20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 347/238

(1)

u skladu s Komunikacijom Komisije „Proračun za strategiju Europa 2020” od 29. lipnja 2011., u kojoj se preporučuje racionalizacija i pojednostavljenje financijskih instrumenata Unije te njihova veća usmjerenost na dodanu vrijednost za Uniju, kao i na učinke i rezultate, ovom se Uredbom uspostavlja Program za zapošljavanje i socijalne inovacije ("Program") Europske unije kako bi se osigurao nastavak i razvoj aktivnosti koje se provode na temelju Odluke br. 1672/2006/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. (4), Uredbe (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5), Provedbene odluke Komisije 2012/733/EU (6) i Odluke br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća koja je uspostavila Europski mikrofinancijski instrument za zapošljavanje i socijalnu uključenost (7) ("Instrument").

(2)

Europsko je vijeće 17. lipnja 2010. odobrilo prijedlog Komisije za strategiju Europa 2020. za zapošljavanje i pametan, održiv i uključiv rast („Europa 2020”), u kojoj je određeno pet glavnih ciljeva (uključujući one koji se odnose na zapošljavanje, borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na obrazovanje) te sedam vodećih inicijativa i koja predstavlja sveobuhvatan okvir politike za naredno desetljeće. Europsko vijeće zalagalo se za punu upotrebu odgovarajućih instrumenta i politika Unije s ciljem podupiranja ostvarivanja zajedničkih ciljeva te je pozvalo države članice na usklađenije djelovanje.

(3)

Vijeće je 21. listopada 2010. u skladu s člankom 148. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) usvojilo smjernice za politike zapošljavanja, koje zajedno s općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Unije, usvojenima u skladu s člankom 121. UFEU-a, tvore integrirane smjernice strategije Europa 2020. Program bi trebao doprinijeti postizanju ciljeva strategije Europa 2020., posebno smanjenju siromaštva i ciljevima zapošljavanja navedenima u smjernicama za zapošljavanje. U tom smislu, Program treba poduprijeti provedbu vodećih inicijativa s posebnim naglaskom na Europsku platformu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, Program za nove vještine i radna mjesta, program „Mladi u pokretu”, kao i Paket za zapošljavanje mladih.

(4)

U vodećim inicijativama strategije Europa 2020., Europskoj platformi protiv siromaštva i socijalne isključenosti i Uniji inovacija, socijalne su inovacije identificirane kao moćno oruđe za suočavanje s društvenim izazovima koji nastaju zbog starenja stanovništva, siromaštva, nezaposlenosti, novih obrazaca rada i životnih stilova te očekivanja državljana u pogledu socijalne pravde, obrazovanja i zdravstva. Program također treba poduprijeti djelovanje za poboljšanje socijalnih inovacija kao odgovor na nedovoljno zadovoljene socijalne potrebe na području borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u smislu promicanja visoke razine kvalitetnog i održivog zapošljavanja, jamčenja primjerene socijalne zaštite koja djeluje protiv siromaštva, poboljšanja radnih uvjeta i pristupa ranjivih skupina osposobljavanju, uzimajući u obzir ulogu regionalnih i lokalnih tijela. Program također treba djelovati kao katalizator nadnacionalnih partnerstva i umrežavanja u javnom, privatnom i trećem sektoru te podupirati njihovo sudjelovanje u osmišljavanju i provedbi novih pristupa za sučeljavanje s hitnim socijalnim potrebama i izazovima.

(5)

Program posebno treba pomoći odrediti i analizirati broj inovativnih rješenja i povećati njihove praktične primjene eksperimentiranjem na području socijalne politike u cilju pružanja pomoći, prema potrebi, državama članicama da povećaju učinkovitost svojih tržišta rada i dodatno poboljšaju svoje politike socijalne zaštite i uključenosti. Eksperimentiranje u području socijalne politike je na projektno terensko ispitivanje socijalnih inovacija. Omogućava prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Uspješne ideje trebale bi se moći provesti na većoj razini uz financijsku pomoć Europskog socijalnog fonda (ESF), kao i drugih izvora.

(6)

Otvorena metoda koordinacije koja je dokazala svoju fleksibilnost i operativnu učinkovitost na područjima zapošljavanja i socijalne politike treba se više upotrebljavati i treba imati koristi od aktivnosti koje su podržane u okviru Programa.

(7)

Napredak prema socijalno i okolišno održivom razvoju u Europi zahtijeva predviđanje i razvoj novih vještina i sposobnosti koje vode do poboljšanja uvjeta za stvaranje radnih mjesta, kvalitete zapošljavanja i radnih uvjeta kroz popratno obrazovanje, tržište rada i socijalnih politika u vezi s promjenom industrije i usluga. Program bi stoga trebao doprinjeti promicanju stvaranja kvalitetnih i održivih „zelenih” i „bijelih” radnih mjesta kao i onih u sektoru informacijskih tehnologija, ali i predviđati i razvijati nove vještine i sposobnosti za nova kvalitetna i održiva radna mjesta povezivanjem zapošljavanja i socijalnih politika s industrijskim i strukturnim politikama i podržavajući prijelaz prema gospodarstvu koje upotrebljava učinkovite resurse i ima nisku razinu emisija CO2. Program bi posebno trebao djelovati kao katalizator za istraživanje potencijala stvaranja radnih mjesta kroz ulaganje u okoliš i kroz društvena ulaganja u okviru javnog sektora te kroz lokalne i regionalne inicijative za zapošljavanje.

(8)

U okviru Programa bi se, gdje je relevantno, trebalo voditi računa o teritorijalnoj dimenziji nezaposlenosti, siromaštva i socijalnoj isključenosti i posebno o rastućim nejednakostima koje postoje unutar i između regija, među ruralnim područjima i gradovima te među gradovima.

(9)

Potrebno je osnažiti socijalne dimenzije unutarnjeg tržišta. S obzirom na potrebu za jačanjem povjerenja u unutarnje tržište i slobodno kretanje usluga jamčenjem poštovanja za prava radnika, potrebno je osigurati da je pravima radnika i poduzetnika na slobodu kretanja kroz cijelu Uniju priznat jednaki status.

(10)

U skladu sa strategijom Europa 2020., Program treba slijediti usklađeni pristup za promicanje kvalitetnog i održivog zapošljavanja, kao i za borbu i sprečavanje socijalne isključenosti i siromaštva uzimajući u obzir potrebu poštovanja jednakosti između žena i muškaraca. Provedba Programa treba biti racionalizirana i pojednostavljena u prvom redu uspostavom skupa odredaba koje, između ostalog, uključuju opće ciljeve te mjere nadzora i ocjenjivanja. Program se treba usredotočiti na projekte, neovisno o njihovoj veličini, s jasnom dodanom vrijednosti za Uniju. Kako bi se smanjio administrativni teret, Program treba podržavati stvaranje i razvoj mreža i partnerstva. Osim toga treba više koristiti pojednostavljene mogućnosti u pogledu troškova (jednokratni iznos i paušalno financiranje), u prvom redu za provedbu programa mobilnosti, istovremeno osiguravajući transparentnost postupaka. Program treba služiti kao sustav „sve na jednom mjestu” za pružatelje usluga mikrofinanciranja na razini Unije, osiguravajući financijska sredstva za mikrokredite i socijalno poduzetništvo, olakšavajući pristup posudbi i pružanju tehničke pomoći.

(11)

Uzimajući u obzir ograničena sredstva stavljena na raspolaganje namijenjena za Program te prethodnu dodjelu tih sredstava različitim osima, prioritet financiranja treba dati razvoju struktura s jasnim multiplikatorskim učinkom koje će koristiti budućim aktivnostima i inicijativama. Treba uvesti i prikladne mjere kako bi se zbjegla svaka mogućnost preklapanja ili dvostrukog financiranja s drugim fondovima ili programima, posebno s ESF-om.

(12)

Unija mora stvoriti pouzdanu analitičku bazu utemeljenu na dokazima kako bi poduprla oblikovanje politika na području zapošljavanja i socijalnih pitanja, dajući posebnu pažnju utjecaju financijske i ekonomske krize. Takvi dokazi dodaju vrijednost nacionalnom djelovanju jer osiguravaju europsku dimenziju i usporedbu za prikupljanje podataka, razvoj statističkog oruđa, metoda i zajedničkih pokazatelja kako bi se dobio cjelovit pregled stanja na području zapošljavanja, socijalne politike te radnih uvjeta u cijeloj Uniji te da bi se osiguralo kvalitetno ocjenjivanje djelotvornosti i učinkovitosti programâ i politika s ciljem, između ostalog, ostvarivanja ciljeva strategije Europa 2020.

(13)

Unija ima jedinstvenu ulogu uspostavljanja platforme za izmjenu politika i uzajamno učenje među državama koje sudjeluju u Programu na područjima zapošljavanja, socijalne zaštite i socijalne uključenosti, kao i socijalnog poduzetništva. Poznavanje politika koje se primjenjuju u drugim državama te njihovih rezultata, uključujući one postignute eksperimentiranjem na području socijalne politike na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, povećava mogućnosti dostupne tvorcima politika, što potiče razvoj novih politika.

(14)

Glavne su odlike socijalne politike EU-a osiguravanje minimalnih standarda i stalno poboljšavanje radnih uvjeta u Uniji. Unija ima važnu ulogu u osiguravanju prilagodbe zakonodavnog okvira evoluirajućim obrascima rada i novim zdravstvenim i sigurnosnim rizicima, uzimajući u obzir „dostojan rad” kao i načela „pametnog donošenja propisa”. Unija igra važnu ulogu u financiranju mjera za poboljšanje usklađenosti s ratificiranim radnim standardima Međunarodne organizacije rada (MOR) i pravilima Unije o zaštiti prava radnika. Ovo je osebno slučaj kod mjera za podizanje osvještenosti, (npr, socijalnom oznakom), kod širenja informacija i promicanja rasprave o ključnim izazovima i političkim pitanjima u vezi s radnim uvjetima, i među socijalnim partnerima i ostalim zainteresiranim stranama, kao i kod promicanja mjera za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, iniciranja preventivnih aktivnosti te poticanja kulture prevencije na području zdravlja i sigurnosti na radu.

(15)

Socijalni partneri i organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u promicanju kvalitetnog zapošljavanja i borbi protiv socijalne isključenosti i siromaštva, kao i protiv nezaposlenosti. Stoga socijalni partneri i civilno društvo trebaju prema potrebi biti uključeni u zajedničko učenje i u razvoj, provedbu i širenje novih politika. Komisija treba obavijestiti socijalne partnere Unije i organizacije civilnog društva te s njima razmijeniti stajališta o rezultatima provedbe Programa.

(16)

Unija je preuzela obvezu jačanja socijalne dimenzije globalizacije i borbe protiv socijalnog dampinga promicanjem dostojnih radnih standarda i radnih normi, ne samo u državama koje sudjeluju u Programu,već također na međunarodnoj razini, bilo izravno, u odnosu s trećim zemljama ili neizravno, u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama. Sukladno tome moraju se razviti primjereni odnosi s trećim zemljama koje ne sudjeluju u Programu da bi se pomoglo ostvarenju ciljeva Programa, uzimajući u obzir sve važne sporazume između spomenutih zemalja i Europske unije. To može uključivati nazočnost predstavnika trećih zemalja prilikom događaja od zajedničkog interesa (konferencije, radionice i seminari) koji se održavaju u državama sudionicama u Programu. Osim toga treba razvijati suradnju s nadležnim međunarodnim organizacijama, posebno s Međunarodnom organizacijom rada (MOR) i ostalim relevantnim tijelima UN-a, Vijećem Europe i Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kako bi se Program provodio tako da se poštuje uloga tih organizacija.

(17)

U skladu s člancima 45. i 46. UFEU-a, Uredbom (EU) br. 492/2011 utvrđuju se odredbe čija je namjena ostvarivanje slobode kretanja radnika na nediskriminirajućoj osnovi osiguravanjem bliske suradnje između središnjih služba za zapošljavanje država članica te država članica međusobno i Komisije. EURES koji je europska mreža službi za zapošljavanje treba promicati bolje funkcioniranje tržišta rada olakšavajući dobrovoljnu nadnacionalnu prekograničnu geografsku mobilnost radnika, ostvarujući veću transparentnost tržišta rada, osiguravajući popunjavanje radnih mjesta te prijavljivanje za posao te podupirući aktivnosti na područjima zapošljavanja, savjetodavnih službi i službi za usmjeravanje na nacionalnoj i prekograničnoj razini, s čim doprinosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. Države članice bi prema potrebi trebalo potaknuti na uključivanje usluga EURES-a u sustavu „sve na jednom mjestu”.

(18)

Područje djelovanja EURES-a treba proširiti tako da uključuje razvijanje i podupiranje ciljnih programa mobilnosti nakon poziva na podnošenje prijedloga na razini Unije kako bi se popunila slobodna radna mjesta, ondje gdje je na tržištu rada utvrđen manjak kandidata. U skladu s člankom 47. UFEU-a, ti programi trebaju podržati olakšavanje dobrovoljne mobilnost mladih radnika unutar Unije. Ciljni programi mobilnosti, poput onih utemeljenih na pripremnoj aktivnosti „Vaš prvi EURES posao” trebaju olakšati pristup mladih mogućnostima zapošljavanja i preuzimanja posla u nekoj drugoj državi članici, a u isto vrijeme ohrabriti poslodavce na stvaranje radnih mjesta za mlade mobilne radnike. No programi mobilnosti ne bi trebali obeshrabriti Uniju i države članice u pomaganju mladima da pronađu posao u njihovoj matičnoj zemlji.

(19)

U brojnim graničnim područjima prekogranična partnerstva EURES-a igraju važnu ulogu u razvoju pravog europskog tržišta rada. Prekogranična partnerstva EURES-a uključuju barem dvije države članice ili državu članicu i drugu sudjelujuću državu. Zbog toga su neupitno horizontalna i imaju dodanu vrijednost Unije. Prekogranična partnerstva EURES-a stoga i dalje treba podržavati horizontanim aktivnostima Unije, uz mogućnost dopunjavanjanacionalnim sredstvima ili ESF-om.

(20)

Pri ocjenjivanju aktivnosti EURES-a treba uzeti u obzir kvalitativne i kvantitativne kriterije. Budući da slobodno radno mjesto u jednoj državi članici znači popunjeno radno mjesto u drugoj, i ovisno o promjenjivom stanju na tržištu rada i s njime povezanih obrazaca mobilnosti, ocjenjivanje se treba usredotočiti ne samo na slobodna ili popunjena radna mjesta u pojedinim državama članicama, već posebno na sveukupne brojke na razini Unije. Nadalje, treba imati na umu da savjetovanje ne rezultira nužno mjerljivom mobilnošću ili zapošljavanjem.

(21)

U strategiji Europa 2020., a posebno u smjernici 7. iz Odluke Vijeća 2010/707/EU (8), samozapošljavanje i poduzetništvo određeni su kao ključni za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta.

(22)

Nedovoljan pristup kreditima, kapital ili kvazikapital jedna je od glavnih prepreka u osnivanju poduzeća, što posebno vrijedi za ljude koji su najudaljeniji od tržišta rada. Treba povećati napore na razini Unije, kao i na razini država članica u tom području da bi se povećala ponuda mikrofinanciranja i pristup mikrofinanciranju kako bi se odgovorilo na potražnju onih s najvećim potrebama, pogotovo nezaposlenih, žena i ranjivih skupina, koji žele osnovati ili razviti mikropoduzeće, uključujući samozapošljavanjem, ali nemaju pristup kreditu. Pored toga, mikropoduzeća čine većinu novo-osnovanih tvrtki u Uniji. Stoga bi vrlo brzo mikrokrediti trebali moći osigurati način stvaranja dodane vrijednosti i postizanja konkretnih rezultata. Europski parlament i Vijeće su uspostavom instrumenta napravili prvi korak u tom smjeru. Aktivnosti komunikacije o mogućnostima mikrofinanciranja na razini Unije i država članica treba poboljšati kako bi doprijele do onih kojima je mikrofinanciranje potrebno.

(23)

Mikrofinanciranje i potpora socijalnom poduzetništvu trebaju doprijeti do potencijalnih korisnika i imati dugotrajni učinak. Trebaju doprinijeti visokoj razini kvalitetnog i održivog zapošljavanja te biti katalizator za politike na područjima gospodarskog i lokalnog razvoja. Kako bi se maksimalno povećale mogućnosti za stvaranje održivih poduzeća, aktivnosti koje uključuju mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo trebaju biti popraćene programima mentorstva i osposobljavanja te svim relevantnim informacijama koje se redovito ažuriraju i koje predmetni davatelj sredstava treba učiniti dostupmnim javnosti. U tu je svrhu, posebno putem ESF-a, neophodno pružiti odgovarajuće financiranje,.

(24)

Kako bi mikrofinanciranje na mladom mikrofinancijskom tržištu u Uniji bilo dostupnije, potrebno je ojačati institucionalni kapacitet organa mikrofinanciranja, pogotovo nebankarskih institucija za mikrofinanciranje, u skladu s Komunikacijom Komisije od 13. studenoga 2007. pod naslovom „Europska inicijativa za razvoj mikrokredita kao potpore rastu i zapošljavanju” i Izvješćem Komisije od 25. srpnja 2008. pod naslovom"Promicanje inovativnosti žena i ženskog poduzetništva".

(25)

Socijalna ekonomija i socijalno poduzetništvo sastavni su dio pluralističkog socijalnog tržišnog gospodarstva u Europi i imaju važnu ulogu u osiguravanju veće socijalne konvergencije u Europi. Temelje se na načelima solidarnosti i odgovornosti, primata individualnog i socijalnog cilja nad kapitalom, promicanja društvene odgovornosti, socijalne kohezije i socijalne uključenosti. Socijalna poduzeća mogu pokretati društvene promjene nudeći inovativna rješenja i promičući uključivo tržište rada i socijalnih usluga dostupno svima. Time značajno doprinose ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. kao i.Program treba poboljšati pristup socijalnih poduzeća različitim vrstama financiranja pomoću odgovarajućih instrumenata kako bi odgovorio njihovim posebnim financijskim potrebama tijekom cijelog vremena njihovog postojanja.

(26)

Da bi se iskoristila iskustva subjekata poput grupe Europske investicijske banke, mjere koje uključuju mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo Komisija treba provoditi neizravno tj. provedbu proračuna treba povjeriti tim subjektima skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (9) ("Financijska uredba"). Upotrebom sredstava Unije pojačava se učinak financijske poluge međunarodnih financijskih institucija i drugih ulagača, stvara se sinergija između djelovanja država članica i Unije i sjedinjuju se pristupi. Na taj se način posebnim rizičnim skupinama i mladima pospješuje pristup sredstvima, kao i doseg mikrofinanciranja do tih skupina. Pristup financiranju za mikropoduzeća, uključujući samostalne poduzetnike i socijalna poduzeća, također se pospješuje. Doprinos Unije na taj način pomaže razvoju rastućeg sektora socijalnog poduzetništva i mirofinancijskog tržišta u Uniji te potiče prekogranične aktivnosti. Djelovanja Unije trebaju biti komplementarna s upotrebom financijskih instrumenata za mikrofinanciranje od strane država članica i socijalno poduzetništvo. Tijela kojima je povjerena provedba aktivnosti trebala bi osigurati dodanu vrijednost i izbjeći dvostruko financiranje kroz resurse Unije.

(27)

U skladu sa strategijom Europa 2020., Program treba doprinijeti rješavanju rastućeg problema nezaposlenosti mladih. Mladima stoga treba pružiti budućnost i perspektivu odigravanja ključne uloge u razvoju društva i gospodarstva Europe, što je vrlo važno u razdoblju krize.

(28)

Program također treba istaknuti posebnu ulogu i važnost malih poduzetnika što se tiče osposobljavanja, stručnog znanja i tradicionalnog iskustva, kao i osigurati mladima pristup mikrofinanciranju. Program treba olakšati razmjenu najboljih praksi između država članica i drugih zemalja koje sudjeluju u Programu, u svim ovim područjima.

(29)

Aktivnosti Programa trbaju podržavati države članice i sudionike tržišta rada u primjeni Preporuke Vijeća od 22. travnja 2013. (10) o uspostavi Garancije za mlade. Prema preporuci Garancije za mlade, svim mladima ispod 25 godina trebala bi se pružiti kvalitetna ponuda posla, stalnog obrazovanja, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od trenutka kad su postali nezaposleni ili su napustili formalno obrazovanje. Program treba olakšati razmjenu najboljih praksi između država članica i drugih zemalja koje sudjeluju u Programu u tom području.

(30)

Na temelju članka 3. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članka 8. UFEU-a, potrebno je osigurati da Program u svim svojim osima i aktivnostima doprinese promicanju jednakosti između žena i muškaraca, uključujući načelom jednakosti spolova i, prema potrebi, posebnim aktivnostima promicanja zapošljavanja žena i socijalne uključenosti.U skladu s člankom 10. UFEU-a, Program treba osigurati da se provedbom njegovih prioriteta doprinese borbi protiv diskriminacije na osnovi spola, rase ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Treba provoditi nadzor i ocjenjivanje kako bi se procijenio način na koji se Programom, u okviru njegovih aktivnosti, rješavaju pitanja iz područja antidiskriminacije.

(31)

Program Progress za razdoblje od 2007. do 2013. uključuje poglavlja naslovljena „Antidiskriminacija i raznolikosti” te „Jednakost između žena i muškaraca” koja će se nastaviti i dodatno razviti u okviru Programa za prava, jednakost i građanstvo za razdoblje od 2014. do 2020. Međutim, od najveće je moguće važnosti ostaviti snažan naglasak na pitanjima jednakosti spolova i antidiskriminacije u svim relevantnim inicijativama i aktivnostima uključenim u Program, posebno u područjima poboljšavanja sudjelovanja žena u radnoj snazi, radnih uvjeta i promicanja bolje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života.

(32)

Prema članku 9. UFEU-a i ciljevima strategije Europa 2020., Program treba doprinijeti osiguravanju visoke razine kvalitetnog i održivog zapošljavanja, jamčenju primjerene socijalne zaštite i borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti te uzeti u obzir zahtjeve povezane s visokom razinomzaštite zdravlja ljudi.

(33)

Ovaj bi program trebao nadopuniti ostale programe Unije, istovremeno utvrđujući da svaki instrument funkcionira sukladno vlastitim, specifičnim procedurama. Stoga isti prihvatljivi troškovi ne bi trebali rezultirati dvostrukim financiranjem. S ciljem postizanja dodane vrijednosti i značajnog utjecaja financiranja Unije, trebalo bi razviti bliske sinergije između Programa, drugih programa Unije i strukturnih fondova, posebno ESF-a i Inicijative za zapošljavanje mladih. Program treba dopuniti druge programe i inicijative Unije koje su usredotočene na borbu protiv nezaposlenosti mladih.

(34)

Program treba provesti tako da nadležnim vlastimasvake države članice olakša sudjelovanje u postizanju ciljeva Programa.

(35)

Kako bi se osigurala učinkovitija komunicija sa širom javnosti te veća sinergija između komunikacijskih aktivnosti poduzetih na inicijativu Komisije, sredstva dodijeljena za aktivnosti informiranja i komunikacije u skladu s ovim Programom trebala bi također doprinijeti institucionalnoj komunikaciji koja se odnosi na političke prioritete Unije povezane s općim ciljevima ovog Programa te koja o njima informira.

(36)

Ovom se Uredbom utvrđuje iznos financijske omotnice za čitavo razdoblje trajanja Programa,koji, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma [od 2. prosinca 2013.] između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (11), predstavlja iznos prioritetnog referentnog okvira za Europski parlament i Vijeće u godišnjem proračunskom postupku.

(37)

Financijski interes Europske unije tijekom cijelog ciklusa troškova treba zaštititi proporcionalnim mjerama, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, kazne u skladu s Financijskom uredbom.

(38)

Kako bi se osiguralo da je Program dovoljno fleksibilan i da može odgovoriti na promjenjive potrebe i odgovarajuće političke prioritete tijekom njegova trajanja, ovlast za donošenje akata u pogledu preraspodjele fondova između različitih osi i pojedinačnim tematskim odjeljcima unutar osi Programa u skladu s člankom 290. UFEU-a treba delegirati Komisiji. Prilikom pripreme i sastavljanja delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremen, prvodoban i prikladan prijenos relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(39)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi se trebale dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(40)

Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Odluke ali ih se zbog njihova opsega i učinka može lakše ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je određeno u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti iz tog članka ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

1.

„socijalno poduzeće” znači poduzetnik, bez obzira na pravni oblik, koji:

2.

„mikrokredit” je zajam do iznosa od 25 000 EUR.

3.

„mikropoduzeće” je poduzeće koje ima manje od deset zaposlenih, uključujući samozaposlene osobe, i čiji godišnji promet ili ukupna godišnja bilanca ne prelazi 2 milijuna EUR, u skladu s Preporukom Komisije 2003/361/EZ (13).

4.

„mikrofinanciranje” uključuje jamstva, mikrokredite, vlasnički kapital i kvazi vlasnički kapital, koji su odobreni osobama i mikropoduzećima koji imaju poteškoće doći do kredita,

5.

„socijalne inovacije” su inovacije koje su socijalne i u svojoj konačnosti i svojim sredstvima te koje se posebno odnose na razvoj i provedbu novih ideja (s obzirom na proizvode, usluge i modele) koje istovremeno ispunjavaju društvene potrebe i stvaraju nove veze ili suradnje od kojih korist ima društvo i koje povećavaju njegovu sposobnost djelovanja;

6.

„eksperimentiranje na području socijalne politike” znači intervencije politike koje nude inovativna rješenja za društvene potrebe, koje se provode u malim razmjerima i u uvjetima koji omogućuju mjerenje njihovog utjecajaprije nego se ponove na većoj razini ako se rezultati pokažu uvjerljivima.

(a)

osi Progress, kojom se podupire razvoj, provedba, praćenje i ocjenjivanje instrumenata i politika Unije iz članka 1. i predmetnog prava Unije, i kojom se promiče oblikovanje politika i inovacija temeljenih na dokazima, socijalna inovacija i društveni napredak, u suradnji sa socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva i javnim i privatnim tijelima;

(b)

osi EURES, kojom se podupiru aktivnosti u okviru EURES-a, konkretno specijalizirane službe koje određuju države Europskoga gospodarskog područja i Švicarska Konfederacija, zajedno sa socijalnim partnerima, drugim posrednicima pri zapošljavanju te ostalim zainteresiranim stranama, kako bi se razvila razmjena i širenje informacija te ostali oblici suradnje, poput prekograničnog partnerstva, kojima se promiče poštena dobrovoljna geografska mobilnost radnika te doprinosi visokoj razini kvalitetnog i održivog zapošljavanja,

(c)

osi Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo, koja promiče pristup financiranju i povećava mogućnost financiranja za pravne i fizičke osobe kao što je navedeno u članku 26.

(a)

pojačati odgovornost među tvorcima politika na svim razinama i ostvariti konkretne, koordinirane i inovativne aktivnosti na razini Unije i država članica u skladu s ciljevima Unije u područjima određenima člankom 1., u uskoj suradnji sa socijalnim partnerima kao i s organizacijama civilnog društva i javnim i privatnim tijelima;

(b)

podupirati razvoj primjerenih, dostupnih i učinkovitih sustava socijalne zaštite i tržišta rada te olakšavati političke reforme u područjima određenima člankom 1., posebno promicanjem dostojnih poslova i uvjeta rada, kulture prevencije u području zdravlja i sigurnosti na radu, zdravije ravnoteže između profesionalnog i privatnog života, dobrog upravljanja za društvene ciljeve, uključujući konvergenciju, kao i uzajamno učenje i socijalne inovacije;

(c)

osigurati djelotvorne primjene prava Unije u područjima određenima člankom 1. i, prema potrebi, doprinijeti modernizaciji prava Unije u skladu s dostojnim uvjetima rada i uzimajući u obzir načela pametnog donošenja propisa;

(d)

promicati dobrovoljnu geografsku mobilnost radnika na pravičnoj osnovi i povećati mogućnosti za zapošljavanje razvojem visokokvalitetnih i uključivih tržištâ rada u Uniji, koja su otvorena i dostupna svima, a istovremeno poštuju prava radnika u Uniji, uključujući slobodu kretanja;

(e)

promicati zapošljavanje i socijalnu uključenost povećanjem raspoloživosti i dostupnosti mikrofinanciranja za ranjive skupine ljudi koji žele osnovati mikropoduzeće kao i za postojeća mikropoduzeća te povećanjem dostupnosti financijskih sredstava za socijalna poduzeća

(a)

posvetiti posebnu pozornost ranjivmh skupinama, kao što su mladi;

(b)

promicati jednakost između žena i muškaraca, uključujući putem jednakosti rodno osviještene politike i, prema potrebi, osiguravanja jednakosti spolova pri donošenju proračuna;

(c)

boriti se protiv diskriminacije na osnovi spola, rase ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije;

(d)

pri defniranju i provedbi politika i aktivnosti Unije, promicati visoku razinu kvalitetnog i održivog zapošljavanja, jamčiti primjerenu i dostojnu socijalnu zaštitu, boriti se protiv dugoročne nezaposlenosti i protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

(a)

61 % za osProgress;

(b)

18 % za osEURES;

(c)

21 % za osMikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo.

(a)

zapošljavanje, posebno za borbu protiv nezaposlenosti mladih: 20 %;

(b)

socijalna zaštita. socijalna uključenost i smanjenje i sprečavanje siromaštva: 50 %;

(c)

radni uvjeti, 10 %.

(a)

razvijati i širiti usporedivo analitičko znanje visoke kvalitete kako bi se osiguralo da se politike Unije u područjima navedenima u članku 1. temelje na pouzdanim dokazima te da odgovaraju potrebama, izazovima i uvjetima u pojedinačnim državama članicama i drugim zemljama koje sudjeluju u Programu;

(b)

olakšati učinkovito i uključivo širenje informacija, zajedničko učenje i dijalog o politikama na područjima iz članka 1. na razini Unije te na nacionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se državama članicama i drugim zemljama koje sudjeluju u Programu pomoglo u razvoju njihovih politika te državama članicama u provedbi prava Unije;

(c)

osigurati financijsku potporu za testiranje inovacija u području socijalne politike i tržišta rada i, prema potrebi, ojačati kapacitete glavnih aktera za oblikovanje i provedbu eksperimentiranja na području socijalne politike te omogućiti pristup potrebnom znanju i stručnosti;

(d)

osiguravati financijsku potporu organizacijama u Uniji i nacionalnim organizacijama da se ojača njihov kapacitet za razvoj, promicati i podupirati provedbu instrumenata i politika Unije kao što je navedeno u članku 1. te mjerodavnog prava Unije.

1.

Analitičke aktivnosti:

2.

Zajedničko učenje, podizanje razine osviještenosti i širenje informacija:

3.

Potpora s obzirom na:

(a)

države članice;

(b)

države EGP-a, u skladu sa Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru i države članice EFTA-e;

(c)

zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje, u skladu s općim načelima i uvjetima utvrđenima u okviru sporazumâ koji su s njima sklopljeni o njihovom sudjelovanju u programima Unije.

(a)

nacionalna, regionalna i lokalna tijela;

(b)

službe za zapošljavanje;

(c)

specijalizirana tijela određena pravom Unije;

(d)

socijalni partneri;

(e)

nevladine udruge;

(f)

visokoškolske institucije i instituti za istraživanja;

(g)

stručnjaci za evaluaciju i ocjenu učinaka;

(h)

nacionalni zavodi za statistiku;

(i)

mediji.

(a)

transparentnost slobodnih radnih mjesta, molbi za posao te svih povezanih informacija za kandidate i poslodavce: 32 %;

(b)

razvijati službe za pronalaženje i zapošljavanje radnika uravnotežavanjem ponude i potražnje radnih mjesta na razini Unije, posebno ciljanim programima mobilnosti: 30 %;

(c)

prekogranična partnerstva: 18 %.

(a)

osigurati transparentnost slobodnih radnih mjesta i molbi za posao te odgovarajućih informacija i savjeta, kao i svih povezanih informacija poput onih koje se tiču životnih i radnih uvjeta za potencijalne kandidate i poslodavce. To se postiže njihovom razmjenom i širenjem na nadnacionalnoj, međuregionalnoj i prekograničnoj razini uz pomoć standardnih oblika interoperabilnosti za ponudu i potražnju radnih mjesta, kao i drugim odgovarajućim mjerama poput individualnog savjetovanja i mentorstva, posebno za nekvalificirane radnike.

(b)

podržati pružanje usluga EURES-a za pronalaženje te kvalitetno i održivo zapošljavanje radnika uravnotežavanjem ponude i potražnje radnih mjesta; podržavanje usluga EURES-a proširuje se na različite faze zapošljavanja, od pripremne faze zapošljavanja do pomoći nakon zapošljavanja, s ciljem uspješnog integriranja kandidata na tržište rada; takve usluge za podršku mogu uključivati ciljne programe mobilnosti za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u određenom sektoru, zanimanju, državi ili skupini država ili za specifičnu skupinu radnika, kao što su mladi ljudi sa sklonostima mobilnosti, kad je utvrđena jasna gospodarska potreba.

(a)

na zahtjev teritorijalnih službi odgovornih za granična područja, razvoj i aktivnosti prekograničnih partnerstva EURES-a;

(b)

pružanje informacija, savjetovanja, usluga posredovanja i zapošljavanja za prekogranične radnike;

(c)

razvoj višejezičnih digitalnih platformi za uravnotežavanje ponude i potražnje radnih mjesta;

(d)

razvoj ciljnih programa mobilnosti, nakon poziva na dostavu prijedloga, za popunjavanje radnih mjesta gdje je na tržištu utvrđen manjak kandidata i/ili za pomoć radnicima koji su skloni mobilnosti i kad je utvrđena jasna ekonomska potreba;

(e)

zajedničko učenje između sudionika EURES-a i osposobljavanja savjetnika EURES-a, uključujući savjetnike prekograničnog partnerstva EURES-a;

(f)

aktivnosti informiranja i komunikacije s ciljem podizanja svijesti o prednostima geografske i profesionalne mobilnosti općenito te o aktivnostima i uslugama u okviru EURES-a.

(a)

države članice;

(b)

države EGP-a u skladu sa Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarska Konfederacija u skladu sa Sporazumom između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba (18).

(a)

nacionalna, regionalna i lokalna tijela;

(b)

službe za zapošljavanje;

(c)

organizacije socijalnih partnera i druge zainteresirane strane.

(a)

mikrofinanciranje za ranjive skupine i mikropoduzeća: 45 %;

(b)

socijalno poduzetništvo: 45 %.

(a)

povećati dostupnost i raspoloživost mikrofinanciranja za:

(b)

ojačati institucionalni kapacitet pružatelja usluga mikrokreditiranja;

(c)

podržati razvoj tržišta socijalnog ulaganja i olakšati pristup financiranju za socijalna poduzeća omogućavanjem kapitalnih ili kvazikapitalnih ulaganja, instrumenata zajmova ili bespovratnih sredstava u iznosu do 500 000 EUR za socijalna poduzeća koja ili imaju godišnji promet koji ne prelazi 30 milijuna EUR ili čija ukupna godišnja bilanca ne prelazi 30 milijuna EUR, a koja nisu subjekti za zajednička ulaganja.

(a)

mikrofinanciranje za osobe i mikropoduzeća; i/ili

(b)

financiranje za socijalna poduzeća.

(1)

U članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Nakon isteka trajanja instrumenta iznos duga prema Uniji, u skladu s Uredbom (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije, dostupan je za mikrofinanciranje i potporu socijalnih poduzeća (19).

(19)  SL L 347, 20.12.2013, str. 238.”;"

(2)

U članku 8., brišu su stavci 3. i 4.