   Po pristupanju Unije Ženevskom aktu, a nakon toga redovito, Komisija, u svojem svojstvu nadležnog tijela u smislu članka 3. Ženevskog akta podnosi zahtjeve za međunarodnu registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih i registriranih u skladu s pravom Unije koje se odnose na proizvode podrijetlom iz Unije u skladu s člankom 5. stavcima 1. i 2. Ženevskog akta pri Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo („Međunarodni ured”).

2.   Za potrebe stavka 1. države članice od Komisije mogu zahtijevati da u međunarodnom registru registrira oznake zemljopisnog podrijetla koje potječu iz njihova državnog područja, a koje su zaštićene i registrirane u skladu s pravom Unije. Takvi se zahtjevi moraju temeljiti na:

3.   Komisija na temelju takvih zahtjeva donosi provedbene akte u kojima se navode oznake zemljopisnog podrijetla iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

1.   Komisija donosi provedbeni akt kako bi zahtijevala od Međunarodnog ureda da ukine registraciju u međunarodnom registru oznake zemljopisnog podrijetla koja potječe iz države članice u svakom od sljedećih slučajeva:

2.   Provedbeni akt iz stavka 1. ovog članka donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

3.   Komisija bez odgode obavješćuje Međunarodni ured o zahtjevu za ukidanje.

1.   Komisija objavljuje sve međunarodne registracije o kojima je Međunarodni ured poslao obavijest u skladu s člankom 6. stavkom 4. Ženevskog akta, a koje se:

2.   Međunarodna registracija navedena u stavku 1. objavljuje se u seriji C Službenog lista Europske unije. Objava uključuje upućivanje na vrstu proizvoda i zemlju podrijetla.

1.   Komisija ocjenjuje sve međunarodne registracije o kojima je Međunarodni ured poslao obavijest u skladu s člankom 6. stavkom 4. Ženevskog akta o oznakama zemljopisnog podrijetla registriranima u međunarodnom registru i kojima ugovorna stranka podrijetla, kako je definirana člankom 1. točkom xv. Ženevskog akta, nije država članica, kako bi se utvrdilo uključuje li obvezan sadržaj utvrđen u pravilu 5. stavku 2. Zajedničkog pravilnika prema Lisabonskom sporazumu i Ženevskom aktu („Zajednički pravilnik”) i pojedinosti o kvaliteti, ugledu i značajkama navedene u pravilu 5. stavku 3. Zajedničkog pravilnika i kako bi se provjerilo ocjenjuje odnosi li se obavijest iz članka 4. na proizvod u pogledu kojeg je predviđena zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Unije.

2.   Ocjene iz stavka 1. provode se u roku od četiri mjeseca od datuma registracije oznake zemljopisnog podrijetla u međunarodnom registru i ne uključuju ocjenu drugih posebnih odredaba Unije koje se odnose na stavljanje proizvoda na tržište, a osobito na zdravstvene i fitosanitarne norme, tržišne norme ili označavanje hrane.

1.   U roku od četiri mjeseca od datuma objave međunarodne registracije u skladu s člankom 4. tijela države članice ili treće zemlje koja nije ugovorna stranka podrijetla kako je definirana člankom 1. točkom xv. Ženevskog akta, ili fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom i poslovnim nastanom u Uniji ili trećoj zemlji koja nije ugovorna stranka podrijetla, može podnijeti prigovor Komisiji.

Prigovor se dostavlja na jednom od službenih jezika institucija Unije.

2.   Prigovor iz stavka 1. ovog članka dopušten je samo ako se podnese u roku utvrđenom u stavku 1. ovog članka i ako se temelji na jednom ili više sljedećih razloga:

3.   Komisija ocjenjuje razloge za podnošenje prigovora navedene u stavku 2. u odnosu na područje Unije ili njegov dio.

1.   Ako su, na temelju ocjene provedene u skladu s člankom 5., ispunjeni uvjeti utvrđeni u tom članku, a prigovori ili dopušteni prigovori nisu zaprimljeni, Komisija, prema potrebi, putem provedbenog akta odbacuje zaprimljeni nedopušteni prigovor i odlučuje o dodjeli zaštite oznake zemljopisnog podrijetla. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

2.   Ako na temelju ocjene provedene u skladu s člankom 5. nisu ispunjeni uvjeti iz tog članka ili je zaprimljen dopušten prigovor iz članka 6. stavka 2., Komisija putem provedbenog akta odlučuje o tome hoće li odobriti zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u međunarodnom registru. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2. U pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla koje obuhvaćaju proizvode koji nisu u nadležnosti odbora navedenih u članku 15. stavku 1., odluku o tome hoće li se odobriti zaštita donosi Komisija.

3.   Odlukom o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovog članka utvrđuje se područje primjene odobrene zaštite i ona može uključivati uvjete koji su u skladu sa Ženevskim aktom i posebno odobrava utvrđeno prijelazno razdoblje kako je navedeno u članku 17. Ženevskog akta i pravilu 14. Zajedničkog pravilnika.

4.   U skladu s člankom 15. stavkom 1. Ženevskog akta Komisija obavješćuje Međunarodni ured o odbijanju učinaka dotične međunarodne registracije na području Unije u roku od jedne godine od primitka obavijesti o međunarodnoj registraciji u skladu s člankom 6. stavkom 4. Ženevskog akta ili, u slučajevima iz članka 5. prvog stavka Odluke (EU) 2019/1754 u roku od dvije godine od primitka te obavijesti.

5.   Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na temelju obrazloženog zahtjeva države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom, putem provedbenog akta povući, u cijelosti ili djelomično, odbijanje prethodno priopćeno Međunarodnom uredu. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

Komisija o takvom povlačenju bez odgode obavješćuje Međunarodni ured.

1.   Provedbeni akti koje je Komisija donijela na temelju članka 7. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje druge posebne odredbe Unije koje se odnose na stavljanje proizvoda na tržište, a osobito na zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta, sanitarne i fitosanitarne standarde i označavanje hrane.

2.   Podložno stavku 1., oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene na temelju ove Uredbe može upotrebljavati bilo koji subjekt koji stavlja na tržište proizvod u skladu s međunarodnom registracijom tih oznaka zemljopisnog podrijetla.

1.   Komisija može, na vlastitu inicijativu ili nakon obrazloženog zahtjeva države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom, putem provedbenog akta, u cijelosti ili djelomično, proglasiti ništavim učinke zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u Uniji u jednoj ili više sljedećih okolnosti:

2.   Provedbeni akti iz stavka 1. ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2. i to isključivo nakon što su fizičke osobe ili pravni subjekti iz članka 5. stavka 2. točke ii. Ženevskog akta ili korisnici, kako su definirani u članku 1. točki xvii. Ženevskog akta, imali mogućnost zaštititi svoja prava.

3.   Ako proglašenje ništavosti više ne podliježe pravu na žalbu, Komisija bez odgode obavješćuje Međunarodni ured o proglašenju ništavosti učinaka međunarodne registracije oznake zemljopisnog podrijetla na području Unije u skladu sa stavkom 1. točkama (a) ili (c).

1.   Zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla ne dovodi se u pitanje valjanost prethodnog žiga na razini Unije, regionalnoj ili nacionalnoj razini koji je podnesena prijava ili je registriran u dobroj vjeri ili stečen uporabom u dobroj vjeri na području države članice, regionalne unije država članica ili Unije.

2.   Oznaka zemljopisnog podrijetla registrirana u međunarodnom registru ne zaštićuje se na području Unije ako bi u smislu ugleda i reputacije žiga te duljine vremena upotrebe zaštita te oznake zemljopisnog podrijetla na području Unije mogla dovesti potrošača u zabludu u pogledu pravog identiteta proizvoda.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., žig koji je podnesena prijava ili je registriran u dobroj vjeri, ili je stečen uporabom, ako je ta mogućnost predviđena primjenjivim pravom, u dobroj vjeri na državnom području države članice, regionalne unije država članica ili Unije prije datuma na koji je Međunarodni ured obavijestio Komisiju o objavi međunarodne registracije oznake zemljopisnog podrijetla, a čija bi upotreba bila u suprotnosti sa zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla, može se i dalje upotrebljavati i produljivati za dotični proizvod neovisno o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da ne postoje razlozi za ništavost ili opoziv u skladu s Uredbom (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća (9) ili Direktivom (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća (10). U takvim je slučajevima dopuštena i uporaba oznake zemljopisnog podrijetla i uporaba dotičnog žiga.

1.   Za svaku oznaku izvornosti koja potječe iz države članice koja je stranka Lisabonskog sporazuma, za proizvod koji je zaštićen na temelju jedne od uredaba iz članka 1. ove Uredbe, dotična država članica, na temelju zahtjeva fizičke osobe ili pravnog subjekta iz članka 5. stavka 2. točke ii. Ženevskog akta ili korisnika kako je definiran u članku 1. točki xvii. Ženevskog akta ili koji djeluju na vlastitu inicijativu, bira hoće li zahtijevati:

Dotična država članica obavješćuje Komisiju o odabiru iz prvog podstavka do 14. studenoga 2022.

U situacijama iz prvog podstavka točke (a), dotična država članica u suradnji s Komisijom provjerava s Međunarodnim uredom postoje li bilo kakve izmjene koje treba provesti na temelju pravila 7. stavka 4. Zajedničkog pravilnika u svrhu registracije na temelju Ženevskog akta.

Komisija putem provedbenog akta ovlašćuje državu članicu da osigura potrebne izmjene i da obavješćuje Međunarodni ured. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

2.   Za svaku oznaku izvornosti koja potječe iz strane države članice koja je stranka Lisabonskog sporazuma, za proizvod koji je obuhvaćen područjem primjene jedne od uredaba iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, ali nije zaštićen na temelju bile koje od tih uredaba, dotična država članica, na temelju zahtjeva fizičke osobe ili pravnog subjekta na temelju članka 5. stavka 2. točke ii. Ženevskog akta ili korisnika kako je definiran u članku 1. točki xvii. Ženevskog akta ili na vlastitu inicijativu bira hoće li zahtijevati:

Dotična država članica obavješćuje Komisiju o odabiru iz prvog podstavka te podnosi odgovarajući zahtjev do 14. studenoga 2022.

U situacijama iz prvog podstavka točke (a) dotična država članica podnosi zahtjev za međunarodnu registraciju te oznake izvornosti u skladu sa Ženevskim aktom, ako je ta država članica ratificirala Ženevski akt ili mu pristupila u skladu s odobrenjem iz članka 3. Odluke (EU) 2019/1754, u roku od jedne godine od datuma registracije oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s primjenjivom uredbom. Primjenjuju se stavak 1. treći i četvrti podstavak.

Ako se odbije zahtjev za registraciju na temelju primjenjive uredbe te su iscrpljena povezana administrativna i sudska pravna sredstva ili ako zahtjev za registraciju na temelju Ženevskog akta nije podnesen u skladu s trećim podstavkom ovog stavka, dotična država članica bez odgode podnosi zahtjev za ukidanje registracije te oznake izvornosti u međunarodnom registru.

3.   U pogledu oznaka izvornosti za proizvode koji nisu obuhvaćeni područjem primjene jedne od uredaba iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe i za koje nije predviđena zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Unije, država članica koja je već stranka Lisabonskog sporazuma može zadržati sve postojeće registracije u međunarodnom registru.

Takva država članica može podnijeti i dodatne zahtjeve za registraciju u međunarodnom registru na temelju Lisabonskog sporazuma o takvim oznakama izvornosti koje potječu s njezina područja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

U slučaju da Komisija zatraži dodatne informacije o obavijesti dostavljenoj u skladu s drugim podstavkom točkom (a), rok za djelovanje Komisije iznosi jedan mjesec od primitka zatraženih informacija.

Komisija odmah obavješćuje druge države članice o svim obavijestima dostavljenima u skladu s drugim podstavkom točkom (a).

1.   Države članice koje su bile stranke Lisabonskog sporazuma prije pristupanja Unije Ženevskom aktu mogu nastaviti štititi oznake izvornosti koje potječu iz treće zemlje koja je stranka Lisabonskog sporazuma putem nacionalnog sustava zaštite s učinkom od dana na koji Unija postane ugovorna stranka Ženevskog akta, u pogledu oznaka izvornosti registriranih do tog datuma na temelju Lisabonskog sporazuma.

2.   Zaštita iz stavka 1.:

3.   Ako oznaka izvornosti koja potječe iz treće zemlje nije registrirana na temelju ove Uredbe ili ako nacionalna zaštita nije zamijenjena u skladu sa stavkom 2. točkom (a), posljedice takve nacionalne zaštite isključiva su odgovornost dotične države članice.

4.   Mjere koje poduzimaju države članice prema stavku 1. imaju učinke samo na nacionalnoj razini, no nemaju učinak na trgovinu unutar Unije ili međunarodnu trgovinu.

5.   Države članice iz stavka 1. prosljeđuju Komisiji sve obavijesti Međunarodnog ureda na temelju Lisabonskog sporazuma. Komisija zatim te obavijesti prosljeđuje svim drugim državama članicama.

6.   Države članice iz stavka 1. ovog članka izjavljuju Međunarodnom uredu da ne mogu osigurati nacionalnu zaštitu oznake izvornosti za proizvod obuhvaćen područjem primjene jedne od uredaba iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, koji su registrirani i o kojima su obaviještene na temelju Lisabonskog sporazuma od dana na koji Unija postane ugovorna stranka Ženevskog akta.

1.   Komisiji pomažu sljedeći odbori u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 i to u pogledu sljedećih proizvoda:

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.