02021R0241 — HR — 18.02.2021 — 000.004

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

UREDBA (EU) 2021/241 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 12. veljače 2021.

o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost

( L 057 18.2.2021, 17)


Koju je ispravio:

►C1

Ispravak,  L 410, 18.11.2021,  197 (2021/241)



▼B

UREDBA (EU) 2021/241 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 12. veljače 2021.

o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost



POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE I FINANCIRANJE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Mehanizam za oporavak i otpornost („Mehanizam”).

Njome se utvrđuju ciljevi Mehanizma, njegovo financiranje, oblici financiranja od strane Unije u okviru Mehanizma i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1. 

„fondovi Unije” znači fondovi obuhvaćeni uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize („Uredba o zajedničkim odredbama za razdoblje 2020.–2021.“);

2. 

„financijski doprinos” znači bespovratna financijska potpora u okviru Mehanizma koja je dostupna za dodjelu ili je dodijeljena pojedinoj državi članici;

3. 

„europski semestar” znači postupak utvrđen u članku 2.-a Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 ( 1 );

4. 

„ključne etape i ciljne vrijednosti” znači sredstva za mjerenje napretka prema ostvarenju reforme ili ulaganja, pri čemu su ključne etape kvalitativna postignuća, a ciljne vrijednosti kvantitativna postignuća;

5. 

„otpornost” znači sposobnost suočavanja s gospodarskim, društvenim i ekološkim šokovima ili trajnim strukturnim promjenama na pravedan, održiv i uključiv način; i

6. 

„ne nanosi bitnu štetu” znači da se ne podupiru i ne obavljaju gospodarske djelatnosti kojima se nanosi bitna šteta bilo kojem od okolišnih ciljeva, ako je to relevantno, u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852.

Članak 3.

Područje primjene

Područje primjene Mehanizma odnosi se na područja politike od europske važnosti podijeljena u šest stupova:

(a) 

zelena tranzicija;

(b) 

digitalna transformacija;

(c) 

pametan, održiv i uključiv rast, uključujući gospodarsku koheziju, radna mjesta, produktivnost, konkurentnost, istraživanje, razvoj i inovacije te unutarnje tržište koje dobro funkcionira, s jakim MSP-ovima;

(d) 

socijalna i teritorijalna kohezija;

(e) 

zdravlje te gospodarska, socijalna i institucionalna otpornost s ciljem, među ostalim, povećanja pripravnosti za krize i kapaciteta za odgovor na krize; te

(f) 

politike za sljedeću generaciju, djecu i mlade, kao što su obrazovanje i vještine.

Članak 4.

Opći i specifični ciljevi

1.  
Imajući u vidu šest stupova iz članka 3. ove Uredbe te koherentnost i sinergije koje oni stvaraju, a u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19, opći je cilj Mehanizma promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije poboljšanjem otpornosti, pripravnosti za krize, sposobnosti prilagodbe i potencijala rasta država članica, ublažavanjem, osobito za žene, socijalnih i gospodarskih posljedica te krize, sudjelovanjem u provedbi europskog stupa socijalnih prava, podupiranjem zelene tranzicije, davanjem doprinosa postizanju klimatskih ciljeva Unije za 2030., utvrđenih u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2018/1999, te usklađivanjem s ciljem klimatske neutralnosti Unije do 2050. i digitalne tranzicije, čime se doprinosi uzlaznoj gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji, obnavljaju i promiču održivi rast i povezivanje gospodarstava Unije, potiče otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta i doprinosi strateškoj autonomiji Unije uz otvorenu ekonomiju te generira europska dodana vrijednost.
2.  
Kako bi se ostvario taj opći cilj, specifični je cilj Mehanizma pružiti državama članicama financijsku potporu s ciljem ostvarivanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti reformi i ulaganja utvrđenih u njihovim planovima za oporavak i otpornost. Taj specifični cilj ostvaruje se u bliskoj i transparentnoj suradnji s dotičnim državama članicama.

Članak 5.

Horizontalna načela

1.  
Osim u propisno opravdanim slučajevima, potpora iz Mehanizma ne smije zamjenjivati stalne nacionalne proračunske rashode te se njome mora poštovati načelo dodatnosti financiranja od strane Unije iz članka 9.
2.  
Iz Mehanizma se smiju financirati samo mjere kojima se poštuje načelo „ne nanosi bitnu štetu”.

Članak 6.

Sredstva iz Instrumenta Europske unije za oporavak

1.  

U okviru Mehanizma mjere iz članka 1. Uredbe (EU) 2020/2094 financiraju se:

(a) 

u iznosu do 312 500 000 000 EUR kako je navedeno u članku 2. stavku 2. točki (a) podtočki ii. Uredbe (EU) 2020/2094 u cijenama iz 2018., koji je dostupan za bespovratnu financijsku potporu, podložno članku 3. stavcima 4. i 7. Uredbe (EU) 2020/2094.

Kao što je predviđeno u članku 3. stavku 1. Uredbe (EU) 2020/2094, ti iznosi čine vanjski namjenski prihod za potrebe članka 21. stavka 5. Financijske uredbe;

(b) 

u iznosu do 360 000 000 000 EUR kako je navedeno u članku 2. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2020/2094 u cijenama iz 2018., koji je dostupan za potporu u obliku zajma državama članicama na temelju članaka 14. i 15. ove Uredbe, podložno članku 3. stavku 5. Uredbe (EU) 2020/2094.

2.  
Iznosi iz stavka 1. točke (a) također mogu obuhvaćati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koje su potrebne za upravljanje Mehanizmom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebice studije, sastanke stručnjaka, savjetovanja s dionicima te informacijske i komunikacijske mjere, uključujući inkluzivne mjere informiranja javnosti i institucijsku komunikaciju o političkim prioritetima Unije, u mjeri u kojoj se odnose na ciljeve ove Uredbe, troškove povezane s IT mrežama za obradu i razmjenu informacija, institucijske alate informacijske tehnologije i sve ostale troškove tehničke i administrativne pomoći koji nastanu Komisiji pri upravljanju Mehanizmom. Troškovi mogu obuhvaćati i troškove drugih popratnih aktivnosti, kao što su kontrola kvalitete i praćenje projekata na terenu, te troškove istorazinskih savjetovanja i stručnjaka za ocjenu i provedbu reformi i ulaganja.

Članak 7.

Sredstva iz programâ podijeljenog upravljanja i upotreba sredstava

1.  
Sredstva dodijeljena državama članicama u okviru podijeljenog upravljanja mogu se na njihov zahtjev prenijeti u Mehanizam podložno uvjetima utvrđenima u relevantnim odredbama uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2020.–2021. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Financijske uredbe. Ta se sredstva upotrebljavaju isključivo u korist dotične države članice.
2.  
Države članice mogu predložiti da se u njihov plan za oporavak i otpornost u obliku procijenjenih troškova uključe plaćanja za dodatnu tehničku potporu u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2021/240 i iznos novčanog doprinosa za potrebe odjeljka „države članice” na temelju relevantnih odredbi Uredbe o programu InvestEU. Ti troškovi ne smiju premašivati 4 % ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih planom za oporavak i otpornost, a relevantne mjere, kako su utvrđene u planu za oporavak i otpornost, moraju poštovati zahtjeve ove Uredbe.

Članak 8.

Provedba

Komisija provodi Mehanizam u okviru izravnog upravljanja u skladu s relevantnim pravilima donesenima na temelju članka 322. UFEU-a, posebno Financijske uredbe i Uredbe (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ).

Članak 9.

Dodatnost i dodatno financiranje

Potpora u okviru Mehanizma pruža se dodatno uz potporu u okviru drugih programa i instrumenata Unije. Reforme i projekti ulaganja mogu dobiti potporu iz drugih programa i instrumenata Unije pod uvjetom da takva potpora ne pokriva iste troškove.

Članak 10.

Mjere kojima se Mehanizam povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem

1.  
Komisija Vijeću podnosi prijedlog za suspenziju svih ili dijela obveza ili plaćanja ako Vijeće u skladu s člankom 126. stavkom 8. ili stavkom 11. UFEU-a odluči da država članica nije poduzela učinkovito djelovanje za ispravljanje prekomjernog deficita, osim ako je Vijeće utvrdilo postojanje snažnog gospodarskog pada za Uniju u cjelini u smislu članka 3. stavka 5. i članka 5. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 ( 3 ).
2.  

Komisija Vijeću može podnijeti prijedlog za suspenziju svih ili dijela obveza ili plaćanja u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a) 

ako Vijeće donese dvije uzastopne preporuke u istom postupku u slučaju prekomjerne neravnoteže u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1176/2011 na temelju toga što je država članica podnijela nedovoljno dobar plan korektivnog djelovanja;

(b) 

ako Vijeće donese dvije uzastopne odluke u istom postupku u slučaju prekomjerne neravnoteže u skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1176/2011 kojima se utvrđuje neusklađenost države članice na temelju toga što nije poduzela preporučeno korektivno djelovanje;

(c) 

ako Komisija zaključi da država članica nije poduzela mjere kako su navedene u Uredbi (EZ) br. 332/2002 i zbog toga odluči ne odobriti isplatu financijske pomoći dodijeljene toj državi članici;

(d) 

ako Vijeće odluči da država članica ne poštuje program makroekonomske prilagodbe iz članka 7. Uredbe (EU) br. 472/2013 ili mjere koje se zahtijevaju odlukom Vijeća donesenom u skladu s člankom 136. stavkom 1. UFEU-a.

Prioritet se daje suspenziji obveza; plaćanja se obustavljaju samo kada je potrebno trenutno djelovanje i u slučaju značajne neusklađenosti.

Odluka o suspenziji plaćanja primjenjuje se na zahtjeve za plaćanje podnesene nakon datuma odluke o suspenziji.

3.  
Smatra se da je Vijeće usvojilo prijedlog Komisije za odluku o suspenziji obveza osim ako Vijeće odluči provedbenim aktom odbiti takav prijedlog kvalificiranom većinom u roku od mjeseca dana od podnošenja prijedloga Komisije.

Suspenzija obveza primjenjuje se na obveze od 1. siječnja godine koja slijedi nakon donošenja odluke o suspenziji.

Vijeće provedbenim aktom donosi odluku o prijedlogu Komisije iz stavaka 1. i 2. u vezi sa suspenzijom plaćanja.

4.  
Opseg i razina suspenzije obveza ili plaćanja koju treba odrediti moraju biti razmjerni, njima se mora poštovati jednakost postupanja prema državama članicama i uzimati u obzir gospodarske i socijalne okolnosti dotične države članice, posebno razina nezaposlenosti, razina siromaštva ili socijalne isključenosti u dotičnoj državi članici u odnosu na prosjek Unije i utjecaj suspenzije na gospodarstvo dotične države članice.
5.  

Suspenzija obveza podliježe ograničenju od najviše 25 % obveza ili 0,25 % nominalnog BDP-a, ovisno o tome što je niže, u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a) 

u prvom slučaju neusklađenosti s postupkom u slučaju prekomjernog deficita, kako je navedeno u stavku 1.;

(b) 

u prvom slučaju neusklađenosti povezane s planom korektivnog djelovanja u okviru postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže, kako je navedeno u stavku 2. točki (a);

(c) 

u slučaju neusklađenosti s preporučenim korektivnim djelovanjem u okviru postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže, kako je navedeno u stavku 2. točki (b);

(d) 

u prvom slučaju neusklađenosti, kako je navedeno u stavku 2. točkama (c) i (d).

U slučaju trajne neusklađenosti suspenzija obveza može premašivati najviše postotke utvrđene u prvom podstavku.

6.  

Vijeće ukida suspenziju obveza na prijedlog Komisije, u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 3. prvom podstavku ovog članka, u sljedećim slučajevima:

(a) 

ako je postupak u slučaju prekomjernog deficita u stanju mirovanja u skladu s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 1467/97 ili ako je Vijeće u skladu s člankom 126. stavkom 12. UFEU-a odlučilo staviti izvan snage odluku o postojanju prekomjernog deficita;

(b) 

ako je Vijeće podržalo plan korektivnog djelovanja koji je podnijela dotična država članica u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1176/2011 ili ako je postupak u slučaju prekomjerne neravnoteže stavljen u stanje mirovanja u skladu s člankom 10. stavkom 5. te uredbe ili ako je Vijeće taj postupak zaključilo u skladu s člankom 11. te uredbe;

(c) 

ako je Komisija zaključila da je država članica poduzela prikladne mjere kako je navedeno u Uredbi (EZ) br. 332/2002;

(d) 

ako je Komisija zaključila da je dotična država članica poduzela prikladne mjere za provedbu programa makroekonomske prilagodbe iz članka 7. Uredbe (EU) br. 472/2013 ili mjere koje se zahtijevaju odlukom Vijeća donesenom u skladu s člankom 136. stavkom 1. UFEU-a.

Nakon što Vijeće ukine suspenziju obveza, Komisija može ponovno preuzeti prethodno suspendirane obveze ne dovodeći u pitanje članak 3. stavke 4., 7. i 9. Uredbe (EU) 2020/2094.

Odluku o ukidanju suspenzije plaćanja donosi Vijeće na prijedlog Komisije u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 3. trećem podstavku ako su ispunjeni primjenjivi uvjeti utvrđeni u prvom podstavku ovog stavka.

7.  
Komisija obavješćuje Europski parlament o provedbi ovog članka. Osobito, kada Komisija podnosi prijedlog na temelju stavka 1. ili stavka 2., o tome odmah obavješćuje Europski parlament te navodi pojedinosti o obvezama i plaćanjima koja bi mogla podlijegati suspenziji.

Nadležni odbor Europskog parlamenta može Komisiju pozvati na raspravu o primjeni ovog članka u kontekstu strukturiranog dijaloga kako bi se Europskom parlamentu omogućilo da izrazi svoja stajališta. Komisija uzima u obzir stajališta Europskog parlamenta.

Komisija prijedlog suspenzije ili prijedlog ukidanja takve suspenzije bez odgode nakon njegova usvajanja dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću. Europski parlament može pozvati Komisiju da objasni razloge za svoj prijedlog.

8.  
Komisija do 31. prosinca 2024. provodi preispitivanje primjene ovog članka. U tu svrhu Komisija priprema izvješće koje prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću, a kojemu se prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.
9.  
Ako dođe do znatnih promjena društvene i gospodarske situacije u Uniji, Komisija može podnijeti prijedlog za preispitivanje primjene ovog članka ili Europski parlament ili Vijeće, postupajući u skladu s člankom 225. odnosno člankom 241. UFEU-a, mogu zatražiti od Komisije da podnese takav prijedlog.



POGLAVLJE II.

FINANCIJSKI DOPRINOS, POSTUPAK DODJELE, ZAJMOVI I PREISPITIVANJE

Članak 11.

Maksimalni financijski doprinos

1.  

Za svaku državu članicu maksimalni financijski doprinos izračunava se na sljedeći način:

(a) 

za 70 % iznosa iz članka 6. stavka 1. točke (a), preračunanog u tekuće cijene, na temelju broja stanovnika, obrnuto proporcionalnog BDP-a po stanovniku i relativne stope nezaposlenosti svake države članice, kako je utvrđeno u metodi iz Priloga II.;

(b) 

za 30 % iznosa iz članka 6. stavka 1. točke (a), preračunanog u tekuće cijene, na temelju broja stanovnika, obrnuto proporcionalnog BDP-a po stanovniku i, u jednakom omjeru, promjene realnog BDP-a u 2020. i ukupne promjene realnog BDP-a u razdoblju 2020.–2021., kako je utvrđeno u metodi iz Priloga III. Promjena realnog BDP-a u 2020. i ukupna promjena realnog BDP-a u razdoblju 2020.–2021. temelje se na jesenskoj prognozi Komisije iz 2020.

2.  
Izračun maksimalnog financijskog doprinosa na temelju stavka 1. točke (b) ažurira se do 30. lipnja 2022. za svaku državu članicu tako što se podaci iz jesenske prognoze Komisije iz 2020. zamjenjuju stvarnim rezultatima u vezi s promjenom realnog BDP-a u 2020. i ukupnom promjenom realnog BDP-a u razdoblju 2020.–2021.

Članak 12.

Dodjela financijskog doprinosa

1.  
Svaka država članica može podnijeti zahtjev u iznosu do svojeg maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 11. za provedbu svojeg plana za oporavak i otpornost.
2.  
Komisija do 31. prosinca 2022. stavlja na raspolaganje za dodjelu 70 % iznosa iz članka 6. stavka 1. točke (a), preračunanog u tekuće cijene.
3.  
Od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. Komisija stavlja na raspolaganje za dodjelu 30 % iznosa iz članka 6. stavka 1. točke (a), preračunanog u tekuće cijene.
4.  
Dodjelama iz stavaka 2. i 3. ne dovodi se u pitanje članak 6. stavak 2.

Članak 13.

Pretfinanciranje

1.  
Pod uvjetom da Vijeće do 31. prosinca 2021. donese provedbenu odluku iz članka 20. stavka 1., i na zahtjev države članice koji se podnosi zajedno s njezinim planom za oporavak i otpornost, Komisija izvršava plaćanje pretfinanciranja u iznosu do 13 % financijskog doprinosa i, ako je to primjenjivo, u iznosu od najviše 13 % zajma kako je utvrđeno u članku 20. stavcima 2. i 3. Odstupajući od članka 116. stavka 1. Financijske uredbe, Komisija izvršava odgovarajuće plaćanje, u mjeri u kojoj je to moguće, u roku od dva mjeseca nakon što Komisija donese pravnu obvezu iz članka 23.
2.  
U slučaju pretfinanciranja na temelju stavka 1. ovog članka financijski doprinosi kako je navedeno u članku 20. stavku 5. točki (a) i, ako je to primjenjivo, zajam kako je navedeno u članku 20. stavku 5. točki (h), koje treba platiti proporcionalno se prilagođavaju.
3.  
Ako iznos pretfinanciranja financijskog doprinosa na temelju stavka 1. ovog članka premaši 13 % maksimalnog financijskog doprinosa izračunanog u skladu s člankom 11. stavkom 2. do 30. lipnja 2022., sljedeće plaćanje odobreno u skladu s člankom 24. stavkom 5. i, ako je to potrebno, plaćanja koja slijede nakon tog plaćanja smanjuju se dok se ne prebije višak iznosa. Ako preostala plaćanja nisu dostatna, višak se vraća.

Članak 14.

Zajmovi

1.  
Komisija može do 31. prosinca 2023. na zahtjev države članice državi članici dodijeliti zajam za provedbu njezina plana za oporavak i otpornost.
2.  
Država članica može podnijeti zahtjev za potporu u obliku zajma u trenutku podnošenja plana za oporavak i otpornost iz članka 18. ili u nekom drugom trenutku do 31. kolovoza 2023. U potonjem slučaju zahtjevu se prilaže revidirani plan za oporavak i otpornost koji uključuje dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti.
3.  

U zahtjevu za potporu u obliku zajma država članica navodi:

(a) 

razloge za potporu u obliku zajma opravdane većim financijskim potrebama koje su povezane s dodatnim reformama i ulaganjima;

(b) 

dodatne reforme i ulaganja u skladu s člankom 18.;

(c) 

viši trošak dotičnog plana za oporavak i otpornost u odnosu na iznos financijskih doprinosa dodijeljenih planu za oporavak i otpornost na temelju članka 20. stavka 4. točke (a) odnosno članka 20. stavka 4. točke (b).

4.  
Potpora u obliku zajma za plan za oporavak i otpornost dotične države članice ne smije biti viša od razlike između ukupnog troška plana za oporavak i otpornost, kako je prema potrebi revidiran, i maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 11.
5.  
Maksimalni opseg potpore u obliku zajma za svaku državu članicu ne smije premašiti 6,8 % njezina BND-a u 2019. u tekućim cijenama.
6.  
Odstupajući od stavka 5., iznos potpore u obliku zajma može se u iznimnim okolnostima povećati podložno raspoloživosti sredstava.
7.  
Zajam se plaća u obrocima podložno ostvarivanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u skladu s člankom 20. stavkom 5. točkom (h).
8.  
Komisija ocjenjuje zahtjev za potporu u obliku zajma u skladu s člankom 19. Vijeće na prijedlog Komisije donosi provedbenu odluku u skladu s člankom 20. stavkom 1. Prema potrebi, plan za oporavak i otpornost mijenja se u skladu s time.

Članak 15.

Sporazum o zajmu

1.  

Prije sklapanja sporazuma o zajmu s dotičnom državom članicom Komisija ocjenjuje:

(a) 

smatraju li se obrazloženje zahtjeva za potporu u obliku zajma i njezin iznos razumnima i uvjerljivima u odnosu na dodatne reforme i ulaganja; i

(b) 

jesu li dodatne reforme i ulaganja u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 19. stavku 3.

2.  

Ako Komisija smatra da zahtjev za zajam ispunjava kriterije iz stavka 1., i nakon donošenja provedbene odluke Vijeća iz članka 20. stavka 1., Komisija sklapa sporazum o zajmu s dotičnom državom članicom. Uz elemente utvrđene u članku 220. stavku 5. Financijske uredbe sporazum o zajmu sadržava sljedeće elemente:

(a) 

iznos zajma u eurima uključujući, ako je to primjenjivo, iznos zajma plaćenog u okviru pretfinanciranja u skladu s člankom 13.;

(b) 

prosječno dospijeće; članak 220. stavak 2. Financijske uredbe ne primjenjuje se na to dospijeće;

(c) 

formulu za određivanje cijene i razdoblje raspoloživosti zajma;

(d) 

maksimalni broj obroka i raspored otplate;

(e) 

ostale elemente potrebne za provedbu zajma u vezi s dotičnim reformama i dotičnim projektima ulaganja u skladu s odlukom iz članka 20. stavka 3.

3.  
U skladu s člankom 220. stavkom 5. točkom (e) Financijske uredbe troškove povezane s pozajmljivanjem sredstava za zajmove iz ovog članka snose države članice korisnice.
4.  
Komisija utvrđuje potrebne mehanizme za upravljanje operacijama pozajmljivanja u vezi sa zajmovima odobrenima u skladu s ovim člankom.
5.  
Država članica koja prima zajam odobren u skladu s ovim člankom otvara namjenski račun za upravljanje primljenim zajmom. Osim toga, ta država članica prosljeđuje glavnicu i kamate dospjele na temelju bilo kojeg povezanog zajma na račun koji je odredila Komisija u skladu s mehanizmima uspostavljenima u skladu sa stavkom 4. 20 radnih dana prije odgovarajućeg datuma dospijeća.

Članak 16.

Izvješće o preispitivanju

1.  
Komisija do 31. srpnja 2022. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o preispitivanju provedbe Mehanizma.
2.  

U izvješću o preispitivanju sadržani su sljedeći elementi:

(a) 

ocjena mjere u kojoj je provedba planova za oporavak i otpornost u skladu s područjem primjene ove Uredbe i u kojoj doprinosi općem cilju ove Uredbe u skladu sa šest stupova iz članka 3., uključujući način na koji se planovima za oporavak i otpornost rješavaju nejednakosti između žena i muškaraca;

(b) 

kvantitativna ocjena doprinosa planova za oporavak i otpornost:

i. 

klimatskom cilju od najmanje 37 %,

ii. 

digitalnom cilju od najmanje 20 %,

iii. 

svakom od šest stupova iz članka 3.;

(c) 

stanje provedbe planova za oporavak i otpornost te zapažanja i smjernice za države članice prije ažuriranja njihovih planova za oporavak i otpornost iz članka 18. stavka 2.

3.  
Za potrebe izvješća o preispitivanju iz stavka 1. ovog članka Komisija uzima u obzir tablicu pokazatelja iz članka 30., izvješća država članica iz članka 27. i sve ostale relevantne informacije o ostvarivanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti planova za oporavak i otpornost koje su dostupne u okviru postupaka plaćanja, suspenzije i otkazivanja iz članka 24.
4.  
Nadležni odbor Europskog parlamenta može pozvati Komisiju da predstavi glavne zaključke izvješća o preispitivanju u kontekstu dijaloga o oporavku i otpornosti iz članka 26.



POGLAVLJE III.

PLANOVI ZA OPORAVAK I OTPORNOST

Članak 17.

Prihvatljivost

1.  
U okviru područja primjene utvrđenog u članku 3. i u skladu s ciljevima utvrđenima u članku 4. države članice izrađuju nacionalne planove za oporavak i otpornost. U tim se planovima utvrđuje program reformi i ulaganja dotične države članice. Planovi za oporavak i otpornost koji su prihvatljivi za financiranje u okviru Mehanizma obuhvaćaju sveobuhvatni i koherentni paket mjera za provedbu reformi i javnih ulaganja koji bi mogao uključivati i javne programe čiji je cilj poticanje privatnih ulaganja.
2.  
Mjere započete od 1. veljače 2020. prihvatljive su pod uvjetom da su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.
3.  
Planovi za oporavak i otpornost moraju biti usklađeni s relevantnim izazovima i prioritetima koji su specifični za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra, kao i s onima utvrđenima u najnovijoj preporuci Vijeća o ekonomskoj politici europodručja za države članice čija je valuta euro. Planovi za oporavak i otpornost moraju biti usklađeni i s informacijama koje su države članice uključile u nacionalne programe reformi u okviru europskog semestra, u svoje nacionalne energetske i klimatske planove i njihove ažurirane verzije u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999, u teritorijalne planove za pravednu tranziciju u okviru uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju („Uredba o Fondu za pravednu tranziciju“), u planove provedbe Garancije za mlade te u sporazume o partnerstvu i operativne programe u okviru fondova Unije.
4.  
Planovima za oporavak i otpornost moraju se poštovati horizontalna načela utvrđena u članku 5.
5.  
Ako je država članica izuzeta od praćenja i procjene u kontekstu europskog semestra na temelju članka 12. Uredbe (EU) br. 472/2013 ili podliježe nadzoru u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002, ova se Uredba primjenjuje na dotičnu državu članicu s obzirom na izazove i prioritete utvrđene mjerama iz tih uredaba.

Članak 18.

Plan za oporavak i otpornost

1.  
Država članica koja želi primiti financijski doprinos u skladu s člankom 12. dostavlja Komisiji plan za oporavak i otpornost kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1.
2.  
Nakon što Komisija iznos iz članka 12. stavka 3. stavi na raspolaganje za dodjelu, država članica može ažurirati i podnijeti plan za oporavak i otpornost iz stavka 1. ovog članka kako bi se uzeo u obzir ažurirani maksimalni financijski doprinos izračunan u skladu s člankom 11. stavkom 2.
3.  
Plan za oporavak i otpornost koji je država članica predstavila može se podnijeti u jedinstvenom integriranom dokumentu zajedno s nacionalnim programom reformi te se službeno podnosi u pravilu do 30. travnja. Države članice nacrt plana za oporavak i otpornost mogu dostaviti od 15. listopada prethodne godine.
4.  

Plan za oporavak i otpornost mora biti propisno obrazložen i potkrijepljen dokazima. U njemu moraju posebice biti navedeni sljedeći elementi:

(a) 

objašnjenje načina na koji plan za oporavak i otpornost, uzimajući u obzir mjere koje su u njemu sadržane, predstavlja sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju države članice, čime se na odgovarajući način doprinosi svim stupovima iz članka 3., uzimajući u obzir specifične izazove s kojima se suočava dotična država članica;

(b) 

objašnjenje načina na koji se planom za oporavak i otpornost doprinosi djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju, uključujući njihove fiskalne aspekte, i preporukama danima na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011, prema potrebi, upućenima dotičnoj državi članici, ili izazova utvrđenih u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra;

(c) 

detaljno objašnjenje načina na koji plan za oporavak i otpornost doprinosi jačanju potencijala rasta, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti dotične države članice, među ostalim i promoviranjem politike za djecu i mlade, i ublažava ekonomske i socijalne posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19, doprinoseći provedbi europskog stupa socijalnih prava, čime se jačaju ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija i konvergencija unutar Unije;

(d) 

objašnjenje načina na koji se planom za oporavak i otpornost osigurava da se nijednom mjerom za provedbu reformi i ulaganja uključenom u plan za oporavak i otpornost ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 (načelo „ne nanosi bitnu štetu”);

(e) 

kvalitativno objašnjenje načina na koji mjere iz plana za oporavak i otpornost trebaju doprinijeti zelenoj tranziciji, uključujući biološku raznolikost, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze te otpada li na njih iznos koji čini najmanje 37 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost, na temelju metode za praćenje klimatskih mjera utvrđene u Prilogu VI.; ta se metoda na odgovarajući način koristi za mjere koje se ne mogu izravno pripisati području intervencije navedenom u Prilogu VI.; koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve mogu se povećati do ukupnog iznosa od 3 % sredstava dodijeljenih za pojedinačna ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere kojima se uvjerljivo povećava njihov učinak na klimatske ciljeve, kako je objašnjeno u planu za oporavak i otpornost;

(f) 

objašnjenje načina na koji mjere iz plana za oporavak i otpornost trebaju doprinijeti digitalnoj tranziciji ili izazovima koji iz toga proizlaze te otpada li na njih iznos koji čini najmanje 20 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost, na temelju metode za digitalno označivanje utvrđene u Prilogu VII.; ta se metoda na odgovarajući način koristi za mjere koje se ne mogu izravno pripisati području intervencije navedenom u Prilogu VII.; koeficijenti za potporu za digitalne ciljeve mogu se povećati za pojedinačna ulaganja kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere kojima se povećava njihov učinak na digitalne ciljeve;

(g) 

prema potrebi, za ulaganja u digitalne kapacitete i povezivost, samoprocjena sigurnosti na temelju zajedničkih objektivnih kriterija u kojoj se utvrđuju eventualna sigurnosna pitanja i u kojoj se precizira način na koji će se ta pitanja nastojati riješiti radi usklađivanja s relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom;

(h) 

indikacija obuhvaćaju li mjere uključene u plan za oporavak i otpornost prekogranične ili višedržavne projekte;

(i) 

predviđene ključne etape, ciljne vrijednosti i okvirni vremenski raspored za provedbu reformi te ulaganja koja se moraju završiti do 31. kolovoza 2026.;

(j) 

predviđeni projekti ulaganja i povezano razdoblje ulaganja;

(k) 

procijenjeni ukupni trošak reformi i ulaganja obuhvaćenih podnesenim planom za oporavak i otpornost (navodi se i kao „procijenjeni ukupni trošak plana za oporavak i otpornost”), potkrijepljen odgovarajućim obrazloženjem i objašnjenjima načina na koji je usklađen s načelom troškovne učinkovitosti i razmjeran očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku;

(l) 

prema potrebi, informacije o postojećem ili planiranom financiranju od strane Unije;

(m) 

popratne mjere koje bi mogle biti potrebne;

(n) 

obrazloženje koherentnosti plana za oporavak i otpornost; i objašnjenje njegove usklađenosti s načelima, planovima i programima iz članka 17.;

(o) 

objašnjenje načina na koji mjere iz plana za oporavak i otpornost trebaju doprinijeti rodnoj ravnopravnosti i jednakim prilikama za sve te uključivanju tih ciljeva, u skladu s načelima 2. i 3. europskog stupa socijalnih prava, UN-ovim ciljem održivog razvoja br. 5 i, prema potrebi, nacionalnom strategijom za rodnu ravnopravnost;

(p) 

aranžmani za djelotvorno praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost od strane dotične države članice, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje;

(q) 

za izradu i, ako je to moguće, provedbu plana za oporavak i otpornost, sažetak postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva, organizacijama mladih i drugim relevantnim dionicima, te način na koji je doprinos dionika uzet u obzir u planu za oporavak i otpornost;

(r) 

objašnjenje sustava države članice za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava stavljenih na raspolaganje u okviru Mehanizma te aranžmani čiji je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz Mehanizma i drugih programa Unije;

(s) 

prema potrebi, zahtjev za potporu u obliku zajma i dodatne ključne etape iz članka 14. stavaka 2. i 3. te njihovi elementi; te

(t) 

sve ostale relevantne informacije.

5.  
Države članice mogu pri izradi planova za oporavak i otpornost zatražiti od Komisije da organizira razmjenu dobre prakse kako bi se državama članicama koje podnose zahtjev omogućilo da iskoriste iskustvo drugih država članica. Države članice mogu zatražiti i tehničku potporu u okviru Instrumenta za tehničku potporu. Države članice potiču se na promicanje sinergija s planovima za oporavak i otpornost drugih država članica.

Članak 19.

Ocjena koju provodi Komisija

1.  
Komisija u roku od dva mjeseca od službenog podnošenja ocjenjuje plan za oporavak i otpornost ili, ako je to primjenjivo, ažuriranu verziju tog plana koju je država članica dostavila u skladu s člankom 18. stavkom 1. ili stavkom 2. te podnosi prijedlog za provedbenu odluku Vijeća u skladu s člankom 20. stavkom 1. Pri provedbi te ocjene Komisija blisko surađuje s dotičnom državom članicom. Komisija može iznijeti očitovanja ili zatražiti dodatne informacije. Dotična država članica dostavlja tražene dodatne informacije te može revidirati plan za oporavak i otpornost ako je to potrebno, čak i nakon što ga je službeno podnijela. Dotična država članica i Komisija mogu se dogovoriti o produljenju roka za ocjenu za razumno razdoblje ako je to potrebno.
2.  
Pri ocjeni plana za oporavak i otpornost te određivanju iznosa koji se treba dodijeliti dotičnoj državi članici Komisija uzima u obzir analitičke informacije o dotičnoj državi članici dostupne u kontekstu europskog semestra, kao i obrazloženje i elemente koje je dostavila ta država članica, kako je navedeno u članku 18. stavku 4., kao i sve ostale relevantne informacije, poput, posebno, informacija sadržanih u nacionalnom programu reformi i nacionalnom energetskom i klimatskom planu te države članice, u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju iz uredbe o Fondu za pravednu tranziciju, u planovima provedbe programa Garancija za mlade te, prema potrebi, informacije u okviru tehničke potpore dobivene s pomoću Instrumenta za tehničku potporu.
3.  

Komisija ocjenjuje relevantnost, djelotvornost, učinkovitost i koherentnost plana za oporavak i otpornost i u tu svrhu uzima u obzir sljedeće kriterije koje primjenjuje u skladu s Prilogom V.:

Relevantnost:

(a) 

predstavlja li plan za oporavak i otpornost sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju, čime se na odgovarajući način doprinosi svih šest stupova iz članka 3., uzimajući u obzir specifične izazove i dodijeljena financijska sredstva dotične države članice;

(b) 

očekuje li se da će se planom za oporavak i otpornost doprinijeti djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju, uključujući njihove fiskalne aspekte, i preporukama danima na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011, prema potrebi, upućenima dotičnoj državi članici, ili izazova utvrđenih u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra;

(c) 

očekuje li se da će se planom za oporavak i otpornost djelotvorno doprinijeti jačanju potencijala za rast, otvaranju radnih mjesta i ekonomskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti države članice, čime se doprinosi provedbi europskog stupa socijalnih prava, među ostalim i promicanjem politika za djecu i mlade, te ublažavanju ekonomskih i socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, čime se jačaju ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija i konvergencija unutar Unije;

(d) 

očekuje li se da će se planom za oporavak i otpornost osigurati da se nijednom mjerom za provedbu reformi i projekata ulaganja uključenom u plan za oporavak i otpornost ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 (načelo „ne nanosi bitnu štetu”); Komisija u tu svrhu državama članicama pruža tehničke smjernice;

(e) 

sadržava li plan za oporavak i otpornost mjere koje djelotvorno doprinose zelenoj tranziciji, uključujući biološku raznolikost, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze te otpada li na njih iznos koji čini najmanje 37% ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost, na temelju metode za praćenje klimatskih mjera utvrđene u Prilogu VI.; ta se metoda na odgovarajući načinu koristi za mjere koje se ne mogu izravno pripisati području intervencije navedenom u Prilogu VI.; koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve mogu se povećati do ukupnog iznosa od 3 % sredstava dodijeljenih za pojedinačna ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere koje uvjerljivo povećavaju njihov učinak na klimatske ciljeve, podložno suglasnosti Komisije;

(f) 

sadržava li plan za oporavak i otpornost mjere koje djelotvorno doprinose digitalnoj tranziciji ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze te otpada li na njih iznos koji čini najmanje 20 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost, na temelju metode za digitalno označivanje utvrđene u Prilogu VII.; ta se metoda na odgovarajući način koristi za mjere koje se ne mogu izravno pripisati području intervencije navedenom u Prilogu VII.; koeficijenti za potporu za digitalne ciljeve mogu se povećati za pojedinačna ulaganja kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere kojima se povećava njihov učinak na digitalne ciljeve;

Djelotvornost:

(g) 

očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost imati trajan učinak na dotičnu državu članicu;

(h) 

očekuje li se da će se aranžmanima koje su predložile dotične države članice osigurati djelotvorno praćenje i provedba plana za oporavak i otpornost, uključujući predviđeni vremenski raspored, ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje;

Učinkovitost:

(i) 

je li obrazloženje iznosa procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koje je pružila država članica razumno i uvjerljivo i u skladu s načelom troškovne učinkovitosti te je li razmjerno očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku;

(j) 

očekuje li se da će se aranžmanima koje su predložile dotične države članice spriječiti, otkriti i ispraviti korupcija, prijevare i sukobi interesa pri korištenju sredstava stavljenih na raspolaganje u okviru Mehanizma, među ostalim i aranžmanima čiji je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz Mehanizma i drugih programa Unije;

Koherentnost:

(k) 

sadržava li plan za oporavak i otpornost mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koji čine koherentna djelovanja.

4.  
Ako je dotična država članica podnijela zahtjev za zajam iz članka 14., Komisija ocjenjuje ispunjava li zahtjev za zajam kriterije utvrđene u članku 15. stavku 1., a posebice ispunjavaju li dodatne reforme i ulaganja u odnosu na koje je taj zahtjev podnesen kriterije za ocjenjivanje iz stavka 3.
5.  
Ako Komisija negativno ocijeni plan za oporavak i otpornost, ona u roku utvrđenom u stavku 1. dostavlja propisno obrazloženu ocjenu.
6.  
Komisiji pri ocjenjivanju planova za oporavak i otpornost koje su dostavile države članice mogu pomoći stručnjaci.

Članak 20.

Prijedlog Komisije i provedbena odluka Vijeća

1.  
Vijeće na prijedlog Komisije provedbenom odlukom odobrava ocjenu plana za oporavak i otpornost koji je država članica dostavila u skladu s člankom 18. stavkom 1. ili, ako je to primjenjivo, njegovu ažuriranu verziju koju je dostavila u skladu s člankom 18. stavkom 2.
2.  
Ako Komisija pozitivno ocijeni plan za oporavak i otpornost, u prijedlogu Komisije za provedbenu odluku Vijeća navode se reforme i projekti ulaganja koje država članica treba provesti, uključujući ključne etape i ciljne vrijednosti te financijski doprinosi izračunani u skladu s člankom 11.
3.  
Ako dotična država članica zatraži potporu u obliku zajma, u prijedlogu Komisije za provedbenu odluku Vijeća navodi se i iznos potpore u obliku zajma iz članka 14. stavaka 4. i 6. te dodatne reforme i dodatni projekti ulaganja koje ta država članica treba provesti i koji su obuhvaćeni tim zajmom, uključujući dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti.
4.  

Financijski doprinos iz stavka 2. određuje se na temelju procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji je predložila dotična država članica, kako je ocijenjen na temelju kriterija utvrđenih u članku 19. stavku 3. Iznos financijskog doprinosa utvrđuje se kako slijedi:

(a) 

ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 19. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost jednak maksimalnom financijskom doprinosu izračunanom za tu državu članicu u skladu s člankom 11. ili veći od tog maksimalnog financijskog doprinosa, financijski doprinos dodijeljen dotičnoj državi članici jednak je ukupnom iznosu maksimalnog financijskog doprinosa izračunanog za tu državu članicu u skladu s člankom 11.;

(b) 

ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 19. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost niži od maksimalnog financijskog doprinosa izračunanog za tu državu članicu u skladu s člankom 11., financijski doprinos dodijeljen državi članici jednak je iznosu procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost;

(c) 

ako plan za oporavak i otpornost nije u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 19. stavku 3., dotičnoj državi članici ne dodjeljuje se financijski doprinos.

5.  

U prijedlogu Komisije iz stavka 2. također se utvrđuju:

(a) 

financijski doprinos koji se plaća u obrocima nakon što je država članica u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost;

(b) 

financijski doprinos i, ako je to primjenjivo, iznos potpore u obliku zajma koji se trebaju platiti u obliku pretfinanciranja u skladu s člankom 13., nakon odobrenja plana za oporavak i otpornost;

(c) 

opis reformi i projekata ulaganja te iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost;

(d) 

rok, koji ne bi trebao biti nakon 31. kolovoza 2026., do kojeg konačne ključne etape i ciljne vrijednosti i za projekte ulaganja i za reforme moraju biti dovršene;

(e) 

aranžmani i vremenski raspored za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost, uključujući, prema potrebi, relevantne mjere potrebne za usklađivanje s člankom 22.;

(f) 

relevantni pokazatelji povezani s ostvarenjem predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti;

(g) 

aranžmani za pružanje potpunog pristupa osnovnim relevantnim podacima Komisiji; i

(h) 

prema potrebi, iznos zajma koji treba platiti u obrocima te dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s plaćanjem zajma.

6.  
Aranžmani i vremenski raspored za praćenje i provedbu iz stavka 5. točke (e), relevantni pokazatelji ostvarenja povezani s ostvarivanjem predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz stavka 5. točke (f), aranžmani za pružanje potpunog pristupa osnovnim podacima Komisiji iz stavka 5. točke (g) i, prema potrebi, dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s plaćanjem zajma iz stavka 5. točke (h) dodatno se preciziraju u operativnim aranžmanima koje dotična država članica i Komisija trebaju dogovoriti nakon donošenja odluke iz stavka 1.
7.  
Vijeće provedbene odluke iz stavka 1. u pravilu donosi u roku od četiri tjedna od usvajanja prijedloga Komisije.
8.  
Vijeće na prijedlog Komisije bez nepotrebne odgode mijenja svoju provedbenu odluku donesenu u skladu s člankom 20. stavkom 1. radi uključivanja ažuriranog maksimalnog financijskog doprinosa izračunanog u skladu s člankom 11. stavkom 2.

Članak 21.

Izmjena plana za oporavak i otpornost države članice

1.  
Ako zbog objektivnih okolnosti dotična država članica više ne može djelomično ili u cijelosti provesti plan za oporavak i otpornost, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, dotična država članica može Komisiji dostaviti obrazloženi zahtjev za podnošenje prijedloga za izmjenu ili zamjenu provedbenih odluka Vijeća iz članka 20. stavaka 1. i 3. Država članica u tu svrhu može predložiti izmijenjeni ili novi plan za oporavak i otpornost. Države članice mogu zatražiti tehničku potporu za pripremu takvih prijedloga u okviru Instrumenta za tehničku potporu.
2.  
Ako smatra da razlozi koje je navela dotična država članica opravdavaju izmjenu relevantnog plana za oporavak i otpornost, Komisija u roku od dva mjeseca od službene dostave zahtjeva ocjenjuje izmijenjeni ili novi plan za oporavak i otpornost u skladu s člankom 19. i podnosi prijedlog za novu provedbenu odluku Vijeća u skladu s člankom 20. stavkom 1. Dotična država članica i Komisija mogu se dogovoriti o produljenju tog roka za razumno razdoblje ako je to potrebno. Vijeće novu provedbenu odluku u pravilu donosi u roku od četiri tjedna od usvajanja prijedloga Komisije.
3.  
Ako smatra da razlozi koje je navela dotična država članica ne opravdavaju izmjenu relevantnog plana za oporavak i otpornost, Komisija odbacuje zahtjev u roku iz stavka 2., nakon što je dotičnoj državi članici omogućila da iznese svoja očitovanja u roku od mjeseca dana od dostave obavijesti o zaključcima Komisije.



POGLAVLJE IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.  
Pri provedbi Mehanizma države članice, kao korisnice ili zajmoprimateljice sredstava u okviru Mehanizma, poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi zaštitile financijske interese Unije te kako bi osigurale da je upotreba sredstava u vezi s mjerama koje se podupiru Mehanizmom u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom, osobito u pogledu sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja prijevara, korupcije i sukoba interesa. U tu svrhu države članice osiguravaju djelotvoran i učinkovit sustav unutarnje kontrole i povrat nepropisno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih iznosa. Države članice mogu se osloniti na svoje redovne nacionalne sustave upravljanja proračunom.
2.  

Sporazumima iz članka 15. stavka 2. i članka 23. stavka 1. utvrđuju se sljedeće obveze država članica:

(a) 

da redovito provjeravaju je li pruženo financiranje pravilno upotrijebljeno u skladu sa svim primjenjivim pravilima i jesu li sve mjere za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost pravilno provedene u skladu sa svim primjenjivim pravilima, osobito u pogledu sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja prijevara, korupcije i sukoba interesa;

(b) 

da poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije i sukoba interesa kako je utvrđeno u članku 61. stavcima 2. i 3. Financijske uredbe, a kojima se šteti financijskim interesima Unije, te poduzimaju pravne mjere za povrat zloupotrijebljenih sredstava, uključujući u odnosu na sve mjere za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost;

(c) 

da uz zahtjev za plaćanje podnesu:

i. 

izjavu o upravljanju u kojoj se izjavljuje da su sredstva iskorištena za predviđenu namjenu, da su podaci podneseni uz zahtjev plaćanje potpuni, točni i pouzdani te da uspostavljeni sustavi kontrole pružaju potrebna jamstva da se sredstvima upravljalo u skladu sa svim primjenjivim pravilima, osobito s pravilima o izbjegavanju sukoba interesa, sprečavanju prijevara, korupcije i dvostrukog financiranja iz Mehanizma i drugih programa Unije u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja; i

ii. 

sažetak provedenih revizija, uključujući utvrđene nedostatke i sva poduzeta korektivna djelovanja;

(d) 

da u svrhu revizije i kontrole i radi pružanja usporedivih informacija o upotrebi financijskih sredstava u odnosu na mjere za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost prikupljaju i stavljaju na raspolaganje sljedeće standardizirane kategorije podataka:

i. 

naziv krajnjeg primatelja sredstava;

ii. 

naziv ugovaratelja i podugovaratelja u slučajevima kada je krajnji primatelj financijskih sredstava javni naručitelj u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom u području javne nabave;

iii. 

ime(na), prezime(na) i datum(e) rođenja stvarnog ili stvarnih vlasnika primatelja sredstava ili ugovaratelja kao što je definirano u članku 3. točki 6. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 );

iv. 

popis svih mjera za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost, uz ukupni iznos javnog financiranja tih mjera i navođenje iznosa sredstava koja su plaćena u okviru Mehanizma i u okviru drugih fondova Unije;

(e) 

da izričito ovlaste Komisiju, OLAF, Revizorski sud i, ako je to primjenjivo, EPPO da ostvaruju svoja prava kako je predviđeno u članku 129. stavku 1. Financijske uredbe te za sve krajnje primatelje sredstava plaćenih za mjere za provedbu reformi i projekata ulaganja uključenih u plan za oporavak i otpornost, ili za sve druge osobe ili subjekte uključene u njihovu provedbu, uvesti obvezu da Komisiju, OLAF, Revizorski sud i, ako je to primjenjivo, EPPO izričito ovlaste da ostvaruju svoja prava kako je predviđeno u članku 129. stavku 1. Financijske uredbe te uvesti slične obveze za sve krajnje primatelje isplaćenih sredstava;

(f) 

da vode evidenciju u skladu s člankom 132. Financijske uredbe.

3.  
Osobne podatke iz stavka 2. točke (d) ovog članka obrađuju samo države članice i Komisija u svrhu i tijekom odgovarajućeg trajanja postupka davanja razrješnice, revizije i postupaka kontrole povezanih s upotrebom sredstava u vezi s provedbom sporazumâ iz članka 15. stavka 2. i članka 23. stavka 1. U okviru postupka davanja razrješnice Komisiji, u skladu s člankom 319. UFEU-a, Mehanizam podliježe izvješćivanju u okviru integriranog financijskog izvješćivanja i izvješćivanja o odgovornosti iz članka 247. Financijske uredbe te, posebice, zasebno u okviru godišnjeg izvješća o upravljanju proračunom i o njegovu izvršenju.
4.  
Komisija državama članicama stavlja na raspolaganje integrirani i interoperabilni informacijski sustav i sustav praćenja, uključujući jedinstveni alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika, za pristup tim podacima i informacijama i njihovu analizu s ciljem opće primjene tog sustava od strane država članica, među ostalim i uz podršku Instrumenta za tehničku potporu.
5.  
Sporazumima iz članka 15. stavka 2. i članka 23. stavka 1. predviđa se i pravo Komisije da u slučaju prijevare, korupcije i sukoba interesa koji utječu na financijske interese Unije i koje država članica nije ispravila ili u slučaju teškog kršenja obveze koja proizlazi iz takvih sporazuma proporcionalno umanji potporu u okviru Mehanizma i osigura povrat svih iznosa koji se duguju proračunu Unije ili da zatraži prijevremenu otplatu zajma.

Komisija pri odlučivanju o iznosu povrata i smanjenja ili o iznosu koji se mora prijevremeno otplatiti poštuje načelo proporcionalnosti i uzima u obzir ozbiljnost prijevare, korupcije i sukoba interesa koji utječu na financijske interese Unije ili kršenja obveze. Prije provedbe smanjenja ili traženja prijevremene otplate državi članici daje se mogućnost da iznese svoja očitovanja.

Članak 23.

Preuzimanje obveza za financijski doprinos

1.  
Nakon što Vijeće donese provedbenu odluku kako je navedeno u članku 20. stavku 1., Komisija s dotičnom državom članicom sklapa sporazum koji čini pojedinačnu pravnu obvezu u smislu Financijske uredbe. Za svaku državu članicu pravna obveza ne smije premašivati financijski doprinos iz članka 11. stavka 1. točke (a) za 2021. i 2022. i ažurirani financijski doprinos iz članka 11. stavka 2. za 2023.
2.  
Proračunske obveze mogu se temeljiti na ukupnim obvezama i, prema potrebi, mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

Članak 24.

Pravila o plaćanjima, suspenziji i otkazivanju sporazumâ o financijskim doprinosima i zajmovima

1.  
Plaćanja financijskih doprinosa i, ako je to primjenjivo, zajma dotičnoj državi članici u skladu s ovim člankom izvršavaju se do 31. prosinca 2026. i u skladu s odobrenim proračunskim sredstvima te ovisno o dostupnosti sredstava.
2.  
Nakon što ostvari relevantne dogovorene ključne etape i ciljne vrijednosti navedene u planu za oporavak i otpornost odobrenom u skladu s člankom 20., dotična država članica Komisiji dostavlja propisno obrazložen zahtjev za plaćanje financijskog doprinosa i, prema potrebi, zajma. Takve zahtjeve za plaćanje države članice Komisiji mogu podnositi dvaput godišnje.
3.  
Komisija na preliminarnoj osnovi i bez nepotrebne odgode te najkasnije dva mjeseca od primitka zahtjeva ocjenjuje jesu li relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u provedbenoj odluci Vijeća iz članka 20. stavka 1. ostvarene u zadovoljavajućoj mjeri. Zadovoljavajuće ostvarenje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti podrazumijeva da dotična država članica nije preokrenula mjere povezane s prethodnim zadovoljavajuće ostvarenim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima. Za potrebe ocjene u obzir se uzimaju i operativni aranžmani iz članka 20. stavka 6. Komisiji mogu pomagati stručnjaci.
4.  
Ako Komisija da pozitivnu preliminarnu ocjenu zadovoljavajućeg ostvarenja relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, svoje zaključke dostavlja Gospodarskom i financijskom odboru i traži njegovo mišljenje o zadovoljavajućem ostvarenju relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Komisija u svojoj ocjeni uzima u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora.
5.  
Ako je ocjena Komisije pozitivna, ona bez nepotrebne odgode donosi odluku o odobravanju isplate financijskog doprinosa i, ako je to primjenjivo, zajma u skladu s Financijskom uredbom. Takva se odluka donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 35. stavka 2.
6.  
Ako Komisija tijekom ocjene iz stavka 5. utvrdi da ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u provedbenoj odluci Vijeća iz članka 20. stavka 1. nisu u zadovoljavajućoj mjeri ostvareni, suspendira se isplata cijelog financijskog doprinosa ili dijela financijskog doprinosa i, ako je to primjenjivo, cijelog zajma ili dijela zajma. Dotična država članica može iznijeti svoja očitovanja u roku od mjeseca dana od dostave obavijesti o Komisijinoj ocjeni.

Suspenzija se ukida samo ako dotična država članica poduzme potrebne mjere kojima se osigurava ostvarenje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti utvrđenih u provedbenoj odluci Vijeća iz članka 20. stavka 1. u zadovoljavajućoj mjeri.

7.  
Odstupajući od članka 116. stavka 2. Financijske uredbe, rok plaćanja počinje teći od datuma obavijesti dotičnoj državi članici o odluci o odobravanju isplate na temelju stavka 5. ovog članka ili od datuma obavijesti o ukidanju suspenzije na temelju stavka 6. drugog podstavka ovog članka.
8.  
Ako dotična država članica u roku od šest mjeseci od suspenzije ne poduzme potrebne mjere, Komisija razmjerno smanjuje iznos financijskog doprinosa i, ako je to primjenjivo, zajma, nakon što je dotičnoj državi članici omogućila da iznese svoja očitovanja u roku od dva mjeseca od dostave obavijesti o zaključcima.
9.  
Ako dotična država članica u roku od 18 mjeseci od datuma donošenja provedbene odluke Vijeća iz članka 20. stavka 1. ne postigne konkretan napredak u pogledu relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, Komisija otkazuje sporazume iz članka 15. stavka 2. i članka 23. stavka 1. i opoziva iznos financijskog doprinosa ne dovodeći u pitanje članak 14. stavak 3. Financijske uredbe. Svako pretfinanciranje u skladu s člankom 13. vraća se u cijelosti. Komisija donosi odluku o otkazivanju sporazumâ iz članka 15. stavka 2. i članka 23. stavka 1. i, ako je to primjenjivo, o povratu pretfinanciranja nakon što je dotičnoj državi članici omogućila da iznese svoja očitovanja u roku od dva mjeseca od dostave obavijesti o Komisijinoj ocjeni prema kojoj nije postignut konkretan napredak.
10.  
Ako se pojave iznimne okolnosti, donošenje odluke o odobravanju isplate financijskog doprinosa i, ako je to primjenjivo, zajma, u skladu sa stavkom 5. može se odgoditi za najviše tri mjeseca.



POGLAVLJE V.

INSTITUCIJSKE ODREDBE

Članak 25.

Transparentnost

1.  
Komisija bez nepotrebne odgode istovremeno i pod jednakim uvjetima dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću planove za oporavak i otpornost koje su službeno dostavile države članice te prijedloge provedbenih odluka Vijeća iz članka 20. stavka 1. koje je objavila Komisija.
2.  
Informacije koje Komisija prenosi Vijeću ili bilo kojem od njegovih pripremnih tijela u kontekstu ove Uredbe ili njezine provedbe istodobno se stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu, podložno aranžmanima o povjerljivosti ako je to potrebno. Relevantni ishodi rasprava održanih u pripremnim tijelima Vijeća dijele se s nadležnim odborom Europskog parlamenta.
3.  
Dotična država članica može od Komisije zatražiti brisanje osjetljivih ili povjerljivih informacija čije bi otkrivanje ugrozilo javne interese države članice. U takvom slučaju Komisija se povezuje s Europskim parlamentom i Vijećem u pogledu načina na koji im se skrivene informacije mogu staviti na raspolaganje na povjerljiv način, u skladu s primjenjivim pravilima.
4.  
Komisija nadležnom odboru Europskog parlamenta dostavlja pregled svojih preliminarnih zaključaka o zadovoljavajućem ostvarenju relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti uključenih u planove za oporavak i otpornost država članica.
5.  
Nadležni odbor Europskog parlamenta može pozvati Komisiju da dostavi informacije o trenutačnom stanju ocjene planova za oporavak i otpornost u kontekstu dijaloga o oporavku i otpornosti iz članka 26.

Članak 26.

Dijalog o oporavku i otpornosti

1.  

Kako bi se poboljšao dijalog među institucijama Unije, a posebno između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, te kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost, nadležni odbor Europskog parlamenta može svaka dva mjeseca pozvati Komisiju na raspravu o sljedećim temama:

(a) 

stanju u pogledu oporavka, otpornosti i sposobnosti prilagodbe u Uniji, kao i mjerama donesenima u skladu s ovom Uredbom;

(b) 

planovima država članica za oporavak i otpornost;

(c) 

ocjeni planova država članica za oporavak i otpornost;

(d) 

glavnim zaključcima izvješća o preispitivanju iz članka 16. stavka 2.;

(e) 

statusu ostvarivanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti planova za oporavak i otpornost država članica;

(f) 

postupcima plaćanja, suspenzije i otkazivanja, među ostalim i iznesenim očitovanjima i korektivnim mjerama koje su poduzele države članice kako bi osigurale zadovoljavajuće ostvarivanje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti;

(g) 

svim ostalima relevantnim informacijama i svoj ostaloj relevantnoj dokumentaciji koje je Komisija stavila na raspolaganje nadležnom odboru Europskog parlamenta u vezi s provedbom Mehanizma;

2.  
Europski parlament svoja stajališta o temama iz stavka 1. može izraziti u rezolucijama.
3.  
Komisija uzima u obzir sve elemente koji proizlaze iz stajališta izraženih u okviru dijaloga o oporavku i otpornosti, uključujući eventualne rezolucije Europskog parlamenta.
4.  
Tablica pokazatelja za oporavak i otpornost iz članka 30. služi kao temelj za dijalog o oporavku i otpornosti.



POGLAVLJE VI.

IZVJEŠĆIVANJE

Članak 27.

Izvješćivanje države članice u kontekstu europskog semestra

Dotična država članica u kontekstu europskog semestra dvaput godišnje izvješćuje o napretku postignutom u ostvarivanju svojeg plana za oporavak i otpornost, što uključuje i operativne aranžmane iz članka 20. stavka 6., te o zajedničkim pokazateljima iz članka 29. stavka 4. Izvješća država članica u tu se svrhu na odgovarajući način uzimaju u obzir u nacionalnim programima reformi, koji služe kao alat za izvješćivanje o napretku prema dovršetku planova za oporavak i otpornost.



POGLAVLJE VII.

KOMPLEMENTARNOST, PRAĆENJE I EVALUACIJA

Članak 28.

Koordinacija i komplementarnost

Komisija i dotične države članice na način razmjeran svojim nadležnostima potiču sinergije i osiguravaju djelotvornu koordinaciju Mehanizma s drugim programima i instrumentima Unije, uključujući Instrument za tehničku potporu, a osobito koordinaciju s mjerama koje se financiraju iz fondova Unije. U tu svrhu one:

(a) 

jamče komplementarnost, sinergiju, koherentnost i dosljednost različitih instrumenata na razini Unije te na nacionalnoj i, prema potrebi, regionalnoj razini, osobito u pogledu mjera koje se financiraju iz fondova Unije, i u fazi planiranja i tijekom njihove provedbe;

(b) 

optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo dupliciranje napora; te

(c) 

osiguravaju blisku suradnju među tijelima nadležnima za provedbu i kontrolu na razini Unije te na nacionalnoj i, prema potrebi, regionalnoj razini kako bi se ostvarili ciljevi Mehanizma.

Članak 29.

Praćenje provedbe

1.  
Komisija prati provedbu Mehanizma i mjeri ostvarivanje ciljeva utvrđenih u članku 4. Praćenje provedbe usmjereno je i razmjerno aktivnostima koje se provode u okviru Mehanizma.
2.  
Sustavom Komisije za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe aktivnosti i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerni zahtjevi u pogledu izvješćivanja za primatelje sredstava Unije.
3.  
Komisija izvješćuje ex post o rashodima koji se financiraju iz Mehanizma u okviru svakog od stupova iz članka 3. Takvo izvješćivanje temelji se na raščlambi procijenjenih rashoda navedenih u odobrenim planovima za oporavak i otpornost.
4.  

Komisija je ovlaštena za donošenje, do kraja prosinca 2021., delegiranih akata u skladu s člankom 33. radi dopune ove Uredbe kako bi se:

(a) 

utvrdili zajednički pokazatelji koje treba koristiti za izvješćivanje o napretku i za potrebe praćenja i evaluacije Mehanizma u pogledu ostvarivanja općih i specifičnih ciljeva; te

(b) 

definirala metoda za izvješćivanje o socijalnim izdacima, uključujući za djecu i mlade, u okviru Mehanizma.

5.  
Države članice izvješćuju Komisiju o zajedničkim pokazateljima.

Članak 30.

Tablica pokazatelja za oporavak i otpornost

1.  
Komisija uspostavlja tablicu pokazatelja za oporavak i otpornost („tablica pokazatelja”) u kojoj se prikazuje napredak u provedbi planova za oporavak i otpornost država članica u svakom od šest stupova iz članka 3. Tablica pokazatelja predstavlja sustav izvješćivanja o uspješnosti Mehanizma.
2.  
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 33. radi dopune ove Uredbe definiranjem detaljnih elemenata tablice pokazatelja s ciljem prikaza napretka u provedbi planova za oporavak i otpornost kako je navedeno u stavku 1.
3.  
U tablici pokazatelja također se prikazuje napredak u provedbi planova za oporavak i otpornost u odnosu na zajedničke pokazatelje iz članka 29. stavka 4.
4.  
Tablica pokazatelja stavlja se u funkciju do prosinca 2021., a Komisija će je ažurirati dvaput godišnje. Tablica pokazatelja objavljuje se na internetskim stranicama ili internetskom portalu.

Članak 31.

Godišnje izvješće

1.  
Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću godišnje izvješće o provedbi Mehanizma.
2.  
Godišnje izvješće sadržava informacije o napretku ostvarenom u pogledu planova za oporavak i otpornost dotičnih država članica u okviru Mehanizma, uključujući informacije o statusu provedbe ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te statusu plaćanja i suspenzija plaćanja.
3.  

Godišnje izvješće sadržava i sljedeće informacije:

(a) 

doprinos Mehanizma klimatskim ciljevima i digitalnim ciljevima;

(b) 

uspješnost Mehanizma na temelju zajedničkih pokazatelja iz članka 29. stavka 4.;

(c) 

rashode koji se financiraju iz Mehanizma u okviru šest stupova iz članka 3., koji obuhvaćaju socijalne izdatke, uključujući za djecu i mlade, kako je navedeno u članku 29. stavku 4.

4.  
Za potrebe izvješćivanja o aktivnostima iz stavaka 2. i 3. Komisija može, prema potrebi, upotrijebiti sadržaj relevantnih dokumenata koje je Komisija službeno usvojila u okviru europskog semestra.

Članak 32.

Evaluacija i ex post evaluacija Mehanizma

1.  
Komisija do 20. veljače 2024 Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija dostavlja neovisno izvješće o evaluaciji provedbe Mehanizma, a do 31. prosinca 2028. neovisno izvješće o ex post evaluaciji.
2.  
U izvješću o evaluaciji posebice se ocjenjuje u kojoj su mjeri ostvareni ciljevi, učinkovitost upotrebe resursa i europska dodana vrijednost. U njemu se isto tako utvrđuje jesu li svi ciljevi i djelovanja i dalje relevantni.
3.  
Evaluaciji se prema potrebi prilaže prijedlog izmjenâ ove Uredbe.
4.  
Izvješće o ex post evaluaciji sastoji se od sveobuhvatne ocjene Mehanizma i uključuje informacije o njegovu dugoročnom učinku.

Članak 33.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  
Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.  
Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 29. stavka 4. i članka 30. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 19. veljače 2021.
3.  
Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 29. stavka 4. i članka 30. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.  
Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.  
Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6.  
Delegirani akt donesen na temelju članka 29. stavka 4. i članka 30. stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od mjesec dana od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za mjesec dana na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.



POGLAVLJE VIII.

KOMUNIKACIJA I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1.  
Komisija se može uključiti u komunikacijske aktivnosti kako bi se osigurala vidljivost sredstava Unije za financijsku potporu predviđenu u odgovarajućem planu za oporavak i otpornost, među ostalim zajedničkim komunikacijskim aktivnostima s dotičnim nacionalnim tijelima. Komisija prema potrebi može osigurati da se potpora u okviru Mehanizma priopći i potvrdi u izjavi o financiranju.
2.  
Primatelji sredstava Unije priznaju podrijetlo i osiguravaju vidljivost tih sredstava, uključujući, ako je to primjenjivo, isticanjem amblema Unije i odgovarajuće izjave o financiranju koja glasi „Financira Europska unija – NextGenerationEU”, posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata, pružanjem koherentnih, djelotvornih i razmjernih ciljanih informacija različitoj publici, među ostalim medijima i javnosti.
3.  
Komisija provodi informacijska i komunikacijska djelovanja koja se odnose na Mehanizam na djelovanja poduzeta na temelju Mehanizma i na postignute rezultate. Komisija prema potrebi obavješćuje predstavništva Europskog parlamenta o svojim djelovanjima te ih u njih uključuje. Financijska sredstva dodijeljena Mehanizmu također doprinose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se ti prioriteti odnose na ciljeve iz članka 4.

Članak 35.

Postupak odbora

1.  
Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.  
Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 36.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.



PRILOG I.

Metoda za izračun maksimalnog financijskog doprinosa po državi članici u okviru Mehanizma

Ovim se Prilogom utvrđuje metoda za izračun maksimalnog financijskog doprinosa dostupnog za svaku državu članicu u skladu s člankom 11. Metodom se uzima u obzir, u odnosu na svaku državu članicu:

— 
broj stanovnika,
— 
obrnuto proporcionalni BDP po stanovniku,
— 
prosječna stopa nezaposlenosti tijekom posljednjih pet godina u odnosu na prosjek EU-a (2015.–2019.)
— 
pad realnog BDP-a u 2020. i pad realnog BDP-a u 2020. i 2021. zajedno.

Kako bi se izbjegla prekomjerna koncentracija resursa:

— 
inverzna vrijednost BDP-a po stanovniku ograničena je na maksimum od 150 % prosjeka Unije;
— 
odstupanje stope nezaposlenosti pojedinačne države članice od prosjeka Unije ograničeno je na maksimum od 150 % prosjeka Unije;
— 
kako bi se uzela u obzir u načelu stabilnija tržišta rada bogatijih država članica (čiji je BND po stanovniku iznad prosjeka Unije), odstupanje njihove stope nezaposlenosti od prosjeka Unije ograničeno je na maksimum od 75 %.

Maksimalni financijski doprinos za državu članicu u okviru Mehanizma (MFCi) definiran je kako slijedi:

MFCi = ν i × (FS)

pri čemu je:

FS (financijska potpora) dostupno financiranje u okviru Mehanizma kako je navedena u članku 6. stavku 1. točki (a); i

νi ključ za raspodjelu za državu članicu i, koji se definira kao:

νi = 0,7 κi + 0,3 αi

pri čemu je:

κi ključ za raspodjelu koji se primjenjuje na 70 % iznosa iz članka 6. stavka 1. točke (a) i koji je utvrđen u Prilogu II.; i

αi ključ za raspodjelu koji se primjenjuje na 30 % iznosa iz članka 6. stavka 1. točke (a) i koji je utvrđen u Prilogu III.



PRILOG II.

Ključ za raspodjelu koji se primjenjuje na 70 % iznosa iz članka 6. stavka 1. točke (a), κi , definiran je kako slijedi:

image,

pri čemu jeimageiimage,

image,

υi ≤ 0,75 za države članiceimagei

υi ≤ 1,5 za države članiceimage.

Definicija ( 5 ):

— 
imageje nominalni BDP po stanovniku države i u 2019.;
— 
imageje ponderirani prosjek BDP-a po stanovniku u 27 država članica Unije u 2019.,
— 
popi,2019 je ukupan broj stanovnika države članice i u 2019.,
— 
popEU,2019 je ukupan broj stanovnika 27 država članica Unije u 2019.
— 
Ui,2015-2019je prosječna stopa nezaposlenosti u državi članici i u razdoblju 2015.–2019.,
— 
UEU,2015-2019 je prosječna stopa nezaposlenosti u razdoblju 2015.–2019. u 27 država članica Unije (u svakoj godini ponderirani prosjek 27 država članica Unije);
— 
imageje bruto domaći dohodak po stanovniku države članice i u 2019.,
— 
imageje ponderirani prosjek bruto domaćeg dohotka po stanovniku u 27 država članica Unije u 2019.



PRILOG III.

Ključ za raspodjelu koji se primjenjuje na 30 % iznosa iz članka 6. stavka 1. točke (a), αi, definiran je kako slijedi:

image

pri čemu je

imageIimage

pri čemu je

image,imageiimage

image

Definicije:

— 
GDPi,t je realni BDP države članice i u razdoblju t = 2019, 2020, 2021;
— 
imageje BDP po stanovniku države članice i u 2019.,
— 
imageje ponderirani prosjek BDP-a po stanovniku u 27 država članica Unije u 2019.,
— 
popi,2019 je ukupan broj stanovnika države članice i u 2019.,
— 
popEU,2019 je ukupan broj stanovnika 27 država članica Unije u 2019.

Pad realnog BDP-a za 2020. (δGDPi,2020–2019) i kumulativni pad realnog BDP-a za razdoblje 2020.–2021. (δGDPi,2020–2019) temeljit će se na jesenskim prognozama Komisije iz 2020. i ažurirati do 30. lipnja 2022. za svaku državu članicu zamjenjujući podatke iz jesenske prognoze Komisije iz 2020. stvarnim rezultatima iz posljednje dostupne ažurirane serije Eurostata pod oznakom „tec00115 (Realna stopa rasta BDP-a – opseg)”.



PRILOG IV.

Primjenom metoda iz priloga I., II. i III. na iznos iz članka 6. stavka 1. točke (a), preračunanog u tekuće cijene, dobivaju se sljedeći udjeli i iznosi maksimalnog financijskog doprinosa po državi članici, ne dovodeći u pitanje ažurirani izračun do 30. lipnja 2022.:



Maksimalni financijski doprinosi po državi članici Unije

 

za 70 % dostupnog iznosa

za 30 % dostupnog iznosa (indikativni iznos temeljen na jesenskim prognozama Komisije iz 2020.)

 

 

Udio kao % ukupnog iznosa

Iznos (u 1,000 EURsadašnje cijene)

Udio kao % ukupnog iznosa

Iznos (u 1,000 EURsadašnje cijene)

Ukupno

BE

1,56 %

3.646.437

2,20 %

2.278.834

5.925.271

BG

1,98 %

4.637.074

1,58 %

1.631.632

6.268.706

CZ

1,51 %

3.538.166

3,41 %

3.533.509

7.071.676

DK

0,56 %

1.303.142

0,24 %

248.604

1.551.746

DE

6,95 %

16.294.947

9,01 %

9.324.228

25.619.175

EE

0,32 %

759.715

0,20 %

209.800

969.515

IE

0,39 %

914.572

0,07 %

74.615

989.186

EL

5,77 %

13.518.285

4,11 %

4.255.610

17.773.895

ES

19,88 %

46.603.232

22,15 %

22.924.818

69.528.050

FR

10,38 %

24.328.797

14,54 %

15.048.278

39.377.074

HR

1,98 %

4.632.793

1,61 %

1.664.039

6.296.831

IT

20,45 %

47.935.755

20,25 %

20.960.078

68.895.833

CY

0,35 %

818.396

0,18 %

187.774

1.006.170

LV

0,70 %

1.641.145

0,31 %

321.944

1.963.088

LT

0,89 %

2.092.239

0,13 %

132.450

2.224.690

LU

0,03 %

76.643

0,02 %

16.883

93.526

HU

1,98 %

4.640.462

2,45 %

2.535.376

7.175.838

MT

0,07 %

171.103

0,14 %

145.371

316.474

NL

1,68 %

3.930.283

1,96 %

2.032.041

5.962.324

AT

0,95 %

2.231.230

1,19 %

1.230.938

3.462.169

PL

8,65 %

20.275.293

3,46 %

3.581.694

23.856.987

PT

4,16 %

9.760.675

4,01 %

4.149.713

13.910.387

RO

4,36 %

10.213.809

3,90 %

4.034.211

14.248.020

SI

0,55 %

1.280.399

0,48 %

496.924

1.777.322

SK

1,98 %

4.643.840

1,63 %

1.686.154

6.329.994

FI

0,71 %

1.661.113

0,41 %

424.692

2.085.805

SE

1,24 %

2.911.455

0,36 %

377.792

3.289.248

EU27

100,00 %

234.461.000

100,00 %

103.508.000

337.969.000



PRILOG V.

Smjernice za ocjenjivanje Mehanizma

1.   Područje primjene

Ove smjernice trebale bi, zajedno s ovom Uredbom, Komisiji poslužiti kao osnova za transparentno i pravično ocjenjivanje planova za oporavak i otpornost koje predlože države članice i za određivanje financijskog doprinosa u skladu s ciljevima i svim ostalim relevantnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi. Ove smjernice su osnova za primjenu kriterija za ocjenjivanje i određivanje financijskog doprinosa iz članka 19. stavka 3. i članka 20. stavka 4.

Svrha ovih smjernica za ocjenjivanje je sljedeća:

(a) 

pružiti dodatne upute za postupak ocjenjivanja prijedloga planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice;

(b) 

detaljnije obrazložiti kriterije za ocjenjivanje i utvrditi sustav ocjenjivanja kako bi se zajamčio pravedan i transparentan postupak; te

(c) 

definirati vezu između Komisijine ocjene provedene na temelju kriterija za ocjenu i određivanja financijskog doprinosa koji se treba navesti u prijedlogu Komisije za odluku Vijeća u vezi s planovima za oporavak i otpornost.

Smjernice su alat koji Komisiji olakšava procjenu prijedloga planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice te kojim se osigurava da se planovima za oporavak i otpornost podupiru reforme i javna ulaganja koji su relevantni i imaju visoku dodanu vrijednost u odnosu na ciljeve Mehanizma, istovremeno osiguravajući jednako postupanje prema državama članicama.

2.   Kriteriji za ocjenjivanje

U skladu s člankom 19. stavkom 3. Komisija ocjenjuje planove za oporavak i otpornost na temelju kriterija relevantnosti, djelotvornosti, učinkovitosti i koherentnosti. Komisija nakon postupka ocjenjivanja planovima za oporavak i otpornost koje države članice dostave dodjeljuje ocjene prema svakom od kriterija za ocjenjivanje iz članka 19. stavka 3. radi određivanja financijskog doprinosa u skladu s člankom 20. stavkom 4.

Radi jednostavnosti i učinkovitosti, sustav ocjenjivanja ima raspon ocjena od A do C, kako je utvrđeno u nastavku:

Relevantnost:

2.1.

Plan za oporavak i otpornost predstavlja sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju, čime se na odgovarajući način doprinosi svim šest stupovima iz članka 3., uzimajući u obzir specifične izazove i dodijeljena financijska sredstva dotične države članice.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

— 
planom za oporavak i otpornost doprinosi se na sveobuhvatan i primjereno uravnotežen način svim šest stupovima iz članka 3., uzimajući u obzir specifične izazove dotične države članice i financijski doprinos dotične države članice te zatraženu potporu u obliku zajma.

Ocjena

A – 

u velikoj mjeri

B – 

donekle

C – 

u maloj mjeri

2.2.

Očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost doprinijeti djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju, uključujući njihove fiskalne aspekte, i preporukama danima na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011, prema potrebi, upućenima dotičnoj državi članici, ili izazova utvrđenih u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

— 
očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost doprinijeti djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju, uključujući njihove fiskalne aspekte, i preporukama danima na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011, prema potrebi, upućenima dotičnoj državi članici, ili izazova utvrđenih u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra, uzimajući u obzir financijski doprinos dotične države članice i zatraženu potporu u obliku zajma te opseg i razmjer izazova koji su specifični za pojedinu zemlju i informacije uključene u nacionalni program reformi;

i

— 
plan za oporavak i otpornost predstavlja sveobuhvatan i prikladan odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju u dotičnoj državi članici;

i

— 
izazovi na koje se odnosi plan za oporavak i otpornost smatraju se važnima za poticanje potencijala rasta gospodarstva dotične države članice na održiv način;

i

— 
nakon dovršetka predloženih reformi i ulaganja očekuje se da su povezani izazovi svladani ili da im se pristupilo na način kojim se znatno doprinosi njihovu svladavanju.

Ocjena

A – 

Planom za oporavak i otpornost doprinosi se djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u preporukama za pojedinu zemlju ili izazova iz drugih relevantnih dokumenata koje je Komisija službeno donijela u okviru europskog semestra te plan za oporavak i otpornost predstavlja prikladan odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju u dotičnoj državi članici

B – 

Planom za oporavak i otpornost doprinosi se djelomičnom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u preporukama za pojedinu zemlju ili izazova iz drugih relevantnih dokumenata koje je Komisija službeno donijela u okviru europskog semestra te plan za oporavak i otpornost predstavlja prikladan odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju u dotičnoj državi članici

C – 

Planom za oporavak i otpornost ne doprinosi se svladavanju izazova utvrđenih u preporukama za pojedinu zemlju ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u okviru europskog semestra te plan za oporavak i otpornost ne predstavlja prikladan odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju u dotičnoj državi članici

2.3.

Očekuje se da će plan za oporavak i otpornost djelotvorno doprinijeti jačanju potencijala za rast, otvaranju radnih mjesta i ekonomskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti države članice, čime se doprinosi provedbi europskog stupa socijalnih prava, među ostalim i promicanjem politika za djecu i mlade, te ublažavanju ekonomskih i socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, čime se jačaju ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija i konvergencija unutar Unije;

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

— 
plan za oporavak i otpornost sadržava mjere čiji je cilj na uključiv način potaknuti ekonomski rast i ekonomska kohezija, osobito rješavanjem slabosti gospodarstava država članica, poticanjem potencijala za rast gospodarstva dotične države članice i otvaranja radnih mjesta te ublažavanjem negativnih posljedica krize,

i

— 
plan za oporavak i otpornost sadržava mjere čiji je cilj jačati socijalnu koheziju i sustave socijalne zaštite, uključujući politike za djecu i mlade, smanjiti socijalne ranjivosti, doprinijeti provedbi načela europskog stupa socijalnih prava i poboljšanju razina pokazatelja iz pregleda socijalnih pokazatelja;

i

— 
planom za oporavak i otpornost nastoji se smanjiti ekonomsku osjetljivost države članice na udare;

i

— 
planom za oporavak i otpornost nastoje se povećati kapaciteti gospodarskih i/ili socijalnih struktura i institucija u državi članici s ciljem prilagodbe i otpornosti na šokove;

i

— 
očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost doprinijeti jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i konvergencije.

Ocjena

A – 

Znatan očekivani učinak

B – 

Osrednji očekivani učinak

C – 

Slab očekivani učinak

2.4.

Očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost osigurati da se nijednom mjerom za provedbu reformi i projekata ulaganja uključenom u plan za oporavak i otpornost ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 (načelo „ne nanosi bitnu štetu”);

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

— 
nijednom mjerom za provedbu reformi i projekata ulaganja uključenom u plan ne nanosi se bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 (načelo „ne nanosi bitnu štetu”).

Ocjena

A – 

nijednom mjerom ne nanosi se bitna šteta okolišnim ciljevima (načelo „ne nanosi bitnu štetu”)

C – 

jedna ili više mjera nanose bitnu štetu okolišnim ciljevima (načelo „ne nanosi bitnu štetu”)

2.5.

Plan za oporavak i otpornost sadržava mjere koje djelotvorno doprinose zelenoj tranziciji, uključujući biološku raznolikost, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze te na njih otpada iznos koji čini najmanje 37% ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost, na temelju metode za praćenje klimatskih mjera utvrđene u Prilogu VI.; ta se metoda na odgovarajući način koristi za mjere koje se ne mogu izravno pripisati području intervencije navedenom u Prilogu VI.; koeficijenti za potporu za klimatske ciljeve mogu se povećati do ukupnog iznosa od 3 % sredstava dodijeljenih za pojedinačna ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere koje uvjerljivo povećavaju njihov učinak na klimatske ciljeve, podložno suglasnosti Komisije;

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente u nastavku:

Područje primjene

— 
očekuje se da će se provedbom predviđenih mjera djelotvorno doprinijeti zelenoj tranziciji, uključujući biološku raznolikost, i ako je to primjenjivo, rješavanju izazova koji iz toga proizlaze, čime će se doprinijeti postizanju klimatskih ciljeva Unije za 2030. uz istodobno poštovanje cilja klimatske neutralnosti Unije do 2050.;

i

— 
države članice primjenjuju metodu koja se sastoji od ponderiranja potpore koja se dodjeljuje, kojom se odražava opseg u kojem ta potpora doprinosi klimatskim ciljevima. Ponderiranja se temelje na dimenzijama i oznakama za vrste intervencija utvrđenima u Prilogu VI. i mogu se povećati za pojedinačna ulaganja kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere koje uvjerljivo povećavaju njihov učinak na klimatske ciljeve. Jednak sustav ponderiranja koristi se za mjere koje se ne mogu izravno pripisati nekom od područja intervencije navedenih u Prilogu VI.;

i

— 
očekuje se da će provedba predviđenih mjera imati trajan učinak.

Ocjena

A – 

u velikoj mjeri

B – 

donekle

C – 

u maloj mjeri

2.6.

Plan za oporavak i otpornost sadržava mjere koje djelotvorno doprinose digitalnoj tranziciji ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze te na njih otpada iznos koji čini najmanje 20 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost, na temelju metode za digitalno označivanje utvrđene u Prilogu VII.; ta se metoda na odgovarajući način koristi za mjere koje se ne mogu izravno pripisati području intervencije navedenom u Prilogu VII.; koeficijenti za potporu za digitalne ciljeve mogu se povećati za pojedinačna ulaganja kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere kojima se povećava njihov učinak na digitalne ciljeve.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

— 
očekuje se da će provedba predviđenih mjera znatno doprinijeti digitalnoj transformaciji gospodarskih ili socijalnih sektora;

ili

— 
očekuje se da će provedba predviđenih mjera znatno doprinijeti svladavanju izazova koji proizlaze iz digitalne tranzicije;

i

— 
države članice primjenjuju metodu koja se sastoji od ponderiranja potpore koja se dodjeljuje, kojom se odražava opseg u kojem ta potpora doprinosi digitalnim ciljevima. Ponderiranja se temelje na dimenzijama i oznakama za vrste intervencija utvrđenima u Prilogu VII. i mogu se povećati za pojedinačna ulaganja kako bi se u obzir uzele popratne reformske mjere koje povećavaju njihov učinak na digitalne ciljeve. Jednak sustav ponderiranja koristi se za mjere koje se ne mogu izravno pripisati nekom od područja intervencije navedenih u Prilogu VII.;

i

— 
očekuje se da će provedba predviđenih mjera imati trajan učinak.

Ocjena

A – 

u velikoj mjeri

B – 

donekle

C – 

u maloj mjeri

Djelotvornost:

2.7.

Očekuje se da će plan za oporavak i otpornost imati trajan učinak na dotičnu državu članicu.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

— 
očekuje se da će provedba predviđenih mjera dovesti do strukturnih promjena u upravi ili u relevantnim institucijama;

ili

— 
očekuje se da će provedba predviđenih mjera dovesti do strukturnih promjena relevantnih politika;

i

— 
očekuje se da će provedba predviđenih mjera imati trajan učinak.

Ocjena

A – 

u velikoj mjeri

B – 

donekle

C – 

u maloj mjeri

2.8.

Očekuje se da će se aranžmanima koje su predložile dotične države članice osigurati djelotvorno praćenje i provedba plana za oporavak i otpornost, uključujući predviđeni vremenski raspored, ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

— 
pojedina struktura zadužena je u državi članici za: i. provedbu plana za oporavak i otpornost; ii. praćenje napretka u pogledu ključnih etapa i ciljnih vrijednosti; te iii. izvješćivanje;

i

— 
predložene ključne etape i ciljne vrijednosti jasne su i realistične, a predloženi pokazatelji za te ključne etape i ciljne vrijednosti relevantni, prihvatljivi i pouzdani;

i

— 
cjelokupni aranžmani koje države članice predlažu kada je riječ o organizaciji provedbe reformi i ulaganja (uključujući odgovarajuću raspodjelu osoblja) vjerodostojni su.

Ocjena

A – 

aranžmani su prikladni za djelotvornu provedbu

B – 

aranžmani su prikladni za minimalno djelotvornu provedbu

C – 

aranžmani nisu dovoljni za djelotvornu provedbu

Učinkovitost:

2.9.

Obrazloženje iznosa procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koje je dostavila država članica je razumno i uvjerljivo i u skladu s načelom troškovne učinkovitosti te je razmjerno očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

— 
država članica dostavila je dovoljno informacija i dokaza da je iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost primjeren (razuman);

i

— 
država članica dostavila je dovoljno informacija i dokaza da je iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost u skladu s prirodom i vrstom predviđenih reformi i ulaganja (uvjerljiv);

i

— 
država članica dostavila je dovoljno informacija i dokaza da iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji se treba financirati iz Mehanizma nije obuhvaćen postojećim ili planiranim financiranjem od strane Unije;

i

— 
iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost razmjeran je očekivanom socijalnom i ekonomskom učinku uključenih predviđenih mjera na dotičnu državu članicu.

Ocjena

A – 

u velikoj mjeri

B – 

donekle

C – 

u maloj mjeri

2.10.

Očekuje se da će se aranžmanima koje su predložile dotične države članice spriječiti, otkriti i ispraviti korupcija, prijevare i sukobi interesa pri korištenju sredstava stavljenih na raspolaganje u okviru Mehanizma, među ostalim i aranžmanima čiji je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz Mehanizma i drugih programa Unije.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

— 
sustav unutarnje kontrole opisan u planu za oporavak i otpornost temelji se na pouzdanim postupcima i strukturama te se njime utvrđuju jasni akteri (tijela/subjekti) i njihove uloge i odgovornosti za obavljanje zadaća unutarnje kontrole; njime se osobito osigurava odgovarajuće razdvajanje relevantnih funkcija;

i

— 
sustav kontrole i drugi relevantni aranžmani, uključujući one za prikupljanje i stavljanje na raspolaganje podataka o krajnjim primateljima opisane u planu za oporavak i otpornost, osobito radi sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava stavljenih na raspolaganje u okviru Mehanizma, su prikladni;

i

— 
aranžmani opisani u planu za oporavak i otpornost čiji je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz Mehanizma i drugih programa Unije su prikladni;

i

— 
akteri (tijela/subjekti) odgovorni za kontrole imaju pravne ovlasti i administrativne kapacitete za izvršavanje svojih predviđenih uloga i zadaća.

Ocjena

A – 

aranžmani su prikladni

C – 

aranžmani nisu dovoljni

Koherentnost:

2.11.

Plan za oporavak i otpornost sadržava mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koji čine usklađena djelovanja.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje sljedeće elemente:

Područje primjene

— 
plan za oporavak i otpornost uključuje mjere čiji se učinci međusobno jačaju;

ili

— 
plan za oporavak i otpornost uključuje mjere koje su međusobno komplementarne.

Ocjena

A – 

u velikoj mjeri

B – 

donekle

C – 

u maloj mjeri

3.

 Određivanje financijskog doprinosa

U skladu s člankom 20. u prijedlogu Komisije određuje se financijski doprinos uzimajući u obzir važnost i koherentnost plana za oporavak i otpornost koji je predložila dotična država članica, kako je procijenjen na temelju kriterija utvrđenih u članku 19. stavku 3. U tu svrhu Komisija primjenjuje sljedeće kriterije:

(a) 

ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 19. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost jednak maksimalnom financijskom doprinosu izračunanom za tu državu članicu u skladu s člankom 11. ili već od tog maksimalnog financijskog doprinosa, financijski doprinos dodijeljen dotičnoj državi članici jednak je ukupnom iznosu maksimalnog financijskog doprinosa izračunanog za tu državu članicu u skladu s člankom 11.;

(b) 

ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 19. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost niži od maksimalnog financijskog doprinosa izračunanog za tu državu članicu u skladu s člankom 11., financijski doprinos dodijeljen državi članici jednak je iznosu procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost;

(c) 

ako plan za oporavak i otpornost nije u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 19. stavku 3., dotičnoj državi članici ne dodjeljuje se financijski doprinos.

▼C1

Za potrebe provedbe ovog stavka primjenjuju se sljedeće formule:

— 
za točku (a): Ci ≥ MFCi država članica i prima MFCi
— 
za točku (b): Ci < MFCi članica i prima Ci

pri čemu:

— 
i se odnosi na dotičnu državu članicu,
— 
MFC je maksimalni financijski doprinos za dotičnu državu članicu,
— 
C je iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost.

▼B

Na temelju rezultata i ocjena iz postupka ocjenjivanja vrijedi sljedeće:

Plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije za ocjenjivanje:

Ako konačna ocjena za kriterije iz točke 2. uključuje:

— 
ocjenu A za kriterije pod 2.2., 2.3., 2.5 i 2.6.;

a za ostale kriterije:

— 
sve ocjene A,

ili

— 
broj ocjena B nije veći od broja ocjena A i nema ocjena C.

Plan za oporavak i otpornost ne ispunjava u zadovoljavajućoj mjeri kriterije za ocjenjivanje:

Ako konačna ocjena za kriterije iz točke 2. uključuje:

— 
ocjenu koja nije A za kriterije 2.2., 2.3., 2.5 i 2.6.;

a za ostale kriterije:

— 
više ocjena B nego ocjena A,

ili

— 
barem jednu ocjenu C.,



PRILOG VI.

Metoda za praćenje klimatskih mjera

Dimenzije i oznake za vrste intervencija za Mehanizam



 

PODRUČJE INTERVENCIJA

Koeficijent za izračun potpore za ciljeve povezane s klimatskim promjenama

Koeficijent za izračun potpore za okolišne ciljeve

001

Ulaganja u trajna sredstva, uključujući istraživačku infrastrukturu, u mikropoduzećima izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija

0 %

0 %

002

Ulaganja u trajna sredstva, uključujući istraživačku infrastrukturu, u malim i srednjim poduzećima (uključujući privatne istraživačke centre) izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija

0 %

0 %

002.a1

Ulaganja u trajna sredstva, uključujući istraživačku infrastrukturu, u velikim poduzećima (1) izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija

0 %

0 %

003

Ulaganja u trajna sredstva, uključujući istraživačku infrastrukturu, i ustanove visokog obrazovanja izravno povezane s aktivnostima istraživanja i inovacija

0 %

0 %

004

Ulaganja u nematerijalnu imovinu u mikropoduzećima izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija

0 %

0 %

005

Ulaganja u nematerijalnu imovinu u MSP-ovima (uključujući privatne istraživačke centre) izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija

0 %

0 %

005.a1

Ulaganja u nematerijalnu imovinu u velikim poduzećima izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija

0 %

0 %

006

Ulaganja u nematerijalnu imovinu u javnim istraživačkim centrima i ustanovama visokog obrazovanja izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija

0 %

0 %

007

Aktivnosti istraživanja i inovacija u mikropoduzećima, uključujući umrežavanje (industrijsko istraživanje, eksperimentalan razvoj, studije izvedivosti)

0 %

0 %

008

Aktivnosti istraživanja i inovacija u MSP-ovima, uključujući umrežavanje

0 %

0 %

008.a1

Aktivnosti istraživanja i inovacija u velikim poduzećima, uključujući umrežavanje

0 %

0 %

009

Aktivnosti istraživanja i inovacija u javnim istraživačkim centrima, ustanovama visokog obrazovanja i centrima kompetentnosti, uključujući umrežavanje (industrijsko istraživanje, eksperimentalan razvoj, studije izvedivosti)

0 %

0 %

010

Digitalizacija MSP-ova (uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežene poslovne procese, digitalne inovacijske centre, žive laboratorije, internetske poduzetnike i start-up poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), B2B)

0 %

0 %

010.a1

Digitalizacija velikih poduzeća (uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežene poslovne procese, centre za digitalne inovacije, žive laboratorije, internetske poduzetnike i start-up poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), B2B)

0 %

0 %

010.b

Digitalizacija MSP-ova ili velikih poduzeća (uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežene poslovne procese, centre za digitalne inovacije, žive laboratorije, internetske poduzetnike i start-up poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), B2B) u skladu s kriterijima smanjenja emisija stakleničkih plinova ili energetske učinkovitosti (2)

40 %

0 %

011

IKT rješenja za državnu upravu, e-usluge, aplikacije

0 %

0 %

011.a

IKT rješenja za državnu upravu, e-usluge, aplikacije u skladu s kriterijima smanjenja emisija stakleničkih plinova ili energetske učinkovitosti (2)

40 %

0 %

012

Usluge informacijske tehnologije i aplikacije za digitalne vještine i digitalnu uključenost

0 %

0 %

013

Usluge i aplikacije e-zdravlja (uključujući e-skrb, internet stvari za tjelesnu aktivnost i život potpomognut okolinom)

0 %

0 %

014

Poslovna infrastruktura za MSP-ove (uključujući industrijske parkove i pogone)

0 %

0 %

015

Razvoj i internacionalizacija poslovanja MSP-ova, uključujući proizvodna ulaganja

0 %

0 %

015.a

Potpora velikim poduzećima pomoću financijskih instrumenata, uključujući proizvodna ulaganja

0 %

0 %

016

Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju, poduzetništvo i prilagodljivost poduzeća promjenama

0 %

0 %

017

Napredne usluge potpore za MSP-ove i grupe MSP-ova (uključujući upravljanje, marketing i usluge dizajna)

0 %

0 %

018

Inkubator, potpora za spin-off, spin-out i start-up poduzeća

0 %

0 %

019

Potpora inovacijskim klasterima, uključujući između poslovnih subjekata, istraživačkih organizacija i javnih tijela i poslovnih mreža prvenstveno u korist MSP-ova

0 %

0 %

020

Inovacijski procesi u MSP-ovima (inovacije u pogledu procesa, organizacije, marketinga, zajedničkog kreiranja i inovacije potaknute korisnicima i potražnjom)

0 %

0 %

021

Prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima, istraživačkim centrima i sektorom visokog obrazovanja

0 %

0 %

022

Procesi istraživanja i inovacija, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima usmjerenima na niskougljično gospodarstvo, otpornost i prilagodbu na klimatske promjene

100 %

40 %

023

Procesi istraživanja i inovacija, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima usmjerenima na kružno gospodarstvo

40 %

100 %

024

Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP-ovima i mjere potpore

40 %

40 %

024.a

Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u velikim poduzećima i mjere potpore

40 %

40 %

024.b

Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP-ovima ili velikim poduzećima i mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti (3)

100 %

40 %

025

Obnova stambenih građevina radi povećanja energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore

40 %

40 %

025.a

Obnova stambenih građevina radi povećanja energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti (4)

100 %

40 %

025.b

Izgradnja novih energetski učinkovitih zgrada (5)

40 %

40 %

026

Obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javnu infrastrukturu, demonstracijski projekti i mjere potpore

40 %

40 %

026.a

Obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javnu infrastrukturu, demonstracijski projekti i mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti (6)

100 %

40 %

027

Potpora poduzećima koja pružaju usluge koje doprinose niskougljičnom gospodarstvu i otpornosti na klimatske promjene, uključujući mjere za podizanje svijesti

100 %

40 %

028

Energija iz obnovljivih izvora: vjetar

100 %

40 %

029

Energija iz obnovljivih izvora: solarna energija

100 %

40 %

030

Energija iz obnovljivih izvora: biomasa (7)

40 %

40 %

030.a

Energija iz obnovljivih izvora: biomasa s velikim uštedama emisija stakleničkih plinova (8)

100 %

40 %

031

Energija iz obnovljivih izvora: energija mora

100 %

40 %

032

Ostala energija iz obnovljivih izvora (uključujući geotermalnu energiju)

100 %

40 %

033

Pametni energetski sustavi (uključujući pametne mreže i IKT sustave) i povezano skladištenje energije.

100 %

40 %

034

Visokoučinkovita kogeneracija, centralizirano grijanje i hlađenje

40 %

40 %

034.a0

Visokoučinkovita kogeneracija, učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje s niskim emisijama tijekom životnog ciklusa (9)

100 %

40 %

034.a1

Zamjena sustavâ grijanja na ugljen sustavima grijanja na plin radi ublažavanja klimatskih promjena

0 %

0 %

034.a2

Distribucija i prijevoz prirodnog plina kojim se zamjenjuje ugljen

0 %

0 %

035

Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje i upravljanje rizicima povezanima s klimom: poplave (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i ekosustavne pristupe)

100 %

100 %

036

Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje i upravljanje rizicima povezanima s klimom: požari (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i ekosustavne pristupe)

100 %

100 %

037

Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje i upravljanje rizicima povezanima s klimom: ostalo, npr. oluje i suša (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i ekosustavne pristupe)

100 %

100 %

038

Sprečavanje rizika i upravljanje neklimatskim prirodnim rizicima (npr. potresima) i rizicima povezanim s ljudskim aktivnostima (npr. tehnološke nezgode) uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i ekosustavne pristupe

0 %

100 %

039

Osiguravanje vode za ljudsku potrošnju (crpilišta, infrastruktura za obradu, skladištenje i distribuciju, mjere za povećanje učinkovitosti, opskrba pitkom vodom)

0 %

100 %

039.a

Osiguravanje vode za ljudsku upotrebu (crpilišta, infrastruktura za obradu, skladištenje i distribuciju, mjere za povećanje učinkovitosti, opskrba pitkom vodom) u skladu s kriterijem učinkovitosti (10)

40 %

100 %

040

Vodno gospodarstvo i očuvanje vodnih resursa (uključujući upravljanje riječnim slivovima, specifične mjere za prilagodbu klimatskim promjenama, ponovnu upotrebu i smanjenje istjecanja)

40 %

100 %

041

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

0 %

100 %

041.a

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti (11)

40 %

100 %

042

Gospodarenje kućanskim otpadom: mjere za sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količine, odvajanje, ponovnu upotrebu, recikliranje

40 %

100 %

042.a

Gospodarenje kućanskim otpadom: gospodarenje preostalim otpadom

0 %

100 %

044

Gospodarenje komercijalnim, industrijskim otpadom: mjere za sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količine, odvajanje, ponovnu upotrebu, recikliranje

40 %

100 %

044.a

Gospodarenje komercijalnim, industrijskim otpadom: preostali i opasni otpad

0 %

100 %

045

Promicanje upotrebe recikliranih materijala kao sirovina

0 %

100 %

045.a

Upotreba recikliranih materijala kao sirovina u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti (12)

100 %

100 %

046

Sanacija industrijskih lokacija i onečišćenog zemljišta

0 %

100 %

046.a

Sanacija industrijskih lokacija i onečišćenog zemljišta u skladu s kriterijima učinkovitosti (13)

40 %

100 %

047

Potpora proizvodnim procesima prihvatljivima za okoliš i učinkovitost resursa u MSP-ovima

40 %

40 %

047.a

Potpora proizvodnim procesima prihvatljivima za okoliš i učinkovitost resursa u velikim poduzećima

40 %

40 %

048

Mjere za kvalitetu zraka i smanjivanje buke

40 %

100 %

049

Zaštita, obnova i održivo korištenje područja mreže Natura 2000

40 %

100 %

050

Zaštita prirode i biološke raznolikosti, prirodna baština i resursi, zelena i plava infrastruktura

40 %

100 %

051

IKT: širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (glavna/posrednička mreža)

0 %

0 %

052

IKT: širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (pristup/lokalna petlja čija učinkovitost odgovara instalaciji s optičkim vlaknima do distribucijske točke na konačnoj lokaciji za višestambene zgrade)

0 %

0 %

053

IKT: širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (pristup/lokalna petlja čija učinkovitost odgovara instalaciji s optičkim vlaknima do distribucijske točke na konačnoj lokaciji za stambene i poslovne prostore)

0 %

0 %

054

IKT: širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (pristup/lokalna petlja čija učinkovitost odgovara instalaciji s optičkim vlaknima do bazne stanice za naprednu bežičnu komunikaciju)

0 %

0 %

055

IKT: ostale vrste infrastrukture IKT-a (uključujući opsežne računalne resurse/opremu, podatkovne centre, senzore i ostalu bežičnu opremu)

0 %

0 %

055.a

IKT: ostale vrste infrastrukture IKT-a (uključujući opsežne računalne resurse/opremu, podatkovne centre, senzore i ostalu bežičnu opremu) u skladu s kriterijima za smanjenje emisija ugljika i energetsku učinkovitost (2)

40 %

0 %

056

Novoizgrađene ili poboljšane autoceste i ceste – osnovna mreža TEN-T (14)

0 %

0 %

057

Novoizgrađene ili poboljšane autoceste i ceste – sveobuhvatna mreža TEN-T

0 %

0 %

058

Novoizgrađene ili poboljšane poveznice sporednih cesta s cestovnim mrežama i čvorovima TEN-T-a

0 %

0 %

059

Novoizgrađene ili poboljšane ostale nacionalne, regionalne i lokalne pristupne ceste

0 %

0 %

060

Obnovljene ili modernizirane autoceste i ceste – osnovna mreža TEN-T

0 %

0 %

061

Obnovljene ili modernizirane autoceste i ceste – sveobuhvatna mreža TEN-T

0 %

0 %

062

Ostale obnovljene ili modernizirane ceste (autoceste, nacionalne, regionalne ili lokalne)

0 %

0 %

063

Digitalizacija prometa: cestovni promet

0 %

0 %

063.a

Digitalizacija prometa kada je dijelom namijenjena smanjenju emisija stakleničkih plinova: cestovni promet

40 %

0 %

064

Novoizgrađena ili poboljšana željeznica – osnovna mreža TEN-T

100 %

40 %

065

Novoizgrađena ili poboljšana željeznica – sveobuhvatna mreža TEN-T

100 %

40 %

066

Ostala novoizgrađena ili poboljšana željeznica

40 %

40 %

066.a

Ostala novoizgrađena ili poboljšana željeznica – električna/nulta stopa emisije (15)

100 %

40 %

067

Obnovljena ili modernizirana željeznica – osnovna mreža TEN-T

100 %

40 %

068

Obnovljena ili modernizirana željeznica – sveobuhvatna mreža TEN-T

100 %

40 %

069

Ostala obnovljena ili modernizirana željeznica

40 %

40 %

069.a

Ostale obnovljene ili modernizirane željeznice – električne/nulta stopa emisije (15)

100 %

40 %

070

Digitalizacija prometa: željeznički promet

40 %

0 %

071

Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS)

40 %

40 %

072

Pokretna željeznička suprastruktura

0 %

40 %

072.a

Pokretna željeznička suprastruktura s nultom stopom emisija/električnim pogonom (16)

100 %

40 %

073

Infrastruktura čistog gradskog prometa (17)

100 %

40 %

074

Vozni park čistog gradskog prometa (18)

100 %

40 %

075

Biciklistička infrastruktura

100 %

100 %

076

Digitalizacija gradskog prometa

0 %

0 %

076.a

Digitalizacija prometa kada je dijelom namijenjena smanjenju emisija stakleničkih plinova: gradski promet

40 %

0 %

077

Infrastruktura za alternativna goriva (19)

100 %

40 %

078

Multimodalni promet (TEN-T)

40 %

40 %

079

Multimodalni promet (osim gradskog)

40 %

40 %

080

Morske luke (TEN-T)

0 %

0 %

080.a

Morske luke (TEN-T) osim sredstava namijenjenih za prijevoz fosilnih goriva

40 %

0 %

081

Ostale morske luke

0 %

0 %

081.a

Ostale morske luke osim objekata namijenjenih za prijevoz fosilnih goriva

40 %

0 %

082

Unutarnji plovni putovi i luke (TEN-T)

0 %

0 %

082.a

Unutarnji plovni putovi i luke (TEN-T) osim sredstava namijenjenih za prijevoz fosilnih goriva

40 %

0 %

083

Unutarnji plovni putovi i luke (regionalni i lokalni)

0 %

0 %

083.a0

Unutarnji plovni putovi i luke (regionalni i lokalni) osim sredstava namijenjenih za prijevoz fosilnih goriva

40 %

0 %

083.a1

Sustavi za zaštitu i sigurnost zračnog prometa te upravljanje njime za postojeće zračne luke

0 %

0 %

084

Digitalizacija prometa: ostale vrste prijevoza

0 %

0 %

084.a

Digitalizacija prometa kada je dijelom namijenjena smanjenju emisija stakleničkih plinova: ostale vrste prijevoza

40 %

0 %

085

Infrastruktura za obrazovanje djece u ranom djetinjstvu i skrb

0 %

0 %

086

Infrastruktura za osnovno i sekundarno obrazovanje

0 %

0 %

087

Infrastruktura za tercijarno obrazovanje

0 %

0 %

088

Infrastruktura za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i obrazovanje odraslih

0 %

0 %

089

Stambena infrastruktura za migrante, izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom ili osobe koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu

0 %

0 %

090

Stambena infrastruktura (osim za migrante, izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom ili osobe koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu)

0 %

0 %

091

Ostala socijalna infrastruktura koja doprinosi uključivanju u zajednicu

0 %

0 %

092

Zdravstvena infrastruktura

0 %

0 %

093

Zdravstvena oprema

0 %

0 %

094

Pokretna imovina zdravstvenog sustava

0 %

0 %

095

Digitalizacija u području zdravstvene skrbi

0 %

0 %

096

Infrastruktura za privremeni prihvat migranata, izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom ili osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu

0 %

0 %

097

Mjere za poboljšanje pristupa zapošljavanju

0 %

0 %

098

Mjere za promicanje pristupa zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih

0 %

0 %

099

Posebna potpora za zapošljavanje mladih i socioekonomsku integraciju mladih

0 %

0 %

100

Potpora za samozapošljavanje i pokretanje poslovanja

0 %

0 %

101

Potpora za socijalnu ekonomiju i socijalna poduzeća

0 %

0 %

102

Mjere za modernizaciju i jačanje institucija tržišta rada i njihovih usluga kako bi se procijenile i predvidjele potrebe za vještinama te pružila pravovremena i prilagođena pomoć

0 %

0 %

103

Potpora za usklađivanje s potrebama tržišta rada i promjene radnog statusa

0 %

0 %

104

Potpora mobilnosti radne snage

0 %

0 %

105

Mjere za promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada i smanjenje segregacije na temelju spola na tržištu rada

0 %

0 %

106

Mjere za promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, uključujući pristup skrbi za djecu i skrbi za uzdržavane osobe

0 %

0 %

107

Mjere za zdravo i dobro prilagođeno radno okruženje kojima se ublažavaju zdravstveni rizici, uključujući promicanje tjelesne aktivnosti

0 %

0 %

108

Potpora za razvoj digitalnih vještina

0 %

0 %

109

Potpora za prilagodbu promjenama – za radnike, poduzeća i poduzetnike

0 %

0 %

110

Mjere kojima se potiče aktivno i zdravo starenje

0 %

0 %

111

Potpora za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (isključujući infrastrukturu)

0 %

0 %

112

Potpora za osnovno i sekundarno obrazovanje (isključujući infrastrukturu)

0 %

0 %

113

Potpora za tercijarno obrazovanje (isključujući infrastrukturu)

0 %

0 %

114

Potpora za obrazovanje odraslih (isključujući infrastrukturu)

0 %

0 %

115

Mjere za promicanje jednakih prilika i aktivnog sudjelovanja u društvu

0 %

0 %

116

Mogućnosti integracije i ponovnog zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju

0 %

0 %

117

Mjere za poboljšanje pristupa marginaliziranih skupina poput Roma obrazovanju i zapošljavanju te za promicanje njihove socijalne uključenosti

0 %

0 %

118

Potpora civilnom društvu koje radi s marginaliziranim zajednicama poput Roma

0 %

0 %

119

Posebne aktivnosti za povećanje sudjelovanja državljana trećih zemalja u zapošljavanju

0 %

0 %

120

Mjere za socijalnu integraciju državljana trećih zemalja

0 %

0 %

121

Mjere za unaprjeđenje jednakog i pravovremenog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama

0 %

0 %

122

Mjere za unaprjeđenje pružanja usluga skrbi u obitelji i zajednici

0 %

0 %

123

Mjere za poboljšanje pristupačnosti, učinkovitosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi (isključujući infrastrukturu)

0 %

0 %

124

Mjere za poboljšanje pristupa dugotrajnoj skrbi (isključujući infrastrukturu)

0 %

0 %

125

Mjere za modernizaciju sustava socijalne zaštite, uključujući promicanje pristupa socijalnoj zaštiti

0 %

0 %

126

Promicanje socijalne integracije osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu

0 %

0 %

127

Ublažavanje materijalne deprivacije pružanjem pomoći u hrani i/ili materijalne pomoći najugroženijima, uključujući popratne mjere

0 %

0 %

128

Zaštita, razvoj i promicanje resursa javnog turizma i turističkih usluga

0 %

0 %

129

Zaštita, razvoj i promicanje kulturne baštine i kulturnih usluga

0 %

0 %

130

Zaštita, razvoj i promicanje prirodne baštine i ekoturizma izvan područja mreže Natura 2000

0 %

100 %

131

Fizička obnova i sigurnost javnih prostora

0 %

0 %

131.a

Inicijative teritorijalnog razvoja, uključujući izradu teritorijalnih strategija

0 %

0 %

132

Poboljšanje kapaciteta tijela nadležnih za program i tijela povezanih s provedbom fondova

0 %

0 %

133

Unaprjeđenje suradnje s partnerima u određenoj državi članici i izvan nje

0 %

0 %

134

Unakrsno financiranje u okviru EFRR-a (potpora djelovanjima vezanima uz ESF potrebnima za provedbu dijela operacije koji je u sklopu EFRR-a i koja su s njim izravno povezana)

0 %

0 %

135

Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i dionika za provedbu projekata i inicijativa teritorijalne suradnje u prekograničnom, transnacionalnom, pomorskom i međuregionalnom kontekstu

0 %

0 %

135.a

Interreg: upravljanje graničnim prijelazima i upravljanje mobilnošću i migracijama

0 %

0 %

136

Najudaljenije regije: kompenzacija dodatnih troškova zbog slabije pristupačnosti i teritorijalne rascjepkanosti

0 %

0 %

137

Najudaljenije regije: posebna aktivnost za kompenzaciju dodatnih troškova zbog čimbenika veličine tržišta

0 %

0 %

138

Najudaljenije regije: potpora kompenzaciji dodatnih troškova zbog klimatskih uvjeta i teškoća u pružanju pomoći

40 %

40 %

139

Najudaljenije regije: zračne luke

0 %

0 %

140

Informacije i komunikacija

0 %

0 %

141

Izrada, provedba, praćenje i kontrola

0 %

0 %

142

Evaluacije i studije, prikupljanje podataka

0 %

0 %

143

Jačanje kapaciteta tijela države članice, korisnika i relevantnih partnera

0 %

0 %

01

Doprinos stvaranju zelenih vještina i radnih mjesta te zelenog gospodarstva

100 %

 
(1)   

Velika poduzeća su sva poduzeća koja nisu MSP-ovi, uključujući mala trgovačka društva srednje tržišne kapitalizacije.

(2)   

Ako je cilj mjere da se aktivnošću mora obraditi ili prikupiti podatke kako bi se omogućila smanjenja emisija stakleničkih plinova koja dovode do dokazanih znatnih ušteda emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa. Ako cilj mjere zahtijeva da podatkovni centri postupaju u skladu s „Europskim kodeksom ponašanja za energetsku učinkovitost podatkovnih centara”.

(3)   

Ako je cilj mjere: (a) u prosjeku postići srednju razinu temeljitosti obnove kako je definirana u Preporuci Komisije (EU) 2019/786 o obnovi zgrada; ili (b) u prosjeku postići najmanje 30 % smanjenja izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova u usporedbi s ex ante emisijama.

(4)   

Ako je cilj mjere u prosjeku postići najmanje srednju razinu temeljitosti obnove kako je definirana u Preporuci Komisije (EU) 2019/786 o obnovi zgrada. Obnova zgrada trebala bi uključivati infrastrukturu u smislu područja intervencija od 85 do 92.

(5)   

Ako se cilj mjera odnosi na izgradnju novih zgrada s potražnjom primarne energije (PED) koja je najmanje 20 % niža od zahtjeva zgrade gotovo nulte energije (zgrada gotovo nulte energije, nacionalne direktive) Izgradnja novih energetski učinkovitih zgrada trebala bi uključivati infrastrukturu u smislu područja intervencija od 85 do 92.

(6)   

Ako je cilj mjere: (a) u prosjeku postići srednju razinu temeljitosti obnove kako je definirana u Preporuci Komisije (EU) 2019/786 o obnovi zgrada; ili (b) u prosjeku postići najmanje 30 % smanjenja izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova u usporedbi s ex ante emisijama. Obnova zgrada trebala bi uključivati infrastrukturu u smislu područja intervencija od 85 do 92.

(7)   

Ako se cilj mjere odnosi na proizvodnju električne ili toplinske energije iz biomase, u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(8)   

Ako se cilj mjere odnosi na proizvodnju električne ili toplinske energije iz biomase, u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001; i ako je cilj mjere korištenjem biomase postići najmanje 80 % smanjenja emisija stakleničkih plinova u postrojenju u odnosu na metodologiju uštede emisija stakleničkih plinova i odnosna usporedna fosilna goriva utvrđena u Prilogu VI. Direktivi (EU) 2018/2001. Ako se cilj mjere odnosi na proizvodnju biogoriva iz biomase (isključujući prehrambene kulture i kulture hrane za životinje), u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001; i ako je cilj mjere korištenjem biomase postići najmanje 65% smanjenja emisija stakleničkih plinova u postrojenju u tu svrhu u odnosu na metodologiju uštede emisija stakleničkih plinova i odnosna usporedna fosilna goriva utvrđena u Prilogu V. Direktivi (EU) 2018/2001.

(9)   

U slučaju visokoučinkovite kogeneracije, ako je cilj mjere postizanje emisija tijekom životnog ciklusa koje su niže od 100 gCO2e/kWh ili topline/hlađenja proizvedenih iz otpadne topline. U slučaju centraliziranog grijanja/hlađenja, ako je povezana infrastruktura u skladu s Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.) ili je postojeća infrastruktura preuređena kako bi odgovarala definiciji učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja ili je projekt napredan pokusni sustav (sustav kontrole i upravljanja energijom, internet stvari) ili dovodi do režima niže temperature u sustavu centraliziranog grijanja i hlađenja.

(10)   

Ako je cilj mjere da prosječna potrošnja energije u izgrađenom sustavu bude ≤ 0,5 kWh ili da infrastrukturni indeks istjecanja (ILI) bude ≤ 1,5 i da aktivnost obnove smanji prosječnu potrošnju energije za više od 20 % ili da smanji istjecanje za više od 20 %.

(11)   

Ako je cilj mjere da izgrađeni potpuni sustav otpadnih voda ima nultu stopu potrošnje energije ili da obnova potpunog sustava otpadnih voda dovede do smanjenja prosječne potrošnje energije za najmanje 10 % (samo mjerama energetske učinkovitosti, a ne materijalnim promjenama ili promjenama opterećenja).

(12)   

Ako je cilj mjere da se obradi najmanje 50 % mase obrađenog odvojeno prikupljenog neopasnog otpada u sekundarne sirovine.

(13)   

Ako je cilj mjere pretvoriti industrijske lokacije i onečišćeno zemljište u prirodni ponor ugljika.

(14)   

Za područja intervencije od 56 do 62, područja intervencije 73, 74 i 77 mogu se koristiti za elemente mjera koje se odnose na intervencije za alternativna goriva, uključujući punjenje električnih vozila ili javni prijevoz.

(15)   

Ako se cilj mjere odnosi na elektrificirane pružne i povezane podsustave ili ako postoji plan elektrifikacije ili će biti prikladan za upotrebu u vlakovima s nultom stopom ispušnih plinova unutar 10 godina.

(16)   

Primjenjuje se i na bimodalne vlakove.

(17)   

Infrastruktura čistog gradskog prometa odnosi se na infrastrukturu kojom se omogućuje upravljanje voznim parkom s nultom stopom emisija.

(18)   

Vozni park čistog gradskog prometa odnosi se na vozni park s nultom stopom emisija.

(19)   

Ako je cilj mjere u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001.



PRILOG VII.

Metoda za digitalno označivanje u okviru Mehanizma

Metoda za digitalno označivanje:

Tablica intervencija



Oznaka

Područje intervencije i vrsta intervencije (1)

Koeficijent za izračun potpore za digitalnu tranziciju

 

Područje intervencije 1: povezivost

DESI dimenzija 1: povezivost

 

051

Širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (glavna/posrednička mreža) (2)

100 %

052

širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (pristup/lokalna petlja čija učinkovitost odgovara instalaciji s optičkim vlaknima do distribucijske točke na konačnoj lokaciji za višestambene zgrade)

100 %

053

širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (pristup/lokalna petlja čija učinkovitost odgovara instalaciji s optičkim vlaknima do distribucijske točke na konačnoj lokaciji za stambene i poslovne prostore)

100 %

054

širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (pristup/lokalna petlja čija učinkovitost odgovara instalaciji s optičkim vlaknima do bazne stanice za naprednu bežičnu komunikaciju) (3)

100 %

054.a

Pokrivenost mrežom 5G, uključujući neprekinuto pružanje povezivosti duž prometnih pravaca; Gigabitna povezivost (mreže koje pružaju najmanje 1 Gbps simetrično) za socioekonomske pokretače kao što su škole, prometna čvorišta i glavni pružatelji javnih usluga

100 %

054.b

Povezivost mobilnih podataka sa širokom teritorijalnom pokrivenošću

100 %

 

Područje intervencije 2: Ulaganja u istraživanje i razvoj

u digitalnim tehnologijama DESI: „Sektor IKT-a EU-a i njegova uspješnost u području istraživanja i razvoja”

 

009.a

Ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija (uključujući istraživačke centre izvrsnosti, industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj, studije izvedivosti, stjecanje trajnih sredstava ili nematerijalne imovine za aktivnosti istraživanja i inovacija u području digitalnih tehnologija)

100 %

 

Područje intervencije 3: ljudski kapital

DESI dimenzija 2: ljudski kapital

 

012

Usluge informacijske tehnologije i aplikacije za digitalne vještine i digitalnu uključenost (4)

100 %

016

Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju, poduzetništvo i prilagodljivost poduzeća promjenama

40 %

108

Potpora za razvoj digitalnih vještina (5)

100 %

099

Posebna potpora za zapošljavanje mladih i socioekonomsku integraciju mladih

40 %

100

Potpora za samozapošljavanje i pokretanje poslovanja

40 %

 

Područje intervencije 4: e-uprava, digitalne javne usluge i lokalni digitalni ekosustavi

DESI dimenzija 5: digitalne javne usluge

 

011

IKT rješenja za državnu upravu, e-usluge, aplikacije (6)

100 %

011.a

IKT rješenja za državnu upravu, e-usluge, aplikacije u skladu s kriterijima smanjenja emisija stakleničkih plinova ili energetske učinkovitosti (7)

100 %

011.b

Uvođenje programa europskog digitalnog identiteta za javnu i privatnu upotrebu

100 %

013

Usluge i aplikacije e-zdravlja (uključujući e-skrb, internet stvari za tjelesnu aktivnost i život potpomognut okolinom)

100 %

095

Digitalizacija u području zdravstvene skrbi

100 %

063

Digitalizacija prometa: cestovni promet

100 %

063.a

Digitalizacija prometa kada je dijelom namijenjena smanjenju emisija stakleničkih plinova: cestovni promet

100 %

070

Digitalizacija prometa: željeznički promet

100 %

071

Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS)

100 %

076

Digitalizacija gradskog prometa

100 %

076.a

Digitalizacija prometa kada je dijelom namijenjena smanjenju emisija stakleničkih plinova: gradski promet

100 %

084

Digitalizacija prometa: ostale vrste prijevoza

100 %

084.a

Digitalizacija prometa kada je dijelom namijenjena smanjenju emisija stakleničkih plinova: ostale vrste prijevoza

100 %

033

Pametni energetski sustavi (uključujući pametne mreže i IKT sustave) i povezano skladištenje

40 %

011.c

Digitalizacija pravosudnih sustava

100 %

 

Područje intervencije 5: Digitalizacija poslovnih subjekata

DESI dimenzija 4: Integracija digitalnih tehnologija

 

010

Digitalizacija MSP-ova (uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežene poslovne procese, digitalne inovacijske centre, žive laboratorije, internetske poduzetnike i start-up poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), B2B)

100 %

010.a

Digitalizacija velikih poduzeća (uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežene poslovne procese, centre za digitalne inovacije, žive laboratorije, internetske poduzetnike i start-up poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), B2B)

100 %

010.b

Digitalizacija MSP-ova ili velikih poduzeća (uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežene poslovne procese, centre za digitalne inovacije, žive laboratorije, internetske poduzetnike i start-up poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), B2B) u skladu s kriterijima smanjenja emisija stakleničkih plinova ili energetske učinkovitosti (7)

100 %

014

Poslovna infrastruktura za MSP-ove (uključujući industrijske parkove i pogone) (8)

40 %

015

Razvoj i internacionalizacija poslovanja MSP-ova, uključujući proizvodna ulaganja (8)

40 %

017

Napredne usluge potpore za MSP-ove i grupe MSP-ova (uključujući upravljanje, marketing i usluge dizajna) (8)

40 %

018

Inkubator, potpora za spin-off, spin-out i start-up poduzeća (8)

40 %

019

Potpora inovacijskim klasterima, uključujući između poslovnih subjekata, istraživačkih organizacija i javnih tijela i poslovnih mreža prvenstveno u korist MSP-ova (8) (9)

40 %

020

Inovacijski procesi u MSP-ovima (inovacije u pogledu procesa, organizacije, marketinga, zajedničkog kreiranja i inovacije potaknute korisnicima i potražnjom) (8)

40 %

021

Prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima, istraživačkim centrima i sektorom visokog obrazovanja (8)

40 %

021.a

Potpora proizvodnji i distribuciji digitalnog sadržaja

100 %

 

Područje intervencije 6: Ulaganje u digitalne kapacitete i uvođenje naprednih tehnologija

DESI dimenzija 4: Integracija digitalnih tehnologija + ad hoc prikupljanje podataka

 

055

ostale vrste infrastrukture IKT-a (uključujući opsežne računalne resurse/opremu, podatkovne centre, senzore i ostalu bežičnu opremu)

100 %

055.a

ostale vrste infrastrukture IKT-a (uključujući opsežne računalne resurse/opremu, podatkovne centre, senzore i ostalu bežičnu opremu) u skladu s kriterijima za smanjenje emisija ugljika i energetsku učinkovitost (7)

100 %

021.b

Razvoj visoko-specijaliziranih usluga potpore i sredstava za javnu upravu i poslovne subjekte (nacionalni centri kompetentnosti za računalstvo visokih performansi, kibernetički centri, sredstva za testiranje umjetne inteligencije i eksperimentiranje s umjetnom inteligencijom, lanci blokova, internet stvari itd.)

100 %

021.c

Ulaganja u napredne tehnologije kao što su: računalstvo visokih performansi i kapaciteti za kvantno računalstvo/kapaciteti za kvantnu komunikaciju (uključujući kvantnu enkripciju); u dizajn, proizvodnju i integraciju sustava mikroelektronike; sljedeća generacija europskih podataka, kapaciteti oblaka i rubni kapaciteti (infrastrukture, platforme i usluge); virtualna i proširena stvarnost, duboka tehnologija i ostale napredne digitalne tehnologije. Ulaganja u osiguravanje digitalnog opskrbnog lanca.

100 %

021.d

Razvoj i uvođenje tehnologija, mjera i potpornih instrumenata kibersigurnosti za korisnike iz javnog i privatnog sektora.

100 %

 

Područje intervencije 7: Ozelenjivanje digitalnog sektora

 

027.a

Ulaganje u tehnologije, vještine, infrastrukture i rješenja kojima se poboljšava energetska učinkovitost i osigurava klimatska neutralnost podatkovnih centara i mreža.

100 %
(1)   

Opisom intervencija u ovoj tablici ne dovodi se u pitanje usklađenost s pravilima tržišnog natjecanja, osobito kako bi se osiguralo da se intervencijama ne istiskuju privatna ulaganja.

(2)   

Uključujući podmorske kabele unutar država članica i između njih te između Unije i trećih zemalja.

(3)   

Uključujući 5G i 6G mreže.

(4)   

Uključujući: mjere za potporu digitalizaciji ustanova za obrazovanje i osposobljavanje (uključujući ulaganja u informacijsko komunikacijsku infrastrukturu), uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje te obrazovanje odraslih.

(5)   

Navedeno se odnosi na digitalne vještine na svim razinama i uključuje: visoko-specijalizirane obrazovne programe za osposobljavanje digitalnih stručnjaka (tj. programe usmjerene na tehnologiju); osposobljavanje nastavnika, razvoj digitalnog sadržaja u obrazovne svrhe i relevantne organizacijske sposobnosti. Navedeno uključuje mjere i programe usmjerene na poboljšanje osnovnih digitalnih vještina.

(6)   

Uključujući upotrebu naprednih tehnologija (kao što su računalstvo visokih performansi, kibersigurnost ili umjetna inteligencija) za javne usluge i donošenje odluka i interoperabilnost digitalnih javnih usluga i infrastruktura (regionalnih, nacionalnih i prekograničnih).

(7)   

Ako je cilj mjere da se s aktivnosti mora obraditi ili prikupiti podatke kako bi se omogućila smanjenja emisija stakleničkih plinova koja dovode do dokazanih znatnih ušteda emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa. Ako cilj mjere zahtijeva da podatkovni centri postupaju u skladu s „Europskim kodeksom ponašanja za energetsku učinkovitost podatkovnih centara”.

(8)   

Trebalo bi primijeniti digitalni koeficijent od 40 %, kod kojega je intervencija biti usmjerena na elemente izravno povezane s digitalizacijom poslovanja, uključujući primjerice digitalne proizvode, sredstva IKT-a itd.

(9)   

Uključujući subjekte socijalne ekonomije.


( 1 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (SL L 209, 2.8.1997., str. 1.).

( 2 ) Uredba (EU) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (SL L 433I , 22.12.2020., str. 1.).

( 3 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 209, 2.8.1997., str. 6.).

( 4 ) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

( 5 ) Svi su podaci u uredbi preuzeti iz Eurostata; uključeni su povijesni podaci do svibnja 2020.