02013R0347 — HR — 31.03.2020 — 006.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
UREDBA (EU) br. 347/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 ( L 115 25.4.2013, 39) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1391/2013 оd 14. listopada 2013. |
L 349 |
28 |
21.12.2013 |
|
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/89 оd 18. studenoga 2015. |
L 19 |
1 |
27.1.2016 |
|
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/540 оd 23. studenoga 2017. |
L 90 |
38 |
6.4.2018 |
|
|
UREDBA (EU) 2019/942 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 5. lipnja 2019. |
L 158 |
22 |
14.6.2019 |
|
|
UREDBA (EU) 2019/943 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 5. lipnja 2019. |
L 158 |
54 |
14.6.2019 |
|
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/389 оd 31. listopada 2019. |
L 74 |
1 |
11.3.2020 |
|
UREDBA (EU) br. 347/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 17. travnja 2013.
o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009
(Tekst značajan za EGP)
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom se Uredbom utvrđuju smjernice za pravovremeni razvoj i interoperabilnost prioritetnih koridora i područja transeuropske energetske infrastrukture iz Priloga I. („prioritetni koridori i područja energetske infrastrukture”).
2. Ovom se Uredbom posebno:
pristupa utvrđivanju projekata od zajedničkog interesa nužnih za provedbu prioritetnih koridora i područja koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture u području električne energije, plina, nafte i ugljikovog dioksida navedenih u Prilogu II. („kategorije energetske infrastrukture”);
olakšava pravovremena provedba projekata od zajedničkog interesa pojednostavnjenjem, bliskijom koordinacijom i ubrzavanjem postupaka izdavanja dozvola te većim sudjelovanjem javnosti;
predviđaju pravila i smjernice za prekograničnu raspodjelu troškova i poticaje povezane s rizikom za projekte od zajedničkog interesa;
utvrđuju uvjeti prihvatljivosti projekata od zajedničkog interesa za financijsku pomoć Unije.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, pored definicija predviđenih u direktivama 2009/28/EZ, 2009/72/EZ i 2009/73/EZ, uredbama (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009, primjenjuju se sljedeće definicije:
„energetska infrastruktura” znači svaka fizička oprema ili objekt koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture, a nalazi se unutar Unije ili povezuje Uniju s jednom ili više trećih zemalja;
„sveobuhvatna odluka” znači odluka ili niz odluka koje donosi tijelo ili tijela države članice, ne uključujući sudove, koje određuje može li ili ne promotor projekta dobiti odobrenje za izgradnju energetske infrastrukture za realizaciju projekta ne dovodeći u pitanje niti jednu odluku donesenu u kontekstu upravnog žalbenog postupka;
„projekt” znači jedan ili više vodova, cjevovoda, objekata, opreme ili instalacija koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture;
„projekt od zajedničkog interesa” znači projekt nužan za provedbu prioritetnih koridora i područja energetske infrastrukture navedenih u Prilogu I. i koji se nalazi na popisu Unije projekata od zajedničkog interesa iz članka 3.;
„usko grlo energetske infrastrukture” znači ograničenje fizičkih protoka u energetskom sustavu zbog nedostatnog kapaciteta prijenosa, što uključuje, između ostalog, nedostatak infrastrukture;
„promotor projekta” znači jedno od sljedećeg:
operator prijenosnog sustava (TSO), operator distribucijskog sustava ili drugi operator ili ulagatelj koji razvija projekt od zajedničkog interesa;
ako postoji nekoliko operatora prijenosnih sustava (TSO), operatora distribucijskih sustava, drugih operatora, ulagatelja ili skupina tih osoba, subjekt s pravnom osobnosti na temelju primjenjivog nacionalnog prava, koji je određen njihovim ugovornim sporazumom i koji ima ovlasti prihvatiti pravne obveze i snositi financijsku odgovornost u ime stranaka ugovornog sporazuma;
„pametna mreža” znači elektroenergetska mreža koja na isplativ način može objediniti ponašanje i djelovanje svih korisnika koji su na nju spojeni, uključujući proizvođače, potrošače i one koje proizvode i troše, s ciljem osiguranja ekonomski učinkovitog i održivog elektroenergetskog sustava s malim gubicima i visokom razinom kvalitete, sigurnosti opskrbe i zaštite;
„radovi” znači kupnja, nabava i uporaba sastavnih dijelova, sustava i usluga, uključujući softver, izradu nacrta i izvođenje građevinskih radova i montažu u vezi s projektom, prihvaćanje tehničkih uvjeta montaže i početak provedbe projekta;
„studije” znači aktivnosti potrebne za pripremu provedbe projekta, uključujući pripremne studije, studije izvedivosti, evaluacijske studije, studije ispitivanja i validacijske studije, uključujući softver, i sve ostale mjere tehničke podrške, uključujući prethodne aktivnosti utvrđivanja i razvoja projekta te odlučivanja o njegovu financiranju, kao što su izviđanje dotičnih lokacija i priprema financijskog paketa;
„nacionalno regulatorno tijelo” znači nacionalno regulatorno tijelo određeno u skladu s člankom 35. stavkom 1. Direktive 2009/72/EZ ili člankom 39. stavkom 1. Direktive 2009/73/EZ;
„puštanje u rad” znači postupak puštanja projekta u rad nakon njegove izgradnje.
POGLAVLJE II.
PROJEKTI OD ZAJEDNIČKOG INTERESA
Članak 3.
Popis projekata od zajedničkog interesa Unije
1. Ovom se Uredbom utvrđuje dvanaest regionalnih skupina („skupine”) kako je navedeno u Prilogu III.1. Članstvo svake skupine temelji se na svakom prioritetnom koridoru i području i njezinoj dotičnoj geografskoj pokrivenosti kako je navedeno u Prilogu I. Ovlasti odlučivanja u skupinama ograničene su na države članice i Komisiju, na koje se u tu svrhu upućuje kao na tijelo odlučivanja skupina.
2. Svaka skupina donosi svoj poslovnik, uzimajući u obzir odredbe navedene u Prilogu III.
3. Tijelo odlučivanja svake skupine usvaja regionalni popis predloženih projekata od zajedničkog interesa sastavljen u skladu s postupkom navedenim u Prilogu III.2., doprinosom svakog projekta provedbi prioritetnih koridora i područja energetske infrastrukture te njihovom zadovoljenju kriterija iz članka 4.
Skupina prilikom sastavljanja svojeg regionalnog popisa:
za svaki pojedinačni prijedlog projekta od zajedničkog interesa traži odobrenje država članica, na čije se državno područje projekt odnosi; ako država članica donese odluku o nedavanju svojeg odobrenja, dotičnoj skupini navodi opravdane razloge takve odluke;
uzima u obzir savjet Komisije čiji je cilj imati savladiv ukupan broj projekata od zajedničkog interesa.
4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 16. kojima se utvrđuje popis projekata od zajedničkog interesa Unije („popis Unije”), podložno članku 172. drugom stavku UFEU-a. Popis Unije navodi se u obliku priloga ovoj Uredbi.
Prilikom izvršavanja svoje ovlasti, Komisija osigurava utvrđivanje popisa Unije svake dvije godine, na temelju regionalnih popisa koje donose tijela odlučivanja skupina kako je utvrđeno u Prilogu III.1. točki (2), slijedeći postupak naveden u stavku 3. ovog članka.
Prvi popis Unije donosi se do 30. rujna 2013.
5. Prilikom donošenja popisa Unije na temelju regionalnih popisa, Komisija:
osigurava uvrštavanje samo onih projekata koji zadovoljavaju kriterije iz članka 4.;
osigurava dosljednost između regija, uzimajući u obzir mišljenje Agencije iz Priloga III.2. točke (12);
uzima u obzir svako mišljenje država članica kako je navedeno u Prilogu III.2. točki (9); i
teži savladivom ukupnom broju projekata od zajedničkog interesa na popisu Unije.
6. Projekti od zajedničkog interesa uvršteni na popis Unije sukladno stavku 4. ovog članka postaju sastavni dio relevantnih regionalnih investicijskih planova na temelju članka 12. uredaba (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 i dotičnih nacionalnih 10-godišnjih planova razvoja mreže na temelju članka 22. direktiva 2009/72/EZ i 2009/73/EZ i drugih dotičnih nacionalnih infrastrukturnih planova, prema potrebi. Ti projekti dobivaju najveći mogući prioritet u okviru svakog od tih planova.
Članak 4.
Kriteriji za projekte od zajedničkog interesa
1. Projekti od zajedničkog interesa zadovoljavaju sljedeće opće kriterije:
projekt je nužan za barem jedan od prioritetnih koridora i područja energetske infrastrukture;
potencijalne cjelokupne koristi projekta, procijenjene u skladu s odgovarajućim posebnim kriterijima iz stavka 2., dugoročno nadilaze njegove troškove, i
projekt zadovoljava bilo koji od sljedećih kriterija:
uključuje najmanje dvije države članice izravnim prelaskom granice dvije ili više država članica;
nalazi se na državnom području jedne države članice i ima značajan prekogranični učinak naveden u Prilogu IV.1.;
prelazi granicu najmanje jedne države članice i zemlje Europskoga gospodarskog prostora.
2. Sljedeći posebni kriteriji primjenjuju se na projekte od zajedničkog interesa koji pripadaju posebnim kategorijama energetske infrastrukture:
za projekte prijenosa i skladištenja električne energije koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture navedenim u Prilogu II.1. točkama od (a) do (d), projekt značajno doprinosi barem jednom od sljedećih posebnih kriterija:
integraciji tržišta, između ostalog, ukidanjem izolacije najmanje jedne države članice i smanjenjem uskih grla energetske infrastrukture; tržišnom natjecanju i fleksibilnosti sustava;
održivosti, između ostalog, putem uključivanja obnovljive energije u mrežu i prijenosa te energije do velikih potrošačkih centara i skladišta;
sigurnosti opskrbe, između ostalog putem interoperabilnosti, odgovarajućih priključaka te sigurnog i pouzdanog rada sustava;
za plinske projekte koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture navedene u Prilogu II.2., projekt značajno doprinosi barem jednom od sljedećih posebnih kriterija:
integraciji tržišta, između ostalog, ukidanjem izolacije najmanje jedne države članice i smanjenjem uskih grla energetske infrastrukture; interoperabilnosti i fleksibilnosti sustava;
sigurnosti opskrbe, između ostalog, putem odgovarajućih priključaka i diversifikacije izvora opskrbe, drugih strana u opskrbi i pravaca;
tržišnom natjecanju, između ostalog, putem diversifikacije izvora opskrbe, drugih strana u opskrbi i pravaca;
održivosti, između ostalog putem smanjenja emisija, podupiranjem povremene proizvodnje obnovljive energije i povećanjem uporabe obnovljivog plina;
za projekte električne pametne mreže koji pripadaju kategoriji energetske infrastrukture navedenoj u Prilogu II.1. točki (e), projekt značajno doprinosi barem jednom od sljedećih posebnih kriterija:
povezivanju i uključivanju korisnika mreže s novim tehničkim zahtjevima u vezi s njihovom ponudom i potražnjom električne energije;
učinkovitosti i interoperabilnosti prijenosa i distribucije električne energije u svakodnevnom radu mreže;
sigurnosti mreže, kontroli sustava i kvaliteti opskrbe;
optimiziranom planiranju budućih isplativih ulaganja u mrežu;
funkcioniranju tržišta i uslugama klijenata;
uključivanju korisnika u upravljanje njihovom uporabom energije;
za projekte transporta nafte koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture navedenim u Prilogu II.3., projekt značajno doprinosi barem jednom od sljedećih posebnih kriterija:
sigurnosti opskrbe smanjenjem ovisnosti o jednom izvoru ili pravcu opskrbe;
učinkovitoj i održivoj primjeni resursa putem ublažavanja rizika za okoliš;
interoperabilnosti;
za projekte transporta ugljikovog dioksida koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture navedenim u Prilogu II.4., projekt značajno doprinosi barem jednom od sljedećih posebnih kriterija:
izbjegavanju emisija ugljikovog dioksida održavajući sigurnost energetske opskrbe;
povećanju otpornosti i sigurnosti transporta ugljikovog dioksida;
učinkovitom korištenju resursa, omogućivanjem povezivanja više izvora ugljikovih dioksida i skladišta putem zajedničke infrastrukture i smanjenjem opterećenja i rizika za okoliš.
3. Za projekte koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture navedenim u Prilogu II.1. do 3., kriteriji navedeni u ovom članku procjenjuju se u skladu s pokazateljima iz Priloga IV.2. do 5.
4. S ciljem olakšavanja procjene svih projekata koji bi mogli biti prihvatljivi kao projekti od zajedničkog interesa i koji bi mogli biti uvršteni na regionalni popis, svaka skupina procjenjuje doprinos svakog projekta provedbi istog prioritetnog koridora ili područja na transparentan i objektivan način. Svaka skupina utvrđuje svoju metodu procjene na osnovi ukupnog doprinosa kriterijima iz stavka 2.; ta procjena dovodi do razvrstavanja projekata za internu primjenu skupine. Niti regionalni popis niti popis Unije ne sadrže nikakvo razvrstavanje niti se takvo razvrstavanje koristi za neke kasnije svrhe osim kako je opisano u Prilogu III.2. točki (14).
Prilikom procjene projekata, svaka skupina može nadalje uzeti u obzir:
hitnost svakog predloženog projekta kako bi se udovoljilo ciljevima energetske politike Unije o integraciji tržišta, između ostalog, ukidanjem izolacije najmanje jedne države članice i tržišnog natjecanja, održivosti i sigurnosti opskrbe;
broj država članica na koje svaki projekt utječe, osiguravajući jednake mogućnosti za projekte koji uključuju rubne države članice;
doprinos svakog projekta teritorijalnoj koheziji; i
komplementarnost u vezi s drugim predloženim projektima.
Za projekte pametne mreže koji pripadaju kategoriji energetske infrastrukture navedenoj u Prilogu II.1. točki (e), razvrstavanje se provodi za one projekte koji utječu na dvije iste države članice i u obzir se također uzima broj korisnika na koje projekt utječe, godišnja potrošnja energije i udio proizvodnje iz izvora, koje nije moguće revidirati, u području tih korisnika.
Članak 5.
Provedba i praćenje
1. Promotori projekta izrađuju plan provedbe za projekte od zajedničkog interesa, uključujući raspored za svaki od sljedećeg:
studije izvedivosti i projektne studije;
odobrenje nacionalnog regulatornog tijela ili nekog drugog dotičnog tijela;
izgradnju i puštanje u rad;
izdavanje dozvola iz članka 10. stavka 4. točke (b).
2. Operatori prijenosnih sustava (TSO), operatori distribucijskih sustava i drugi operatori međusobno surađuju s ciljem olakšavanja razvoja projekata od zajedničkog interesa u njihovom području.
3. Agencija i dotične skupine prate napredak postignut na provedbi projekata od zajedničkog interesa i, prema potrebi, daju preporuke kako bi se olakšala provedba projekata od zajedničkog interesa. Skupine mogu zahtijevati dostavljanje dodatnih informacija u skladu sa stavcima 4., 5. i 6., sazivati sastanke s dotičnim stranama i pozvati Komisiju da provjeri dostavljene informacije na mjestu.
4. Do 31. ožujka svake godine nakon godine uključivanja projekta od zajedničkog interesa na popis Unije u skladu s člankom 3., promotori projekta podnose godišnje izvješće, za svaki projekt koji pripada kategorijama navedenima u Prilogu II.1. i 2., nadležnom tijelu iz članka 8. i bilo Agenciji ili, za projekte koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.3. i 4., dotičnoj skupini. U tom je izvješću detaljno opisano sljedeće:
napredak postignut na razvoju, izgradnji i puštanju projekta u rad, posebno u pogledu postupaka izdavanja dozvola i savjetovanja;
prema potrebi, kašnjenja u odnosu na plan provedbe, razlozi takvih kašnjenja i drugih teškoća na koje se naišlo;
prema potrebi, revidirani plan čiji je cilj prevladavanje kašnjenja.
5. U roku od tri mjeseca od primitka godišnjih izvješća iz stavka 4. ovog članka, Agencija podnosi skupinama konsolidirano izvješće za projekte od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.1. i 2., evaluirajući postignuti napredak i, prema potrebi, daje preporuke o tome kako prevladati kašnjenja i moguće teškoće. U tom se konsolidiranom izvješću također evaluira, u skladu s člankom 6. stavcima 8. i 9. Uredbe (EZ) br. 713/2009, dosljedna provedba razvojnih planova mreža na razini Unije u vezi s prioritetnim koridorima i područjima energetske infrastrukture.
6. Svake godine nadležna tijela iz članka 8. podnose izvješće odnosnoj skupini o napretku i, prema potrebi, kašnjenjima u provedbi projekata od zajedničkog interesa koji se nalaze na njihovom državnom području s obzirom na postupke izdavanja dozvola te o razlozima takvih kašnjenja.
7. Ako puštanje u rad projekta od zajedničkog interesa kasni u odnosu na plan provedbe, zbog razloga koji nisu viši razlozi izvan kontrole promotora projekta:
u mjeri u kojoj se mjere iz članka 22. stavka 7. točke (a), (b) ili (c) direktiva 2009/72/EZ i 2009/73/EZ primjenjuju u skladu s odnosnim nacionalnim pravom, nacionalna regulatorna tijela osiguravaju provedbu ulaganja;
ako se mjere nacionalnih regulatornih tijela u skladu s točkom (a) ne primjenjuju, promotor projekta odabire treću stranu za financiranje ili izgradnju čitavog ili dijela projekta. Promotor projekta to čini prije nego što kašnjenje u odnosu na datum puštanja u rad iz plana provedbe premaši dvije godine;
ako treća strana nije odabrana u skladu s točkom (b), država članica ili, kada je država članica to predvidjela, nacionalno regulatorno tijelo mogu, u roku od dva mjeseca od isteka razdoblja iz točke (b), odrediti treću stranu za financiranje ili izgradnju projekta koju promotor projekta prihvaća;
ako kašnjenje u odnosu na datum puštanja u rad iz plana provedbe premaši dvije godine i dva mjeseca, Komisija, podložno sporazumu i uz punu suradnju dotičnih država članica, može pokrenuti poziv na podnošenje prijedloga otvoren svakoj trećoj strani sposobnoj da postane promotor projekta za izgradnju projekta u skladu s dogovorenim rasporedom;
u slučaju primjene točke (c) ili (d), operator sustava u čijem se području ulaganje nalazi daje operatorima zaduženima za provedbu ili ulagateljima ili trećoj strani sve informacije nužne za realizaciju ulaganja, povezuje nova sredstva s prijenosnom mrežom te općenito ulaže najveće napore s ciljem olakšavanja provedbe ulaganja i sigurnog, pouzdanog i učinkovitog rada i održavanja projekta od zajedničkog interesa.
8. Projekt od zajedničkog interesa može se maknuti s popisa Unije u skladu s postupkom navedenim u članku 3. stavku 4. ako se njegovo uključivanje na taj popis temeljilo na netočnim informacijama koje su bile presudni čimbenik za takvo uvrštavanje ili ako projekt nije u skladu s pravom Unije.
9. Projekti koji više nisu na popisu Unije gube sva prava i obveze povezane sa statusom projekta od zajedničkog interesa koji proizlazi iz ove Uredbe.
Međutim, projekt koji više nije na popisu Unije, ali čiji je zahtjev za prijavu nadležno tijelo prihvatilo na pregled, zadržava prava i obveze koje proizlaze iz poglavlja III., osim ako projekt više nije na popisu zbog razloga navedenih u stavku 8.
10. Ovaj članak ne dovodi u pitanje niti jednu financijsku pomoć Unije odobrenu nekom projektu od zajedničkog interesa prije njegovog uklanjanja s popisa Unije.
Članak 6.
Europski koordinatori
1. Kada projekt od zajedničkog interesa naiđe na značajne teškoće u provedbi, Komisija može odrediti, u dogovoru s dotičnim državama članicama, europskog koordinatora na razdoblje do godinu dana koje se može dvaput obnoviti.
2. Europski koordinator:
promiče projekte za koje je određen europskim koordinatorom i prekogranični dijalog između promotora projekta i svih dotičnih dionika;
prema potrebi pomaže svim stranama u savjetovanju s dotičnim dionicima i ishođenju potrebnih dozvola za projekte;
prema potrebi, savjetuje promotore projekta o financiranju projekta;
osigurava da dotične države članice dobiju odgovarajuću podršku i strateško usmjerenje za pripremu i provedbu projekata;
podnosi Komisiji svake godine i, prema potrebi, nakon završetka svojeg mandata, izvješće o napretku projekata i o svim teškoćama i preprekama koje će vjerojatno uzrokovati značajno kašnjenje u pogledu datuma puštanja projekta u rad. Komisija prosljeđuje izvješće Europskom parlamentu i dotičnim skupinama.
3. Europski koordinator odabire se na temelju njegovog iskustva s obzirom na posebne zadatke koji mu se dodjeljuju za dotične projekte.
4. U odluci o određivanju europskog koordinatora određuju se nadležnosti, s detaljima o trajanju mandata, posebne zadaće i odgovarajući rokovi te metodologija koja se mora poštovati. Napori na koordinaciji razmjerni su složenosti i procijenjenim troškovima projekata.
5. Dotične države članice u potpunosti surađuju s europskim koordinatorom u izvršavanju njegovih zadaća iz stavaka 2. i 4.
POGLAVLJE III.
IZDAVANJE DOZVOLA I SUDJELOVANJE JAVNOSTI
Članak 7.
„Prioritetni status” projekata od zajedničkog interesa
1. Donošenjem popisa Unije određuje se, za potrebe bilo koje odluke donesene u postupku izdavanja dozvola, nužnost tih projekata sa stajališta energetske politike, ne dovodeći u pitanje točnu lokaciju, trasu ili tehnologiju projekta.
2. Za potrebe osiguranja učinkovite administrativne obrade zahtjeva za prijavu u vezi s projektima od zajedničkog interesa, promotori projekta i sva dotična tijela osiguravaju takvim zahtjevima najbržu pravno moguću obradu.
3. Kada takav status postoji u nacionalnom pravu, projektima od zajedničkog interesa dodjeljuje se status od najvećeg mogućeg nacionalnog značaja i kao takvi se obrađuju u postupcima izdavanja dozvola - i ako je nacionalnim pravom to omogućeno, u prostornom planiranju - uključujući one u vezi s procjenom utjecaja na okoliš, na način na koji je takva obrada predviđena nacionalnim pravom primjenjivim na odgovarajuću vrstu energetske infrastrukture.
4. Do 16. kolovoza 2013. Komisija izdaje neobvezujuće smjernice kojima državama članicama daje potporu u određivanju primjerenih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera za racionalizaciju postupaka procjene utjecaja na okoliš i osigurava usklađenu primjenu postupaka utjecaja na okoliš koji se zahtijevaju na temelju prava Unije za projekte od zajedničkog interesa.
5. Države članice ocjenjuju, vodeći računa o smjernicama iz stavka 4., koje mjere racionalizacije postupaka procjene utjecaja na okoliš i osiguravanja usklađene primjene su moguće i obavješćuju Komisiju o rezultatima.
6. U roku od devet mjeseci od datuma izdavanja smjernica iz stavka 4. države članice donose nezakonodavne mjere koje su odredile sukladno stavku 5.
7. U roku od 24 mjeseca od datuma izdavanja smjernica iz stavka 4., države članice donose zakonodavne mjere koje su odredile sukladno stavku 5. Te mjere ne dovode u pitanje obveze koje proizlaze iz prava Unije.
8. S obzirom na utjecaje na okoliš navedene u članku 6. stavku 4. Direktive 92/43/EEZ i članku 4. stavku 7. Direktive 2000/60/EZ, projekti od zajedničkog interesa smatraju se projektima javnog interesa sa stajališta energetske politike i mogu se smatrati projektima od prevladavajućeg javnog interesa, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti navedeni u tim direktivama.
Ako se zahtijeva mišljenje Komisije u skladu s Direktivom 92/43/EEZ, Komisija i nadležno tijelo iz članka 9. ove Uredbe osiguravaju da se odluka u vezi prevladavajućeg javnog interesa projekta donese unutar roka sukladno članku 10. stavku 1. ove Uredbe.
Članak 8.
Organizacija postupka izdavanja dozvola
1. Do 16. studenoga 2013., svaka država članica određuje jedno nacionalno nadležno tijelo koje je odgovorno za olakšavanje i koordinaciju postupka izdavanja dozvola za projekte od zajedničkog interesa.
2. Odgovornost nadležnog tijela iz stavka 1. i/ili zadaće s tim u vezi mogu se dodijeliti, ili dati na izvršenje, drugom tijelu u pogledu projekta od zajedničkog interesa ili određene kategorije projekata od zajedničkog interesa, pod uvjetom da:
nadležno tijelo obavijesti Komisiju o takvoj dodjeli i da nadležno tijelo ili promotor projekta objavi te informacije na internetskoj stranici kako je navedeno u članku 9. stavku 7.;
je samo jedno tijelo odgovorno za pojedini projekt od zajedničkog interesa, da je jedini kontakt za promotora projekta u postupku donošenja sveobuhvatne odluke za određeni projekt od zajedničkog interesa i da koordinira dostavu svih relevantnih dokumenata i informacija.
Nadležno tijelo može zadržati odgovornost utvrđivanja rokova, ne dovodeći u pitanje rokove utvrđene u skladu s člankom 10.
3. Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće zahtjeve na temelju međunarodnog prava i prava Unije, nadležno tijelo poduzima radnje s ciljem olakšavanja donošenja sveobuhvatne odluke. Sveobuhvatna odluka donosi se unutar roka iz članka 10. stavka 1. i 2. i u skladu s jednom od sljedećih shema:
|
(a) |
integrirana shema : sveobuhvatnu odluku donosi nadležno tijelo i ona predstavlja jedinu pravno obvezujuću odluku koja proizlazi iz zakonskog postupka izdavanja dozvola. Kada se projekt odnosi na druga tijela, ta tijela mogu, u skladu s nacionalnim pravom, dati svoje mišljenje u postupku, koje nadležno tijelo uzima u obzir; |
|
(b) |
koordinirana shema : sveobuhvatna odluka obuhvaća više pojedinačnih pravno obvezujućih odluka koje je donijelo nekoliko dotičnih tijela, a koje usklađuje nadležno tijelo. Nadležno tijelo može osnovati radnu skupinu u kojoj su zastupljena sva dotična tijela s ciljem sastavljanja rasporeda izdavanja dozvola u skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (b) te praćenja i koordiniranje njegove provedbe. Nadležno tijelo, uz savjetovanje s drugim dotičnim tijelima, prema potrebi, u skladu s nacionalnim pravom, i ne dovodeći u pitanje rokove utvrđene sukladno članku 10., određuje na pojedinačnoj osnovi razuman rok unutar kojeg se donose pojedinačne odluke. Nadležno tijelo može donijeti pojedinačnu odluku u ime drugog dotičnog nacionalnog tijela ako odluka tog tijela nije donesena unutar roka i ako kašnjenje ne može biti primjereno opravdano; ili ako je predviđeno nacionalnim pravom, i u mjeri u kojoj je to u skladu s pravom Unije, nadležno tijelo može smatrati da je drugo dotično nacionalno tijelo odobrilo ili odbacilo projekt ako odluka tog tijela nije donesena unutar roka. Ako je to predviđeno nacionalnim pravom, nadležno tijelo može zanemariti pojedinačnu odluku drugog dotičnog nacionalnog tijela ako smatra da ta odluka nije dovoljno potkrijepljena s obzirom na osnovne dokaze koje je podnijelo dotično nacionalno tijelo; pri tom nadležno tijelo osigurava poštivanje relevantnih zahtjeva na temelju međunarodnog prava i prava Unije i valjano opravdava svoju odluku; |
|
(c) |
zajednička shema : sveobuhvatnu odluku koordinira nadležno tijelo. Nadležno tijelo, uz savjetovanje s drugim dotičnim tijelima, prema potrebi u skladu s nacionalnim pravom i ne dovodeći u pitanje rokove utvrđene sukladno članku 10., određuje na pojedinačnoj osnovi razuman rok unutar kojeg se donose pojedinačne odluke. Ono prati da dotična tijela poštuju rokove. |
Ako se ne očekuje da dotično tijelo donese pojedinačnu odluku unutar roka, to tijelo odmah obavješćuje nadležno tijelo uz opravdanje za takvo kašnjenje. Zatim nadležno tijelo ponovno zadaje rok za donošenje takve pojedinačne odluke, pridržavajući se pritom ukupnih rokova utvrđenih sukladno članku 10.
Priznajući nacionalne specifičnosti u postupcima planiranja i izdavanja dozvola, države članice mogu odabrati između triju shema iz prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) s ciljem olakšavanja i koordinacije njihovih postupaka i odlučiti se za provedbu najučinkovitije sheme. Ako država članica odabere zajedničku shemu, obavješćuje Komisiju o razlozima takvog odabira. Komisija evaluira učinkovitost shema u izvješću iz članka 17.
4. Države članice mogu primijeniti različite sheme kako je navedeno u stavku 3. za projekte od zajedničkog interesa na kopnu i moru.
5. Ako projekt od zajedničkog interesa zahtijeva donošenje odluka u dvije ili više država članica, dotična nadležna tijela poduzimaju sve potrebne korake za djelotvornu i učinkovitu međusobnu suradnju i koordinaciju, uključujući u pogledu odredaba iz članka 10. stavka 4. Države članice nastoje osigurati zajedničke postupke, posebno u vezi s procjenom utjecaja na okoliš.
Članak 9.
Transparentnost i sudjelovanje javnosti
1. Do 16. svibnja 2014. država članica ili nadležno tijelo, prema potrebi u suradnji s ostalim zainteresiranim tijelima, objavljuje priručnik o postupanju u postupku izdavanja dozvola koji se odnosi na projekte od zajedničkog interesa. Priručnik se ažurira prema potrebi i dostupan je javnosti. Priručnik sadrži najmanje informacije navedene u Prilogu VI.1. Priručnik nije pravno obvezujući, ali može upućivati na relevantne pravne odredbe ili ih navoditi.
2. Ne dovodeći u pitanje zahtjeve na temelju Aarhuške konvencije i Konvencije iz Espooa te odgovarajućeg prava Unije, sve strane uključene u postupak izdavanja dozvola slijede načela u vezi sa sudjelovanjem javnosti navedena u Prilogu VI.3.
3. Promotor projekta, unutar okvirnog razdoblja od tri mjeseca od početka postupka izdavanja dozvola u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a), izrađuje i dostavlja nadležnom tijelu koncept sudjelovanja javnosti, pridržavajući se postupka navedenog u priručniku iz stavka 1. i u skladu sa smjernicama navedenima u Prilogu VI. Nadležno tijelo zahtijeva izmjene ili odobrava koncept sudjelovanja javnosti u roku od tri mjeseca; pritom nadležno tijelo uzima u obzir svaki oblik sudjelovanja javnosti i javnog savjetovanja provedenog prije početka postupka izdavanja dozvola, u mjeri u kojoj je takvo sudjelovanje javnosti i javno savjetovanje ispunilo zahtjeve iz ovog članka.
Kada promotor projekta namjerava učiniti značajne promjene odobrenog koncepta, o tome obavješćuje nadležno tijelo. U tom slučaju nadležno tijelo može zatražiti izmjene.
4. Prije podnošenja konačnog i potpunog zahtjeva za prijavu nadležnom tijelu sukladno članku 10. stavku 1. točki (a), promotor projekta ili, kada se to zahtjeva nacionalnim pravom, nadležno tijelo provode najmanje jedno javno savjetovanje. To ne dovodi u pitanje bilo koje javno savjetovanje koje se provodi nakon podnošenja zahtjeva za odobrenje razvoja u skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 2011/92/EU. U okviru javnog savjetovanja dionici iz Priloga VI.3. točke (a) obavješćuju se o projektu u ranoj fazi te se pomaže utvrditi najprikladnija lokacija ili trasa kao i odgovarajuća pitanja koja će biti navedena u zahtjevu za prijavu. Najmanji zahtjevi koji se odnose na to javno savjetovanje navedeni su u Prilogu VI.5.
Promotor projekta priprema izvješće sa sažetkom rezultata aktivnosti povezanih sa sudjelovanjem javnosti prije podnošenja zahtjeva za prijavu, uključujući one aktivnosti koje se provode prije početka postupka izdavanja dozvola. Promotor projekta dostavlja izvješće nadležnom tijelu zajedno sa zahtjevom za prijavu. Ti se rezultati uzimaju o obzir u sveobuhvatnoj odluci.
5. U slučaju projekata koji prelaze granicu dviju ili više država članica, javna savjetovanja sukladno stavku 4. u svakoj od dotičnih država članica provode se unutar roka od najviše dva mjeseca od datuma početka prvog javnog savjetovanja.
6. U slučaju projekata koji će vjerojatno imati značajne negativne prekogranične utjecaje u jednoj ili više susjednih država članica, kada se primjenjuje članak 7. Direktive 2011/92/EU i Konvencija iz Espooa, određene informacije dostupne su nadležnom tijelu susjednih država članica. Nadležno tijelo susjednih država članica navodi, prema potrebi tijekom postupka obavješćivanja, želi li ono ili neko drugo dotično tijelo, sudjelovati u dotičnim postupcima javnog savjetovanja.
7. Promotor projekta ili, kada je to predviđeno nacionalnim pravom, nadležno tijelo uspostavljaju i redovito ažuriraju internetsku stranicu s bitnim informacijama o projektu od zajedničkog interesa, koja je povezana s internetskom stranicom Komisije i koja udovoljava zahtjevima iz Priloga VI.6. Poslovno osjetljive informacije su povjerljive.
Promotori projekta također objavljuju bitne informacije drugim odgovarajućim sredstvima informiranja koja su javno dostupna.
Članak 10.
Trajanje i provedba postupka izdavanja dozvola
1. Postupak izdavanja dozvola sastoji se od dvaju postupaka:
postupka prije podnošenja zahtjeva, koji pokriva razdoblje između početka postupka izdavanja dozvola i prihvaćanja podnesenog zahtjeva za prijavu od strane nadležnog tijela, a provodi se unutar okvirnog roka od dvije godine.
Taj postupak uključuje pripremu svih izvještaja o utjecaju na okoliš koje će izraditi promotori projekta.
Za potrebe utvrđivanja početka postupka izdavanja dozvola, promotori projekta obavješćuju u pisanom obliku nadležno tijelo dotičnih država članica o projektu, uz podnošenje detaljnog nacrta projekta. Najkasnije tri mjeseca nakon primitka obavijesti, nadležno tijelo, također i u ime ostalih dotičnih tijela, prihvaća ili, ako smatra da projekt još nije dovoljno sazrio da uđe u postupak izdavanja dozvola, odbija obavijest u pisanom obliku. U slučaju odbijanja, nadležno tijelo opravdava svoju odluku, također i u ime drugih dotičnih tijela. Kao početak postupka izdavanja dozvola smatra se datum kada je nadležno tijelo potpisalo primitak obavijesti. Kada su uključene dvije ili više država članica, datum kada je dotično nadležno tijelo prihvatilo posljednju obavijest služi kao datum početka postupka izdavanja dozvola;
zakonskog postupka izdavanja dozvola, koji obuhvaća razdoblje od datuma prihvaćanja dostavljenog zahtjeva za prijavu do donošenja sveobuhvatne odluke, koji ne smije trajati dulje od godinu dana i šest mjeseci. Države članice mogu utvrditi raniji rok, ako to smatraju primjerenim.
2. Ukupno trajanje obaju postupaka iz stavka 1. ne smije biti dulje od tri godine i šest mjeseci. Međutim, ako nadležno tijelo smatra da jedan ili oba postupka u okviru postupka izdavanja dozvola neće biti dovršen prije rokova utvrđenih u stavku 1., može donijeti odluku, prije njihovog isteka i na pojedinačnoj osnovi, o produljenju jednog ili obaju rokova za najviše devet mjeseci za oba postupka zajedno.
U tom slučaju, nadležno tijelo obavješćuje dotičnu skupinu i predstavlja joj mjere koje su poduzete ili će se poduzeti kako bi se postupak izdavanja dozvola okončao s najmanjim mogućim zakašnjenjem. Skupina može zatražiti od nadležnog tijela redovito podnošenje izvješća o napretku postignutom s tim u vezi.
3. U državama članicama gdje se utvrđivanje trase ili lokacije provedeno samo za posebne potrebe planiranog projekta, uključujući planiranje specifičnih koridora mrežnih infrastruktura, ne može uvrstiti u postupak koji dovodi do sveobuhvatne odluke, odgovarajuća odluka donosi se unutar zasebnog roka od šest mjeseci, počevši od datuma kada je promotor podnio konačne i potpune dokumente zahtjeva.
U tom slučaju, razdoblje produljenja iz stavka 2. skraćuje se na šest mjeseci, uključujući za postupak iz ovog stavka.
4. Postupak prije podnošenja zahtjeva sastoji se od sljedećih koraka:
po primitku obavijesti sukladno stavku 1. točki (a), nadležno tijelo utvrđuje, u bliskoj suradnji s drugim dotičnim tijelima i prema potrebi na temelju prijedloga promotora projekta, opseg gradiva i podrobnost informacija koje promotor projekta mora dostaviti, kao dio zahtjeva za prijavu, za dobivanje sveobuhvatne odluke. Kontrolna lista iz Priloga VI.1. točke (e) služi kao osnova za ovo utvrđivanje;
nadležno tijelo izrađuje, u bliskoj suradnji s promotorom projekta i drugim dotičnim tijelima te uzimajući u obzir rezultate aktivnosti provedenih na temelju točke (a), detaljni raspored za postupak izdavanja dozvola u skladu sa smjernicama iz Priloga VI.2.
Za projekte koji prelaze granicu između dvije ili više država članica, nadležna tijela dotičnih država članica izrađuju zajednički raspored u kojem nastoje uskladiti svoje rasporede;
po primitku nacrta zahtjeva, nadležno tijelo, prema potrebi, i uključujući u ime drugih dotičnih nadležnih tijela, traži od promotora projekta da dostavi podatke koji nedostaju, a koji se mogu odnositi samo na teme utvrđene pod točkom (a). U roku od tri mjeseca od podnošenja informacija koje nedostaju, nadležno tijelo prihvaća ispitivanje zahtjeva u pisanom obliku. Dodatne informacije mogu se zatražiti samo ako je to opravdano novim okolnostima.
5. Promotor projekta osigurava cjelovitost i primjerenu kvalitetu zahtjeva za prijavu te traži čim prije mišljenje nadležnog tijela tijekom postupka prije podnošenja zahtjeva. Promotor projekta u potpunosti surađuje s nadležnim tijelom kako bi se zadovoljili rokovi i poštovao detaljan raspored kako je definirano u stavku 4. točki (b).
6. Rokovi utvrđeni u ovom članku ne dovode u pitanje obveze koje proizlaze iz međunarodnog prava i prava Unije kao ni upravne žalbene postupke i pravna sredstva pred sudom.
POGLAVLJE IV.
REGULATORNA OBRADA
Članak 11.
Analiza troškova i koristi energetskog sustava
1. Do 16. studenoga 2013., Europska mreža operatora prijenosnih sustava (ENTSO) za električnu energiju i ENTSO za plin objavljuje i dostavlja državama članicama, Komisiji i Agenciji svoje odnosne metodologije, uključujući oblikovanje mreža i tržišta, za usklađenu analizu troškova i koristi energetskog sustava na razini Unije za projekte od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.1. točkama od (a) do (d) i Prilogu II.2. Te se metodologije primjenjuju prilikom izrade svakog narednog 10-godišnjeg plana razvoja mreže koji izrađuje ENTSO za električnu energiju ili ENTSO za plin sukladno članku 8. Uredbe (EZ) br. 714/2009 i članku 8. Uredbe (EZ) br. 715/2009. Metodologije se izrađuju u skladu s načelima navedenima u Prilogu V. i sukladne su pravilima i pokazateljima navedenima u Prilogu IV.
Prije dostavljanja svojih odnosnih metodologija, ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin provode opsežan savjetodavni postupak uključujući najmanje organizacije koje zastupaju sve relevantne dionike - i, ako se to smatra primjerenim, same dionike - nacionalna regulatorna tijela i druga nacionalna tijela.
2. U roku od tri mjeseca od dana primitka metodologija, Agencija daje mišljenje državama članicama i Komisiji o metodologijama i objavljuje ga.
3. U roku od tri mjeseca od primitka mišljenja Agencije, Komisija daje mišljenje o metodologijama, a to isto mogu učiniti države članice. Mišljenja se dostavljaju ENTSO-u za električnu energiju ili ENTSO-u za plin.
4. U roku od tri mjeseca od dana primitka posljednje obavijesti primljene na temelju stavka 3., ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin donose svoje metodologije uzimajući u obzir mišljenja dobivena od država članica, Komisije i Agencije te ih dostavljaju Komisiji na odobrenje.
5. U roku od dva tjedna od odobrenja Komisije, ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin objavljuju svaka svoju metodologiju na svojim internetskim stranicama. Komisiji i Agenciji na njihov zahtjev prosljeđuju odgovarajuće ulazne skupove podatke kako je navedeno u Prilogu V.1. kao i druge relevantne podatke o mreži, protoku opterećenja i tržištu u dovoljno točnom obliku u skladu s nacionalnim pravom i odgovarajućim sporazumima o povjerljivosti. Podaci vrijede od datuma zahtjeva. Komisija i Agencija osiguravaju povjerljivo postupanje s primljenim podacima, kako od strane njih samih tako od strane bilo koje strane koja za njih obavlja analitički posao na temelju tih podataka.
6. Metodologije se redovito ažuriraju i poboljšavaju u skladu sa stavcima od 1. do 5. Agencija, na vlastitu inicijativu ili na opravdani zahtjev nacionalnih regulatornih tijela ili dionika, i nakon formalnog savjetovanja s organizacijama koje zastupaju sve relevantne dionike i Komisiju, može zatražiti takva ažuriranja i poboljšanja uz navođenje opravdanih razloga i vremenskih okvira. Agencija objavljuje zahtjeve nacionalnih regulatornih tijela ili dionika i sve relevantne neposlovne osjetljive dokumente koji dovode do zahtjeva Agencije za ažuriranjem ili poboljšanjem.
7. Do 16. svibnja 2015. nacionalna regulatorna tijela koja surađuju u okviru Agencije utvrđuju i stavljanju na raspolaganje javnosti skup pokazatelja i odgovarajuće referentne vrijednosti radi usporedbe jediničnih troškova ulaganja za usporedive projekte infrastrukturnih kategorija uvrštene u Prilog II.1. i 2. Te referentne vrijednosti mogu koristiti ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin za analize troškova i koristi koje se provode za naredne 10-godišnje planove razvoja mreže.
8. Do 31. prosinca 2016. ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin zajednički podnose Komisiji i Agenciji model usklađenog i međusobno povezanog tržišta i mreže električne energije i plina, uključujući infrastrukturu za prijenos električne energije i plina, kao i skladištenje i objekte za ukapljeni prirodni plin (LNG), koji obuhvaća prioritetne koridore i područja energetske infrastrukture i izrađen je u skladu s načelima navedenim u Prilogu V. Nakon što Komisija odobri taj model u skladu s postupkom navedenim u stavcima od 2. do 4., uvrštava se u metodologije.
Članak 12.
Omogućivanje ulaganja s prekograničnim učincima
1. Učinkovito nastale troškove ulaganja, koji ne uključuju troškove održavanja, u vezi s projektom od zajedničkog interesa koji pripada kategorijama navedenima u Prilogu II.1. točkama (a), (b) i (d) i Prilogu II.2. snosi dotični operator prijenosnog sustava (TSO) ili promotori projekta prijenosne infrastrukture država članica kojima projekt osigurava neto pozitivan učinak i u mjeri u kojoj nisu obuhvaćeni naknadama za zagušenje ili drugim pristojbama, plaćaju ih korisnici mreže putem tarifa za pristup mreže u toj ili tim državama članicama.
2. Za projekt od zajedničkog interesa koji pripada kategorijama navedenima u Prilogu II.1. točkama (a), (b) i (d) i Prilogu II.2., stavak 1. primjenjuje se samo ako barem jedan promotor projekta zatražiti od dotičnih nacionalnih tijela primjenu ovog članka za sve ili dijelove troškova projekta. Za projekt od zajedničkog interesa koji pripada kategorijama navedenima u Prilogu II.2., stavak 1. primjenjuje se samo ako je procjena potražnje tržišta već provedena i ako je pokazala da se ne može očekivati da učinkovito nastali troškovi ulaganja budu pokriveni tarifama.
Ako projekt ima nekoliko promotora projekta, dotična nacionalna regulatorna tijela odmah zahtijevaju od svih promotora projekta da zajednički podnesu zahtjev za ulaganje u skladu sa stavkom 3.
3. Za projekt od zajedničkog interesa na koji se primjenjuje stavak 1., promotori projekta redovito obavješćuju sva dotična nacionalna regulatorna tijela, najmanje jednom godišnje i do trenutka puštanja projekta u rad, o napretku tog projekta i utvrđivanju troškova i učinaka s tim u vezi.
Čim se projekt dovoljno razvije, promotori projekta, nakon savjetovanja s operatorima prijenosnih sustava (TSO) iz država članica kojima projekt osigurava značajan neto pozitivan učinak, podnose zahtjev za ulaganje. Taj zahtjev za ulaganje uključuje zahtjev za prekograničnu raspodjelu troškova i podnosi se svim dotičnim nacionalnim regulatornim tijelima te mu se prilaže sljedeće:
analiza troškova i koristi specifična za projekt sukladno metodologiji izrađenoj u skladu s člankom 11. i uzimajući u obzir troškove izvan granica dotične države članice;
plan poslovanja s evaluacijom financijske održivosti projekta, uključujući odabrano rješenje financiranja i za projekt od zajedničkog interesa koji pripada kategoriji iz Priloga II.2., rezultate ispitivanja tržišta; i
utemeljeni prijedlog za prekograničnu raspodjelu troškova ako se promotori projekta s tim suglase.
Ako projekt promiče nekoliko promotora projekta, zajednički podnose zahtjev za ulaganje.
Za projekte uvrštene na prvi popis Unije, promotori projekta podnose svoj zahtjev za ulaganje do 31. listopada 2013.
Nacionalna regulatorna tijela po primitku bez odlaganja šalju primjerak svakog zahtjeva za ulaganje na znanje Agenciji.
Nacionalna regulatorna tijela i Agencija čuvaju povjerljivost poslovno osjetljivih informacija.
4. U roku od šest mjeseci od datuma kada su dotična nacionalna regulatorna tijela primila zadnji zahtjev za ulaganje, nacionalna regulatorna tijela, nakon savjetovanja s dotičnim promotorima projekta, donose usklađene odluke o raspodjeli troškova ulaganja koje snosi svaki operator sustava za projekt, kao i njihovo uvrštenje u tarife. Nacionalna regulatorna tijela mogu donijeti odluku o raspodjeli samo dijela troškova ili mogu odlučiti o raspodjeli troškova u paket nekoliko projekata zajedničkog interesa.
Prilikom raspodjele troškova nacionalna regulatorna tijela uzimaju u obzir stvarne ili procijenjene:
Pri odlučivanju o raspodjeli troškova preko granica u obzir se uzimaju ekonomski, socijalni i troškovi za okoliš, kao i koristi projekta u dotičnim državama članicama i moguća potreba za financijskom potporom.
Pri odlučivanju o raspodjeli troškova preko granica dotična nacionalna regulatorna tijela, uz savjetovanje s dotičnim operatorima prijenosnih sustava (TSO), traže zajednički dogovor na temelju, ali ne ograničavajući se na informacije navedene u stavku 3. točkama (a) i (b).
Ako projekt od zajedničkog interesa ublažava negativne vanjske učinke, kao što je protok petlje, i ako se taj projekt od zajedničkog interesa provodi u državi članici izvora negativnog vanjskog učinka, takvo ublaživanje ne smatra se prekograničnom koristi i stoga ne predstavlja temelj za raspodjelu troškova operatorima prijenosnih sustava (TSO) država članica pogođenih tim negativnim vanjskim učincima.
5. Nacionalna regulatorna tijela, na temelju prekogranične raspodjele troškova iz stavka 4. ovog članka, uzimaju u obzir stvarne troškove koje snosi operator prijenosnog sustava (TSO) ili drugi promotor projekta kao rezultat ulaganja prilikom utvrđivanja ili odobravanja tarifa u skladu s člankom 37. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2009/72/EZ i člankom 41. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2009/73/EZ, u mjeri u kojoj ti troškovi odgovaraju onima učinkovitog i strukturno usporedivog operatora.
Nacionalna regulatorna tijela obavješćuju Agenciju o odluci o raspodjeli troškova bez odlaganja zajedno sa svim relevantnim informacijama u vezi s tom odlukom. Informacije posebno sadrže detaljne razloge na temelju kojih su troškovi raspoređeni između država članica, poput sljedećeg:
evaluacije utvrđenih učinaka, uključujući dotične tarife za mrežu, na svaku od dotičnih država članica;
evaluacije plana poslovanja iz stavka 3. točke (b);
pozitivnih vanjskih učinaka na regionalnoj razini ili na razini Unije koje bi projekt mogao proizvesti;
rezultata savjetovanja s dotičnim promotorima projekta.
Odluka o raspodjeli troškova objavljuje se.
6. Kada dotična nacionalna regulatorna tijela nisu postigla dogovor o zahtjevu za ulaganje u roku od šest mjeseci od datuma kada je zadnje od dotičnih nacionalnih regulatornih tijela primilo zahtjev, o tome odmah obavješćuju Agenciju.
U tom slučaju ili na temelju zajedničkog zahtjeva dotičnih nacionalnih regulatornih tijela, odluku o zahtjevu za ulaganje uključujući prekograničnu raspodjelu troškova iz stavka 3. kao i načinu na koji se trošak ulaganja odražava u tarifama, donosi Agencija u roku od tri mjeseca od dana njegovog upućivanja Agenciji.
Prije donošenja takve odluke, Agencija se savjetuje s dotičnim nacionalnim regulatornim tijelima i promotorima projekta. Tromjesečno razdoblje iz drugog podstavka može se produljiti za dodatno razdoblje od dva mjeseca kada Agencija traži dodatne informacije. To dodatno razdoblje počinje na dan koji slijedi nakon primitka potpunih informacija.
Odluka o raspodjeli troškova objavljuje se. Primjenjuju se članci 19. i 20. Uredbe (EZ) br. 713/2009.
7. Agencija bez odlaganja dostavlja Komisiji primjerak svih odluka o raspodjeli troškova, zajedno sa svim relevantnim informacijama s obzirom na svaku odluku. Te se informacije mogu podnijeti u zbirnom obliku. Komisija čuva povjerljivost poslovno osjetljivih informacija.
8. Ta odluka o raspodjeli troškova ne utječe na pravo operatora prijenosnih sustava (TSO) na primjenu i na pravo nacionalnih regulatornih tijela na odobravanje pristojba za pristup mrežama u skladu s člankom 32. Direktive 2009/72/EZ i Direktive 2009/73/EZ, člankom 14. Uredbe (EZ) br. 714/2009 i člankom 13. Uredbe (EZ) br. 715/2009.
9. Ovaj se članak ne primjenjuje na projekte od zajedničkog interesa koji su izuzeti:
iz članaka 32., 33., 34. i članka 41. stavaka 6., 8. i 10. Direktive 2009/73/EZ sukladno članku 36. Direktive 2009/73/EZ;
iz članka 16. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili iz članka 32. i članka 37. stavaka 6. i 10. Direktive 2009/72/EZ u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 714/2009;
na temelju članka 22. Direktive 2003/55/EZ ( 1 ); ili
na temelju članka 7. Uredbe (EZ) br. 1228/2003 ( 2 ).
Članak 13.
Poticaji
1. Kada promotor projekta snosi veće rizike razvoja, izgradnje, rada ili održavanja projekta od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.1. točkama (a), (b) i (d) i Prilogu II.2., u odnosu na rizike koji se uobičajeno pojavljuju u vezi s usporedivim infrastrukturnim projektom, države članice i nacionalna regulatorna tijela osiguravaju da se odgovarajući poticaji odobre za taj projekt u skladu s člankom 37. stavkom 8. Direktive 2009/72/EZ, člankom 41. stavkom 8. Direktive 2009/73/EZ, člankom 14. Uredbe (EZ) br. 714/2009 i člankom 13. Uredbe (EZ) br. 715/2009.
Prvi podstavak ne primjenjuje se na projekte od zajedničkog interesa izuzete:
iz članaka 32., 33., 34. i članka 41. stavaka 6., 8. i 10. Direktive 2009/73/EZ sukladno članku 36. Direktive 2009/73/EZ;
iz članka 16. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 714/2009 ili iz članka 32. i članka 37. stavaka 6. i 10. Direktive 2009/72/EZ u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 714/2009;
na temelju članka 22. Direktive 2003/55/EZ; ili
na temelju članka 7. Uredbe (EZ) br. 1228/2003.
2. Prilikom odlučivanja o dodjeli poticaja iz stavka 1. nacionalna regulatorna tijela uzimaju u obzir rezultate analize troškova i koristi na temelju metodologije izrađene u skladu s člankom 11. i posebno pozitivnih vanjskih učinaka koje na regionalnoj razini ili na razini Unije proizvodi projekt. Nacionalna regulatorna tijela provode daljnju analizu specifičnih rizika koje snose promotori projekta, poduzetih mjera ublaživanja rizika i opravdanja za taj profil rizika s obzirom na neto pozitivan učinak koji donosi projekt u usporedbi s manje rizičnom alternativom. Prihvatljivi rizici posebno uključuju rizike povezane s novim tehnologijama prijenosa, na kopnu i moru, rizike povezane s nedostatnim povratom troškova i rizike razvoja.
3. Poticaji dodijeljeni odlukom uzimaju u obzir specifičnu prirodu nastalog rizika i mogu, između ostalog, obuhvaćati:
pravila o prethodnom ulaganju; ili
pravila o priznavanju učinkovito nastalih troškova prije puštanja projekta u rad; ili
pravila o osiguranju dodatnog povrata na uloženi kapital za projekt; ili
druge mjere koje se smatraju potrebnima i primjerenima.
4. Do 31. srpnja 2013. svako nacionalno regulatorno tijelo dostavlja Agenciji svoju metodologiju i kriterije korištene za evaluaciju ulaganja u infrastrukturne projekte u području električne energije i plina te prema potrebi veće rizike tih projekata.
5. Uzimajući u obzir informacije primljene sukladno stavku 4. ovog članka, Agencija do 31. prosinca 2013. olakšava razmjenu dobrih praksa i daje preporuke u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 713/2009 u vezi s:
poticajima iz stavka 1. na osnovi uspoređivanja s najboljim praksama nacionalnih regulatornih tijela;
zajedničkom metodologijom evaluacije nastalih većih rizika ulaganja u infrastrukturne projekte u području električne energije i plina.
6. Do 31. ožujka 2014. svako nacionalno regulatorno tijelo objavljuje svoju metodologiju i kriterije korištene za evaluaciju ulaganja u infrastrukturne projekte u području električne energije i plina te prema potrebi veće rizike tih projekata.
7. Kada mjere iz stavaka 5. i 6. nisu dovoljne za osiguranje pravovremene provedbe projekata od zajedničkog interesa, Komisija može izdati smjernice u vezi s poticajima utvrđenima u ovom članku.
POGLAVLJE V.
FINANCIRANJE
Članak 14.
Prihvatljivost projekata za financijsku pomoć Unije
1. Projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.1., 2. i 4. prihvatljivi su za financijsku pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava za studije i financijskih instrumenata.
2. Projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.1 točkama od (a) do (d) i Prilogu II.2., izuzev projekata crpnog sustava za balansiranje elektroenergetskog sustava također su prihvatljivi za financijsku pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava za radove ako zadovoljavaju sve sljedeće kriterije:
analiza troškova i koristi određenog projekta u skladu s člankom 12. stavkom 3. točkom (a) daje dokaze o postojanju značajnih pozitivnih vanjskih učinaka, kao što je sigurnost opskrbe, solidarnost ili inovativnost;
za projekt je donesena odluka o prekograničnoj raspodjeli troškova sukladno članku 12.; ili, kada je riječ o projektima od zajedničkog interesa koji pripadaju kategoriji navedenoj u Prilogu II.1. točki (c) i za koje stoga odluka o prekograničnoj raspodjeli troškova nije donesena, cilj projekta je pružiti usluge preko granica, donijeti tehnološku inovaciju i osigurati zaštitu rada prekogranične mreže;
projekt nije poslovno održiv u skladu s planom poslovanja i drugim procjenama, koje su posebno proveli mogući ulagatelji ili davatelji kredita ili nacionalno regulatorno tijelo. Odluka o poticajima i njezino opravdanje iz članka 13. stavka 2. uzimaju se u obzir prilikom ocjenjivanja komercijalne održivosti projekta.
3. Projekti od zajedničkog interesa provedeni u skladu s postupkom iz članka 5. stavka 7. točke (d) također su prihvatljivi za financijsku pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava za radove ako zadovoljavaju kriterije navedene u stavku 2. ovog članka.
4. Projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.1. točki (e) i 4. također su prihvatljivi za financijsku pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava za radove ako dotični promotori projekta mogu jasno dokazati značajne pozitivne vanjske učinke koje projekti donose i nedostatak njihove komercijalne održivosti, u skladu s planom poslovanja i drugim procjenama, koje posebno provode mogući ulagatelji ili davatelji kredita ili, prema potrebi, nacionalno regulatorno tijelo.
Članak 15.
Smjernice za kriterije dodjele financijske pomoći Unije
Posebni kriteriji navedeni u članku 4. stavku 2. i parametri navedeni u članku 4. stavku 4. također se smatraju ciljevima prilikom utvrđivanja kriterija za dodjelu financijske pomoći Unije u relevantnoj uredbi o instrumentu za povezivanje Europe.
Članak 16.
Izvršavanje ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuju se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine počevši od 15. svibnja 2013. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja tog razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom mogu trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dana nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
POGLAVLJE VI.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 17.
Izvješćivanje i evaluacija
Komisija najkasnije 2017. godine objavljuje izvješće o provedbi projekata od zajedničkog interesa i dostavlja ga Europskom parlamentu i Vijeću. U tom se izvješću daje evaluacija:
napretka postignutog u planiranju, razvoju, izgradnji i puštanju u rad projekata od zajedničkog interesa odabranih u skladu s člankom 3. i, prema potrebi, kašnjenja u provedbi i drugih teškoća koje su se pojavile;
sredstava koje je Unija rezervirala i isplatila za projekte od zajedničkog interesa u odnosu na ukupnu vrijednost financiranih projekata od zajedničkog interesa;
u sektorima električne energije i plina, razvoja međusobne povezanosti između država članica, odgovarajućeg razvoja cijena energije, kao i broja kvarova mrežnog sustava, njihovih uzroka i povezanih gospodarskih troškova;
izdavanja dozvola i sudjelovanja javnosti, posebno:
prosječnog i najduljeg ukupnog trajanja postupaka izdavanja dozvola za projekte od zajedničkog interesa, uključujući trajanje svakog koraka postupka prije podnošenja zahtjeva, u odnosu na vrijeme predviđeno početnim glavnim ključnim točkama iz članka 10. stavka 4.;
razine suprotstavljanja s kojim se suočavaju projekti od zajedničkog interesa (posebno broj pisanih prigovora tijekom postupka javnog savjetovanja, broj pravnih sredstava);
pregleda najboljih i inovativnih praksa u vezi s angažmanom dionika i ublažavanjem utjecaja na okoliš tijekom postupaka izdavanja dozvola i provedbe projekta;
učinkovitosti shema predviđenih člankom 8. stavkom 3. u vezi s poštovanjem rokova iz članka 10.;
regulatorne obrade, posebno:
broja projekata od zajedničkog interesa za koje je donesena odluka o prekograničnoj raspodjeli troškova sukladno članku 12.;
broja i vrste projekata od zajedničkog interesa koji su primili posebne poticaje sukladno članku 13.;
učinkovitosti ove Uredbe u doprinosu ciljevima integracije tržišta do 2014. i 2015., klimatskim i energetskim ciljevima za 2020. i dugoročno približavanju gospodarstvu s niskim udjelom ugljika do 2050.
Članak 18.
Informiranje i obavješćivanje javnosti
U roku od šest mjeseci od datuma donošenja prvog popisa Unije, Komisija uspostavlja platformu za transparentnost infrastrukture lako dostupnu javnosti, uključujući i putem interneta. Ta platforma sadržava sljedeće informacije:
opće, ažurirane informacije, uključujući geografske informacije, za svaki projekt od zajedničkog interesa;
plan provedbe kako je navedeno u članku 5. stavku 1. za svaki projekt od zajedničkog interesa;
glavne rezultate analize troškova i koristi na temelju metodologije izrađene sukladno članku 11. za dotične projekte od zajedničkog interesa, osim poslovno osjetljivih informacija;
popis Unije;
sredstva koje je Unija raspodijelila i isplatila za svaki projekt od zajedničkog interesa.
Članak 19.
Prijelazne odredbe
Ova Uredba ne utječe na dodjelu, nastavak ili izmjenu financijske pomoći koju dodjeljuje Komisija na temelju poziva na podnošenje prijedloga pokrenutih na temelju Uredbe (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o određivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža ( 3 ) projektima navedenim u prilozima I. i III. Odluci br. 1364/2006/EZ ili s obzirom na ciljeve, koji se temelje na relevantnim kategorijama izdataka za TEN-E, kako je definirano Uredbom Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu ( 4 ).
Za projekte od zajedničkog interesa u postupku izdavanja dozvola za koje je promotor projekta podnio zahtjev za prijavu prije 16. studenoga 2013., odredbe iz poglavlja III. ne primjenjuju se.
▼M4 —————
▼M5 —————
Članak 22.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 715/2009
Uredba (EZ) br. 715/2009 mijenja se kako slijedi:
U članku 8. stavku 10. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
se temelji na nacionalnim planovima ulaganja, uzimajući u obzir regionalne planove ulaganja iz članka 12. stavka 1. i, prema potrebi, aspekte planiranja mreže u Uniji kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu ( *1 ); on podliježe analizi troškova i koristi primjenom metodologije utvrđene kako je navedeno u članku 11. te uredbe.
Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 11.
Troškovi
Troškove povezane s aktivnostima ENTSO-a za plin iz članaka od 4. do 12. ove Uredbe i članka 11. Uredbe (EU) br. 347/2013 snose operatori prijenosnih sustava i uzimaju se u obzir pri izračunu tarifa. Regulatorna tijela odobravaju te troškove samo ako su opravdani i proporcionalni.”
Članak 23.
Stavljanje izvan snage
Odluka br. 1364/2006/EZ stavlja se izvan snage od 1. siječnja 2014. Na temelju ove Uredbe nikakva prava ne proizlaze za projekte navedene u prilozima I. i III. Odluci br. 1364/2006/EZ.
Članak 24.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. lipnja 2013., osim članaka 14. i 15. koji se primjenjuju od dana početka primjene relevantne uredbe o instrumentu za povezivanje Europe.
Ova je Uredba cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
PRIORITETNI KORIDORI I PODRUČJA ENERGETSKE INFRASTRUKTURE
Ova se Uredba primjenjuje na sljedeće prioritetne koridore i područja transeuropske infrastrukture:
1. PRIORITETNI ELEKTROENERGETSKI KORIDORI
(1) Mreža Sjevernih mora („NSOG”): razvoj integrirane elektroenergetske mreže na moru i povezani interkonektori u Sjevernom moru, Irskom moru, Engleskom kanalu, Baltičkom moru i susjednim vodama za prijenos električne energije iz obnovljivih izvora energije na moru do centara potrošnje i skladišta te s ciljem povećanja prekogranične razmjene električne energije.
Dotične države članice: Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.
(2) Elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi („NSI Zapad – elektroenergetika”): međusobna povezivanja između država članica regije i s područjem Mediterana, uključujući Iberski poluotok, posebno radi integracije električne energije iz obnovljivih izvora energije i jačanja unutarnjih infrastruktura mreže s ciljem poticanja integracije tržišta u regiji.
Dotične države članice: Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Malta, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina.
(3) Elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi („NSI Istok – elektroenergetika”): međusobna povezivanja i unutarnji dalekovodi u smjeru sjever-jug i istok-zapad s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta i integracije proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.
Dotične države članice: Austrija, Bugarska, Hrvatska ( 5 ), Češka, Cipar, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
(4) Plan međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području električne energije („BEMIP Elektroenergetika”): međusobna povezivanja između država članica u baltičkoj regiji i sukladno tome jačanja unutarnjih mrežnih infrastruktura s ciljem okončanja izolacije baltičkih država i poticanja integracije tržišta između ostalog radeći na integraciji obnovljive energije u regiji.
Dotične države članice: Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska i Švedska.
2. PRIORITETNI PLINSKI KORIDORI
(5) Plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi („NSI Zapad – plin”): plinska infrastruktura za protoke plina između sjevera i juga u zapadnoj Europi s ciljem daljnje diversifikacije pravaca opskrbe i povećanja kratkoročnih isporuka plina.
Dotične države članice: Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina.
(6) Plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi („NSI Istok – plin”): plinska infrastruktura za regionalna povezivanja između i unutar regije Baltičkog mora, Jadranskog i Egejskog mora, Istočnog Mediteranskog mora i Crnog mora i za poboljšanje diversifikacije i sigurnosti opskrbe plinom.
Dotične države članice: Austrija, Bugarska, Hrvatska (5) , Cipar, Češka, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
(7) Južni plinski koridor („SGC”): infrastruktura za prijenos plina iz Kaspijskog bazena, Središnje Azije, Bliskog istoka i Istočnog Mediteranskog bazena do Unije s ciljem povećanja diversifikacije opskrbe plinom.
Dotične države članice: Austrija, Bugarska, Hrvatska ( 6 ), Češka, Cipar, Francuska, Njemačka, Mađarska, Grčka, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
(8) Plan međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina („BEMIP Plin”): plinska infrastruktura za okončanje izolacije triju baltičkih država i Finske te njihove ovisnosti o jednom dobavljaču, jačanje unutarnjih mrežnih infrastruktura sukladno tome i povećanje diversifikacija i sigurnosti opskrbe u regiji Baltičkog mora.
Dotične države članice: Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska i Švedska.
3. PRIORITETNI NAFTNI KORIDOR
(9) Povezivanja u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi („OSC”): interoperabilnost naftovodne mreže u srednjoistočnoj Europi radi povećanja sigurnosti opskrbe i smanjenja rizika za okoliš.
Dotične države članice: Austrija, Hrvatska (6) , Češka, Njemačka, Mađarska, Poljska i Slovačka.
4. PRIORITETNA TEMATSKA PODRUČJA
(10) Uvođenje pametnih mreža: usvajanje tehnologija pametnih mreža u Uniji s ciljem učinkovite integracije ponašanja i djelovanja svih korisnika povezanih s elektroenergetskom mrežom, posebno proizvodnje velikih količina električne energije iz obnovljivih ili distribuiranih izvora energije i odgovora potrošača na potražnju.
Dotične države članice: sve.
(11) Elektroenergetske autoceste: prve elektroenergetske autoceste do 2020. s ciljem izgradnje sustava elektroenergetskih autocesta u čitavoj Uniji koji je u mogućnosti:
iskoristiti sve veći višak proizvodnje energije vjetra u Sjevernom i Baltičkom moru i povećanu proizvodnju obnovljive energije u istočnoj i južnoj Europi te također u sjevernoj Africi;
povezati ta nova čvorišta proizvodnje s velikim skladišnim kapacitetima u nordijskim zemljama, Alpama i drugim regijama gdje se nalaze glavni centri potrošnje; i
savladati sve varijabilniju i decentralizaniju opskrbu električne energije i fleksibilniju potražnju električne energije.
Dotične države članice: sve.
(12) Prekogranična mreža ugljikovog dioksida: razvoj infrastrukture za transport ugljikovog dioksida između država članica i sa susjednim trećim zemljama s ciljem uvođenja hvatanja i skladištenja ugljikovog dioksida.
Dotične države članice: sve.
PRILOG II.
KATEGORIJE ENERGETSKE INFRASTRUKTURE
Kategorije energetske infrastrukture koje treba izraditi s ciljem provedbe prioriteta energetske infrastrukture navedene u Prilogu I. su sljedeće:
za električnu energiju:
visokonaponski nadzemni prijenosni vodovi, ako su projektirani za napon od 220 kV ili veći, te podzemni i podmorski prijenosni kabeli, ako su projektirani za napon od 150 kV ili veći;
posebno u vezi s elektroenergetskim autocestama, svaka fizička oprema projektirana kako bi se omogućio prijenos električne energije pri visokom i najvišem naponu, s ciljem povezivanja velikih količina proizvodnje ili skladištenja električne energije u jednoj ili nekoliko država članica ili trećim zemljama s velikom potrošnjom električne energije u jednoj ili nekoliko drugih država članica;
objekti za skladištenje električne energije koji se koriste za stalno ili privremeno skladištenje električne energije u nadzemnoj ili podzemnoj infrastrukturi ili geološkim lokacijama, pod uvjetom da su izravno povezani s visokonaponskim prijenosnim vodovima projektiranima za napon od 110 kV ili veći;
svaka oprema ili instalacije bitni za zaštićen, siguran i učinkovit rad sustava navedenih u točkama od (a) do (c), uključujući sustave zaštite, praćenja i kontrole za sve razine napona i trafostanice;
svaka oprema ili instalacija, na razini prijenosa i distribucije pri srednjem naponu, s ciljem postizanja dvosmjerne digitalne komunikacije, u stvarnom vremenu ili što bliže stvarnom vremenu, interaktivnog i inteligentnog praćenja i upravljanja proizvodnjom, prijenosom, distribucijom i potrošnjom električne energije unutar elektroenergetske mreže u pogledu razvoja mreže koja učinkovito objedinjuje ponašanje i djelovanje svih korisnika koji su na nju spojeni - proizvođača, potrošača i onih koji i proizvode i troše - kako bi se osigurao ekonomski učinkovit i održiv elektroenergetski sustav s malim gubicima i visokom kvalitetom uz sigurnost opskrbe i zaštitu;
za plin:
plinovodi za transport prirodnog plina i bioplina koji su dio mreže koja uglavnom sadrži visokotlačne plinovode, isključujući visokotlačne plinovode koji se koriste za potrebe proizvodnje ili lokalne distribucije prirodnog plina;
podzemni skladišni objekti koji su povezani s gore spomenutim visokotlačnim plinovodima;
objekti za prihvat, skladištenje i uplinjavanje ili dekompresiju ukapljenog prirodnog plina (LNG) i komprimiranog prirodnog plina (CNG);
svaka oprema ili instalacije bitni za zaštićen, siguran i učinkovit rad sustava ili omogućavanje dvosmjernog kapaciteta, uključujući kompresorske stanice;
za naftu:
naftovodi za transport sirove nafte;
pumpne stanice i skladišni objekti potrebi za rad naftovoda;
svaka oprema ili instalacije bitni za zaštićen, siguran i učinkovit rad dotičnog sustava, uključujući sustave zaštite, praćenja i kontrole te uređaje za reverzibilni tok;
za ugljikov dioksid:
namjenski cjevovodi, osim proizvodne cjevovodne mreže, koji se koriste za transport antropogenog ugljikovog dioksida iz više od jednog izvora, tj. industrijskih instalacija (uključujući elektrane) koje proizvode plin od ugljikovog dioksida zbog izgaranja ili drugih kemijskih reakcija koje obuhvaćanju fosilne ili nefosilne spojeve koji sadrže ugljik, za potrebe trajnoga geološkog skladištenja ugljikovog dioksida sukladno Direktivi 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 );
objekti za ukapljivanje i privremeno skladištenje ugljikovog dioksida s ciljem njegovog daljnjeg transporta. To ne uključuje infrastrukturu unutar geološke formacije koja se koristi za trajno geološko skladištenje ugljikovog dioksida sukladno Direktivi 2009/31/EZ i povezane površinske objekte i objekte za ubrizgavanje;
svaka oprema ili instalacije bitne za zaštićen, siguran i učinkovit rad dotičnog sustava, uključujući sustave zaštite, praćenja i kontrole.
PRILOG III.
REGIONALNI POPISI PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA
1. PRAVILA ZA SKUPINE
(1) Kada se radi o projektima u području električne energije koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.1., svaka skupina sastavljena je od predstavnika država članica, nacionalnih regulatornih tijela, operatora prijenosnih sustava (TSO), kao i Komisije, Agencije i ENTSO-a za električnu energiju.
Kada se radi o projektima u području plina koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.2., svaka skupina sastavljena je od predstavnika država članica, nacionalnih regulatornih tijela, operatora prijenosnih sustava (TSO), kao i Komisije, Agencije i ENTSO-a za plin.
Kada se radi o projektima u području transporta nafte i ugljikovog dioksida koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.3. i 4., svaka skupina sastavljena je od predstavnika država članica, promotora projekta zainteresiranih za svaki od relevantnih prioriteta utvrđenih u Prilogu I., i Komisije.
(2) Tijela odlučivanja iz skupina mogu se spojiti. Sve skupine ili tijela odlučivanja sastaju se prema potrebi kako bi raspravili o pitanjima zajedničkim svim skupinama; takva pitanja mogu uključivati pitanja u vezi dosljednosti između regija ili broja predloženih projekata uvrštenih u nacrt regionalnih popisa kod kojih postoji rizik da postanu nesavladivi.
(3) Svaka skupina organizira svoj rad u skladu s naporima regionalne suradnje sukladno članku 6. Direktive 2009/72/EZ, članku 7. Direktive 2009/73/EZ, članku 12. Uredbe (EZ) br. 714/2009 i članku 12. Uredbe (EZ) br. 715/2009 te drugim postojećim strukturama regionalne suradnje.
(4) Svaka skupina poziva, prema potrebi s ciljem provedbe određenog prioriteta utvrđenog u Prilogu I., promotore projekta potencijalno prihvatljivog za odabir kao projekt od zajedničkog interesa, kao i predstavnike nacionalnih uprava, regulatornih tijela te operatore prijenosnih sustava (TSO) iz zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata za pristup EU-u, države članice Europskoga gospodarskog prostora i Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, predstavnike iz institucija i tijela iz energetske zajednice, zemlje u okviru europske politike susjedstva i zemlje s kojima je Unija uspostavila posebnu suradnju u području energetike. Odluka o pozivanju predstavnika trećih zemalja temelji se na konsenzusu.
(5) Svaka skupina savjetuje se s organizacijama koje zastupaju relevantne dionike - i, prema potrebi, izravno s dionicima - uključujući proizvođače, operatore distribucijskih sustava, dobavljače, potrošače i organizacije za zaštitu okoliša. Skupina može organizirati rasprave ili savjetovanja, kada je to potrebno za provedbu njezinih zadaća.
(6) Komisija objavljuje na platformi za transparentnost iz članka 18. unutarnja pravila, ažurirani popis organizacija članica, redovito ažurirane informacije o napretku rada, dnevnom redu sastanaka, kao i konačne zaključke i odluke svake skupine.
(7) Komisija, Agencija i skupine teže ka dosljednosti između različitih skupina. Stoga Komisija i Agencija osiguravaju, prema potrebi, razmjenu informacija između dotičnih skupina o svakom radu od međuregionalnog interesa.
Sudjelovanje nacionalnih regulatornih tijela i Agencije u skupinama ne smije ugroziti izvršenje njihovih ciljeva i dužnosti na temelju ove Uredbe ili članaka 36. i 37. Direktive 2009/72/EZ i članaka 40. i 41. Direktive 2009/73/EZ ili na temelju Uredbe (EZ) br. 713/2009.
2. POSTUPAK UTVRĐIVANJA REGIONALNIH POPISA
(1) Promotori projekta potencijalno prihvatljivog za odabir kao projekta od zajedničkog interesa koji želi dobiti status projekata od zajedničkog interesa dostavljaju skupini zahtjev za odabir kao projekta od zajedničkog interesa, koji uključuje:
(2) Svi primatelji čuvaju povjerljivost poslovno osjetljivih informacija.
(3) Nakon usvajanja prvog popisa Unije, za sve naredne usvojene popise Unije, predloženi projekti prijenosa i skladištenja električne energije koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.1. točkama (a), (b) i (c), dio su najnovijeg raspoloživog 10-godišnjeg plana razvoja mreže za električnu energiju koji je izradio ENTSO za električnu energiju u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 714/2009.
(4) Nakon usvajanja prvog popisa Unije, za sve naredne usvojene popise Unije, predloženi plinski infrastrukturni projekti koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.2. dio su najnovijeg raspoloživog 10-godišnjeg plana razvoja mreže za plin koji je izradio ENTSO za plin u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 715/2009.
(5) Podnesene prijedloge projekata koji se odnose na uvrštenje u prvi popis Unije, a nisu prethodno evaluirani u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 714/2009, procjenjuje na razini Unije:
Do 16. siječnja 2014., Komisija izdaje smjernice o kriterijima koje trebaju primjenjivati ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin prilikom izrade svojih 10-godišnjih planova razvoja mreže iz točaka (3) i (4), kako bi osigurali jednaku obradu i transparentnost postupka.
(6) Predloženi projekti za transport ugljikovog dioksida koji pripadaju kategoriji iz Priloga II.4. predstavljaju se kao dio plana, koji izrađuju najmanje dvije države članice, za razvoj prekogranične infrastrukture za transport i skladištenje ugljikovog dioksida, a koji dotične države članice ili subjekti koji su te države članice odredile predstavljaju Komisiji.
(7) Kad se radi o projektima koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.1. i 2., nacionalna regulatorna tijela i, prema potrebi, Agencija, kada je to moguće u kontekstu regionalne suradnje (članak 6. Direktive 2009/72/EZ, članak 7. Direktive 2009/73/EZ), provjeravaju dosljednu primjenu kriterija/metodologije analize troškova i koristi te evaluiraju njihov prekogranični značaj. Svoju procjenu predstavljaju skupini.
(8) Za predložene projekte transporta nafte i ugljikovog dioksida koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.3. i 4., Komisija evaluira primjenu kriterija iz članka 4. Za predložene projekte u pogledu ugljikovog dioksida koji pripadaju kategoriji navedenoj u Prilogu II.4., Komisija također uzima u obzir moguće buduće proširenje kako bi se uključile dodatne države članice. Komisija svoju procjenu predstavlja skupini.
(9) Svaka država članica na čije se državno područje predloženi projekt ne odnosi, ali na koje predloženi projekt može imati mogući neto pozitivan učinak ili mogući značajni učinak, na primjer na okoliš ili na rad energetske infrastrukture na njezinom državnom području, može iznijeti svoje mišljenje skupini navodeći svoje zabrinutosti.
(10) Tijelo odlučivanja skupine ispituje, na zahtjev države članice iz te skupine, utemeljene razloge koje je država članica iznijela sukladno članku 3. stavku 3., za neodobravanje projekta od zajedničkog interesa na njezinom državnom području.
(11) Skupina se sastaje kako bi razmotrila i razvrstala predložene projekte uzimajući u obzir procjenu regulatora ili procjenu Komisije za projekte transporta nafte i ugljikovog dioksida.
(12) Nacrte regionalnih popisa predloženih projekata iz kategorija navedenih u Prilogu II.1. i 2. koje su sastavile skupine, zajedno sa svim mišljenjima iz točke (9), dostavlja se Agenciji šest mjeseci prije datuma usvajanja popisa Unije. Agencija procjenjuje nacrt regionalnih popisa i pripadajuća mišljenja u roku od tri mjeseca od datuma primitka. Agencija daje mišljenje o nacrtu regionalnih popisa, posebno o dosljednoj primjeni kriterija i analize troškova i koristi po regijama. Mišljenje Agencije donosi se u skladu s postupkom iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 713/2009.
(13) U roku od mjesec dana od datuma primitka mišljenja Agencije, tijelo odlučivanja svake skupine usvaja konačni regionalni popis, poštujući odredbe iz članka 3. stavka 3., na temelju prijedloga skupina i uzimajući u obzir mišljenje Agencije i procjenu nacionalnih regulatornih tijela dostavljenu u skladu s točkom (7) ili procjenu Komisije za projekte transporta nafte i ugljikovog dioksida predložene u skladu s točkom (8). Skupine dostavljaju konačne regionalne popise Komisiji, zajedno sa svim mišljenjima kako je navedeno u točki (9).
(14) Ako bi, na temelju primljenih regionalnih popisa i uzevši u obzir mišljenje Agencije, ukupan broj predloženih projekata od zajedničkog interesa na popisu Unije premašio savladivu brojku, Komisija razmatra, nakon savjetovanja sa svakom dotičnom skupinom, neuvrštavanje na popis Unije projekata koje je dotična skupina razvrstala najniže u skladu s razvrstavanjem utvrđenim sukladno članku 4. stavku 4.
PRILOG IV.
PRAVILA I POKAZATELJI U VEZI S KRITERIJIMA ZA PROJEKTE OD ZAJEDNIČKOG INTERESA
(1) Projekt sa značajnim prekograničnim učinkom je projekt na državnom području države članice koji ispunjava sljedeće uvjete:
u pogledu prijenosa električne energije, projekt povećava kapacitet prijenosa mreže ili kapacitet raspoloživ za komercijalne protoke, na granici te države članice s jednom ili nekoliko drugih država članica ili nekom drugom relevantnom presjeku istog prijenosnog koridora s učinkom povećanja prekograničnog kapaciteta prijenosa mreže, za najmanje 500 megavata (MW) u usporedi sa stanjem kada projekt nije pušten u rad;
u pogledu skladištenja, projekt predviđa najmanje 225 MW instaliranog kapaciteta i ima skladišni kapacitet koji omogućuje neto godišnju proizvodnju električne energije od 250 gigavat sati godišnje;
u pogledu transporta plina, projekt se odnosi na ulaganje u kapacitete reverzibilnog toka ili promjene sposobnosti transporta plina preko granica dotičnih država članica za najmanje 10 % u odnosu na stanje prije puštanja projekta u rad;
u pogledu skladištenja plina ili ukapljenog/komprimiranog prirodnog plina, cilj projekta je izravno ili neizravno opskrbiti najmanje dvije države članice ili zadovoljiti normu u pogledu infrastrukture (pravilo N-1) na regionalnoj razini u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 994/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 );
u pogledu pametnih mreža, projekt je namijenjen opremi i instalacijama pri visokom i srednjem naponu projektiranima za napon od 10 kV ili veći. Uključuje operatore prijenosnih i distribucijskih sustava iz najmanje dvije države članice, što pokriva najmanje 50 000 korisnika koji proizvode ili troše električnu energiju ili oboje u području potrošnje od najmanje 300 gigavat sati godišnje, od čega barem 20 % dolazi iz obnovljivih izvora koji su po prirodi varijabilni.
(2) U pogledu projekata koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.1. točkama od (a) do (d), kriteriji iz članka 4. evaluiraju se na sljedeći način:
integracija tržišta, tržišno natjecanje i fleksibilnost sustava mjere se u skladu s analizom provedenom u okviru najnovijeg raspoloživog 10-godišnjeg plana razvoja mreže na razini Unije u području električne energije, posebno:
prijenos električne energije iz obnovljivih izvora do glavnih centara potrošnje i lokacija skladištenja mjeri se u skladu s analizom provedenom u okviru najnovijeg raspoloživog 10-godišnjeg plana razvoja mreže u području električne energije, posebno:
sigurnost opskrbe, interoperabilnost i siguran rad sustava mjere se u skladu s analizom provedenom u okviru najnovijeg raspoloživog 10-godišnjeg plana razvoja mreže u području električne energije, posebno procjenom učinka projekta na gubitak očekivanog opterećenja za područje analize kako je definirano u Prilogu V.10. s obzirom na primjerenost proizvodnje i prijenosa za niz karakterističnih razdoblja opterećenja, vodeći računa o očekivanim promjenama kod ekstremnih vremenskih prilika povezanih s klimatskim područjem i njihov utjecaj na otpornost infrastrukture. Prema potrebi, mjeri se učinak projekta na samostalnu i pouzdanu kontrolu rada sustava i usluga.
(3) U pogledu projekata koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.2, kriteriji iz članka 4. evaluiraju se na sljedeći način:
integracija tržišta i interoperabilnost mjere se izračunom dodatne vrijednosti projekta za povezivanje tržišnih područja i konvergenciju cijena, cjelokupnu fleksibilnost sustava, uključujući razinu kapaciteta ponuđenog za reverzibilne tokove prema raznim scenarijima;
tržišno natjecanje mjeri se na temelju diversifikacije, uključujući olakšanje pristupa domaćim izvorima opskrbe, uzimajući u obzir, uzastopno: diversifikaciju izvora; diversifikaciju drugih strana; diversifikaciju pravaca; učinak novog kapaciteta na Herfindahl-Hirschmann indeks (HHI) izračunan na razini kapaciteta za područje analize kako je definirano u Prilogu V.10.;
sigurnost opskrbe plinom mjeri se izračunom dodatne vrijednosti projekta na kratkoročnu i dugoročnu prilagodljivost plinskog sustava Unije i jačanje preostale fleksibilnosti sustava u slučaju poremećaja opskrbe država članica prema raznim scenarijima, kao i dodatnog kapaciteta predviđenog projektom koji je izmjeren u odnosu na normu u pogledu infrastrukture (pravilo N-1) na regionalnoj razini u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 994/2010;
održivost se mjeri kao doprinos projekta smanjenju emisija, potpori rezervnog sustava proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora ili pretvorbi energije u plin i transportu bioplina, vodeći računa o očekivanim promjenama u klimatskim uvjetima.
(4) U pogledu projekata koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.1. točki (e), svaka funkcija navedena u članku 4. evaluira se prema sljedećim kriterijima:
|
(a) |
razina održivosti : ovaj kriterij mjeri se procjenom smanjenja emisija stakleničkih plinova i utjecaja na okoliš elektroenergetske mrežne infrastrukture; |
|
(b) |
kapacitet prijenosnih i distribucijskih mreža za povezivanje i prijenos električne energije od korisnika i do njih : ovaj se kriterij mjeri ocjenom instaliranog kapaciteta distribuiranih izvora energije u distribucijskim mrežama, najvećeg dozvoljenog unosa električne energije bez rizika zagušenja u prijenosnim mrežama i energije koja nije uključena u obnovljive izvore energije zbog rizika zagušenja ili sigurnosnih rizika; |
|
(c) |
povezanost mreže i pristup svim kategorijama korisnika mreže : ovaj kriterij mjeri se procjenom metoda usvojenih za izračun pristojba i tarifa, kao i njihove strukture, za proizvođače, potrošače i one koji i proizvode i troše, te operativne fleksibilnosti za dinamičko uravnoteženje električne energije u mreži; |
|
(d) |
sigurnost i kvaliteta opskrbe : ovaj kriterij mjeri se procjenom omjera između pouzdanog raspoloživog kapaciteta proizvodnje i vršne potrošnje, udjela električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, stabilnosti elektroenergetskog sustava, trajanja i učestalosti prekida po potrošaču, uključujući poremećaje povezane s klimatskim uvjetima i učinkovitost s obzirom na kvalitetu napona; |
|
(e) |
učinkovitost i kvaliteta usluge u opskrbi električnom energijom i radu mreže : ovaj kriterij mjeri se procjenom razine gubitaka u prijenosnoj i distribucijskoj mreži, omjera između najmanje i najveće potražnje električne energije u određenom vremenskom razdoblju, sudjelovanja na strani potražnje na tržištima električne energije i u mjerama energetske učinkovitosti, postotka iskorištenosti (tj. prosječnog opterećenja) sastavnih dijelova elektroenergetske mreže, raspoloživosti sastavnih dijelova mreže (u vezi s planiranim i neplaniranim održavanjem) i njenog utjecaja na učinkovitost rada mreže te stvarne raspoloživosti kapaciteta mreže s obzirom na standardnu vrijednost; |
|
(f) |
doprinos prekograničnim tržištima električne energije putem nadzora protoka opterećenja radi umanjenja protoka petlje i povećanja kapaciteta interkonekcije : ovaj kriterij ocjenjuje se procjenom omjera između kapaciteta interkonekcije države članice i njezine potražnje električne energije, iskorištenja kapaciteta interkonekcije i naknada za zagušenje u interkonekcijama. |
(5) U pogledu projekata transporta nafte koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.3., kriteriji iz članka 4. evaluiraju se na sljedeći način:
sigurnost opskrbe naftom mjeri se procjenom dodatne vrijednosti novog kapaciteta koji projekt nudi za kratkoročnu i dugoročnu prilagodljivost sustava i preostale fleksibilnosti sustava u slučaju poremećaja opskrbe prema raznim scenarijima;
interoperabilnost se mjeri procjenom opsega u kojem projekt poboljšava rad naftovodne mreže, posebno osiguranjem mogućnosti reverzibilnih protoka;
učinkovito i održivo korištenje resursa mjeri se procjenom opsega u kojem projekt koristi već postojeću infrastrukturu i doprinosi smanjenju opterećenja i rizika za okoliš i klimatske promjene.
PRILOG V.
ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI ENERGETSKOG SUSTAVA
Metodologija za usklađenu analizu troškova i koristi cjelokupnog energetskog sustava za projekte od zajedničkog interesa zadovoljava sljedeća načela utvrđena u ovom Prilogu.
(1) Metodologija se temelji na zajedničkom skupu ulaznih podataka koji predstavljaju elektroenergetske i plinske sustave Unije u godinama n + 5, n + 10, n + 15, i n + 20, gdje je n godina kada je analiza provedena. Ovaj skup podataka obuhvaća najmanje:
|
(a) |
u području električne energije : scenarije za potražnju, kapacitete proizvodnje prema vrsti goriva (biomasa, geotermalna energija, hidroenergija, plin, nuklearna energija, kruta goriva, energija vjetra, solarna fotovoltaična energija, koncentrirana solarna energija, druge obnovljive tehnologije) i njihovom geografskom položaju, cijene goriva (uključujući biomasu, ugljen, plin i naftu), cijene ugljikovog dioksida, sastav prijenosne i, prema potrebi, distribucijske mreže i njezin razvoj, uzimajući u obzir sve nove značajne projekte proizvodnje (uključujući kapacitet opremljen za hvatanje ugljikovog dioksida), skladištenja i prijenosa za koje je donesena konačna odluka o ulaganju i čiji je rok puštanja u rad do kraja godine n + 5; |
|
(b) |
u području plina : scenariji za potražnju, uvoz, cijene goriva (uključujući ugljen, plin i naftu), cijene ugljikovog dioksida, sastav prijenosne mreže i njezin razvoj, uzimajući u obzir sve nove značajne projekte za koje je donesena konačna odluka o ulaganju i čiji je rok puštanja u rad do kraja godine n + 5. |
(2) Skup podataka u skladu je s pravom Unije i nacionalnim pravom na snazi na datum analize. Skupovi podataka koji se koriste za električnu energiju, odnosno plin sukladni su, posebno s obzirom na pretpostavke o cijenama i količinama na svakom tržištu. Skup podataka razrađuje se nakon formalnog savjetovanja s državama članicama i organizacijama koje zastupaju sve relevantne dionike. Komisija i Agencija osiguravaju, prema potrebi, pristup potrebnim komercijalnim podacima od trećih strana.
(3) Metodologija daje smjernice za razvoj i primjenu modela mreže i tržišta potrebnih za analizu troškova i koristi.
(4) Analiza troškova i koristi temelji se na usklađenoj evaluaciji troškova i koristi za različite kategorije analiziranih projekata i pokriva najmanje vremensko razdoblje iz točke (1).
(5) Analiza troškova i koristi u obzir uzima najmanje sljedeće troškove: kapitalne izdatke, operativne izdatke i izdatke održavanja tijekom tehničkog vijeka trajanja projekta i, prema potrebi, troškove prestanka rada i gospodarenja otpadom. Metodologija također daje smjernice o diskontnim stopama koje se koriste za izračune.
(6) U području prijenosa i skladištenja električne energije, analiza troškova i koristi uzima najmanje u obzir učinak i nadoknade koji proizlaze iz primjene članka 13. Uredbe (EZ) br. 714/2009, učinke i pokazatelje definirane u Prilogu IV., kao i sljedeće učinke:
emisije stakleničkih plinova i gubitke pri prijenosu tijekom tehničkog vijeka trajanja projekta;
buduće troškove novih ulaganja u proizvodnju i prijenos tijekom tehničkog vijeka trajanja projekta;
operativnu fleksibilnosti, uključujući optimizaciju reguliranja energetskih i pomoćnih usluga;
otpornost sustava, uključujući otpornost na nesreće i klimatske promjene, te sigurnost sustava posebno za europske kritične infrastrukture kako je definirano u Direktivi 2008/114/EZ.
(7) U području plina, analiza troškova i koristi uzima u obzir barem rezultate ispitivanja tržišta, učinke na pokazatelje iz Priloga IV. i sljedeće učinke:
otpornost na nesreće i klimatske promjene, te sigurnost sustava posebno za europske kritične infrastrukture kako je definirano u Direktivi 2008/114/EZ;
zagušenje plinske mreže.
(8) U području pametnih mreža, analiza troškova i koristi uzima u obzir učinke na pokazatelje iz Priloga IV.
(9) Detaljna metoda koja se koristi za uzimanje u obzir pokazatelja iz točaka od 6. do 8. razrađuje se nakon formalnog savjetovanja s državama članicama i organizacijama koje zastupaju sve relevantne dionike.
(10) Metodologijom se određuje analiza koja će se provesti, na temelju relevantnog skupa ulaznih podataka, utvrđivanjem učinaka realizacije i nerealizacije svakog projekta. Područje za analizu pojedinačnog projekta uključuje sve države članice i treće zemlje, na čijem se državnom području projekt gradi, sve izravne susjedne države članice i sve druge države članice na koje projekt ima značajan učinak.
(11) Analizom se utvrđuju države članice na koje projekt ima neto pozitivne učinke (korisnici) i one države članice na koje projekt ima neto negativan učinak (nositelji troškova). Svaka analiza troškova i koristi uključuje analize osjetljivosti u vezi skupa ulaznih podataka, datuma puštanja u rad različitih projekata u istom području analize i druge bitne parametre.
(12) Operatori prijenosnih sustava, sustava skladištenja i terminala za komprimirani i ukapljeni prirodni plin te operatori distribucijskih sustava razmjenjuju informacije nužne za izradu metodologije, uključujući odgovarajuće modele mreže i tržišta. Svaki operator prijenosnog ili distribucijskog sustava koji prikuplja informacije u ime drugih operatora prijenosnih ili distribucijskih sustava, daje povratnu informaciju o rezultatima prikupljanja podataka sudjelujućim operatorima prijenosnih i distribucijskih sustava.
(13) Za zajednički model tržišta i mreže za električnu energiju i plin naveden u članku 11. stavku 8., skup ulaznih podataka iz točke (1) obuhvaća godine n + 10, n + 20 i n + 30, pri čemu model omogućuje potpunu procjenu gospodarskih i socijalnih te učinaka na okoliš, posebno uključujući vanjske troškove poput onih povezanih s emisijama stakleničkih plinova i konvencionalnih onečišćivača zraka ili sigurnosti opskrbe.
PRILOG VI.
SMJERNICE ZA TRANSPARENTNOST I SUDJELOVANJE JAVNOSTI
(1) U priručniku o postupanju iz članka 9. stavka 1. utvrđuje se najmanje sljedeće:
mjerodavno pravo na kojem se temelje odluke i mišljenja za različite vrste dotičnih projekata od zajedničkog interesa, uključujući zakonodavstvo u području okoliša;
relevantne odluke i mišljenja koja treba dobiti;
imena i kontaktni podaci nadležnog tijela, drugih tijela i glavnih dotičnih dionika;
tijek rada, s opisom svake faze postupka, uključujući okvirni vremenski okvir i sažet pregled postupka odlučivanja;
informacije o opsegu, strukturi i razini detalja dokumenata koji se dostavljaju uz zahtjev za donošenje odluka, uključujući kontrolnu listu;
faze i načini sudjelovanja javnosti u postupku.
(2) U detaljnom rasporedu iz članka 10. stavka 4. točke (b) utvrđuje se najmanje sljedeće:
odluke i mišljenja koja treba dobiti;
tijela, dionici i javnost na koje se postupak vjerojatno odnosi;
pojedine faze postupka i njihovo trajanje;
glavne ključne točke koje treba postići i njihove rokove s obzirom na sveobuhvatnu odluku koju treba donijeti;
sredstva koja planiraju tijela i moguća dodatna sredstva koja budu potrebna.
(3) S ciljem povećanja sudjelovanja javnosti u postupku izdavanja dozvola i osiguranja prethodne obaviještenosti i dijaloga s javnosti, primjenjuju se sljedeća načela:
dionici na koje utječe projekt od zajedničkog interesa, uključujući relevantna nacionalna, regionalna i lokalna tijela, vlasnike zemljišta i građane koji žive u blizini projekta, opću javnost i njihova udruženja, organizacije ili skupine, detaljno se obavješćuju i savjetuju u ranoj fazi, kada se moguće zabrinutosti javnosti još mogu uzeti u obzir i to na otvoren i transparentan način. Prema potrebi, nadležno tijelo aktivno podupire aktivnosti koje poduzima promotor projekta.
nadležna tijela osiguravaju da se postupci javnog savjetovanja za projekte od zajedničkog interesa grupiraju kada je to moguće. Svako javno savjetovanje obuhvaća sva predmetna pitanja vezana uz određenu fazu postupka i niti jedno predmetno pitanje vezano uz određenu fazu postupka ne upućuje se na više od jednog javnog savjetovanja; međutim, jedno javno savjetovanje može se održati na više od jedne geografske lokacije. Pitanja upućena na javno savjetovanje jasno se navode u priopćenju o javnom savjetovanju.
komentare i primjedbe moguće je dati samo u razdoblju od početka javnog savjetovanja do isteka roka.
(4) Koncept sudjelovanja javnosti uključuje informacije o:
dotičnim i upućenim dionicima;
predviđenim mjerama, uključujući predložene lokacije i datume namjenskih sastanaka;
vremenskom rasporedu;
ljudskim resursima kojima su dodijeljeni određeni zadaci.
(5) U kontekstu javnog savjetovanja koje se provodi prije podnošenja zahtjeva za prijavu, dotične strane najmanje:
objavljuju informativni letak od najviše 15 stranica, u kojem se jasno i sažeto daje pregled namjene i preliminarni vremenski raspored projekta, nacionalni plan razvoja mreže, razmatrane alternativne trase, očekivani učinci, uključujući prekogranične učinke i moguće mjere za ublažavanje, koji se objavljuje prije početka savjetovanja; pored toga, u informativnom letku navode se pored toga internetske adrese platforme za preglednost iz članka 18. i priručnika o postupanju iz točke (1);
obavješćuju o projektu sve dionike na koje isti utječe, putem internetske stranice navedene u članku 9. stavku 7. i drugim odgovarajućim sredstvima informiranja;
pismeno pozivaju relevantne dionike na koje projekt utječe na namjenske sastanke, na kojima se raspravlja o zabrinutostima.
(6) Na internetskoj stranici projekta objavljuje se najmanje sljedeće:
informativni letak iz točke (5);
netehnički i redovito ažurirani sažetak na najviše 50 stranica s opisom trenutačnog statusa projekta i jasnim navođenjem, u slučaju ažuriranja, promjena u odnosu na prijašnje verzije;
planovi projekta i javnog savjetovanja s jasno navedenim datumima i lokacijama javnih savjetovanja i rasprava te predložena problematika u vezi s tim raspravama;
kontaktni podaci s ciljem dobivanja potpunih dokumenta za podnošenje zahtjeva;
kontaktni podaci za prenošenje komentara i primjedbi tijekom javnih savjetovanja.
PRILOG VII.
POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE („POPIS UNIJE”)
iz članka 3. stavka 4.
A. NAČELA KOJA SU PRIMIJENJENA PRI UTVRĐIVANJU POPISA UNIJE
(1) Klasteri projekata od zajedničkog interesa
Neki projekti od zajedničkog interesa sastavni su dijelovi klastera jer su međuovisni, potencijalno konkurentni ili konkurentni. Uspostavljaju se sljedeće vrste klastera projekata od zajedničkog interesa:
klaster međuovisnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:”. Takav je klaster uspostavljen radi utvrđivanja svih projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za rješavanje istog uskog grla u različitim državama i koji predstavljaju sinergije ako se zajednički ostvare. Da bi se ostvarile koristi na razini EU-a, u ovom slučaju moraju se provesti svi projekti od zajedničkog interesa;
klaster potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:” Takav klaster podrazumijeva da nisu poznati razmjeri uskog grla koje dijeli više država. U tom se slučaju ne moraju provesti svi projekti od zajedničkog interesa uključeni u klaster. Tržištu se prepušta da odredi koliko će se projekata od zajedničkog interesa provesti – samo jedan, nekoliko ili svi – ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se ocjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa, pri čemu će se, među ostalim, u obzir uzeti i potreba za kapacitetom; te
klaster konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:” Takvim klasterom rješava se isto usko grlo. Međutim, razmjeri uskoga grla poznatiji su nego u slučaju klastera potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa pa se stoga mora provesti samo jedan projekt od zajedničkog interesa. Tržištu se prepušta da odredi koji projekt od zajedničkog interesa će se provesti, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Prema potrebi, potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se procjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa.
Svi projekti od zajedničkog interesa podliježu istim pravima i obvezama utvrđenima Uredbom (EU) br. 347/2013.
(2) Trafostanice i kompresorske stanice
Trafostanice, konverterske stanice za električnu energiju i kompresorske stanice za plin smatraju se dijelovima projekata od zajedničkog interesa ako se geografski nalaze na prijenosnom vodu. Trafostanice, konverterske stanice i kompresorske stanice smatraju se samostalnim projektima od zajedničkog interesa i izričito se navode na popisu Unije ako je njihova geografska lokacija različita od lokacije prijenosnih vodova. Podliježu pravima i obvezama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 347/2013.
(3) Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa i projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa
Nekoliko projekata uključenih na popise Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 i Uredbom (EU) br. 2016/89 više se ne smatraju projektima od zajedničkog interesa zbog barem jednog od sljedećih razloga:
Ti projekti (uz izuzetak projekata puštenih u rad ili projekata koji će biti pušteni u rad do kraja 2019.) mogu se razmotriti za uvrštavanje na sljedeći popis Unije ako razlozi njihova neuvrštavanja na trenutačni popis Unije više ne budu primjenjivi.
Takvi projekti nisu projekti od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C. Priloga VII. kao „Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa”.
Nadalje, neki projekti uvršteni na popise Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 i Uredbom (EU) br. 2016/89 postali su tijekom postupka provedbe sastavni dijelovi drugih (klastera) projekata od zajedničkog interesa.
Takvi se projekti više ne smatraju samostalnim projektima od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C. Priloga VII. kao „Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa”.
(4) Definicija izraza „Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste”
„Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste” znači projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju jednom od prioritetnih elektroenergetskih koridora i prioritetnom tematskom području elektroenergetskih autocesta.
B. POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE
(1) Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)
|
Br. |
Definicija |
|
1.3. |
Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 1.3.1. Interkonekcija između Endrupa (DK) i Klixbülla (DE) |
|
1.6. |
Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonekcijski vod] |
|
1.7. |
Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa: 1.7.1. Interkonekcija između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB] 1.7.3. Interkonekcija između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata kao projekt ElecLink] 1.7.5. Interkonekcija između okolice Dunkerquea (FR) i okolice Kingsnortha (UK) [trenutačno poznata kao projekt Gridlink] |
|
1.8. |
Klaster Njemačka – Norveška [trenutačno poznat kao projekt NordLink] 1.8.1. Interkonekcija između Wilstera (DE) i Tonstada (NO) |
|
1.9. |
1.9.1. Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Wexforda (IE) i Pembrokea u Walesu (UK) [trenutačno poznata kao projekt Greenlink] |
|
1.10. |
Klaster interkonekcija Ujedinjena Kraljevina – Norveška, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa: 1.10.1. Interkonekcija između između Blythea (UK) i Kvilldala (NO) [trenutačno poznata kao projekt North Sea Link] 1.10.2. Interkonekcija između Peterheada (UK) i Simadalena (NO) [trenutačno poznata kao projekt NorthConnect] |
|
1.12. |
Klaster postrojenja za skladištenje električne energije u Ujedinjenoj Kraljevini, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa: 1.12. 3. Postrojenje za skladištenje energije u obliku komprimiranog zraka u Middlewichu [trenutačno poznato kao projekt CARES] 1.12.4. Reverzibilna hidroelektrana u postrojenju Cruachan II |
|
1.14. |
Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao projekt Viking Link] |
|
1.15. |
Interkonekcija između područja Antwerpena (BE) i okolice Kemsleya (UK) [trenutačno poznata kao projekt Nautilus] |
|
1.16. |
Interkonekcija između Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine |
|
1.17. |
Postrojenje za skladištenje energije u obliku komprimiranog zraka u Zuidwendingu (NL) |
|
1.18. |
Postrojenje za skladištenje električne energije na načelu reverzibilne hidroelektrane na moru u Belgiji [trenutačno poznat kao projekt iLand] |
|
1.19. |
Jedno ili više čvorišta u Sjevernome moru s interkonekcijskim vodovima za države koje omeđuju Sjeverno more (Danska, Njemačka, Nizozemska) [trenutačno poznato kao projekt North Sea Wind Power Hub] |
|
1.20. |
Interkonekcija između Njemačke i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao projekt NeuConnect] |
(2) Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)
|
Br. |
Definicija |
|
2.4. |
Interkonekcija između Codrongianosa (IT), Lucciane (Korzika, FR) i Suvereta (IT) [trenutačno poznata kao projekt SACOI 3] |
|
2.7. |
Interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev] |
|
2.9. |
Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Ultranet] |
|
2.10. |
Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela/Wilstera i Grοβgartacha/Bergrheinfelda-West (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Suedlink] |
|
2.13. |
Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 2.13.1. Interkonekcija između između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK) [trenutačno poznata kao interkonekcijski vod North-South] 2.13.2. Interkonekcija između Srananagha (IE) i Turleenana (UK) [trenutačno poznata kao projekt RIDP1] |
|
2.14. |
Interkonekcija između Thusisa/Silsa (CH) i Verderio Inferiorea (IT) [trenutačno poznata kao projekt Greenconnector] |
|
2.16. |
Klaster unutarnjih dalekovoda, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 2.16.1. Unutarnji dalekovod između Pedralve i Sobrada (PT), prethodno poznat pod oznakom dalekovoda između Pedralve i Alfene (PT) 2.16.3. Unutarnji dalekovod između Vieire do Minho, Ribeire de Pena i Feirae (PT), prethodno poznat pod oznakom dalekovoda između Fradesa B, Ribeire de Pena i Feirae (PT) |
|
2.17. |
Interkonekcija Portugal – Španjolska između Beariza i Fontefrije (ES), Fontefrije (ES) i Ponte de Lime (PT) (prethodno Vile Frie/Viane do Castelo) te između Ponte de Lime i Vile Nove de Famalicão (PT) (prethodno Vile do Conde) (PT), uključujući trafostanice u Bearizu (ES), Fontefríi (ES) i Ponte di Limi (PT) |
|
2.18. |
Povećanje kapaciteta reverzibilne hidroelektrane u Kaunertalu u Tirolu (AT) |
|
2.23. |
Unutarnji dalekovodi na belgijskoj sjevernoj granici između Zandvlieta i Lillo-Liefkenshoeka (BE) te između Liefkenshoeka i Mercatora, uključujući trafostanicu u Lillu (BE) [trenutačno poznati kao projekt BRABO II. + III.] |
|
2.27. |
2.27.1. Interkonekcija između Aragóna (ES) i Atlantskih Pireneja (FR) [trenutačno poznata kao Pirinejski prijelaz 2] 2.27.2. Interkonekcija između Navarre (ES) i Landesa (FR) [trenutačno poznata kao Pirinejski prijelaz 1] |
|
2.28. |
2.28.2. Reverzibilna hidroelektrana Navaleo (ES) 2.28.3. Reverzibilna hidroelektrana Girones & Raïmats (ES) 2.28.4. Reverzibilna hidroelektrana Cúa (ES) |
|
2.29. |
Hidroelektrana Silvermines (IE) |
|
2.30. |
Reverzibilna hidroelektrana Riedl (DE) |
(3) Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)
|
Br. |
Definicija |
|
3.1. |
Klaster Austrija – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 3.1.1. Interkonekcija između St. Petera (AT) i Isara (DE) 3.1.2. Unutarnji dalekovod između St. Petera i Tauerna (AT) 3.1.4. Unutarnji dalekovod između Westtirola i Zell-Zillera (AT) |
|
3.4. |
Interkonekcija između Wurmlacha (AT) i Somplaga (IT) |
|
3.7. |
Klaster Bugarska – Grčka između Marice Istok 1 i N. Sante te potrebne unutarnje nadogradnje u Bugarskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 3.7.1. Interkonekcija između Marice Istok 1 (BG) i N. Sante (EL) 3.7.2. Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Plovdiva (BG) 3.7.3. Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Marice Istok 3 (BG) 3.7.4. Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Burgasa (BG) |
|
3.8. |
Klaster Bugarska – Rumunjska za povećanje kapaciteta [trenutačno poznat kao Crnomorski koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 3.8.1. Unutarnji dalekovod između Dobrudže i Burgasa (BG) 3.8.4. Unutarnji dalekovod između Cernavode i Stalpua (RO) 3.8.5. Unutarnji dalekovod između Gutinasa i Smardana (RO) |
|
3.9. |
3.9.1. Interkonekcija između Žerjavenca (HR)/Hévíza (HU) i Cirkovca (SI) |
|
3.10. |
Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonekcijski vod], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 3.10.1. Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY) 3.10.2. Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL) |
|
3.11. |
Klaster unutarnjih dalekovoda u Češkoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 3.11.1. Unutarnji dalekovod između Vernéřova i Vítkova (CZ) 3.11.2. Unutarnji dalekovod između Vítkova i Přeštica (CZ) 3.11.3. Unutarnji dalekovod između Přeštica i Kočína (CZ) 3.11.4. Unutarnji dalekovod između Kočína i Mírovke (CZ) 3.11.5. Unutarnji dalekovod između Mírovke i dalekovoda V413 (CZ) |
|
3.12. |
Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Isarta za povećanje unutarnjeg prijenosnog kapaciteta između sjevera i juga [trenutačno poznat kao projekt SuedOstLink] |
|
3.14. |
Unutarnje nadogradnje u Poljskoj [dio klastera trenutačno poznatog kao projekt GerPol Power Bridge], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 3.14.2. Unutarnji dalekovod između Krajnika i Baczyne (PL) 3.14.3. Unutarnji dalekovod između Mikułowe i Świebodzica (PL) 3.14.4. Unutarnji dalekovod između Baczyne i Plewiske (PL) |
|
3.16. |
3.16.1 Interkonekcija Mađarska – Slovačka između Gabčikova (SK) i Gönyűa (HU) i Veľký Ďura (SK) |
|
3.17. |
Interkonekcija Mađarska – Slovačka između Sajóvánke (HU) i Rimavske Sobote (SK) |
|
3.21. |
Interkonekcija između Salgarede (IT) i regije Divača-Beričevo (SI) |
|
3.22. |
Klaster Rumunjska – Srbija [trenutačno poznat kao Srednji kontinentalni istočni koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 3.22.1. Interkonekcija između Resite (RO) i Pančeva (RS) 3.22.2. Unutarnji dalekovod između Đerdapske klisure i Resite (RO) 3.22.3. Unutarnji dalekovod između Resite i Temišvara/Sacalaza (RO) 3.22.4. Unutarnji dalekovod između Arada i Temišvara/Sacalaza (RO) |
|
3.23. |
Reverzibilna hidroelektrana u Jadenici (BG) |
|
3.24. |
Reverzibilna hidroelektrana u Amfilochiji (EL) |
|
3.27. |
Interkonekcija između Sicilije (IT) i tuniskog čvorišta (TU) [trenutačno poznata kao projekt ELMED] |
(4) Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog elektroenergetskog tržišta (BEMIP Elektroenergetika)
|
Br. |
Definicija |
|
4.2. |
Klaster Estonija – Latvija između Kilingi-Nõmmea i Rige [trenutačno poznat kao Treća interkonekcija], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 4.2.1. Interkonekcija između Kilingi-Nõmmea (EE) i trafostanice CHP2 u Rigi (LV) 4.2.2. Unutarnji dalekovod između Harkua i Sindija (EE) 4.2.3. Unutarnji dalekovod između postrojenja CHP2 i HPP u Rigi (LV) |
|
4.4. |
4.4.2. Unutarnji dalekovod između Ekhyddana i Nybroa/Hemsjöa (SE) |
|
4.5. |
4.5.2. Unutarnji dalekovod između Stanisławówa i Ostrołęke (PL) |
|
4.6. |
Reverzibilna hidroelektrana u Estoniji |
|
4.7. |
Povećanje kapaciteta reverzibilne hidroelektrane u Kruonisu (LT) |
|
4.8. |
Integracija i sinkronizacija elektroenergetskog sustava baltičkih zemalja s europskim mrežama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 4.8.1. Interkonekcija između Tartua (EE) i Valmiere (LV) 4.8.2. Unutarnji dalekovod između Baltija i Tartua (EE) 4.8.3. Interkonekcija između Tsirguliine (EE) i Valmiere (LV) 4.8.4. Unutarnji dalekovod između Virua i Tsirguliine (EE) 4.8.7. Unutarnji dalekovod između Paidea i Sindija (EE) 4.8.8. Unutarnji dalekovod između Vilniusa i Nerisa (LT) 4.8.9. Daljnji infrastrukturni aspekti u pogledu provedbe sinkronizacije sustava baltičkih država s europskom kontinentalnom mrežom 4.8.10. Interkonekcija između Litve i Poljske [trenutačno poznata kao projekt Harmony Link] 4.8.11. Nadogradnje trafostanice u Alytusu (LT) 4.8.12. Rekonstrukcije u sjeveroistočnoj Litvi (LT) 4.8.13. Nova trafostanica (330 kV) u Mūši (LT) 4.8.14. Unutarnji dalekovod između Bitenaia i hidroakumulacijske elektrane u Kruonisu (LT) 4.8.15. Nova trafostanica (330 kV) u Darbėnaiu (LT) 4.8.16. Unutarnji dalekovod između Darbenaia i Bitenaia (LT) 4.8.17. Unutarnji dalekovod između LE-Vilnius (LT) 4.8.18. Unutarnji dalekovod između Dunowa i Żydowo Kierzkowa (PL) 4.8.19 Unutarnji dalekovod između Piła Krzewine i Żydowo Kierzkowa (PL) 4.8.20. Unutarnji dalekovod između Krajnika i Morzyczyna (PL) 4.8.21. Unutarnji dalekovod između Morzyczyn-Dunsoo-Słuper-Żarnowiec (PL) 4.8.22. Unutarnji dalekovod između Żarnowiec-Gdańsk/Gdańsk Przyjaźń-Gdańsk Błonia (PL) 4.8.23. Sinkronizacijski kondenzatori koji osiguravaju tromost, stabilnost napona, stabilnost frekvencije i struju kratkog spoja u Litvi, Latviji i Estoniji |
|
4.10. |
Klaster Finska – Švedska [trenutačno poznat kao Treća interkonekcija Finska – Švedska], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 4.10.1. Interkonekcija između sjeverne Finske i sjeverne Švedske 4.10.2. Unutarnji dalekovod između Keminmaa i Pyhänselkä (FI) |
(5) Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)
|
Br. |
Definicija |
|
5.3. |
Terminal za UPP u Shannonu (IE) i plinovod do njega |
|
5.19. |
Spajanje Malte s europskom plinskom mrežom – interkonekcija na plinovodu s Italijom u Geli |
|
5.21. |
Prilagođavanje radi prelaska s plina niske ogrjevne vrijednosti na plin visoke ogrjevne vrijednosti u Francuskoj i Belgiji |
(6) Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)
|
Br. |
Definicija |
|
6.2. |
Interkonekcija između Poljske, Slovačke i Mađarske s povezanim unutarnjim nadogradnjama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 6.2.1. Interkonekcija Poljska – Slovačka 6.2.2. Plinski koridor između sjevera i juga u istočnoj Poljskoj te 6.2.13. Razvoj i poboljšanje prijenosnog kapaciteta interkonekcijskog voda Slovačka-Mađarska |
|
6.5. |
Klaster Krk: terminal za UPP sa spojnim i evakuacijskim plinovodima prema Mađarskoj i šire, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 6.5.1. Razvoj terminala za UPP na Krku (HR) do 2,6 bcm/a – Faza I. i spojni plinovod Omišalj – Zlobin (HR) 6.5.5. Kompresorska stanica 1 u hrvatskom sustavu za transport plina |
|
6.8. |
Klaster za razvoj i poboljšanje infrastrukture kojom se omogućuje rad balkanskog plinskog čvorišta, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 6.8.1. Interkonekcija Grčka – Bugarska između Komotine (EL) i Stare Zagore (BG) i kompresorske stanice u Kipi (EL) [trenutačno poznata kao projekt IGB] 6.8.2. Obnavljanje, modernizacija i proširenje bugarskog transportnog sustava 6.8.3. Plinska interkonekcija Bugarska – Srbija [trenutačno poznata kao projekt IBS] (navedeno pod 6.10. na 3. popisu projekata od zajedničkog interesa) |
|
6.9. |
6.9.1. Terminal za UPP u sjevernoj Grčkoj |
|
6.20. |
Klaster za povećanje skladišnog kapaciteta u jugoistočnoj Europi, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa: 6.20.2. Proširenje podzemnog skladišta plina Čiren (BG) 6.20.3. Podzemno skladište plina te stanica za mjerenje i regulaciju na jugu Kavale (EL) te jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa: 6.20.4. Skladište Depomures u Rumunjskoj 6.20.6. Podzemno skladište plina Sarmasel u Rumunjskoj |
|
6.23. |
Interkonekcija Mađarska – Slovenija – Italija (Nagykanizsa (HU) — Tornyiszentmiklós (HU) — Lendava (SI) – Kidričevo (SI) – Ajdovščina (SI) – Šempeter (SI) – Gorizia (IT)) |
|
6.24. |
Klaster za postupno povećanje kapaciteta na dvosmjernom transportnom koridoru (Bugarska) – Rumunjska – Mađarska – (Austrija) (trenutačno poznatom kao projekt ROHUAT/BRUA) kako bi se na interkonekciji Rumunjska-Mađarska postignuo kapacitet od 1,75 bcm/a u 1. fazi, 4,4 bcm/a u 2. fazi te mogli uključiti novi resursi iz Crnog mora u 2. fazi: 6.24.1. ROHU(AT)/BRUA – 1. faza, uključujući: — razvoj transportnog kapaciteta u Rumunjskoj od Podișora do Recasa, uključujući novi plinovod, mjernu stanicu i tri nove kompresorske stanice u Podisoru, Bibestu i Jupi 6.24.4. ROHU(AT)/BRUA –2. faza, uključujući: — kompresorsku stanicu Városföld (HU) — povećanje transportnog kapaciteta u Rumunjskoj od Recasa do Horije prema Mađarskoj do 4,4 bcm/a te proširenje kompresorskih stanica u Podisoru, Bibestu i Jupi — obala Crnog mora – plinovod Podișor (RO) za preuzimanje plina iz Crnog mora — rumunjsko-mađarski reverzibilni tok: mađarski odjeljak, 2. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti (HU) |
|
6.26. |
6.26.1. Klaster Hrvatska – Slovenija – Austrija u Rogatecu, uključujući: — interkonekciju Hrvatska – Slovenija (Lučko – Zabok – Rogatec) — kompresorsku stanicu Kidričevo, druga faza nadogradnje (SI) — kompresorske stanice 2 i 3 u hrvatskom sustavu za transport plina — GCA 2015/08: ulaz/izlaz Murfeld (AT) — nadogradnju interkonekcije Murfeld/Ceršak (AT-SI) — nadogradnju interkonekcije Rogatec |
|
6.27. |
UPP terminal u Gdanjsku (PL) |
(7) Prioritetni koridor Južni plinski koridor (SGC)
|
Br. |
Definicija |
|
7.1. |
Klaster projekata od zajedničkog interesa za integriranu, namjensku i prilagodljivu infrastrukturu i povezanu opremu za transport najmanje 10 bcm/a novih izvora plina od kaspijske regije preko Azerbajdžana, Gruzije i Turske do tržišta EU-a u Grčkoj i Italiji, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 7.1.1. Plinovod prema EU-u od Turkmenistana i Azerbajdžana preko Gruzije i Turske [trenutačno poznat kao kombinacija projekata Transkaspijskog plinovoda (TCP) i budućeg proširenja Južnokavkaskog plinovoda (SCPFX)] 7.1.3. Plinovod od Grčke do Italije preko Albanije i Jadranskog mora [trenutačno poznat kao Transjadranski plinovod (TAP)], uključujući stanicu za mjerenje i regulaciju te kompresorsku stanicu u Nea Messimvriji, kao i interkonekciju TAP. |
|
7.3. |
Klaster projekata od zajedničkog interesa za infrastrukturu za dovođenje novog plina iz rezervi plina na istočnom Sredozemlju, uključujući: 7.3.1. Plinovod od rezervi plina na istočnom Sredozemlju do Grčkog kopna preko Krete [trenutno poznat kao projekt plinovoda EastMed], sa stanicom za mjerenje i regulaciju u Megalopoliju te ovisno o tome jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa: 7.3.3. Plinovod koji povezuje Grčku i Italiju [trenutačno poznat kao projekt plinovoda Poseidon] 7.3.4. Nadogradnje unutarnjih transportnih kapaciteta u Italiji, uključujući nadogradnje unutarnjih transportnih kapaciteta između sjevera i juga [trenutačno poznato kao projekt Adriatica Line] i nadogradnje unutarnjih transportnih kapaciteta u regiji Apulija [cjevovod Matagiola – Masafara] |
|
7.5. |
Razvoj plinske infrastrukture u Cipru [trenutačno poznat kao projekt Cyprus Gas2EU] |
(8) Prioritetni koridor plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)
|
Br. |
Definicija |
|
8.2. |
Klaster za dogradnju infrastrukture u istočnom dijelu regije Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 8.2.1. Pojačanje interkonekcije Latvija – Litva 8.2.4. Povećanje kapaciteta Podzemnog skladišta plina Inčukalns (LV) |
|
8.3. |
Klaster za infrastrukturu, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 8.3.1. Nadogradnje interkonekcije Nybro – Poljska/Danska 8.3.2. Interkonekcija Poljska – Danska [trenutačno poznata kao Baltički cjevovod] |
|
8.5. |
Interkonekcija Poljska – Litva [trenutačno poznata kao projekt GIPL] |
(9) Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)
|
Br. |
Definicija |
|
9.1. |
Naftovod Adamowo – Brody: naftovod koji povezuje pretovarište JSC Uktransnafta u Brodyju (Ukrajina) i terminal za skladištenje naftnih derivata Adamowo (Poljska) |
|
9.2. |
Naftovod Bratislava – Schwechat: naftovod koji povezuje Schwechat (Austrija) i Bratislavu (Slovačka) |
|
9.4. |
Naftovod Litvínov (Češka) – Spergau (Njemačka): projekt proširenja naftovoda za sirovu naftu Družba s rafinerijom TRM Spergau |
|
9.5. |
Klaster Pomeranski naftovod (Poljska), uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 9.5.1. Izgradnja naftnog terminala u Gdanjsku (faza II.) 9.5.2. Proširenje Pomeranskog naftovoda: druga linija naftovoda |
|
9.6. |
TAL Plus: proširenje kapaciteta naftovoda TAL između Trsta (Italija) i Ingolstadta (Njemačka) |
(10) Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža
|
Br. |
Definicija |
|
10.3. |
SINCRO.GRID (Slovenija, Hrvatska) – Inovativna integracija sinergijskih, dokazanih tehnoloških rješenja za istodobno povećanje sigurnosti poslovanja slovenskih i hrvatskih elektroenergetskih sustava |
|
10.4. |
ACON (Češka, Slovačka) – Glavni cilj ACON-a (ponovno povezanih mreža) poticanje je integracije češkog i slovačkog tržišta električne energije |
|
10.6. |
Pametna granična inicijativa (Francuska, Njemačka) – Pametna granična inicijativa povezat će politike Francuske i Njemačke kako bi one podržale svoje gradove i teritorije u njihovim strategijama energetske tranzicije i europske tržišne integracije |
|
10.7. |
Danube InGrid (Mađarska, Slovačka) – projektom se potiče prekogranična koordinacija upravljanja elektroenergetskom mrežom, posebno usmjerena na unapređivanje prikupljanja i razmjene podataka |
|
10.8. |
Data Bridge (Estonija, Latvija, Litva, Danska, Finska, Francuska) – je projekt kojim se želi izgraditi zajednička europska platforma za objedinjavanje podataka radi integracije različitih vrsta podataka (pametni mjerni podaci, mrežni operativni podaci, tržišni podaci) s ciljem razvoja nadogradivih rješenja za EU koja bi se mogla prenijeti i primijeniti na slične probleme |
|
10.9. |
Projektom prekogranične fleksibilnosti (Estonija, Finska) – želi se poduprijeti integraciju obnovljivih izvora energije i povećati sigurnost opskrbe prekograničnim pružanjem usluga fleksibilnosti u Estoniji, Finskoj i Aalandu koje pruža distribuirana proizvodnja energije. |
(11) Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta
Popis projekata od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste
|
Br. |
Definicija |
|
Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG) |
|
|
1.3. |
Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 1.3.1. Interkonekcija između Endrupa (DK) i Klixbülla (DE) |
|
1.6. |
Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonekcijski vod] |
|
1.7. |
Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa: 1.7.1. Interkonekcija između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB] 1.7.3. Interkonekcija između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata kao projekt ElecLink] 1.7.5. Interkonekcija između okolice Dunkerquea (FR) i okolice Kingsnortha (UK) [trenutačno poznata kao projekt Gridlink] |
|
1.8. |
Klaster Njemačka – Norveška [trenutačno poznat kao projekt NordLink] 1.8.1. Interkonekcija između Wilstera (DE) i Tonstada (NO) |
|
1.10. |
Klaster interkonekcija Ujedinjena Kraljevina – Norveška, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa: 1.10.1. Interkonekcija između između Blythea (UK) i Kvilldala (NO) [trenutačno poznata kao projekt North Sea Link] 1.10.2. Interkonekcija između Peterheada (UK) i Simadalena (NO) [trenutačno poznata kao projekt NorthConnect] |
|
1.14. |
Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao projekt Viking Link] |
|
1.15. |
Interkonekcija između područja Antwerpena (BE) i okolice Kemsleya (UK) [trenutačno poznata kao projekt Nautilus] |
|
1.16. |
Interkonekcija između Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine |
|
1.19. |
Jedno ili više čvorišta u Sjevernome moru s interkonekcijskim vodovima za države koje omeđuju Sjeverno more (Danska, Njemačka, Nizozemska) [trenutačno poznato kao projekt North Sea Wind Power Hub] |
|
1.20. |
Interkonekcija između Njemačke i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao projekt NeuConnect] |
|
Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika) |
|
|
2.7. |
Interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev] |
|
2.9. |
Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Ultranet] |
|
2.10. |
Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela/Wilstera i Grοβgartacha/Bergrheinfelda-West (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Suedlink] |
|
2.13. |
Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 2.13.1. Interkonekcija između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK) 2.13.2. Interkonekcija između Srananagha (IE) i Turleenana (UK) |
|
Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika) |
|
|
3.10. |
Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonekcijski vod], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa: 3.10.1. Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY) 3.10.2. Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL) |
|
3.12. |
Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Isara za povećanje unutarnjeg prijenosnog kapaciteta između sjevera i juga [trenutačno poznat kao projekt SuedOstLink] |
(12) Prekogranična mreža ugljikovog dioksida
|
Br. |
Definicija |
|
12.2. |
Projekt CO2-Sapling je komponenta prometne infrastrukture u okviru projekta Acorn, cjelovitog lanca hvatanja i skladištenja ugljika (Ujedinjena Kraljevina, u daljnjim fazama Nizozemska i Norveška) |
|
12.3. |
Projektom CO2 TransPorts nastoji se uspostaviti infrastruktura za olakšavanje hvatanja, prijevoza i skladištenja CO2 velikih razmjera u lukama Rotterdam, Antwerpen i North Sea Port. |
|
12.4. |
Projekt Northern lights je komercijalni projekt prekograničnog transportnog povezivanja za CO2 koji obuhvaća nekoliko europskih inicijativa za hvatanje ugljika (Ujedinjena Kraljevina, Irska, Belgija, Nizozemska, Francuska, Švedska) i transport uhvaćenog CO2 brodom do odlagališta u norveškom epikontinentalnom pojasu |
|
12.5. |
U okviru projekta Athos predlaže se infrastruktura za transport CO2 iz industrijskih područja u Nizozemskoj koja je otvorena za primanje dodatnog CO2 od drugih država poput Irske i Njemačke. Osnovna ideja projekta je izgradnja prekogranične interoperabilne prometne infrastrukture velikog kapaciteta s otvorenim pristupom. |
|
12.6. |
Cilj projekta Ervia Cork jest prenamjena postojećih kopnenih i odobalnih plinovoda i izgradnja novog namjenskog cjevovoda za CO2 koji bi služio za transport uhvaćenog CO2 od postrojenja za hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljika iz teške industrije i plinskih turbina s kombiniranim kružnim procesom, do postrojenja za odlaganje. |
C. POPISI „PROJEKATA KOJI SE VIŠE NE SMATRAJU PROJEKTIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA” I „PROJEKATA KOJI SU POSTALI DIJELOM DRUGIH PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA NA DRUGOM I/ILI TREĆEM POPISU PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA”
1. Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
1.1.1. |
|
1.1.2. |
|
1.1.3. |
|
1.2. |
|
1.3.2. |
|
1.4. |
|
1.5. |
|
1.7.4. |
|
1.8.2. |
|
1.9.2. |
|
1.9.3. |
|
1.9.4. |
|
1.9.5. |
|
1.9.6. |
|
1.11.1. |
|
1.11.2. |
|
1.11.3. |
|
1.11.4. |
|
1.12.1. |
|
1.12.2. |
|
1.12.5. |
2. Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
2.2.1. |
|
2.2.2. |
|
2.2.3. |
|
2.2.4. |
|
2.3.1. |
|
2.3.2. |
|
2.5.1. |
|
2.5.2. |
|
2.6. |
|
2.8. |
|
2.11.1. |
|
2.11.2. |
|
2.11.3. |
|
2.12. |
|
2.15.1. |
|
2.15.2. |
|
2.15.3. |
|
2.15.4. |
|
2.16.2. |
|
2.19. |
|
2.20. |
|
2.21. |
|
2.22. |
|
2.24. |
|
2.25.1. |
|
2.25.2. |
|
2.26. |
|
2.28.1. |
|
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
|
2.1. |
3.1.4. |
3. Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
3.1.3. |
|
3.2.1. |
|
3.2.2. |
|
3.2.3. |
|
3.3. |
|
3.5.1. |
|
3.5.2. |
|
3.6.1. |
|
3.6.2. |
|
3.8.2. |
|
3.8.3. |
|
3.8.6. |
|
3.9.2. |
|
3.9.3. |
|
3.9.4. |
|
3.10.3. |
|
3.13. |
|
3.14.1. |
|
3.15.1. |
|
3.15.2. |
|
3.16.2. |
|
3.16.3. |
|
3.18.1. |
|
3.18.2. |
|
3.19.2. |
|
3.19.3. |
|
3.20.1. |
|
3.20.2. |
|
3.22.5. |
|
3.25. |
|
3.26. |
|
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
|
3.19.1. |
3.22.5. |
4. Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog elektroenergetskog tržišta (BEMIP Elektroenergetika)
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
4.1. |
|
4.4.1. |
|
4.5.1. |
|
4.5.3. |
|
4.5.4. |
|
4.5.5. |
|
4.8.5. |
|
4.8.6. |
|
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
|
4.3. |
4.8.9. |
|
4.9. |
4.8.9. |
5. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
5.1.1. |
|
5.1.2. |
|
5.1.3. |
|
5.2. |
|
5.4.1. |
|
5.4.2. |
|
5.5.1. |
|
5.5.2. |
|
5.6. |
|
5.7.1. |
|
5.7.2. |
|
5.9. |
|
5.10. |
|
5.11. |
|
5.12. |
|
5.13. |
|
5.14. |
|
5.15.1. |
|
5.15.2. |
|
5.15.3. |
|
5.15.4. |
|
5.15.5. |
|
5.16. |
|
5.17.1. |
|
5.17.2. |
|
5.18. |
|
5.20. |
|
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
|
5.8.1. |
5.5.2. |
|
5.8.2. |
5.5.2. |
6. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
6.2.10. |
|
6.2.11. |
|
6.2.12. |
|
6.2.14. |
|
6.3. |
|
6.4. |
|
6.5.3. |
|
6.5.4. |
|
6.5.6. |
|
6.7. |
|
6.8.3. |
|
6.9.2. |
|
6.9.3. |
|
6.11. |
|
6.12. |
|
6.16. |
|
6.17. |
|
6.19. |
|
6.20.1. |
|
6.20.5. |
|
6.21. |
|
6.22.1. |
|
6.22.2. |
|
6.24.1. Uklonjena stavka: Rumunjsko – mađarski reverzibilni tok: mađarski odjeljak, 1. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti Uklonjena stavka: kompresorska stanicu GCA Mosonmagyarovar (razvoj na austrijskoj strani) |
|
6.24.4. Uklonjena stavka: plinovod Ercsi-Százhalombatta (HU) Uklonjena stavka: Rumunjsko – mađarski reverzibilni tok: mađarski odjeljak, 1. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti |
|
6.24.10. |
|
6.25.1. |
|
6.25.2. |
|
6.25.4. |
|
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
|
6.1.1. |
6.2.10. |
|
6.1.2. |
6.2.11. |
|
6.1.3. |
6.2.11. |
|
6.1.4. |
6.2.11. |
|
6.1.5. |
6.2.11. |
|
6.1.6. |
6.2.11. |
|
6.1.7. |
6.2.11. |
|
6.1.8. |
6.2.2. |
|
6.1.9. |
6.2.11. |
|
6.1.10. |
6.2.2. |
|
6.1.11. |
6.2.2. |
|
6.1.12. |
6.2.12. |
|
6.2.3. |
6.2.2. |
|
6.2.4. |
6.2.2. |
|
6.2.5. |
6.2.2. |
|
6.2.6. |
6.2.2. |
|
6.2.7. |
6.2.2. |
|
6.2.8. |
6.2.2. |
|
6.2.9. |
6.2.2. |
|
6.5.2. |
6.5.6. |
|
6.6. |
6.26.1. |
|
6.8.4. |
6.25.4. |
|
6.13.1. |
6.24.4. |
|
6.13.2. |
6.24.4. |
|
6.13.3. |
6.24.4. |
|
6.14. |
6.24.1. |
|
6.15.1. |
6.24.10. |
|
6.15.2. |
6.24.10. |
|
6.18. |
7.3.4. |
|
6.24.2. |
6.24.1. |
|
6.24.3. |
6.24.1. |
|
6.24.5. |
6.24.4. |
|
6.24.6. |
6.24.4. |
|
6.24.7. |
6.24.4. |
|
6.24.8. |
6.24.4. |
|
6.24.9. |
6.24.4. |
|
6.25.3. |
6.24.10. |
|
6.26.2. |
6.26.1. |
|
6.26.3. |
6.26.1. |
|
6.26.4. |
6.26.1. |
|
6.26.5. |
6.26.1. |
|
6.26.6. |
6.26.1. |
7. Prioritetni koridor Južnog plinskog koridora (SGC)
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
7.1.1. Uklonjena stavka: Transanatolijski plinovod |
|
7.1.2. |
|
7.1.5. |
|
7.1.7. |
|
7.2.1. |
|
7.2.2. |
|
7.2.3. |
|
7.4.1. |
|
7.4.2. |
|
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
|
7.1.6. |
7.1.3. |
|
7.1.4. |
7.3.3. |
|
7.3.2. |
7.5. |
8. Prioritetni koridor plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
8.1.1. |
|
8.1.2.1. |
|
8.1.2.2. |
|
8.1.2.3. |
|
8.1.2.4. |
|
8.2.2. |
|
8.2.3. |
|
8.4. |
|
8.6. |
|
8.7. |
|
8.8. |
9. Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
9.3. |
10. Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
10.1. |
|
10.2. |
|
10.5. |
11. Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
1.5. |
|
1.7.4. |
|
2.2. |
|
2.4. |
|
2.5.1. |
|
3.1.3. |
|
4.1. |
12. Prioritetno tematsko područje prekogranične mreže ugljikovog dioksida
|
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
|
12.1. |
Izjava Europske komisije u pogledu prihvatljivosti projekata od zajedničkog interesa za financijsku pomoć EU-a u okviru transeuropskih energetskih infrastruktura (poglavlje V. Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ))
Komisija naglašava kako smatra potrebnim da potpora iz sredstava EU-a i nacionalnih sredstava obuhvati i bespovratna sredstva za radove s ciljem omogućivanja provedbe projekata od zajedničkog interesa kojima se povećava diversifikacija izvora opskrbe energijom, trasa i drugih strana u opskrbi. Komisija zadržava pravo da u tom smjeru daje prijedloge na temelju iskustva stečenog u praćenju provedbe projekata od zajedničkog interesa u okviru izvješća predviđenog člankom 17. Uredbe o smjernicama za transeuropske energetske infrastrukture.
( 1 ) Direktiva 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima unutarnjeg tržišta prirodnog plina (SL L 176, 15.7.2003., str. 57.).
( 2 ) Uredba (EZ) br. 1228/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije (SL L 176, 15.7.2003., str. 1.).
( 3 ) SL L 162, 22.6.2007., str. 1.
( 4 ) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.
( *1 ) SL L 115, 25.4.2013., str. 39.”
( 5 ) Podložno pristupanju Hrvatske i od datuma njezinog pristupanja.
( 6 ) Podložno pristupanju Hrvatske i od datuma njezinog pristupanja.
( 7 ) SL L 140, 5.6.2009., str. 114.
( 8 ) SL L 295, 12.11.2010., str. 1.
( 9 ) SL L 115, 25.4.2013., str. 39.